Bivši predsjednik bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) i lider tamošnje vladajuće koalicije Milorad Dodik izjavio je danas u Banjaluci, na proslavi Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, da Bosna i Hercegovina (BiH) nije budućnost srpskog naroda u toj zemlji.
Na ceremoniji ispred Palate Republike, gdje je danas istaknuta srpska trobojka duga 120 metara, Dodik je rekao da svi Srbi moraju da se bore za ideju „jedan narod - jedna država“.
Dodik, kome je Centralna izborna komisija BiH u avgustu oduzela mandat predsjednika tog entiteta BiH, kazao je da „pokušaj da strpaju Republiku Srpsku u unitarnu BiH nije uspio“.
- Važno je da se ovdje okupimo, na dan kada smo zajedno i u Republici Srpskoj i u Srbiji i tamo gdje postoji srpski svijet koji zna šta je tradicija, šta je naša kultura. Naša budućnost je srpska nacionalna država, što je naše pravo i dokle mi želimo da idemo. Hvala vam što ste se okupili ovdje, ali i kod svojih kuća, da dostojanstveno proslavimo svoj praznik. Niko nam neće dati slobodu - izjavio je Dodik, a prenosi Danas.rs.
Dodao je da ga je iz Јapana zvao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić „da čestita zajednički praznik i prenese velike pozdrave“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dodik: Srbi moraju da se bore za ideju „jedan narod - jedna država“

Želim da vam prenesem pozdrave iz Crne Gore, iz Podgorice, nekadašnje Ribnice, odakle je i u kojoj je rođen Stefan Nemanja, rodonačelnik blagorodne dinastije Nemanjića. Sabrani u ovoj svečanoj prilici, ispunjeni duhom ljubavi, vjere i zajedništva, odajemo počast najznačajnijoj ličnosti u istoriji našeg naroda sinu Stefana Nemanje - Svetom Savi - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na svečanoj Svetosavskoj akademiji u Skoplju uz predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića, predsjednik bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorada Dodika i patrijarha Srpske pravoslavne crkve Porfirija Perića.
Sami pomen njegovog imena u Mandiću izaziva divljenje.
- Dok njegov duhovni lik ostaje trajni svjetionik koji osvjetljava put srpskom narodu u svim vremenima, posebno onim najtežim - dodao je on.
Rekao je da je Sveti Sava, kao najmlađi sin velikog župana Stefana Nemanje, još kao mladić pokazao izuzetnu duhovnu zrelost i snagu karaktera, napustivši svjetovni život radi monaškog poziva. Istakao je da je njegov odlazak na Svetu Goru označio je početak stvaranja jednog novog puta za naš narod — puta duhovnog uzdizanja, kulturnog preporoda i nacionalnog prosvjetljenja i samoosvješćenja.
- Kao prvi arhiepiskop samostalne Srpske pravoslavne crkve, odnosno tadašnje Žičke arhiepiskopije, Sveti Sava je uspio da svoj narod postavi na kartu hrišćanske Evrope. Njegovim trudom i zalaganjem, naša Srpska pravoslavna crkva je dobila autokefalnost 1219. godine, čime je stvoren temelj za očuvanje duhovnog i nacionalnog identiteta u vremenima kada je međa između istoka i zapada postajala sve veća. Time je Sveti Sava ne samo zaštitio naš narod od asimilacije, već mu je dao krila da se uzdigne u visine kulture, obrazovanja i civilizacije“ - naveo je Mandić.
Ocijenio je da istorijske činjenice svjedoče o njegovom diplomatskom umijeću.
- Kao mudar posrednik, Sveti Sava je uspijevao da održava dobre odnose sa Istokom i Zapadom, stvarajući mostove između različitih svjetova. Njegovo Zakonopravilo, prvi srpski pravni kodeks, bio je ne samo pravni dokument, već i moralna pouka kako se država treba urediti u skladu sa hrišćanskim vrijednostima. Upravo je taj kodeks postao putokaz za generacije koje su dolazile - dodao je Mandić.
Za njega je Sveti Sava simbol jedinstva i snage srpskog naroda.
- Kada se osvrnemo na ličnost Svetog Save, vidimo u njemu ne samo duhovnog oca, već i simbol jedinstva i snage srpskog naroda. Njegova vizija je nadživjela je vjekove i da ono što je započeo u 13. vijeku, nastavlja da živi u srcima Srba u Srbiji, Republici Srpskoj, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i širom svijeta. Njegova riječ nas opominje da čuvamo svoje korijene, ali i da budemo otvoreni za izazove savremenog doba - naveo je on.
Svečanosti poput ove Svetosavske akademije, podsjećaju ih, kaže, na duboke temelje duhovnosti i kulture.
- One nas opominju da u jedinstvu nalazimo snagu, a u vjeri nadu. Sveti Sava nas uči da je ljubav osnova svakog uspjeha, bilo da je riječ o ličnom, porodičnom ili narodnom životu. Njegov život i djelo su najbolji primjer kako se može istovremeno biti i Božji sluga i narodni vođa. Danas, kada se okupljamo u Skoplju, gradu koji nosi posebnu istorijsku važnost, šaljemo poruku mira i zajedništva. Sveti Sava je uvijek težio pomirenju i razumijevanju, i to je put kojim moramo ići. Srbi, gdje god da se nalaze, moraju ostati vjerni zavjetu svog prvog arhiepiskopa — zavjetu jedinstva, sloge i uzvišenosti duha. Neka nas sve zajedno vodi njegov primjer, da ostanemo vjerni našim vrijednostima, da čuvamo naš identitet i da s ljubavlju gradimo budućnost za generacije koje dolaze - zaključio je Mandić.

Mandić: U Svetom Savi vidimo duhovnog oca, njegova vizija nastavlja da živi u srcima Srba

Da li primjećujete da polovinu vremena koje trošimo dok razgovaramo, vi pričate o Srbima na Kosovu. Polovina stanovništva na Kosovu su žene, nijesu Srbi. Ponekad imaš utisak, ako ne znaš situaciju na terenu, da je Srba 40 odsto, a ne četiri odsto, ja ih poštujem i da bude samo jedan odsto, ali ipak mora da postoje neke demokratske mjere, kazao je premijer Kosova Aljin Kurti u Sarajevu, govoreći o razgovorima sa zapadnim diplomatama.&nbsp;
Upravo se na ove navode osvrnula Srpska lista, tvrdeći da je Kurti svoju posjetu BiH iskoristio da se pohvali kako je uspio da „etnički očisti Kosovo od Srba“.
Upitan o formiranju ZSO, odnosno, kako je to kazao novinar koji je sa njim radio intervju, zahtjevu dijela međunarodne zajednice da napravi „kosovsku verziju Republike Srpske“, Kurti je rekao: „Mislim da bi to Beograd želio. Da ima entitet Srba na Kosovu koji bi oni kontrolisali, koji bi imao svog predsjednika, kao nekakav mali Dodik, i na taj način da od naše Republike napravi nefunkcionalnu državu“.
Poručio je da to neće dozvoliti i smatra da i međunarodna zajednica sve više razumije da Srbija to želi.
- A ja samo strpljivo, principijalno, ljubazno kažem da Srbija želi ili podjelu teritorija Replublike Kosovo na srpski i albanski deo, ili da, kao plan B – postojeću Asocijaciju opština koja okuplja 38 opština podijeli na albansku i srpsku, a da srpski dio bude povezan vertikalno sa Beogradom i da prave neku Republiku Srpsku "light" i da na taj način unazade Kosovo - kazao je Kurti.
A kada je riječ o Albancima u Preševu, Bujanovcu i Medveđi, Kurti kaže da postoji asimetričan pristup u odnosu na Srbe na Kosovu – „očigledno nepravedan“.
- To je birokratsko, hladno, administrativno etničko čišćenje - kazao je kosovski premijer, govoreći o pasivizaciji adresa.
- Uopšteno, ima više Albanaca u Srbiji od Subotice pa do Preševa, nego Srba na Kosovu, apsolutno gledano. Procentualno ima više Albanaca u Crnoj Gori, nego Srba na Kosovu, a srpski jezik na Kosovu je službeni jezik na svim nivoima administracije i u svakoj opštini - kazao je Kurti.

Kurti: Više je Albanaca u Srbiji, nego Srba na Kosovu

Slobodno čovječanstvo mnogo očekuje od Donalda Trampa, srpski narod očekuje mnogo od njega - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić.
On je, gostujući u „Slobodnoj zoni“ na Prvoj televiziji, rekao da znaju da od Trampa zavisi put čovječanstva.
- Ne očekujemo velike zaokrete, ali očekujemo da ćemo imati adresu, ne samo Srbi iz Crne Gore, nego i Srbi sa drugih prostora, posebno sa Kosova, da možemo da predstavimo i naš položaj onako kako ta zajednica želi da uradi u pravom svjetlu - dodao je Mandić.
Sa SAD smo, kaže, imali uspone i padove.
- I treba tražiti puteve kako da nam bude bolje i pozicioniramo našu zemlju na bolji način. Mislim da je važno da Crna Gora i sve druge države rade aktivno sa SAD - naveo je Mandić.
Na pitanje što predstavlja njegovo isticanje američke zastave je rekao da je to poruka da „želimo nove odnose“.
- Ta američka zastva pored trobojke i crnogorske zastave je poruka da želimo nove odnose, da želimo da ih resetujemo, da u Trampu i njegovim saradnicima prepozajemo ljude koji nas neće tretirati kao prethodni ljudi iz američkog režima - rekao je Mandić.
Očekuje, ističe, najbolje.
- Optimista sam, a vrijeme će pokazati što će se desiti - dodao je on.
Srbi, tvrdi on, posebno žele da vide Crnu Goru u Evropskoj uniji (EU).
- I tome ćemo dati maksimalni doprinos - zaključio je Mandić.

Anja Ivanović

Mandić: Srpski narod mnogo očekuje od Donalda Trampa

Sjutra ćemo da tražimo da se u javnim službama, policiji i vojsci nađe procenat Srba kakav smo imali na popisu - saopštio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić.
On je, gostujući na Televiziji Hepi, rekao da njihov zahtjev da srpski bude službeni jezik u Crnoj Gori proističe nakon rezultata popisa.
On tvrdi i da se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije miješao u popis u Crnoj Gori.
- Iz Zagreba i Tirane imali ste ozbiljnu kampanju jer su željeli da povećaju broj njihovog naroda u Crnoj Gori - dodao je Mandić.
Gostovanje na Hepi Televiziji je iskoristio i da poruči da je ponosan na to što ima srpsko državljanstvo.
Rekao je i da je veoma zadovoljan rezultatima popisa, te da su za Srbe oni bolji nego 2003.
- Srpski narod je pretrajao i u nezavisnoj Crnoj Gori i čak povećao svoj broj u odnosu na vrijeme kad smo bili u zajedničkoj državi sa Srbijom - istakao je Mandić.
Naglasio je i da nekadašnji mitropolit Srpske pravoslavne crkve (SPC) Amfilohije Radović „nosi najveće zasluge za obaranje režima Mila Đukanovića“.

Mandić: Tražićemo i da procenat Srba u službama, policiji i vojsci bude isti kao i na popisu

Uprava za statistiku (Monstat) odgovorila je na zahtjev Crnogorskog helsinškog odbora (CHO) i dostavila podatke iz popisa koji se odnose isključivo na domicilno stanovništvo - u odnosu na etničku, odnosno nacionalnu pripadnosti i jezik kojim govore.
Prema tim podacima, Crnogoraca ima 252207 – tj 44.57 odsto; Srba 187309 – odnosno 33.10 odsto; Bošnjaka 55493 iliti 9.81 odsto; Albanaca 28388 – 5.02 odsto; Muslimana 9705 – 1.72 odsto; Hrvata 4082 – 0.72 odsto; Bosanaca 199 – 0.04 odsto.
Crnogoraca muslimana ima 290 – tj 0.05 odsto; Crnogoraca – Srba 1216 – 0.21 odsto; Egipćana 518 – 0.09 odsto; Goranaca 153 – 0.03 odsto; Jugoslovena 1397 – 0.25 odsto; Mađara 120 – 0.02 odsto; Makedonaca 395 – 0.07 odsto; Muslimana – Crnogoraca 214 – 0.04 odsto; Njemaca 43 – 0.01 odsto; ostalih nacija: 935 – 0.16 odsto.
U podatak „ostalo“ spada 940 ljudi – sa 0.17 procenata, a u „regionalnu pripadnost“ 354 sa 0.06 odsto.
Bokelja ima 628 – 0.11 odsto; Roma 3376 – 0.60 odsto; Rusa 124 – 0.02 odsto, Slovenaca 151 – 0.03 odsto; Srba – Crnogoraca 1618 – 0.29 odsto; Turaka 71 – 0.01 odsto; Ukrajinaca 25 – 0.00 odsto; a 15853 ne želi da se izjasni – odnosno 2.80 procenta je bez odgovora.
Prema podacima koji se odnose na domicilno stanovništvo, crnogorskim jezikom govori 211259 – 37.34 odsto; srpskim 249665 – 44.13 odsto; bosanskim 40583 – 7.17 odsto; albanskim 28605 – 5.06 odsto; ruskim 101 – 0.02 odsto; srpsko-hrvatskim 12014 – 2.12 odsto.
O ovom pitanju na popisu nije željelo da se izjasni 9644 osoba, tj 1.70 odsto.
Romskim govori 2781 – 0.49 odsto; ostalim jezicima 1267 – 0.22 odsto; ukrajinskim 15 – 0.00 odsto; hrvatskim 1580 – 0.28 odsto; bošnjačkim 1841 – 0.33; turskim 18 – 0.00 odsto; crnogorsko-srpsko-bosansko-hrvatskim 1653 – 0.29 odsto; maternjim 1377 – 0.24 odsto; crnogorsko-srpskim 1290 – 0.23 odsto; srpsko-crnogorskim 1121 – 0.20 odsto; makedonskim 182 – 0.03 odsto; engleskim 33 – 0.1 odsto; njemačkim 28 – 0.00 odsto; hrvatsko-srpskim 146 – 0.03 odsto; goranskim 115 – 0.02 odsto; bokeljskim 158 – 0.03 odsto; jugoslovenskim 152 – 0.03 odsto, a ostalim jezicima govori 176 ljudi – 0.03 odsto.

Podaci o domicilnom stanovništvu: Crnogoraca ima 44.57 odsto, Srba 33.10, Bošnjačka 9.81, Albanaca 5.02...

Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević večeras je iznio opasne optužbe da su „ljudi iz Demokratske partije socijalista lovili Srbe po Podgorici, nosili biračke spiskove, jurili ih po biračkim mjestima, skidali registarske tablice sa srpskih automobila“ tokom lokalnih izbora u Podgorici.
On je to rekao tokom gostovanja u emisiji „Načisto“ na Televiziji Vijesti odgovarajući na pitanja zašto je glumio u skeču na Televiziji E koja je inače meta njegovih partijskih kolega.
- Nijesam bio glumac u skeču nego sam na simpatičan način želio da približim građanima Podgorice da, poslije jedne tenzične izborne noći, treba da budemo komšije i prijatelji i da ne pravimo razlike koje bi mogle da dovedu do sukoba kao što je prijetilo one noći jer su ljudi iz DPS lovili Srbe po Podgorici, nosili biračke spiskove, jurili po biračkim mjestima, skidali registarske tablice sa srpskih automobila, pozivali na otpor, saopštavali da se neće miješati Užice, Čačak, Beograd u Podgorici – rekao je on.

Opasne optužbe Kneževića: U izbornoj noći ljudi iz DPS-a lovili Srbe po Podgorici, jurili po biračkim mjestima, nosili spiskove...

Institut za javno zdravlje (IJZ), u saradnji sa domovima zdravlja na nivou cijele Crne Gore, do kraja godine organizovaće posebne termine za HPV vakcinaciju tokom vikenda, u cilju omogućavanja dodatnog pristupa imunizaciji.&nbsp;
Iz IJZ-a su saopštili da je HPV vakcinacija za djecu oba pola uzrasta od devet do 14 godina i dalje jedan od prioriteta u okviru Programa imunizacije.&nbsp;
U tom uzrastu, kako su rekli iz te zdravstvene ustanove, vakcina je najdjelotvornija i pruža najbolju zaštitu.
Iz IJZ-a su poseban apel uputili roditeljima djece rođene 2010. godine, koja su tokom sistematskih pregleda u devetom razredu osnovne škole prošlog proljeća propustila vakcinaciju.
- IJZ će, u saradnji sa domovima zdravlja na nivou cijele Crne Gore, u cilju omogućavanja dodatnog pristupa vakcinaciji, do kraja godine organizovati i posebne termine tokom vikenda - kaže se u saopštenju.
Ističe se da je HPV vakcina bezbjedna, jednostavna i efikasna mjera zaštite od HPV infekcije – virusa koji može izazvati više vrsta karcinoma i genitalne bradavice.&nbsp;
Iz IJZ-a su naveli da se u Crnoj Gori primjenjuje devetovalentna HPV vakcina (Gardasil9®), a troškove vakcinacije u potpunosti pokriva državni zdravstveni sistem, bez dodatnog plaćanja za osiguranike.
Oni su poručili da je vakcinacija protiv HPV-a najdjelotvorniji način da se spriječe bolesti koje se razvijaju godinama, često bez simptoma.&nbsp;
- Rana zaštita donosi najveću korist, ali i kasnija vakcinacija ima značajan efekat, naročito kod osoba koje se nijesu mogle vakcinisati ranije - navodi se u saopštenju.
Sve dodatne informacije o HPV vakcinaciji dostupne su na zvaničnom sajtu IJZ-a - www.ijzcg.me/hpv, putem Instagram profila @ijz.cg, Facebook stranice Instituta, kao i putem telefona 067/086-815 ili e-mail adrese <a href="mailto:imunizacije@ijzcg.me">imunizacije@ijzcg.me</a>.

Dodatni termini za HPV vakcinaciju do kraja godine

Muzej Luvr u Parizu danas je ponovo otvoren nakon što su zaposleni prekinuli štrajk, saopštili su sindikati i uprava muzeja. Odluka je donijeta tokom zbora muzejskih radnika, koji su jednoglasno glasali za obustavu štrajka kako bi muzej mogao da primi posjetioce, saopštili su sindikati.
Štrajk je doveo do potpunog zatvaranja Luvra ranije ove nedjelje. Sindikati su saopštili da je suspenzija uslijedila nakon pet sastanaka sa zvaničnicima Ministarstva kulture, ali da je napredak i dalje nedovoljan, posebno u pogledu broja zaposlenih, plata i dugoročnih planova bezbjednosti, prenijele su agencije.
Takođe su iznijeli zabrinutost zbog propadanja zgrade i uslova rada. Predstavnici sindikata kritikovali su "nedostatak angažovanja predsjednice Luvra Lorens de Kars "tokom štrajka, rekavši da se ona "nije ni sastala sa osobljem niti im se obratila". Radnici bi trebalo da održe još jedan zbor 5. januara kako bi odlučili da li će nastaviti štrajk.

Muzej u Luvru ponovo otvoren, zaposleni prekinuli štrajk

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, u obavljeno je 2.135 ambulantnih pregleda, od čega 432 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Iz KCCG su kazali da su u Urgentnom centru zbrinuta 173 pacijenta, a u dnevnim bolnicama 316.
- U istom periodu obavljeno je 27 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 108 pacijenata, od čega 20 u IBD-u - navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, u Centru za radiološku dijagnostiku odrađena je 541 dijagnostička procedura, od čega 53 CT i 45 MR pregleda.
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 100 dijagnostičkih procedura, od toga pet CT i devet MR pregleda - kazali su iz KCCG.
Prema njihovim riječima, u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 1.280 pacijenata i odrađeno 35.019 analiza.
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je 11 beba.

U KCCG za dan obavljeno više od dvije hiljade pregleda

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, u 19 sati, pogledajte: 
 
- TEMA DANA: Antifašizam pod opsadom 
 
- Stega obilježila 19. decembar na Gorici, poručeno da fašizam nije nestao, samo promijenio oblik, te da se Crnoj Gori sprema nova okupacija 
 
- Uoči skupa na Gorici policija tražila lične podatke od Predraga Boljevića i Bata Radulovića, zbog transparenta „ustaše i četnici, zajedno ste bježali“. Kažu da im je saopšteno da tužilaštvo smatra da tekst može sadržati elemente govora mržnje 
 
- Gradonačelnik Prijestonice Nikola Đurašković poručio da je skandalozno što je za direktora Nacionalne biblioteke naimenovan osvjedočeni velikosrpski protagonista 
 
- HRA pozvala na povlačenje Prijedloga zakona o unutrašnjim poslovima, poručujući da je njegova svrha partijska čistka policije pod maskom "vetinga"
Gost emisije je Ivan Vujović, predsjednik SDP i jedan od lidera ES
Informativnu emisiju 24 sata vodi Amra Tahirović

Informativna emisija 24 sata: Gost Ivan Vujović

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

(FOTO, VIDEO) Burzan: Rade sve da nam državu unište, nećemo skrenuti sa staze; Sekulić: Dostojanstvo Crne Gore je naša linija; Marunović: Naše vrijeme tek dolazi

U posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoje, više ne postoji. Tamošnja Vlada je uklonila projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe, prenose albanski mediji.
Podsjećaju da su u februaru 2023. godine, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović iz Podgorice poručili da će projekat izgradnje mosta povezati Velipoju sa Ulcinjem. Sporazum o izgradnji, potpisali su u Podgorici, 27. februara 2023. godine, Abazović i Rama, nakon zajedničke sjednice vlada Albanije i Crne Gore.
- To je projekat koji ima izuzetnu vrijednost, jer će konačno povezati dvije strane jedne granice, koja je duga 300 metara, koliko iznosi most. Projekat je spreman, izazov je da osmislimo proceduru. Prvi put se dešava da će dvije vlade otvoriti međunarodni tender sa zajedničkom komisijom. Zatim će biti određen pobjednik. Projekat ćemo predstaviti već sjutra i biće to zaista lijep i ambiciozan projekat - rekao je tada Rama.
I Abazović je bio veoma entuzijastičan u vezi sa projektom, podsjećaju albanski mediji.
- Malo je skuplji nego što smo prvobitno mislili. Smatram da će koštati 20 miliona eura, ako se podijeli napola, to i nije mnogo. Imamo otvorenu stavku i rezervna sredstva za ovo pitanje. Već smo razgovarali da se troškovi podijele i da se plaćanje realizuje tokom više godina, kako to ne bi bilo opterećenje ni za jednu od naših zemalja - rekao je ranije on.
<h3>Projekat mosta preko Bojane</h3>
Nekoliko mjeseci nakon što su oba premijera objavila projekat, sporazum sa Crnom Gorom o zajedničkoj izgradnji mosta usvojen je u Skupštini Albanije glasovima i većine i opozicije.
Odmah nakon toga, most preko Bojane uvršten je na listu prioritetnih projekata budžetskih investicija. Prema dokumentu koji je usvojila vlada, projekat je trebalo da košta 20 miliona eura, a njegova izgradnja povjerena je Albanskom fondu za razvoj.
Međutim, iako je Rama izjavio da je projekat spreman i da će izgradnja uskoro početi, stvari su krenule drugim tokom.&nbsp;
Izgradnja mosta nikada nije započela, a prije nekoliko dana vlada Albanije je faktički obavijestila o poništavanju projekta.

Albanski mediji: Most preko Bojane odnijela rijeka, projekat koji su sa velikom pompom lansirali Abazović i Rama Vlada poništava

Razriješena direktorica Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" Dragica Lompar kazala je da je imenovanje njenog nasljednika Ivana Radulovića nezakonito i da predstavljanja samo kontinutitet rada Ministarstva kulture i medija.
Vlada Crne Gore razriješila je Lompar sa čela Nacionalne biblioteke zbog isteka mandata još u martu ove godine, a za novog direktora imenovala Ivana Radulovića.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-razrijesila-dragicu-lompar-ivan-radulovic-novi-direktor-nacionalne-biblioteke-durde-crnojevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Lompar tvrdi da je njeno razrješenje uslijedilo nakon što je javno ukazala na kršenje zakona i zloupotrebe u resoru kulture, prije svega u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade književniku i negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću.
Ona je u julu ove godine potvrdila da nagrađena zbirka poezije Vukovića „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.
- Nakon punih devet mjeseci, ministarka kulture i medija Tamara Vujović je uspjela da pronađe osobu za mjesto direktora Nacionalne biblioteke Crne Gore "Đurđe Crnojević". Dugo je trajalo jer je izgleda pitala redom osobe koje bi prihvatile ovu odgovornu funkciju, a da ispunjavaju samo jedan uslov - da nijesu crnogorski opredijeljeni. Da li je to u skladu sa njenim ličnim nacionalnim određenjem ili joj je nametnut ovakav kriterijum - ostaviću javnosti da procijeni - navela je Lompar u reagovanju dostavljenom Portalu ETV.
Ona ističe da se ministarka Vujović od početka marta 2025. nije udostojila da je primi, i pored njenih zahtjeva i iako je u februaru lično obavijestila da joj ističe mandat.&nbsp;
- Ovakav odnos prema ustanovi od prvorazrednog značaja, koja čuva crnogorsku pisanu baštinu, njen jezik, kulturu i identitet, je poražavajući. Kao i uostalom i čitavo njeno ministrovanje - naglasila je Lompar.
Nije teško zaključiti, ističe ona, da je možda bilo dileme da li će biti imenovana na još jedan mandat do skandala oko dodjele najveće državne nagrade književniku Bećiru Vukoviću.&nbsp;
- Nakon mog istupanja u javnost u zaštiti zakona Crne Gore i integriteta Biblioteke, kada je Ministarstvo kulture i medija po ko zna koji put zažmurilo "na oba oka" i čekalo da prođe i ovo, krenulo se u potragu za kandidatom. Ko je osoba, okićena Trinaestojulskom nagradom i što je sve ta osoba uradila da bi se domogla, ne samo Nagrade, već beneficija koje iz tog priznanja slijede, neću elaborirati - naglasila je Lompar, podsjećajući da je predmet u Tužilaštvu na osnovu njen prijave.&nbsp;
Ipak, konstatuje da je Vujović, ili kako je naziva "gospođa ministarka", najodgovornija za omogućavanje dodjele Nagrade Vukoviću i što nije zaustavljena cijela procedura nakon saznanja da je došlo do zloupotreba.
Pri tom, svi koji su se javno pobunili i protestovali zbog poniženja i nagrade i države, su procesuirani, a Bećir Vuković je, podsjeća Lompar, nastavio da radi ono što mu je svojstveno - "da otima ono što mu ne pripada".
- Skandali koji prate čitav njen mandat, neskriveno licemjerje kada su interesi Crne Gore i zaštita njenih nacionalnih odrednica u pitanju, jedinice i nule koje Ministarstvo o svom radu dobija od Vlade, nereagovanje na nacionalističke i fašističke istupe i djelovanje po Crnoj Gori, tužna su slika stanja jednog od najvažnijih i najsloženijih Ministarstava - istakla je Lompar.
Ona napominje da joj pozicija koju je obavljala četiri godine i devet mjeseci i 38 godina staža u Nacionalnoj biblioteci daju za pravo da istakne da je u svakom segmentu poslovanja, zajedno sa svojim saradnicima, uradila najviše i najbolje što je znala bez, kako kaže, traženja bilo kakvih priznanja i privilegija, bez uplitanja bilo čijeg uticaja, nametanja kadrova, krajnje profesionalno, poštujući prije svega činjenicu da Nacionalna biblioteka pripada svim građanima Crne Gore.&nbsp;
- Za sve navedeno dobijala sam samo podršku i poštovanje crnogorske javnosti. Kao stručnjak u kulturnoj baštini, nikada nijesam dobila kredit, stan niti status istaknutog stručnjaka u kulturi, jer je to decenijama isključivo pripadalo stvaralaštvu. Svi oni vrijedni, stručni, obrazovani ljudi koji još uvijek rade u sektoru kulturne baštine nijesu nikada dobili mogućnost da im država Crna Gora oda priznanje kroz dodjelu ovog statusa - naglasila je Lompar.
Najnovije imenovanje je, ističe ona, samo kontinuitet rada Ministarstva kulture i medija.&nbsp;
Lompar kaže da je prilikom predlaganja kandidata grubo prekršen član 47 Zakona o kulturi, u kojem stoji: "Za direktora javne ustanove, čiji je osnivač država, imenuje se afirmisani umjetnik ili afirmisani stručnjak u kulturis".
Pita da li je premijer Milojko Spajić, zajedno sa svojim ministrima, uopšte upoznat sa ovom činjenicom i da li će tražiti objašnjenje i odgovornost?
- I još važnije, da li će novi direktor NBCG „Đurđe Crnojević" prihvatiti nezakonito imenovanje? Da li je pripremio petogodišnji plan razvoja Ustanove? Na osnovu čega je prepoznat kao "afirmisani stručnjak u kulturi", ostaje da čujemo - zaključila je Lompar.

Tag: srbi