Skoro 20 godina Unija slobodnih sindikata se zalaže za izgradnju takozvanih državnih stanova, po uzoru na razvijene zemlje Evropa, a naročito po modelu grada Beča čiji model izdavanja stanova u vlasništvu države preslikavaju i druge države. To nije ništa novo, taj model smo nekad imali u Jugoslaviji - naveo je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, generalni sekretar ove sindikalne organizacije Srđan Keković.
Po tom modelu, kako je objasnio, građanin dobija stan od države, plaća zakupninu koja je primjerena, a taj stan može da koristi doživotno.
- Mogu da ga koriste njegova djeca koja u trenutku njegove smrti nijesu riješila stambeno pitanje i nastavljaju da koriste taj stan i oni i njihova djeca. Imate sigurno stanovanje za prijemčivu cijenu - istakao je Keković.
Rađene procjene koliko bi iznosila zakupnina stanova po bečkom modelu, gdje se iznos zakupnine stanova kreće od osmine do desetine prosječne zarade, kada bi se takav model primijenio u Crnoj Gori, iznosilo bi od 100 do 120 eura mjesečno.
- Pravili smo paralelu u odnosu na sve to, jer po tom bečkom modelu stanovanja onaj ko dobije od države u zakup, uz zakupninu koju plaća, dobija i uslugu održavanja u stanu, održavanja zgrade, što znače da je oslobođen svih dodatnih troškova, a s obzirom na to da stan nije u njegovom vlasništvu ne mora da plaća poreze - rekao je Keković.
Pravili su, kako dodaje, i paralelu i sa situacijom da Vlada želi da gradi 20.000 stanova na Veljem brdu.&nbsp;
- To su opet stanovi koji se kupuju od strane građanina po nekim povoljnim kreditima, sa nekom manjom kamatom. Onda smo, prema izjavi koju smo mogli da koristimo, a koju je dao premijer tom prilikom, napravili računicu koliko bi recimo jedan stan od 60 metara kvadratnih koštao tog građanina koji bi morao da digne kredit na 20 godina. Došli smo do saznanja da bi to bilo izdvajanje u visini od 76.000 eura, 54.000 ili 55.000 više nego što bi dao građanin koji bi koristio stan u državnom vlasništvu, pri čemu u ove troškove onog ko kupuje svoj stan nijesmo uračunali troškove održavanja - zaključio je Keković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Keković: Bečki model stanovanja nije ništa novo, to smo i imali u Jugoslaviji i USSCG već 20 godina zagovara taj model

Unija slobodnih sindikata Crne Gore zalaže se za uvođenje sedmočasovnog radnog dana i petodnevne radne sedmice, kao i za vraćanje zakonske odredbe prema kojoj se radni odnos prekida po sili zakona sa navršenih 67 godina života. To je u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E poručio generalni sekretar USSCG Srđa Keković.
- Tražimo da se vrati kako je ranije bilo – da je sa 67 godina prestanak radnog odnosa po sili zakona, a da ako neko želi i hoće, kada stekne 65 godina starosti, može da ide u penziju - kazao je Keković.
<h2>Trendovi u Evropi: Starosna granica raste</h2>
Očekivani životni vijek i broj godina provedenih u penziji rastu širom Evrope, pa brojne zemlje revidiraju starosnu granicu za penzionisanje. Danska je odlučila da do 2040. godine poveća tu granicu na 70 godina, a do 2060. predviđa prosječan prag penzionisanja od čak 74 godine. Slične reforme već su pokrenule i druge evropske države.
Crna Gora je, kako podsjeća Keković, u jednom trenutku bila usaglašena s evropskom praksom, ali je sadašnje zakonsko rješenje drugačije.
- Zakon o PIO-u kaže da pravo na penziju imaju svi koji su navršili 65 godina starosti i imaju najmanje 15 godina radnog staža. Zakon o radu trenutno omogućava službenicima da rade do 67. godine, a zaposlenima u realnom sektoru do 66. To je bila varijanta koja je predstavljala benefit za zaposlene, ali išla je u pravcu povećanja starosne granice - kazao je Keković.
Međutim, ističe on, nedavne izmjene zakona unijele su konfuziju.
- Imamo nonsens – izmjenama Zakona o radu starosna granica za prestanak radnog odnosa u realnom sektoru smanjena je sa 67 na 66 godina. Još apsurdnije je što se ta granica dodatno snižava za one koji rade na poslovima s beneficiranim stažom, pa neki moraju da napuste tržište rada već sa 59 godina - upozorava Keković.
Generalni sekretar USSCG ističe da neke zemlje nemaju postavljenu starosnu granicu za odlazak u penziju, ali da je upravo iz sindikalnih razloga traženo da takva granica u Crnoj Gori postoji.
- Unija slobodnih sindikata tražila je postavljanje starosne granice da bi se otvorio prostor za rad mladih ljudi. Svi ljudi koji se osjećaju sposobnim mogu da u nekoj privatnoj režiji nastave da se pojavljuju na tržištu rada - poručio je Keković.
<h2>Sedmočasovno radno vrijeme kao savremena norma</h2>
Keković se u emisiji osvrnuo i na aktuelnu inicijativu za skraćenje radnog vremena, koja dobija sve više pristalica i u evropskim državama i u svijetu.
- Osmočasovno radno vrijeme uvedeno je prije 140 godina, koliko ta norma i postoji. Isti kliše kada je u pitanju radni odnos i odnos između privatnog i poslovnog života. Krajnje je vrijeme da se nešto promijeni, jer i tehnologija, način življenja i stres zaposlene dovode u situaciju gdje nam je potrebno više dana i više sati odmora - kazao je Keković.
On je naglasio da USSCG već godinama promoviše ideju skraćenog radnog dana i slobodnih vikenda za sve radnike, osim onih u djelatnostima koje funkcionišu po turnusima.
- Mi se u Uniji slobodnih sindikata Crne Gore već godinama unazad zalažemo da to sedmočasovno radno vrijeme bude uvedeno i da bude petodnevna radna sedmica, koja omogućava svima – osim onima koji rade u turnusu, gdje se posao obavlja 24 sata – da imaju subotu i nedjelju svake sedmice kao vikend odmor sa svojom porodicom - zaključio je Keković.

Keković: USSCG se zalaže za sedmočasovno radno vrijeme i povratak granice za odlazak u penziju na 67 godina

Kada sam saznala da sam dobila nagradu od 10.000 eura bila sam iznenađena i presrećna, jer mi je to pokazalo da se trud i posvećenost cijene - kaže jedna od nagrađenih radnica crnogorske kompanije "Okov" Sonja Čarapić za Radio Slobodna Evropa. Ta privatna trgovinska kompanija nagradila je Sonju i još 15 zaposlenih za dvadeset godina rada sa po 10.000 eura. Svim zaposlenima, kojih je oko 560, isplaćena je 13. plata. Čarapić, koja radi u sektoru špedicije, kaže da nagradu nije očekivala. - I ranije su nagrađivani zaposleni prigodnim poklonima, ali je ovo iznad svih očekivanja... i motivacija da nastavim sa zalaganjem - ističe ona. Čarapić kaže da su novac i priznanje došli u pravo vrijeme. - S obzirom na izazove inflacije, za moju djecu i mene to je dodatna sigurnost i mogućnost da pokrijemo troškove, ali i prilika da uložimo u nešto - navodi Čarapić Prema njenim riječima, i ukućani i rodbina su bili ponosni, a komšiluk je slao čestitke. Od 240.000 zaposlenih u Crnoj Gori, prema podacima Uprave za kadrove, dvije trećine radi u privatnom sektoru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123018124_429454cc509ca3163e40fc0e31d133ffb2acbf55fa0111c3225cfd10dc5c901d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024123018124_429454cc509ca3163e40fc0e31d133ffb2acbf55fa0111c3225cfd10dc5c901d" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="Sonja Čarapić"> <figcaption>Sonja Čarapić, jedna od nagrađenih za 20 godina rada u kompaniji "Okov"(Photo: Courtesy Image)</figcaption> </figure>  <h2>Šta kažu zaposleni kod privatnika</h2> Da su stimulansi radnicima izuzetno rijetki kod privatnih poslodavaca smatraju građani Podgorice i Nikšića, koji za RSE ocjenjuju da su prve asocijacije na privatni sektor male plate i iskorišćavanje radnika. - Pročitala sam tekst koji mi je izmamio suze, znači da postoje časni ljudi koji cijene svoje radnike. Ja sam poslije 20 godina zahtjevnog rada i uspješnog poslovanja firme dobila otkaz i ostala bez primanja - kaže Vesna (58) iz Nikšića. Peđa tri decenije radi kod privatnika. - U vremenu kada često vidimo ili čujemo kako poslodavci izrabljuje radnike, ovakvi potezi vraćaju vjeru da Crna Gora može biti država u kojoj poslodavac cijeni vrijednog i vjernog radnika, koga će i ovako da nagradi - kaže za RSE. Ana ocjenjuje da je nagrada "samo novac koji je zakinut radnicima". - eka ih je samo po 30 eura zakidao od svake plate u prvih 10 godina, a drugih deset po 60 - a jes' toliko, to vam je to. Pohvalno je što se sjetio da im to vrati - navodi ona. Ekonomistkinja Olja (50) iz Podgorice kaže da je nagrada pravi primjer kako se motivišu zaposleni i čuva "kvalitetan kadar". - Radniku stavlja do znanja da cijeni lojalnost, rad i godine koje je potrošio u toj kompaniji. To je postupak osobe koja cijeni ljude koji su mu svojim radom pomogli da postigne to što je postigao - kaže ona. Podsjeća na slične primjere kada je poslodavac iz Bara radnike nagrađivao novim automobilima. - Mislim da ih je uz to čašćavao putovanjem na Bahame i Sejšele - rekla je Olja. <h2>Radnicima nova auta i krstarenja</h2> Praksu značajnijeg nagrađivanja zaposlenih u Crnoj Gori je pokrenuo, prije desetak godina, vlasnik trgovinskog lanca sportske opreme "Cakan sport" iz Bara Radomir Novaković Cakan. On je radnice sa najdužim stažem 2012. nagradio novim automobilima Golf 6 i Polo, a 2014. najbolje radnike, njih 14, krstarenjem po Mediteranu na luksuznom kruzeru. Novaković kaže da su nagrade i priznanja važan način da se zaposleni motivišu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123018124_e4c0cd3e57edd185447493ec668aee8015f957ed90c7913204f81ff22513f5ec.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024123018124_e4c0cd3e57edd185447493ec668aee8015f957ed90c7913204f81ff22513f5ec" data-rendition-name="original" width="805" height="452" loading="lazy" alt="Radomir Novaković Cakan"> <figcaption>Novaković: Nagrade i priznanja su važan način da se zaposleni motivišu(Photo: Public Domain)</figcaption> </figure>  - Da im se pokaže koliko cijenimo njihov trud i lojalnost. Kada poslodavac prepozna i nagradi doprinos svojih radnika, to utiče na njihovu motivaciju, zadovoljstvo i ukupnu produktivnost" -kaže Novaković za RSE. On vjeruje da nagrade od 10.000 eura ili automobili jačaju povjerenje između poslodavaca i zaposlenih, što je, kaže, ključno za dugoročan uspjeh kompanije. - Ukoliko dajemo kupcima nagrade za vjernost – još je logičnije da to radimo i prema onima od kojih zavisi uspjeh svake firme – njenih zaposlenih - navodi on. Novakovićeva kompanija sa 76 zaposlenih je u javnosti prepoznata kao donator sportskih i humanitarnih manifestacija. - Primjera radi, ponosni smo što smo podržali crnogorske paraolimpijce donacijom sportske opremu za nastupe na međunarodnim takmičenjima Feral - ističe. Novaković kaže da nije važna visina nagrade, već želja da najbolji i najvjerniji radnici znaju da se njihov trud cijeni. - Bitno je napomenuti da te nagrade moraju da dođu što naš narod kaže od srca i nikako drugačije. Tek tada imaju punu vrijednost - dodaje on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123018128_25eea5f09c672d4984d1000bb5a59b37b9c64749e6dcb32a13f0f85b82cc9986.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024123018128_25eea5f09c672d4984d1000bb5a59b37b9c64749e6dcb32a13f0f85b82cc9986" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="Gojko Bajović"> <figcaption>Gojko Bajović, vlasnik trgovinske kompanije "Okov", 25. jul 2024.(Photo: Facebook/Okov)</figcaption> </figure>  <h2>Trinaesta plata i 10.000 evra</h2> I direktor "Okova" Jakov Bajović za RSE kaže da su trinaesta zarada, koju je ta kompanija isplaćuje drugu godinu zaredom svim zaposlenima i nagrade za 20 godina rada značajno popravile raspoloženje radnicima. - Cilj ovog poteza bio je da glasno i od srca kažemo hvala kolegama koji su sebe i svoje živote ugradili u kompaniju. Nagrade su dobili ljudi koje pamtim od malih nogu, koji su sa mojim roditeljima i tetkama prodavali prve šarafe i šarke, istovarali prve kombije i udarali temelje firmi - navodi Bajović. On kaže da su ga obradovale reakcije zaposlenih nakon nagrada. - Pogledom sam tražio lica i svi su oduševljeni i zahvalni, svako na svoj način. Sjutra su nam se telefoni usijali, uz hiljade pozitivnih komentara na portalima i društvenim mrežama, sa najrazličitijih strana čestitke i pohvale - ističe. "Okov" je u vlasništvu njegovih roditelja Gojka i Stanke Bajović. Prema podacima dostupnim na sajtu Poreske uprave, kompanija je posljednje tri godine ostvarila dobit od oko 20 miliona eura. <h2>Poslodavci da podijele dio profita</h2> Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG), kaže da se "polako širi krug poslodavaca" koji daju dio profita zaposlenima. - To jeste stimulans i za svaku pohvalu - kazao je Keković za RSE.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123018128_e6e7914427fc7cad1c80f52f6250a6a0a98e67629c7bfc3340bcbddfd16921c0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024123018128_e6e7914427fc7cad1c80f52f6250a6a0a98e67629c7bfc3340bcbddfd16921c0" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="Srđa Keković"> <figcaption>Keković: Poljuljano povjerenje treba vratiti(Photo: Unija slobodnih sindikata)</figcaption> </figure>  Smatra da je dugogodišnja obespravljenost radnika dovela je do nepovjerenja na relaciji poslodavac - zaposleni. - Poljuljano povjerenje treba vratiti. Ako imate profit, onda dio treba da date onima koji ga stvaraju, jer ga ne stvara sam poslodavac - ističe. Uprkos unaprijeđenim pravima u velikim trgovinskim lancima poslodavci moraju, kaže, da nađu način da zadrže radnike. - Došli smo do toga da poslodavac na tržištu ne može da nađe radnika kad to poželi. Sad uvozimo radnu snagu što je tragedija za državu - kaže Keković. Keković smatra da poslodavci moraju shvatiti da neće imati radne snage koliko god da im daju para. - To se sad dešava jer su ljudi radili na određeno, bez slobodnih dana i odmora, i sad idu gdje im je bolje. Došli smo u tu alarmantnu situaciju i sad je kasno - dodaje on. Keković podsjeća da se taj sindikat godinama zalaže da podjela dijela profita radnicima uđe u zakonsku normu.

Hiljade eura, krstarenja i automobili radnicima u Crnoj Gori za motivaciju i lojalnost

Dio radnika Željezničkog prevoza traži da danas menadžment te kompanije do sjutra povuče anekse ugovora koje su ponudili radnicima, kao i otkaze dvojici radnika koji su juče tpušteni zbog nepotpisivanja aneksa, jer će u suprotnom tražiti radikalnije mjere. Oni su istakli da će, ukoliko njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni tražiti ostavke izvršne direktorice i Odbora direktora. Najkasnije sjutra sastaće se sa ministartkom saobraćaja Majom Vukićević.
Predsjednik Jedinstvenog sindikata radnika Željezničkog prevoza Crne Gore Milan Usančević kazao je da su jutros uputili ministarki urgentzno pismo kojim su tražili sastanak te da su dobili odgovor da bi on mogao da se održi danas u popodnevnim časovima ili eventualno sjutra.&nbsp;
- Mi to prihvatamo. Mi striktno tražimo od menadžmenta da povuče nezakonite anekse koji su podijeljeni radnicima, da se ponište rješenja o otkazima. Ukoliko danas ne povuku anekse tražićemo radikalnije mjere to će biti ostavka izvršne direktorice i Odbora direktora - rekao je on na konferenciji za medije.
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković kazao je da je situacija u ŽPCG zabrinjavajuća budući da smo zemlja u kojoj skoro pa ne funkcioniše Željeznički prevoz.&nbsp;
- Ono što Zakon o radu kaže i nalaže to je da poslodavac ima pravo da ponudi unošenje u Ugovor o radu takve klauzule, ali isto tako Zakon kaže da poslodavac ne može da obaveže zaposlenog da takvu klauzulu prihvati. Zakon je isti za sve, tako da nije propisao mogućnost poslodavcu da može da da otkaz zaposlenom ako ne potpiše klauzulu - kazao je Keković.&nbsp;
Za njega su izjave menadžmenta na konferenciji za novinare vrlo zabrinjavajuće jer su se ticale, ne samo činjenice da se zaposleni nijesu izjasnili o predlogu, nego da oni sabotiraju rad ŽPCG, a da ni jednom riječju nije objašnjen zašto je to tako.&nbsp;
- Takvo ponašanje menadžmenta smatramo krajnje neodgovornim, neprofesionalnim. Nije nam jasno šta stoji iza toga, ako uopšte nešto stoji. U svakom slučaju, na nama je da ne dozvolimo i zbog kolega koji ostaju bez posla nezakonito, da taj menadžment ne uspije u nezakonitim namjerama - kazao je on.

Radikalnije mjere ako menadžment ŽPCG ne povuče anekse i otkaze radnicima

Međunarodni dan dostojanstvenog rada jeste dan, ne za čestitku, već dan za podsjećanje &nbsp;da svi zajedno treba da radimo na tom konceptu koji je planetaran i koji je usvojen od Međunarodne organizacije rada, kojim teže sve produktivne i razvijene države svijeta, i naravno, Crna Gora koja teži da uđe u tu evropsku zajednicu, ima obavezu više da na tom konceptu radi - kazao je u Budilniku, na Televiziji E, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata u Crnoj Gori Srđa Keković.
- Koncept se sastoji od četiri komponente, otprilike tako je konfigurisan. Ta prva komponenta jeste da vi imate mogućnost da se zaposlite i da imate mogućnost na neku pravičnu zaradu, za rad koji obavljate tokom mjeseca…Druga komponenta je adekvatna socijalna zaštita, ona podrazumijeva više komponenti, ali ajde da ovdje istaknemo tu komponentu koja se tiče zdravstvenih uslova, sigurnosti, da ja u trenutku kad ostanem bez posla ću imati podršku da nađem novi, i da ću za to vrijeme biti opskrbljen…Treća komponenta se tiče socijalnog dijaloga. Socijalni dijalog, inače, na kojem počiva Evropska unija, jeste jedan pojam o &nbsp;kom se najviše priča i u našoj državi, često ga spominju i političari, Vlada i svi ostali. Svi se kunu i hvale tim socijalnim dijalogom, ali, iskreno da vam kažem, on jeste pravi mehanizam kako poslodavci i sindikati treba da uređuju modele svojih odnosa, i isto tako, kako Vlada treba da zajedno sa nama učestvuje u kreiranju tog poslovnog i životnog ambijenta, kako za zaposlene, tako i za poslodavce…Konačno i ta četvrta komponenta, koja je izuzetno važna komponenta, kojoj mi, nažalost, u Crnoj Gori ne poklanjamo veliku pažnju, to je komponenta u okviru koje ja trebam da imam adekvatne uslove rada - rekao je Keković.
Radnici najviše trpe tamo gdje nemaju sindikalnu organizaciju, smatra Keković, jer je onda ostavljeno na svakom radniku, pojedinačno, da se izbori, dodaje on, za svoja prava.
- Koncept sindikalnog organizovanja podrazumijeva određena prava, ali i određenu zaštitu za sve one koleginice &nbsp;i kolege, koji su izabrani da nas predstavljaju u tom socijalnom dijalogu - naglasio je Keković.
U Crnoj Gori sindikalno organizovani nijesu bankari, mnoštvo malih i srednjih preduzeća, objašnjava Keković, ali zaštitarska profesija, dodaje on, jer je to segment u kom radi i do 6 000 radnika, koji nemaju nikakav vid sindikalne organizacije i, kako kaže, njihova prava se svakodnevno krše.
- Svaki radnik u Crnoj Gori, i svaki zaposleni u Crnoj Gori, može da se obrati nadležnim &nbsp;institucijama, za zaštitu svojih prava iz radnog odnosa i po osnovu rada. Međutim, tu postoje brojne barijere, prva barijera je što ta koleginica ili kolega moraju dobro da poznaju radno zakonodavstvo, moraju dobro da znaju koje korake trebaju da naprave prema tim institucijama - istakao je Keković.
Mladi ljudi, koji tek stupaju u radni odnos, cijeni Keković, su poprilično neinformisani, te ih je potrebno edukovati, koja prava imaju u odnosu na poslodavce, u sklopu, kako kaže, obrazovnog sistema.
- Unija slobodnih sindikata Crne Gore je pokušala da radi na tom konceptu, mislim da bi to bio dobar koncept, da u okviru završnih razreda, mature, informišemo te mlade ljude, prije nego krenu na tržište rada, oko tih modela, da uvedemo jedan alternativni čas industrijske demokratije - zaključio je Keković.

Keković: Svi se kunu u socijalni dijalog

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: srda-kekovic