Unija slobodnih sindikata Crne Gore zalaže se za uvođenje sedmočasovnog radnog dana i petodnevne radne sedmice, kao i za vraćanje zakonske odredbe prema kojoj se radni odnos prekida po sili zakona sa navršenih 67 godina života. To je u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E poručio generalni sekretar USSCG Srđa Keković.
- Tražimo da se vrati kako je ranije bilo – da je sa 67 godina prestanak radnog odnosa po sili zakona, a da ako neko želi i hoće, kada stekne 65 godina starosti, može da ide u penziju - kazao je Keković.
<h2>Trendovi u Evropi: Starosna granica raste</h2>
Očekivani životni vijek i broj godina provedenih u penziji rastu širom Evrope, pa brojne zemlje revidiraju starosnu granicu za penzionisanje. Danska je odlučila da do 2040. godine poveća tu granicu na 70 godina, a do 2060. predviđa prosječan prag penzionisanja od čak 74 godine. Slične reforme već su pokrenule i druge evropske države.
Crna Gora je, kako podsjeća Keković, u jednom trenutku bila usaglašena s evropskom praksom, ali je sadašnje zakonsko rješenje drugačije.
- Zakon o PIO-u kaže da pravo na penziju imaju svi koji su navršili 65 godina starosti i imaju najmanje 15 godina radnog staža. Zakon o radu trenutno omogućava službenicima da rade do 67. godine, a zaposlenima u realnom sektoru do 66. To je bila varijanta koja je predstavljala benefit za zaposlene, ali išla je u pravcu povećanja starosne granice - kazao je Keković.
Međutim, ističe on, nedavne izmjene zakona unijele su konfuziju.
- Imamo nonsens – izmjenama Zakona o radu starosna granica za prestanak radnog odnosa u realnom sektoru smanjena je sa 67 na 66 godina. Još apsurdnije je što se ta granica dodatno snižava za one koji rade na poslovima s beneficiranim stažom, pa neki moraju da napuste tržište rada već sa 59 godina - upozorava Keković.
Generalni sekretar USSCG ističe da neke zemlje nemaju postavljenu starosnu granicu za odlazak u penziju, ali da je upravo iz sindikalnih razloga traženo da takva granica u Crnoj Gori postoji.
- Unija slobodnih sindikata tražila je postavljanje starosne granice da bi se otvorio prostor za rad mladih ljudi. Svi ljudi koji se osjećaju sposobnim mogu da u nekoj privatnoj režiji nastave da se pojavljuju na tržištu rada - poručio je Keković.
<h2>Sedmočasovno radno vrijeme kao savremena norma</h2>
Keković se u emisiji osvrnuo i na aktuelnu inicijativu za skraćenje radnog vremena, koja dobija sve više pristalica i u evropskim državama i u svijetu.
- Osmočasovno radno vrijeme uvedeno je prije 140 godina, koliko ta norma i postoji. Isti kliše kada je u pitanju radni odnos i odnos između privatnog i poslovnog života. Krajnje je vrijeme da se nešto promijeni, jer i tehnologija, način življenja i stres zaposlene dovode u situaciju gdje nam je potrebno više dana i više sati odmora - kazao je Keković.
On je naglasio da USSCG već godinama promoviše ideju skraćenog radnog dana i slobodnih vikenda za sve radnike, osim onih u djelatnostima koje funkcionišu po turnusima.
- Mi se u Uniji slobodnih sindikata Crne Gore već godinama unazad zalažemo da to sedmočasovno radno vrijeme bude uvedeno i da bude petodnevna radna sedmica, koja omogućava svima – osim onima koji rade u turnusu, gdje se posao obavlja 24 sata – da imaju subotu i nedjelju svake sedmice kao vikend odmor sa svojom porodicom - zaključio je Keković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Keković: USSCG se zalaže za sedmočasovno radno vrijeme i povratak granice za odlazak u penziju na 67 godina

Kada sam saznala da sam dobila nagradu od 10.000 eura bila sam iznenađena i presrećna, jer mi je to pokazalo da se trud i posvećenost cijene - kaže jedna od nagrađenih radnica crnogorske kompanije "Okov" Sonja Čarapić za Radio Slobodna Evropa. Ta privatna trgovinska kompanija nagradila je Sonju i još 15 zaposlenih za dvadeset godina rada sa po 10.000 eura. Svim zaposlenima, kojih je oko 560, isplaćena je 13. plata. Čarapić, koja radi u sektoru špedicije, kaže da nagradu nije očekivala. - I ranije su nagrađivani zaposleni prigodnim poklonima, ali je ovo iznad svih očekivanja... i motivacija da nastavim sa zalaganjem - ističe ona. Čarapić kaže da su novac i priznanje došli u pravo vrijeme. - S obzirom na izazove inflacije, za moju djecu i mene to je dodatna sigurnost i mogućnost da pokrijemo troškove, ali i prilika da uložimo u nešto - navodi Čarapić Prema njenim riječima, i ukućani i rodbina su bili ponosni, a komšiluk je slao čestitke. Od 240.000 zaposlenih u Crnoj Gori, prema podacima Uprave za kadrove, dvije trećine radi u privatnom sektoru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123018124_429454cc509ca3163e40fc0e31d133ffb2acbf55fa0111c3225cfd10dc5c901d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024123018124_429454cc509ca3163e40fc0e31d133ffb2acbf55fa0111c3225cfd10dc5c901d" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="Sonja Čarapić"> <figcaption>Sonja Čarapić, jedna od nagrađenih za 20 godina rada u kompaniji "Okov"(Photo: Courtesy Image)</figcaption> </figure>  <h2>Šta kažu zaposleni kod privatnika</h2> Da su stimulansi radnicima izuzetno rijetki kod privatnih poslodavaca smatraju građani Podgorice i Nikšića, koji za RSE ocjenjuju da su prve asocijacije na privatni sektor male plate i iskorišćavanje radnika. - Pročitala sam tekst koji mi je izmamio suze, znači da postoje časni ljudi koji cijene svoje radnike. Ja sam poslije 20 godina zahtjevnog rada i uspješnog poslovanja firme dobila otkaz i ostala bez primanja - kaže Vesna (58) iz Nikšića. Peđa tri decenije radi kod privatnika. - U vremenu kada često vidimo ili čujemo kako poslodavci izrabljuje radnike, ovakvi potezi vraćaju vjeru da Crna Gora može biti država u kojoj poslodavac cijeni vrijednog i vjernog radnika, koga će i ovako da nagradi - kaže za RSE. Ana ocjenjuje da je nagrada "samo novac koji je zakinut radnicima". - eka ih je samo po 30 eura zakidao od svake plate u prvih 10 godina, a drugih deset po 60 - a jes' toliko, to vam je to. Pohvalno je što se sjetio da im to vrati - navodi ona. Ekonomistkinja Olja (50) iz Podgorice kaže da je nagrada pravi primjer kako se motivišu zaposleni i čuva "kvalitetan kadar". - Radniku stavlja do znanja da cijeni lojalnost, rad i godine koje je potrošio u toj kompaniji. To je postupak osobe koja cijeni ljude koji su mu svojim radom pomogli da postigne to što je postigao - kaže ona. Podsjeća na slične primjere kada je poslodavac iz Bara radnike nagrađivao novim automobilima. - Mislim da ih je uz to čašćavao putovanjem na Bahame i Sejšele - rekla je Olja. <h2>Radnicima nova auta i krstarenja</h2> Praksu značajnijeg nagrađivanja zaposlenih u Crnoj Gori je pokrenuo, prije desetak godina, vlasnik trgovinskog lanca sportske opreme "Cakan sport" iz Bara Radomir Novaković Cakan. On je radnice sa najdužim stažem 2012. nagradio novim automobilima Golf 6 i Polo, a 2014. najbolje radnike, njih 14, krstarenjem po Mediteranu na luksuznom kruzeru. Novaković kaže da su nagrade i priznanja važan način da se zaposleni motivišu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123018124_e4c0cd3e57edd185447493ec668aee8015f957ed90c7913204f81ff22513f5ec.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024123018124_e4c0cd3e57edd185447493ec668aee8015f957ed90c7913204f81ff22513f5ec" data-rendition-name="original" width="805" height="452" loading="lazy" alt="Radomir Novaković Cakan"> <figcaption>Novaković: Nagrade i priznanja su važan način da se zaposleni motivišu(Photo: Public Domain)</figcaption> </figure>  - Da im se pokaže koliko cijenimo njihov trud i lojalnost. Kada poslodavac prepozna i nagradi doprinos svojih radnika, to utiče na njihovu motivaciju, zadovoljstvo i ukupnu produktivnost" -kaže Novaković za RSE. On vjeruje da nagrade od 10.000 eura ili automobili jačaju povjerenje između poslodavaca i zaposlenih, što je, kaže, ključno za dugoročan uspjeh kompanije. - Ukoliko dajemo kupcima nagrade za vjernost – još je logičnije da to radimo i prema onima od kojih zavisi uspjeh svake firme – njenih zaposlenih - navodi on. Novakovićeva kompanija sa 76 zaposlenih je u javnosti prepoznata kao donator sportskih i humanitarnih manifestacija. - Primjera radi, ponosni smo što smo podržali crnogorske paraolimpijce donacijom sportske opremu za nastupe na međunarodnim takmičenjima Feral - ističe. Novaković kaže da nije važna visina nagrade, već želja da najbolji i najvjerniji radnici znaju da se njihov trud cijeni. - Bitno je napomenuti da te nagrade moraju da dođu što naš narod kaže od srca i nikako drugačije. Tek tada imaju punu vrijednost - dodaje on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123018128_25eea5f09c672d4984d1000bb5a59b37b9c64749e6dcb32a13f0f85b82cc9986.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024123018128_25eea5f09c672d4984d1000bb5a59b37b9c64749e6dcb32a13f0f85b82cc9986" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="Gojko Bajović"> <figcaption>Gojko Bajović, vlasnik trgovinske kompanije "Okov", 25. jul 2024.(Photo: Facebook/Okov)</figcaption> </figure>  <h2>Trinaesta plata i 10.000 evra</h2> I direktor "Okova" Jakov Bajović za RSE kaže da su trinaesta zarada, koju je ta kompanija isplaćuje drugu godinu zaredom svim zaposlenima i nagrade za 20 godina rada značajno popravile raspoloženje radnicima. - Cilj ovog poteza bio je da glasno i od srca kažemo hvala kolegama koji su sebe i svoje živote ugradili u kompaniju. Nagrade su dobili ljudi koje pamtim od malih nogu, koji su sa mojim roditeljima i tetkama prodavali prve šarafe i šarke, istovarali prve kombije i udarali temelje firmi - navodi Bajović. On kaže da su ga obradovale reakcije zaposlenih nakon nagrada. - Pogledom sam tražio lica i svi su oduševljeni i zahvalni, svako na svoj način. Sjutra su nam se telefoni usijali, uz hiljade pozitivnih komentara na portalima i društvenim mrežama, sa najrazličitijih strana čestitke i pohvale - ističe. "Okov" je u vlasništvu njegovih roditelja Gojka i Stanke Bajović. Prema podacima dostupnim na sajtu Poreske uprave, kompanija je posljednje tri godine ostvarila dobit od oko 20 miliona eura. <h2>Poslodavci da podijele dio profita</h2> Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG), kaže da se "polako širi krug poslodavaca" koji daju dio profita zaposlenima. - To jeste stimulans i za svaku pohvalu - kazao je Keković za RSE.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123018128_e6e7914427fc7cad1c80f52f6250a6a0a98e67629c7bfc3340bcbddfd16921c0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024123018128_e6e7914427fc7cad1c80f52f6250a6a0a98e67629c7bfc3340bcbddfd16921c0" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="Srđa Keković"> <figcaption>Keković: Poljuljano povjerenje treba vratiti(Photo: Unija slobodnih sindikata)</figcaption> </figure>  Smatra da je dugogodišnja obespravljenost radnika dovela je do nepovjerenja na relaciji poslodavac - zaposleni. - Poljuljano povjerenje treba vratiti. Ako imate profit, onda dio treba da date onima koji ga stvaraju, jer ga ne stvara sam poslodavac - ističe. Uprkos unaprijeđenim pravima u velikim trgovinskim lancima poslodavci moraju, kaže, da nađu način da zadrže radnike. - Došli smo do toga da poslodavac na tržištu ne može da nađe radnika kad to poželi. Sad uvozimo radnu snagu što je tragedija za državu - kaže Keković. Keković smatra da poslodavci moraju shvatiti da neće imati radne snage koliko god da im daju para. - To se sad dešava jer su ljudi radili na određeno, bez slobodnih dana i odmora, i sad idu gdje im je bolje. Došli smo u tu alarmantnu situaciju i sad je kasno - dodaje on. Keković podsjeća da se taj sindikat godinama zalaže da podjela dijela profita radnicima uđe u zakonsku normu.

Hiljade eura, krstarenja i automobili radnicima u Crnoj Gori za motivaciju i lojalnost

Dio radnika Željezničkog prevoza traži da danas menadžment te kompanije do sjutra povuče anekse ugovora koje su ponudili radnicima, kao i otkaze dvojici radnika koji su juče tpušteni zbog nepotpisivanja aneksa, jer će u suprotnom tražiti radikalnije mjere. Oni su istakli da će, ukoliko njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni tražiti ostavke izvršne direktorice i Odbora direktora. Najkasnije sjutra sastaće se sa ministartkom saobraćaja Majom Vukićević.
Predsjednik Jedinstvenog sindikata radnika Željezničkog prevoza Crne Gore Milan Usančević kazao je da su jutros uputili ministarki urgentzno pismo kojim su tražili sastanak te da su dobili odgovor da bi on mogao da se održi danas u popodnevnim časovima ili eventualno sjutra.&nbsp;
- Mi to prihvatamo. Mi striktno tražimo od menadžmenta da povuče nezakonite anekse koji su podijeljeni radnicima, da se ponište rješenja o otkazima. Ukoliko danas ne povuku anekse tražićemo radikalnije mjere to će biti ostavka izvršne direktorice i Odbora direktora - rekao je on na konferenciji za medije.
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković kazao je da je situacija u ŽPCG zabrinjavajuća budući da smo zemlja u kojoj skoro pa ne funkcioniše Željeznički prevoz.&nbsp;
- Ono što Zakon o radu kaže i nalaže to je da poslodavac ima pravo da ponudi unošenje u Ugovor o radu takve klauzule, ali isto tako Zakon kaže da poslodavac ne može da obaveže zaposlenog da takvu klauzulu prihvati. Zakon je isti za sve, tako da nije propisao mogućnost poslodavcu da može da da otkaz zaposlenom ako ne potpiše klauzulu - kazao je Keković.&nbsp;
Za njega su izjave menadžmenta na konferenciji za novinare vrlo zabrinjavajuće jer su se ticale, ne samo činjenice da se zaposleni nijesu izjasnili o predlogu, nego da oni sabotiraju rad ŽPCG, a da ni jednom riječju nije objašnjen zašto je to tako.&nbsp;
- Takvo ponašanje menadžmenta smatramo krajnje neodgovornim, neprofesionalnim. Nije nam jasno šta stoji iza toga, ako uopšte nešto stoji. U svakom slučaju, na nama je da ne dozvolimo i zbog kolega koji ostaju bez posla nezakonito, da taj menadžment ne uspije u nezakonitim namjerama - kazao je on.

Radikalnije mjere ako menadžment ŽPCG ne povuče anekse i otkaze radnicima

Međunarodni dan dostojanstvenog rada jeste dan, ne za čestitku, već dan za podsjećanje &nbsp;da svi zajedno treba da radimo na tom konceptu koji je planetaran i koji je usvojen od Međunarodne organizacije rada, kojim teže sve produktivne i razvijene države svijeta, i naravno, Crna Gora koja teži da uđe u tu evropsku zajednicu, ima obavezu više da na tom konceptu radi - kazao je u Budilniku, na Televiziji E, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata u Crnoj Gori Srđa Keković.
- Koncept se sastoji od četiri komponente, otprilike tako je konfigurisan. Ta prva komponenta jeste da vi imate mogućnost da se zaposlite i da imate mogućnost na neku pravičnu zaradu, za rad koji obavljate tokom mjeseca…Druga komponenta je adekvatna socijalna zaštita, ona podrazumijeva više komponenti, ali ajde da ovdje istaknemo tu komponentu koja se tiče zdravstvenih uslova, sigurnosti, da ja u trenutku kad ostanem bez posla ću imati podršku da nađem novi, i da ću za to vrijeme biti opskrbljen…Treća komponenta se tiče socijalnog dijaloga. Socijalni dijalog, inače, na kojem počiva Evropska unija, jeste jedan pojam o &nbsp;kom se najviše priča i u našoj državi, često ga spominju i političari, Vlada i svi ostali. Svi se kunu i hvale tim socijalnim dijalogom, ali, iskreno da vam kažem, on jeste pravi mehanizam kako poslodavci i sindikati treba da uređuju modele svojih odnosa, i isto tako, kako Vlada treba da zajedno sa nama učestvuje u kreiranju tog poslovnog i životnog ambijenta, kako za zaposlene, tako i za poslodavce…Konačno i ta četvrta komponenta, koja je izuzetno važna komponenta, kojoj mi, nažalost, u Crnoj Gori ne poklanjamo veliku pažnju, to je komponenta u okviru koje ja trebam da imam adekvatne uslove rada - rekao je Keković.
Radnici najviše trpe tamo gdje nemaju sindikalnu organizaciju, smatra Keković, jer je onda ostavljeno na svakom radniku, pojedinačno, da se izbori, dodaje on, za svoja prava.
- Koncept sindikalnog organizovanja podrazumijeva određena prava, ali i određenu zaštitu za sve one koleginice &nbsp;i kolege, koji su izabrani da nas predstavljaju u tom socijalnom dijalogu - naglasio je Keković.
U Crnoj Gori sindikalno organizovani nijesu bankari, mnoštvo malih i srednjih preduzeća, objašnjava Keković, ali zaštitarska profesija, dodaje on, jer je to segment u kom radi i do 6 000 radnika, koji nemaju nikakav vid sindikalne organizacije i, kako kaže, njihova prava se svakodnevno krše.
- Svaki radnik u Crnoj Gori, i svaki zaposleni u Crnoj Gori, može da se obrati nadležnim &nbsp;institucijama, za zaštitu svojih prava iz radnog odnosa i po osnovu rada. Međutim, tu postoje brojne barijere, prva barijera je što ta koleginica ili kolega moraju dobro da poznaju radno zakonodavstvo, moraju dobro da znaju koje korake trebaju da naprave prema tim institucijama - istakao je Keković.
Mladi ljudi, koji tek stupaju u radni odnos, cijeni Keković, su poprilično neinformisani, te ih je potrebno edukovati, koja prava imaju u odnosu na poslodavce, u sklopu, kako kaže, obrazovnog sistema.
- Unija slobodnih sindikata Crne Gore je pokušala da radi na tom konceptu, mislim da bi to bio dobar koncept, da u okviru završnih razreda, mature, informišemo te mlade ljude, prije nego krenu na tržište rada, oko tih modela, da uvedemo jedan alternativni čas industrijske demokratije - zaključio je Keković.

Keković: Svi se kunu u socijalni dijalog

Proslavljeni hrvatski violončelista Stjepan Hauser udahnuo je novi život crnogorskoj pjesmi “Zauvijek moja”, koju je grupa No Name izvela na Evroviziji 2005. godine u Kijevu.
U prepoznatljivom stilu, Hauser je ovoj kompoziciji podario emotivno i raskošno instrumentalno ruho, u okviru svog globalnog projekta “Music Unites the World”.&nbsp;
Kroz ovaj umjetnički poduhvat, Hauser promoviše ideju da muzika briše granice, povezuje različite kulture i podsjeća na ono što je univerzalno – emociju, ljepotu i zajedništvo.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDM0WskmN7xM%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Želim dokazati jednom zauvijek, da muzika povezuje i ujedinjuje svaku naciju, svaku kulturu i svakog čovjeka na ovoj planeti. Zato sam odlučio odsvirati po jednu pjesmu iz svake zemlje. Projekat neće stati dok ne odsviram pjesmu iz svakog kutka svijeta - kazao je Hauser.
Njemu se u komentarima ispod objave na Instagramu zahvalio crnogorski pjevač Danijel Alibabić, koji je bio u sastavu No Name.
- Hvala ti od srca što si odabrao baš našu pjesmu da izvedeš na tako veličanstven način. Tvojom interpretacijom, svaki ton je oživio duh moje Crne Gore, zemlje bogate dušom, emocijom i ljepotom. Ponosan sam što kroz tvoju umjetnost čitav svijet može osjetiti dio naše priče. Živjela muzika, živjela umjetnost - poručio je Alibabić.

Kad violončelo priča crnogorsku priču: Hauser obradio pjesmu “Zauvijek moja”, Alibabić mu se zahvalio

Stotine zaposlenih koji rade za institucije Evropske unije zatražile su u otvorenom pismu upućenom predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen i visokoj predstavnici Unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaji Kalas da izvrše pritisak na Izrael da dozvoli ulazak humanitarne pomoći u Pojas Gaze.
Više od 700 potpisnika traži otvaranje svih kopnenih prelaza za isporuku osnovne robe u Pojas Gaze, kao i dozvolu za pristajanje brodova koji prevoze humanitarnu pomoć, javila je Al Jazeera, koja je imala uvid u pismo.
- Izraelu se ne smije dozvoliti da pokaže prezir prema još jednom sporazumu i dalje nepoštovanje prema Evropskoj uniji - navodi se u pismu, čiji se potpisnici pozivaju na sporazum koji je EU postigla sa Izraelom sredinom jula kako bi se poboljšala situacija u Pojasu Gaze.
Ističe se da je EU najveći trgovinski partner Izraela i da zbog toga ima značajan uticaj pri insistiranju na poštovanju međunarodnog humanitarnog prava.
Potpisnici su predložili konkretne mjere koje bi mogle da budu preduzete protiv Izraela, kao što su ciljane sankcije prema entitetima odgovornim za ometanje pristupa humanitarne pomoći, uključujući izraelske lidere, i suspendovanje diplomatskih odnosa sa Izraelom, prenosi Tanjug.

Zaposleni u institucijama EU: Kalas i Fon der Lajen da izvrše pritisak na Izrael

Kabinet predsjednika Crne Gore saopštio je da je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj uputio niz prijetnji i neprimjerenih poruka predsjedniku Jakovu Milatoviću, neposredno nakon što je objavio da je vratio Zakon o porezu na nepokretnosti Skupštini na ponovno odlučivanje, "uz jasnu i obrazloženu pravnu argumentaciju".&nbsp;
S obzirom na, kako je saopšteno, ozbiljnost poruka i direktan pokušaj političkog pritiska na predsjednika države, Kabinet predsjednika Crne Gore je o tome obavijestio direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fmilatovic-vratio-parlamentu-zakon-o-porezu-na-nepokretnosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Očekujemo da nadležne institucije reaguju odmah, u skladu sa svojim obavezama prema Ustavu i zakonima Crne Gore - naglašeno je u saopštenju Kabineta predsjednika Crne Gore.
Zahtijevaju od predsjednika Vlade Milojka Spajića da bez odlaganja smijeni potpredsjednika Đeljošaja.&nbsp;
- Svaki minut ćutanja Vlade u ovom trenutku jeste poruka da su prijetnje dozvoljene - naglašeno je u saopštenju.
U Kabinetu predsjednika dodaju da su, poslije upućenih prijetnji Milatoviću, veoma brzo došli do informacija koje otkrivaju povod za ovakvo neprimjereno reagovanje Đeljošaja.&nbsp;
- Višegodišnji sudski sporovi koje Opština Tuzi ima sa kompanijom 13. jul Plantaže, a koji se tiču (nezakonitog) obračuna poreza na nepokretnost na poljoprivredno zemljište su razlog za postupke potpredsjednika Vlade Crne Gore. Sporovi se vode zbog protivzakonito obračunatih godišnjih poreza na nepokretnost koje je Opština Tuzi prinudno naplaćivala kroz blokade računa. Plantaže su bile primorane da pravdu i povraćaj sredstava traže sudskim putem. Ovi postupci traju i više godina, a sve do sada donesene odluke Upravnog suda po žalbama Plantaža bile su u korist kompanije. Ključnu ulogu u tom procesu imao je upravo sadašnji potpredsjednik Vlade, a tada predsjednik Opštine Tuzi, Nik Đeljošaj, protiv koga je kompanija Plantaže podnijela krivičnu prijavu pred Specijalnim državnim tužilaštvom - istaknuto je u saopštenju.
Predloženim zakonskim rješenjem, osim što se, kako napominju u Kabinetu predsjednika, ukidaju jedinstvene poreske olakšice za sve poljoprivredne proizvođače, pa time Plantaže, posebno sporno je "retroaktivno" dejstvo zakona koje bi omogućilo Opštini Tuzi da poništi tekuće sudske sporove sa Plantažama 13. jul.&nbsp;
- Time bi se legalizovao nezakonit obračun poreza od strane Đeljošaja, a kompanija bi ostala trajno finansijski oštećena za višemilionski iznos i dodatno bi bila narušena njena likvidnosna pozicija - ocjenjuju u Kabinetu Milatovića.
Kabinet predsjednika Milatovića je već obaviješten da ovo nisu prve prijetnje koje jeĐeljošaj uputio nekom od zvaničnika Crne Gore u vezi ovog spornog zakona.&nbsp;
- Zato, prijetnje potpredsjednika Vlade nijesu političko pitanje, već pitanje slobode, bezbjednosti i dostojanstva nosilaca najviših državnih institucija i funkcije predsjednika Crne Gore - naglašeno je u saopštenju.
Ukoliko Vlada Crne Gore bude ignorisala ovakvo djelovanje svog potpredsjednika, postavlja se pitanje, ističu u Kabinetu predsjednika, da li institucije smiju da odlučuju nezavisno, bez ucjena, prijetnji i privatnih interesa?
- Ako se danas prijeti predsjedniku države zato što je vratio zakon u skladu sa Ustavom, sjutra se može prijetiti svakom građaninu koji misli drugačije. Predsjednika Milatovića neće uplašiti bilo čija prijetnja, već će nastaviti da radi kao i do sada, čvrsto posvećen zaštiti ustavnog poretka i demokratskih principa na kojima se mora zasnivati Crna Gora: slobodna, pravna i jednaka za sve - poručuju iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

Kabinet predsjednika: Đeljošaj prijetio Milatoviću, Spajić da ga bez odlaganja smijeni

Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori pohvalila je usvajanje skoro 30 zakona važnih za evropsku agendu. Za TVCG kažu da je ta pozitivna dinamika mogla biti narušena nekim izmjenama zakona u posljednjem trenutku i odlukama koje su zaobišle javnu raspravu. Pozdravljaju to što su na kraju povučeni predlozi zakona o ANB-u, o javnim okupljanjima i o unutrašnjim poslovima kako bi se omogućile adekvatne konsultacije.
Ambasador EU Johan Satler je istakao da posebno ohrabruje što je, još jednom, zakonodavstvo povezano s EU uživalo široku međupartijsku podršku, što pokazuje zajedničku posvećenost i vlasti i opozicije evropskom putu Crne Gore.
- Ova pozitivna dinamika mogla je biti narušena nekim izmjenama zakona u posljednjem trenutku i odlukama koje su zaobišle javnu raspravu i prethodni dijalog s Evropskom komisijom. To uključuje izmjene zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, o javnim okupljanjima i o unutrašnjim poslovima. Pozdravljamo to što su ovi prijedlozi zakona na kraju povučeni, kako bi se omogućile adekvatne konsultacije. Takođe pozdravljamo to što je Skupština izabrala članove Savjeta RTCG-a, što je ključni korak za sprovođenje medijskog zakonodavstva i obezbjeđivanje nezavisnosti javnog servisa. Ipak, kontinuirani neuspjeh da se imenuju predstavnici civilnog društva u Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge i dalje predstavlja ozbiljan razlog za zabrinutost - poručio je Satler.
U narednim mjesecima, dodaje, Crna Gora mora zadržati jasan fokus na reformi vladavine prava i izbjegavati mjere koje bi mogle poništiti dosadašnji značajan napredak. Pune konsultacije sa Evropskom komisijom i poštovanje transparentnih procesa javne rasprave moraju ostati temelj svakog zakonodavnog djelovanja.

Satler: Zadržati fokus na reformi vladavine prava i izbjegavati mjere koje bi mogle poništiti napredak

Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja ušli su danas, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, u prostorije Agencije za sprječavanje korupcije i izuzeli dio dokumentacije vezan za odluke vršioca dužnosti ASK-a Dušana Drakića i predsjednika Savjeta ASK-a Pavla Ćupića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, na osnovu više prijava čelnik ASK-a Drakić se tereti da je nereagovanjem na nezakonitosti načinio štetu budžetu u iznosu od 44 hiljada eura. Prijavom obuhvaćen je i predsjednik Savjeta Ćupić. &nbsp; Na upit Televizije E i Portala ETV, da se dobije zvanična informacija o razlozima ulaska SPO u Agenciju za sprječavanje korupcije, nije bilo odgovora ni iz Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b" data-rendition-name="original" width="2500" height="1785" loading="lazy" alt="VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora"> <figcaption>VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  DRAKIĆENA POTVRDA &nbsp; Potvrda je, iako posredna, stigla od vršioca dužnosti direktora ASK-a Dušana Drakića. &nbsp;Istakao je da ne želi da komenatriše, ali i napomenuo da dio Savjeta i dio zaposlenih, koji su bili dio prošlog menadžmenta podnose prijave. &nbsp; -Mi odgovaramo, u skladu sa tim prijavama i u skladu sa zakonom. I to je jedini komentar koji imamo. Bez reprekusija, bez ikakvog pritiska prema njima, bez želje da se nešto svetimo, svako ima pravo da iznese svoje sumnje za bilo koju stvar i mi smo tu da odgovorimo, odnosno da učinimo sve transparentnim i javnim - kazao je Drakić . Na ponovljeno pitanje što su službenici SPO izuzeli od dokumentacije Drakić je rekao da je ,,ovo jedino što može reći”. &nbsp; RAZLIČITI ARŠINI Za razliku od akcije tokom hapšenja direktorice Agencije za sprječavanje korupcije Jelene Perović, kada je angažovano više od dvadeset policajaca sa fantomkama i dugim cijevima, ovog puta potraga za dokumentacijom sprovedena je diskretno, bez spektakularnih objava za medije. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Inače, Upravni sud &nbsp;je 16. maja poništio odluku Savjeta ASK-a kojom je Jelena Perović razriješena sa mjesta direktorice, a ta presuda objavljena je na sajtu ovoga suda 30. maja. ASK-u je naloženo da u ponovnom postupku donese novu, zakonitu odluku. &nbsp; &nbsp;Savjet je, međutim, smislio način kako da se riješe nevolje u koju su upali nezakonitim odlukama, pa su odlučili da sačekaju da Perović istekne mandat 24. jula i samim tim, kako oni smatraju, više ne moraju da brinu o presudi Upravnog suda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović"> <figcaption>ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  SATISFAKCIJA ZA JELENU PEROVIĆ &nbsp;- Odluka Savjeta ASK-a je potvrdila da je moja funkcija direktorice trajala do formalnog isteka petogodinjeg mandata, odnosno 24. jula. Upravni sud je poništio njihovu odluku o mom razrješenju kao nezakonitu, a samim tim prema Zakonu o upravnom sporu i Zakonu o upravnom postupku, koji propisuju pravne poslijedice poništene odluke, stanje se vraća u vrijeme prije donijete nezakonite odluke. Izvrtanje činjenica od predsjednika i dijela članova Savjeta je poslužilo svrsi - obmana javnosti zarad sada već ogoljenih političkih interesa, uklanjanje neistomišljenika, kako bi ASK u daljem radu prikrivao koruptivne radnje pojedinih javnih funkcionera i korupciju u javnim preduzećima – kategorična je Perović u nedavnoj izjavi za Portal ETV. Jelena Perović žrtva je brutalne odmazde proruskih i prosrpskih crnogorskih vlasti čiji je jedan od prioriteta još od njihove prve vlade nakon izbora 2020. godine bilo ne samo njeno uklanjanje iz Agencije, već i hapšenje. &nbsp; ULOGA SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA &nbsp; Ideju je u djelo sprovelo Specijalno državno tužilaštvo ma čijem je čelu Vladimir Novović, a čija je supruga Lidija Novović preko Nevladine organizacije MANS godinama gonila Perović. Specijalno tužilaštvo nalog za njeno hapšenje izdalo je 17. aprila prošle godine, kada su u spektakularnoj akciji maskirani specijalci, sa dugim cijevima upali u ASK i sa lisicima na rukama izveli Perović. Tokom ove skandalozne akcije inspektori su u njenom porodičnom stanu maltretirali i njeno maloljetno dijete. Dva dana kasnije ona je puštena na slobodu, pošto je sud odbio zahtjev Specijalnog tužilaštva da joj se odredi pritvor. U novembru prošle godine protiv Perović je podignuta optužnica. Sudski postupak je u toku. Do koje granice doseže beskrupuloznost i bahatost i crnogorskih vlasti i njihovog glavnog specijalnog tužioca razobličio je upravo slučaj Jelene Perović - njen predmet u slučaju tužbe za nezakonito razrješenje svojevremeno dopao je u ruke Novovićeve supruge Lidije Novović, sutkinje Upravnog suda. Ipak, reagovao je predsjednik ovog suda Miodrag Pešić koji je usvojio zahtjev zastupnika Perović, advokata Nikole Martinovića za izuzeće Novović, koja je 10. oktobra ,,skinuta sa slučaja“. &nbsp;

SPO ušao u ASK, provjeravaju dokumentaciju o odlukama Drakića i Savjeta Agencije

U Crnoj Gori se, po svemu sudeći, rađa novi oblik cenzure — onaj koji ne dolazi iz institucija, već putem masovnih prijava i manipulacija algoritmima društvenih mreža. Meta: svi koji se usude da postave javno pitanja o postupcima i poslovanju Danijele Mujović, supruge gradonačelnika Saše Mujovića. Posljednji u nizu primjera jeste suspenzija naloga na mreži Iks (X) nakon što je Portal ETV, navodeći i taj profil kao izvor informacije, objavio informacije o firmi kojom upravlja Danijela Mujović. Iako su navodi u potpunosti zasnovani na javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, profil m je suspendovan bez obrazloženja. I nije prvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Društvene mreže, koje bi trebale biti platforme za slobodu izražavanja, postaju oružje za uklanjanje sadržaja koji je javno dostupan, precizan i ne vrijeđa nikog. Šokirani korisnici nazivaju ovakvo ponašanje “privatnom diktaturom” i “digitalnim progonima”, u kojima se bilo kakva kritika supruge gradonačelnika tretira kao prijetnja koja se mora ućutkati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642" data-rendition-name="original" width="1206" height="1590" loading="lazy" alt="Danijela"> </figure>  Još drastičniji je slučaj poslanika Socijaldemokrata i funkcionera Evropskog saveza, Nikole Zirojevića. Njegovi privatni profili na Facebooku i Instagramu misteriozno su nedavno suspendovani neposredno nakon, kako sam navodi, “korektne komunikacije” sa Danijelom Mujović. Zirojević otvoreno sumnja na organizovanu kampanju digitalnog progona. – Gospođa koja je ozbiljno osilila treba da zna da mene ućutkati ne može. U narednom periodu, zbog ovakvih mučkih pokušaja da mi se stavi brnjica, udariću još jače. Njene i aktivnosti njenog supruga biće pod posebnom pažnjom – poručio je Zirojević. Ovo više nije izolovan incident, već uzorak. Opravdano se postavlja pitanje: da li se Crna Gora kreće ka modelu u kojem su gradonačelnik i njegova supruga izvan svakog oblika javne kritike? Ako je istina zabranjena, a pitanja kažnjiva — onda je riječ o sistemskoj cenzuri, a ne o “slučajnim suspenzijama”. I svi koji vjeruju u slobodu izražavanja treba da budu zabrinuti.

Digitalna diktatura: Svaka kritika Danijele Mujović brutalno se briše sa mreža

Crnogorske vlasti raspisale su nacionalu i međunarodnu potjernicu za lažnim američkim diplomatom Stevanom Simijanovićem, optuženim za flasifikovanje isprava, i to nakon dvije godine i devet mjeseci od podizanje optužnog prijedloga i čak četiri godine i pet mjeseci nakon što je on februara 2021. uhapšen u Nikšiću a potom nesmetano napustio Crnu Goru preko Graničnog prelaza Dobrakova - potvrđeno je Portal ETV iz Osnovnog suda u Nikšiću. - Uprava policije obavijestila je postupajućeg sudiju da je raspisala nacionalnu i međunarodnu potjernicu za okrivljenim Stevanom Simijanovićem, pri čemu sud ukazuje da se protiv okrivljenog vodi postupak za krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana 412 stav 2 u vezi stava 1 Krivičnog zakonika Crne Gore – navodi se u odgovorima predsjednice Osnovnog suda Sanje Nikić dostavljenim Portalu ETV. Iz suda ukazuju da je rješenjem Osnovnog suda od 24. juna usvoje prijedlod Osnovnog državnog tužilašta da se optuženom sudi u odsustvu. Na pitanja Portala ETV, da li nam mogu saopštiti da li je održano ročište 16. jula saopšteno nam je da jeste da je prisustvovao tužilac i branilac Simijanovića po službenoj dužnosti i da su predstavljeni materijalni dokazi. - Kako nije bilo saglasnosti stranaka da se pročitaju iskazi službenika Uprave policije saslušanih u prethodnom postupku, sud je donio rješenje da će se naredno ročište glavnog pretresa održati 29. septembra – navodi se u odgovorima predsjednice Osnovnog suda u Nikić. Podsjećamo, Simijanović je, nakon političkih promjena 2020. godine, u Crnoj Gori napravio čvrste konekcije sa liderom URE Dritanom Abazovićem, tadašnjim potpredsjednikom Vlade, ali i sa kontroverznim biznismenom Miodragom Dakom Davidovićem. Osim ovih veza, lažni američki doiplomata je u Ministarstvu odbrane kojim je rukovodila Olivera Injac pregovarao o uvozu oružja jedne američke kompanije na čijem su čelu Rusi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730110756_f2c492b36657c3c5f99d3475d85904f1f24a8fc3d61fa9c6aa033fcfc7e21410.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250730110756_f2c492b36657c3c5f99d3475d85904f1f24a8fc3d61fa9c6aa033fcfc7e21410" data-rendition-name="original" width="900" height="586" loading="lazy" alt="Miodrag Daka Davidović"> <figcaption>Miodrag Daka Davidović(Photo: NP)</figcaption> </figure>  Boravak Simijanovića i srpske „zavetnice“ Olge Havrilov u Podgorici, u hotelu Ambasador, plaćala je URA. On je uhapšen odmah nakon sastanka sa Davidovićem koji je održan u sjedištu kompanije Neksan, a tada je kod njega pronađen lažni diplomatski pasoš SAD. Tokom boravka u Crnoj Gori Simijanović je, prema Skaj komunikacijama koje je objavio portal Librtas u junu prošle godine, dogovarao i poslove šverca cigareta. Njegov zadatak je bio da nagovori Davidovića da što prije uđu u lanac krijumčarenja cigareta, a ako mu to ne uspije, da ga „pritisne“ preko Abazovića. U skaj komunikacija osim Abazovića koji ima nadimak ,,Kudravi“ „Maradona“, pominje i Daka Davidović pod kodnim imenom, Vampir“. Nakon objave transripata, uhapšen je Ilija Vasović nekadašnji šef kriminalističke policije u Baru. Protiv njega je podignuta optužnica i u toku je postupak i on je kategorično negirao navode optužnice. Ostali akteri i njihove uloge za sada nijesu bili „interesantne“ Specijalnom državnom tužilaštvu ali su nakon podizanja optužnice protiv Vasovića saopštili da nastavljaju istragu i da njegovom procesuiranjem nije stavljena tačka na taj slučaj.

Raspisana nacionalna i međunarodna potjernica za Simijanovićem

Parlamentarna većina juče je djelovala potpuno raštimovano – a ono što se desilo tek je početak neminovnog raskola saveza koji sve vrijeme vodi Crnu Goru ka političkom ponoru. Raspad ovog vještačkog aranžmana mogao bi kulminirati već na jesen. Uvertira se već dogodila: premijer Milojko Spajić kontrira sopstvenoj većini izjavom da Kotor neće biti izbrisan sa UNESCO liste – jasno se suprotstavljajući ministru prostornog planiranja Slavenu Radunoviću iz NSD koji je propagirao referedndum o skidanju Kotora sa liste UNESCO. Istovremeno, zakoni o ANB-u i unutrašnjim poslovima povučeni su iz procedure, a potom je uslijedilo ono što je bilo neizbježno – disciplinovanje skupštinske većine od strane faktičkog šefa – predsjednika Skupštine Andrije Mandića. A kada Zakon o amnestiji nije prošao, stigla je politička šamarčina – lider DNP-a Milan Knežević udario je packe PES-u i Bošnjačkoj stranci: – Imali smo jasan dogovor da taj zakon nije sporan i da će biti podržan. Nažalost, poslanici Bošnjačke stranke i dio kolega iz PES-a odlučili su da glasaju suprotno tom dogovoru. O tome nas nijesu ni obavijestili – izjavio je Knežević. Poslanici NSD-a i DNP-a izrazili su otvoreno nezadovoljstvo jer njihov predlog nije prošao, poručujući da će “imati u vidu” odnos partnera iz vlasti prema toj inicijativi. Jasna poruka: igra prestaje, ko ne igra po pravilima – ispada. Značajan moment bio je i povlačenje Zakona o ANB-u i izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima. Mandić je na završnoj sjednici proljećnog zasijedanja pokušao da ublaži poruku: – Parlamentarna većina podržava ova rješenja, ali ćemo, cijeneći da javnost nije dovoljno obaviještena, u narednom periodu nastojati da bolje komuniciramo zakone s građanima i međunarodnim partnerima. NE TOLERIŠE NEPOSLUŠNOST Međutim, odmah nakon toga, ton se mijenja. Mandić uzima riječ i, bez uvijanja, poručuje – red mora da postoji. Poruka je jasna gazda više ne toleriše neposlušnost. – Žao mi je što mnogi ne razumiju koliko se napora ulaže da se unaprijedi parlamentarna većina, kao što treba da preispitamo sva partnerstva koja imamo u okviru ove koalicije. Ne možete da budete partner samo kada se dobija, morate da budete partner i kada je nešto neprijatno. Politika je takva. Da vidimo ko je taj ko ne poštuje dogovor parlamentarne većine – rekao je Mandić, potvrdivši još jednom ko je stvarni šef vladajuće političke strukture.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080100080_0a3591a3261ef545bed289bbfbfc033e3aee23a4051642d6e4ec4d4f58bdf251.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080100080_0a3591a3261ef545bed289bbfbfc033e3aee23a4051642d6e4ec4d4f58bdf251" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Mandić i Spajić"></figure>  “Korpu” je PES juče dobio i kada Skupština nije usvojila izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit pravnih lica u načelu, nakon što je podršku dalo 28 poslanika a njih 14 bilo uzdržano. Ovdje je propao pokušaj da se preko ove odluke puni ionako prazna kasa. Predlog zakona u skupštinsku proceduru su predali poslanici iz redova Pokreta Evropa sad. HAOS Narod bi rekao, pukla tikva. Nakon ovog otvorenog raskola, opozicija je odmah reagovala – tvrdeći da se sistem vlasti raspao. Svjedočili smo pokušajima da se različite inicijative proguraju kroz isključivo partijske interese, bez šireg konsenzusa i uvida u posljedice po institucionalnu stabilnost, kazao je juče na konferenciji za novinare predsjednik DPS-a Danijel Živković. - Zahvaljujući odgovornom djelovanju opozicije, a posebno poslanika Demokratske partije socijalista, ti pokušaji su doživjeli potpuni debakl. Ishod je, između ostalog, doveo i do ozbiljnog raskola unutar same parlamentarne većine- poručio je Živković. Istakao je da je ovo važan trenutak za demokratske procese u Crnoj Gori i podsjetnik da politička volja mora biti vođena javnim interesom, a ne uskostranačkim ciljevima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080100080_3251bb25927e9f248bd14c4a611fea7538bb1e820ee45a6f08c7c55b18399977.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080100080_3251bb25927e9f248bd14c4a611fea7538bb1e820ee45a6f08c7c55b18399977" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Danijel Živković"></figure>  Zavjesa se polako spušta. Parlamentarna većina ulazi u fazu otvorenog unutrašnjeg rata. Kraj je blizu.

Tag: srda-kekovic