Pokret Preokret zahtijeva da u Statut Glavnog grada Podgorica bude uvrštena odredba prema kojoj će biti zabranjena privatizacija preduzeća "Vodovod i kanalizacija", ali i vodovodnih instalacija.
To je saopštio lider Preokreta Srđan Perić navodeći da će, ako njihova inicijativa ne prođe, pokrenuti pitanje referenduma na nivou grada.
- Upozoravamo da u uslovima ekonomske nesigurnosti i neodgovornog upravljanja postoji realna opasnost da se voda - osnovni uslov života - prepusti privatnim kompanijama, čiji je jedini cilj profit - kazao je Perić.
Odbornik Preokreta Mirza Krnić predstavio je podatke o radu pomenutog preduzeća, navodeći kako im fizička i pravna lica duguju gotovo pet miliona eura, pri čemu gubici na mreži iznose 40 odsto.
- Prema finansijskim iskazima Vodovod i kanalizacija je imao minus u poslovnom rezultatu prethodne godine od 878,885 eura, godinu ranije 1,7 miliona eura, a primjera radi, 2019. godine je poslovni rezultat bio u plusu oko 1,2 miliona eura. To ne znači da je tada bilo sjajno stanje, daleko od toga, ali govori da se ide iz lošeg u gore - kazao je Krnić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Preokret: Zabraniti privatizaciju Vodovoda, stvara se neopravdani narativ da je to nužnost

Podgorički odbornici su na današnjoj sjednici usvojili prijedlog o potvrđivanju Odluke o privremenom finansiranju za period od 1. januara do 31. marta tekuće godine.
Od ukupno 33 - njih 31 je glasalo za usvajanje ove odluke. Dva odbornika pokreta Preokret su bila uzdržana.
<h2>Sve obećano će kasniti tri mjeseca</h2>
Odbornik pokreta Preokret Srđan Perić je tokom rasprave ukazao da će sve što je obećano u izbornoj kampanji zbog ove odluke kasniti najmanje tri mjeseca.
- Gradonačelnik (Saša Mujović) je predložio da se odloži usvajanje budžeta da se dođe do kvalitetnije verzije dokumenta, međutim sada imamo obrazloženje da se traži odluka o privremenom finansiranju - ne na jedan nego na tri mjeseca. Ta tri mjeseca kapitalne investicije mogu da budu usporene, a sve što je obećano u izbornoj kapanji će izvjesno da kasni tri mjeseca ako ne i duže - poručio je Perić tokom današnje rasprave u podgoričkom parlamentu.
Bilo bi, kako je istakao, dobro da se vidi presjek obaveza: zbog čega se traže tri mjeseca.
- Mora se mijenjati sistem, jer na ovaj način odluke će biti slabije - naveo je Perić.&nbsp;
On je ukazao i na sporne propise koji, kako je rekao, odbornike svrstavaju u one prvog i drugog reda.
- Naša politička agenda jeste borba protiv porobljavanja partija, države i lokalnih samouprava...Imamo čitav niz propisa koji su naslijeđeni i koji prave odbornike prvog i drugog reda i onemogućavaju da odbornici zastupaju interese građana. Ovo je mjesto koje bi trebalo da na osnovu kontrole ukazuje na probleme i da ih može rješavati... Mi trenutno možemo manje-više iz medija ili mejlom da budemo informisani o temama. jer imamo dvije odluke: jedna je diskriminatorna u tumačenju: odluka o imenovanju radnih tijela - da se raspoređuju u skladu sa brojem i stranačkom zastupljenošću... - naveo je Perić.
Njegov kolega Mirza Krnić je tokom rasprave saopštio da će oni biti uzdržani tokom glasanja zbog sadržaja ove odluke.
- Ukoliko nova vlast želi da bude transparenta očekujemo objašnjenje zašto se privremeno finansiranje produžava do kraja marta - što je i krajnji zakonski rok - istakao je on ukazujući da je prijedlog budžeta već sačinjen.
Oni, kako je rekao, očekuju raspravu o budžetu u narednih 10 do 15 dana. Zahtijevaju da to bude u januaru.
<h2>Opozicija će imati mnogo amandmana na budžet</h2>
Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Klikovac je istakao da je Odluka o privremenom finansiranju neophodna kako bi Podgorica funkcionisala, ali i dodao da će opozicija pripremiti veliki broj amandmana na budžet.
Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović kazala je da će se, zbog kratkog roka, o zapisnicima izjasniti na sljedećoj sjednici Skupštine.
Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Stefan Ćulafić ukazao je na tehnički propust i rekao da bi trebalo u samom predlogu Odluke korigovati tehničke propuste "prije nego što se ista usvoji".
<h2>Sporna pozicija sekretara za finansije</h2>
Odbornik DPS-a Vladan Arsović problematizovao je "mjesto sekretara za finansije".
- S obzirom da smo u ovom slučaju imali minimum pet puta prekršen zakon kada je u pitanju izbor sekretara za finansije. Iako je Injac (bivša gradonačelnica Podgorice Olivera) imala minimum dva rješenja da Balša Špadijer nije izabran po zakonu i propisima, Injac je na to gledala na način da mi (DPS) i sva rješenja Komisija za žalbe nijesmo u pravu - rekao je Arsović.
On je podvukao da su jedina dva kandidata koja su ispunila uslove javnog konkursa za tu poziciju Dragan Bulatović i Jela Mrdak.
- Nakon toga nemamo bilo kakvo rješenje, ni odluku. Ukoliko griješim, volio bih da zamjenik gradonačelnika kontaktira i sekretarku za lokalnu samoupravu - kazao je Arsović. Naveo je i da moraju da znaju zbog čega je Špadijer i dalje na poziciji sekretara za finansijske poslove i analizu budžeta Podgorice.

Anja Ivanović

Podgorički odbornici usvojili prijedlog Odluke o privremenom finansiranju

Nakon tragedije na Cetinju ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je trebalo da podnese ostavku i saopšti da svojom ostavkom želi da povrati povjerenje u bezbjednosni sektor, smatra lider Pokreta Preokret Srđan Perić.
- Na taj način bi se pokazala spremnost da želite da se ojača kredibilitet tog sistema. Ali, u Crnoj Gori kad neko pomene ostavku, to je odmah udar na porodicu. To nije njihovo, već su samo u određenom periodu imenovani na tu poziciju. Zato smo mi građani robovi unutar partijskih i koalicionih odnosa. Dosta stvari ne može da se riješi zbog toga - kazao je Perić u emisiji “Klub A plus”.
Perić ocjenjuje da Crna Gora živi krizu vrijednosti, kulture, duha i intelekta, a da smo kao društvo preplavljeni mržnjom.
- Njeni korjeni se moraju locirati, a političke elite sa svim tim manipulišu. Da je drugačije, debate bi vodili intelektualci, ne bi to bilo prepušteno mrežama. Uz svo poštovanje da se tamo može iskazati stav, što je nesporno - ukazao je on.
Perić smatra da u Crnoj Gori je postoji nijedan kulturni obrazac koji bi građane branio od poplave prizemnosti.
- Drugačija mišljenja se ne poštuju. Živimo u dobu kad nešto što je drugačije treba uništiti i dehumanizovati - rekao je Perić.
Perić, takođe, smatra da je crnogorsko društvo u “devedesetima sa filterom”.
- Ovo su prešminkane devedesete ili Matriks sa Aliekspresa. Treba nam preporod i da se suočimo sa sobom, da vidimo gdje smo u ekonomskom i infrastrukturnom razvoju i da probleme počnemo rješavati - zaključio je Perić.

1250x600

Perić: Šaranović trebalo da podnese ostavku, građani su robovi unutarpartijskih odnosa

Mijenja se projektni zadatak osam dana uoči podgoričkih izbora, premijer i ministar resorni predstavljaju taj veliki projekat Velje brdo, i tada kreće trka s vremenom - da vi do kraja godine, u okviru već postojećih izmjena i dopuna, ugradide i grad veličine Bijelog Polja, iznad Podgorice, na Veljem brdu, kazao je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, Srđan Perić, iz pokreta Preokret.
Iz ugla politike, Nacrt izmjena i dopuna prostornog plana, kaže Perić, može da definiše opšti okvir društvenih djelovanja jedne zajednice.
- Mi planiramo prostor na teritoriji glavnog grada, u ovom PUP- u su i Tuzi i Golubovci, što je u redu, jer je PUP stupio na snagu prije nego su te dvije opštine izdvojene iz sastava Podgorice. Vidite kako se tretira opšte dobro. Govorimo o nečemu što treba da bude interes svih građana, i oni treba da budu maksimalno uključeni da iskažu svoje stavove. Prvo se kreće od te strane, a to znači da bi u idealnom slijedu stvari prvo trebali da pitamo građane šta misle, da traje određeni period, da nakon toga struka kaže šta ima, i nakon toga da politika otvori vrata struci. Desila se sasvim suprotna strana, mijenja se projektni zadatak osam dana uoči podgoričkih izbora, premijer i ministar resorni predstavljaju taj veliki projekat Velje brdo, i tada kreće trka s vremenom, da vi do kraja godine, u okviru već postojećih izmjena i dopuna, ugradide i grad veličine Bijelog Polja, iznad Podgorice, na Veljem brdu - kazao je Perić.
On je istakao da se tu desilo mnogo proceduralnih propusta i grešaka, ali i da postoji pravna nekonzistentnost.
- Važeći PUP koji je donesen 2014.godine, koji je donijela vrlo reprezentativna ekipa multidisciplinarnih stručnjaka, taj PUP se mijenja, i zadnjih šest-sedam godina se radi na njegovim izmjenama, i sada u zadnje vrijeme, manje od tri mjeseca, vi treba da ugurate, zvanična skraćenica je Velje brdo, i ono je izazvalo najviše pažnje, i najviše se alarmirala javnost, tim prije ne poštujući bazične, ne samo ekološke, nego i logičke, ako hoćete, postavke. To je prostor od oko nešto preko osam kvadratnih kilometara, koji biti naslonjen, pazite sada, na trasu autoputa. Vi naslanjate čitav jedan novi grad na trasu autoputa, i onda tu počinja priča, koja je svedena na političku korist s jedne strane, a sa druge strane otvaranje određenih prilika nekome, vidjećemo kome. Kada govorimo o političkoj priči, Preokret je još prije dvije godine lansirao tu priču o socijalnom stanovanju, kako i na koji način treba da se rješava veliki broj podstanara, koje imamo u Podgorici, druga partija je u tom trenutku iskoristila te elemente, i pokušala promovisati na svoj način, e onda su sjetili oni, iz ove vlasti, da ponude nešto što bi kao potpuno preklopilo svaku moguću ideju, ne bi li njima donijelo političku korist. I to su govorili da je to, kao, socijalno stanovanje, razrada ideje socijalnog stanovanja, što par excellence nije - rekao je Perić.
Premijer je najavio da će kupiti stan na Veljem brdu i on, ironično kaže Perić, spada u taj sloj najugroženijih stanovnika Crne Gore.
- I tada sve gubi smisao, jer je počelo da se ulaz u obećanja bez kraja i početka - naglasio je on.
Počela je cijela priča sa 11.500 stanova, podsjeća Perić, a sada se ne zna da li taj projekat obuhvata 11.500, ili, kako navodi, 20.000 stanova koje je premijer obećao.
- Ako je prosječan broj članova domaćinstva između 3,1 i 3,2, između dva popisa u tim se skalama kreće, ako je njegova pretpostavka tačna, to više nije grad od 35, 40.000 ljudi, nego grad od 60 i nešto hiljada ljudi, ne Bijelo Polje, nego Nikšić iznad Podgorice, dakle te su stvari ostale nerazriješene, i koliko je ta priča nategnuta preko bilo kakvog realnog okvira, govori se da će prvo useljenje biti 2026.godine, do tada je doslovno nemoguće izgraditi kanalizacioni sistem i vodovodnu infrastrukturu - ističe Perić.
Vrijednost projekta je 3,5 &nbsp;milijarde eura, podsjeća Perić, a iz državnog budžeta za tu namjenu je planirano 10 miliona eura što je 350 puta manje nego što je njegova ukupna skala opsega.
<h1>Medenica: Kako je uopšte došlo do toga da jedan ovakav plan izađe na javnu raspravu?</h1>
Poražavajući je bio proces prezentacije Nacrt izmjena i dopuna PUP-a Podgorice, za nevladin sektor, ali i za cjelokupnu crnogorsku javnost, jer su u potpunosti ignorisani od strane Ministarstva prostornog planiranja , i svi pokušaji da učestvuju u javnoj raspravi su oduzeti - kazala je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, Ksenija Medenica iz Centra za proučavanje i zaštitu ptica.
- Javna rasprava je trajala svega 18 dana, data su na javnoj raspravi 53 pdf dokumenta, koja se ne mogu ni otvoriti, i uz sve to, ove javne rasprave koje su pokušale da se organizuju nijesu bile uspješne zbog neuslovnosti. U prvom slučaju smo imali situaciju da je dosta ljudi čekalo ispred same sale Ministarstva, i koja je odmah i prekunuta. Drugi pokušaj organizovanja javne rasprave, koji se desio dva dana kasnije, takođe u prostoru koji je bio za nekih stotinjak ljudi, ali opet je bila situacija da se nije moglo ući, niti konstruktivno raspravljati, a imali smo i tu situaciju da je sama prezentacija bila jako loša, nepregledna, i kada je prekinuta onda je Ministarstvo izašlo sa saopštenjem da nam neće više pružati priliku da diskutujemo o ovom planu, koji je ne samo što se tiče javne rasprave problematičan, nego je on nezakonit. Taj dokument nije u skladu sa prostornim planovima višeg reda, odnosno prostornim planom Crne Gore, koji još uvijek važi, ali ni na koji način nije usklađen čak ni sa prostornim planom, koji se uskoro treba usvojiti za naredni period, i otvaraju se brojna pitanja kako je uopšte došlo do toga da jedan ovakav plan izađe na javnu raspravu, a naročito i ono što će se i desiti, uprkos svim našim naporima, to jeste da bude usvojen - rekla je Medenica.
Komentare su uputili Ministarstvu i ono će morati da odgovori, kaže Medenica, kako je moguće da se ide obrnutim redoslijedom, da se mijenjaju planovi nižeg reda, a onda prostorni plan Crne Gore morati da usklade sa tim.
- Sve ovo se dešava pred neposredno usvajanje prostornog plana Crne Gore, za koji je završena javna rasprava, ali &nbsp;neposredno prije usvajanja izmjena i dopuna Zakona o prostornom planiranju izgradnje objekata, koji će zapravo, onog trenutka kada se usvoji, vratiti ingerencije prostorno planiranje na lokalne samouprave, odnosno decentralizovati čitav ovaj koji je prošlih godina bio samo, isključivo na Ministarstvu…U toku ovog mjeseca su javne rasprave na prostorne planove i Ulcinj, Bar, Tivat, Plav, Herceg Novi, te je dosta problema u ovim planovima nižeg reda, koji se pokušavaju reflektovati na prostorni plan Crne Gore - zaključila je Medenica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DteXUJ5RbZbI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Perić: Velje brdo više nije grad od 60 i nešto hiljada ljudi, nego Nikšić iznad Podgorice

Grupacija oko predsjednika države Jakova Milatovića tražila je da bude tas na vagi. Neka se odluči da li će ići ka strukturama koje su tradicionalni partneri DPS-a, ili ka onima koji su partneri Nove srpske demokratije. Mislim da bi bilo bolje da to što prije saznamo. To je gostujući u 24 sata Televizije E kazao nosilac liste Pokreta Preokret, Srđan Perić, komentarišući političku situaciju u Glavnom gradu, nakon izbora.
To što su se predstavnici lista Za bolju Podgoricu i Za budućnost Podgorice međusobno optuživali, poručuje Perić, ne znači apsolutno ništa u Crnoj Gori. Dešavalo se, podsjeća, da ljudi jedne druge optužuju za teška krivična djela, a da kasnije budu u koaliciji.
<h2>Predstava je počela…</h2>
- Predstava je počela, ne danas, prije nekoliko dana, intenzivirana je… Dolazi se do teze koju je Preokret imao u cijeloj ovoj kampanji, da će četiri političke korporacije sklopiti dil i da mi ne možemo da budemo dio. Dobili poziv od DPS-a, odbili ga uz obrazloženje da bi time iznevjerili volju građana, koji su nam dali glasove. Sa druge strane, gospođa Jelena Borovinić Bojović konstatovala je našu poziciju i naša pozicija je jasna - rekao je Perić.
Smatra da su pregovori o novoj vlasti u Glavnom gradu, koje je inicirala lista Za budućnost Podgorice, priprema javnosti, odnosno, međukorak u kojem neće biti problem raspisati nove izbore, ukoliko se procijeni da je to potrebno.
- Nastojaće da obesmisle političku scenu do granice do koje njihov politički dogovor, njihov dil, ne bi predstavili kao nužnost. Vidite da svi govore o građanima, a mi zaista ne znamo šta ti ljudi konkretno govore o Podgorici, kako bi ona to trebalo da izgleda, sa stanovišta funkcionisanja komunalnih usluga, gdje se vidjelo da ne vladaju materijom. Vidjeli ste po pitanju javnih nabavki da ne vladaju materijom… Grupacija oko predsjednika države Jakova Milatovića tražila je da bude tas na vagi, dobila je da bude tas na vagi, neka se odluči da li će ići ka strukturama koje su tradicionalni partneri DPS-a, ili ka strukturama koji su sada tradicionalni partneri Nove srpske demokratije. Neka donose odluku, jer ovo što sad gledamo je priprema za tu neku odluku. Mislim da bi bilo bolje da to što prije saznamo - poručio je Perić.
Treba biti pošten i reći, poručuje Perić, da lista predsjednika Jakova Milatovića nije odbacila mogućnost saradnje sa DPS-om.
- Lista Za bolju Podgoricu je ostavila opciju da može sa svakim. Sad je poenta da konkretno donesu odluku. Odlučite i kažite šta je odluka i zašto je to važno, da bismo onda od tih ljudi mogli tražiti da ispunjavaju obećanja. Imamo problem sa političkim sistemom u Crnoj Gori, da on ovakav kakav jeste, produkuje situacije kakva je u Podgorici, kakva je u Budvi, kakva može biti i u Beranama i tako redom - istakao je Perić.
<h2>Održati riječ nije mala stvar</h2>
Pokret Preokret je održao riječ iz predizborne kampanje, što u Crnoj Gori, kako kaže, nije mala stvar.
- Naša pozicija jeste pozicija protesnog glasa, da oni građani, koji su htjeli da ostanu kući, izađu na izbore, glasaju i imaju svoja dva protestna glasa, da bismo počeli proces demontaže partitokratskog sistema. Imamo četiri političke korporacije i ne zna se gdje počinju pipci jedne, druge, treće, četvrte… Svi oni se odlično druže, zapošljavaju jedni drugima rodbinu, prijatelje i to se vidi iz hiljadu situacija. Oni su politička klasa koja želi da to i ostane, koja želi konzerviranje takvog sistema - naglasio je Perić.
Vjeruje da je pozicija Pokreta Preokret takva da u fokusu bude osnaživanje građanina. To, kako kaže, ne znači da nikada ni sa kim neće razgovarati. Za sada su, objašnjava, glas protesta, a kako bude snažio politički izraz pokazaće što im je plan, a što akcija.&nbsp;
<h2>Podgorica kao pokazna vježba</h2>
Podsjeća da koalicija sa državnog nivoa, naročito dio koji gravitira ka Pokretu Evropa sad, ima daleko manju podršku na lokalnom nivou u više opština, nego na državnom.
- Riječ je o različitim izbornim ciklusima, ali Podgorica jeste pokazna vježba. Ne vidim šta bi bilo sporno da se u nekom trenutku provjeri kolika je podrška i na državnom nivou. Iz jednog u drugi, treći izborni ciklus, ljudi koji su u Vladi dobiju skromne glasove... Građani brzo kritički sagledavaju svaki potez vlasti i smatram da je to dobro. S tim u vezi ne treba bježati od izbora, oni su jeftiniji za građane. Nekoliko miliona eura koji bi se potrošili za održavanje izbora manji je trošak, nego pogrešne odluke koje su donošene i koje mogu biti donesene - istakao je Perić.
<h2>Kad Žorž uzidže auto na vrh brda</h2>
Perić smatra da nije postojala iskrena namjera da se raskine sa lošim praksma. Podsjeća da je ovogodišnji budžet projektovan na 5,8 miliona eura za troškove goriva, ali da je za narednu ta suma značajno veća, odnosno, 8,2 miliona.
- Ti ljudi su došli prvog radnog dana na posao u Vladu taksijem! Što će reći da je to samo bila igra, jer iza toga nije postojala čvrsta namjera da se stvarno raskine praksa favorizovanja političke klase koja je na vlasti, već je bila plod stava ,,samo da mi dođemo u tu poziciju” i da produbimo tu vrstu korišćenja privilegija. Riječ je o udaljavanju od najjednostavnijeg bazičnog principa da se funkcionerima daju privilegije da bi bili efikasniji u radu, a ne da bi se palile rotacije ili blineri, da se pravite važni u svom selu… To je kao iz filma Živka Nikolića, kada Žorž uzdiže auto na vrh brda, da vidi selo koliko on ima i šta sve može. Suština je da nama treba efikasnija uprava. Važno je za građane da insistiramo na tome da se što više i što češće provjerava na izborima. Ništa nije strašno provjeravati da li su građani, zaista, za ovakvu vrstu političke prakse - zaključio je Perić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtELYiWCJz04&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Perić: Nije postojala iskrena namjera da se prekine sa lošim praksama

Konzervativizam, tradicionalizam i patrijarhalnost našeg društva jedan od osnovnih uzroka etničke distance, ali i višestruke diskriminacije - ocijenio je predsjednik i jedan od osnivača pokreta Preokret Srđan Perić na javnoj tribini o interkulturalnom razvoju u različitim opštinama u Crnoj Gori, koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u Biblioteci “Radosav Ljumović” u Podgorici.
Nije, prema njegovim riječima, sporno to što je neko nacionalno osviješćen i ima svijest o nacionalnom identitetu.&nbsp;
- U onom trenutku kada vi dolazite do postavke o ugroženosti, o tome da ste vi iznad drugih, kreira se problem. Kada imate ambijent da u maloj zajednici tako snažni impulsi suštinski dijele i razaraju zajednicu, tada je društvo otvoreno za trajnu podjelu i neku vrstu utaborenosti. Posljedica te razgrađene zajednice se upravo dešava – da se mi ne miješamo jedni s drugima - ističe Perić.
Dodaje da neiskrenost političke elite dovodi do toga da pojedinci, prije svega, ne razumiju sebe, a potom i ni svijet oko sebe.
- A bez razumijevanja unutrašnjeg i spoljnjeg u drugome se ne vidi sagovornik, već neprijatelj - ocijenio je Perić.
Istoričar i profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore Adnan Prekić istakao je da crnogorsko društvo ima značajnu tradiciju multikulturnog života, ali da je model homogenizacije sopstvenog biračkog tijela koji se uvijek zasniva na modelu “mi ili oni” kod donosioca političkih odluka ključan u narušavanju, između ostalog, i ove tradicije.&nbsp;
- Odrastao sam u sredini koja je bila multikulturna i multikonfesionalna. Nikada nas niko nije učio da treba da poštujemo nekog ko je druge vjere, te stvari su se podrazumijevale. U tom odnosu, mislim da ne postoji momenat da otvorite taj proces i da učite ljude da žive jedni pored drugih i jedni sa drugima, već jednostavno da svojim primjerom i onim što treba da radite, postavite model koji će to omogućiti - naglasio je Prekić.
Savjetnica predsjednice Skupštine Glavnog grada Sara Nikčević, kako se navodi u saopštenju CGO, ocijenila je da je multikuluralizam izuzetno važna društvena kategorija koja se suočava sa izazovima, jer živimo u jednom specifičnom društvenom kontekstu sa različitim dinamikama i procesima.&nbsp;
- Multikulturalnost vidim kao vrijednost i pretpostavku za usaglašeno djelovanje institucija, što nije lako kod nas postići, ali smatram da može biti ostvarivo - rekla je Nikčević u osvrtu na to pozicioniranje multikulturalizma danas u Crnoj Gori.&nbsp;
Mladi su, prema njenim riječima, najočiglednija ciljna grupa za rad i nedovoljno iskorišten potencijal, te da je neophodno da se u okviru obrazovnih ustanova sprovedu programi koji će fokusirati ovu temu.
Tribina je, kako je precizirano u saopštenju, okupila oko 30 učesnika/ca iz različitih sektora, s ciljem jačanja dijaloga i razmjene perspektiva između institucija, civilnog društva, medija i građana/ki, a kako bi se osvrnuli na ključne izazove i potreba u razvoju interkulturalizma u svojoj zajednici.
Tribina je dio projekta “Harmonija u raznolikosti” koji CGO sprovodi uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Perić: Konzervativizam, tradicionalizam i patrijarhalnost uzrokuju etničke distance

Opsjednutost vlasti upravljanjem bezbjednosnim sektorom nije ništa drugo do infantilna želja da preko njega stiču dodatan autoritet time što oni "sve znaju" i "sve mogu", ocijeio je jedan od osnivača pokreta Preokret, Srđan Perić.
Kako je rekao, tako sebi postaju dodatno važni i značajni.
- Dok traje to šepurenje imamo tužnu činjenicu na sjeveru Crne Gore da čitava sela spavaju u strahu za svoju bezbjednost. I da se razumijemo, kriminalaca ili ljudi poremećnog uma ima u svakom okruženju, ali sistem koji njeguje integritet, sposobnost i autoritet znanja bude mnogo brži i pouzdaniji u njihovom procesuiranju. Ali kada su bezbjednosne službe svedene na igračke partija tada drugačiji rezultat od ovog koji gledamo ovih dana nije ni moguć - naveo je Perić na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSrdjanPericPG%2Fstatus%2F1851234880002134214%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1851234880002134214%7Ctwgr%5E77525aa9abee63d7c9bc8b5a057f05a8bd13b537%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Perić: Šepure se dok na sjeveru Crne Gore čitava sela spavaju u strahu za svoju bezbjednost

Poslanik Evrope sad Miodrag Laković prokomentarisao je stav nosioca liste Preokreta Srđana Perića koji je kazao da ne žele u Podgorici da koaliraju ni sa jednom od, kako je kazao, četiri političke korporacije.
Kako je istakao Laković, svi politički subjekti se kandiduju da bi osvojili vlast, te da bi pokazali da znaju da vode procese bolje od ostalih.&nbsp;
- Jedino Preokret traži podršku građana da bi bio u opoziciji. Jer iz opozicije će uraditi nešto dosad neviđeno - kritikovaće vlast - ironično je naveo Laković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F1841534197443198988&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Preokret jedini koji traži podršku građana da bi bio u opoziciji

Nosilac liste Preokreta Srđan Perić, koji je na izborima u Podgorici osvojio jedan mandat, kazao je da su ostvarili veliki, značajan rezultat.
Perić se zahvalio građanima na "radni dan demokratije".
- Osjećam da nam je Podgorica dala snagu da iz nje kreće borba protiv partijskog zarobljavanja države. Krećemo da se širimo van Podgorice, kreće talas borbe protiv partitokratije vrlo konkretan - poručio je Perić.
Sve što su, kako kaže, obećali vezano za demontažu uradiće dok konačno politiku ne dovodu u ravan da se bavi problemima građanima.&nbsp;
- Sad ćete vidjeti u pregovorima da se ne bavi time nego partijskim interesima. Preokret je vrlo jasno rekao da nećemo biti dio političkih dilova. Sve što budete vidjeli što se dešava je dogovor četiri političke korporacije. Cilj je ozdravljenje političkog sistema i građani da dobiju nazad slobodu, koju partije zarobljavaju, a to treba da doprinese poboljšanju života - poručio je Perić.

Perić: Iz Podgorice kreće borba protiv partijskog zarobljavanja države

Podgorica ima potencijal da postane jedan od najpametnijih gradova u regionu, a da bi se to ostvarilo potrebno je znanje i ulaganje lokalne vlasti - ocijenio je kandidat za odbornika liste Preokret - Ovako više ne može - Srđan Perić, Aleksa Bigović.
Istakao je da kao srce Crne Gore Podgorica ima potencijal da postane pravi primjer pametnog grada.&nbsp;
- Zamislite grad u kojem se svjetla na ulicama pale samo kada je potrebno, gdje se javni prevoz prati u realnom vremenu, a gdje građani mogu jednostavno prijaviti kvarove i predložiti rješenja - naveo je on.
Bigović navodi da je sve ovo moguće zahvaljujući pametnoj upotrebi tehnologije.
- Da bismo ostvarili ovu viziju, potrebno je ulagati u pametnu infrastrukturu - od senzora za praćenje kvaliteta vazduha do pametnih semafora koji optimizuju saobraćaj u cijelom gradu a ne samo u samom centru, te digitalne usluge za građane - od e-uprave do platformi za participativno budžetiranje, ali i kroz obuku građana - kako bi mogli da koriste nove tehnologije i aktivno učestvuju u razvoju grada - naveo je on.
Zajedno možemo, dodaje Bigović, stvoriti Podgoricu koja je održiva, efikasna i ugodna za život.
- Naš Grad se nalazi na početku puta ka digitalnoj transformaciji a da bi se ovaj proces ubrzao, potrebno je usvojiti sveobuhvatan pristup koji će obuhvatiti sljedeće oblasti, ističe on i navodi četiri kompnente, i to:
Smart city platforma: centralizovana platforma koja će povezivati sve pametne uređaje i sisteme u gradu
Big data: analiza ogromnih količina podataka kako bi se donosile bolje odluke o upravljanju gradom
Vještačka inteligencija (AI): primjena AI algoritama za optimizaciju različitih gradskih usluga.
Cybersecurity: obezbjeđenje svih digitalnih sistema kako bi se zaštitili od cyber napada - naveo je Bigović.
Pored tehnoloških rješenja, dodaje kandidat Preokreta za odbornika, potrebna je saradnja svih aktera: lokalne vlasti, privrede, građana, akademske zajednice.
- Zatim dugoročno strateško planiranje, kako bi se osigurala održivost digitalne transformacije investiranje u ljudske resurse - obukom zaposlenih i građana za korišćenje novih tehnologija - zaključio je Bigović.

Bigović: Podgorica ima potencijal da postane jedan od najpametnijih gradova u regionu

U okviru muzičkog programa KIC-a „Budo Tomović”, u Multimedijalnoj sali u sjutra u 19 sati, predavanje će održati ugledni poljski muzikolog iz Krakova, profesor Jerži Stankevič, a tema predavanja je „Novi aspekti nastanka Kvarteta za kraj vremena” Olivijea Mesijana - kompozicije nastale tokom njegovog zatočeništva u logoru Stalag VIII A u Gorlicu.&nbsp;
- Ovim ekskluzivnim predavanjem vraćamo se remek djelu Olivijea Mesijana, kroz istraživački rad muzikologa Jeržija Stankeviča, nakon zapaženog koncertnog izvođenja „Kvarteta za kraj vremena” održanog u KIC-u, krajem januara- kazali su iz KIC-a.
&nbsp;Nakon predavanja, poručili su iz KIC-a, biće organizovana projekcija francuskog dokumentarnog filma „Le charme des impossibilites" (Čar nemogućnosti, 2006) reditelja Nikolasa Buonaventure Vidala, u produkciji „Les Films du Rat”, „Gloria Films” i Nacionalnog audiovizuelnog instituta, Francuska, 2006. Originalna verzija je na francuskom, njemačkom i poljskom, sa titlom na engleskom jeziku.
&nbsp;Govoreći o gostu i predavaču, iz KIC-a ističu da je Jerži Stankevič muzikolog i istoričar, profesor emeritus i predsjednik Saveza kompozitora Poljske/odsjek u Krakovu.&nbsp;
- Specijalizovao je muzikologiju i analizu djela na Pariškom konzervatorijumu u klasi Olivijea Mesijana 1977. godine. Ostajući u bliskim odnosima sa slavnim mentorom, kreirao je ciklus emisija posvećen Mesijanu na Poljskom radiju i inicirao izvođenje njegovih djela u Poljskoj. Istraživao je nastanak „Kvarteta za kraj vremena” tokom kompozitorovog zarobljeniištva u Gorlicu, vezu s djelovanjem poljskih ratnih zarobljenika u ovom logoru i prijem njegove muzike u savremenom svijetu- navodi se u njegovoj biografiji.
&nbsp;Dokumentarni muzički film, koji će takođe biti prikazan sjutra, ilustruje hipoteze o nastanku „Kvarteta za kraj vremena” Olivijea Mesijana (Olivier Messiaen), krajem 1940. i početkom 1941. godine, u zarobljeničkom logoru Stalag VIII A u Gorlicu (danas u Poljskoj, u Zgoželecu u Donjoj Šleskoj), i predstavlja svjedočenja ljudi koji su učestvovali u događajima: kompozitora Olivijea Mesijana, podoficira Zdislava Nardelija (poslijeratni direktor krakovske radio stanice Poljskog radija i istaknuti tvorac poljskog radio teatra), tri muzičara-interpretatora i francuskih ratnih zarobljenika. Predstavljene su potresne činjenice i razmišljanja o zatočeništvu u logoru, događajima iz svakodnevnog života, njihovoj kulturnoj djelatnosti i pokušajima nemogućeg.&nbsp;
- Muzičari istražuju mogućnosti koje su postojale u zimskim uslovima u logoru za prvo izvođenje djela, koje je održano 15. januara 1941. godine u Gerlicu. U filmu se pojavljuju istaknuti francuski solisti tokom usklađene rekonstrukcije Mesijanovog djela u čuvenom cistercitskom manastiru Klervo u Šampanji: violinista Režis Paskije (čiji je stric bio violončelista Etjen Paskije, učesnik u događajima), klarinetista Pol Mejer, violončelista Rolan Pidu i pijanista Fransoa-Rene Dišabl- navodi se u saopštenju KIC-a.
Kompozicija Olivijea Mesijana, podsjećaju iz KIC-a, napisana u nacističkom logoru za ratne zarobljenike, danas je naširoko priznata kao remek djelo muzike 20. vijeka i izvodi se sa zapanjujućom učestalošću na pozornicama najvećih svjetskih koncertnih dvorana.&nbsp;
- Film je prikazan u Karnegi holu u Njujorku 2021. gdje je bilo napisano: “Ovo je priča o tome kako je, uprkos nezamislivim uslovima, uspio da stvori djelo neprolazne ljepote, dokazujući da se ljudski duh može uzdići iznad najsurovijih trenutaka”. Ovaj film potresa i izaziva duboka razmišljanja kod gledaoca, noseći poruku nade i vjere u održivost temeljnih humanističkih vrijednosti. Film je prikazan u Francuskoj, Poljskoj, Italiji, Njemačkoj, Republici Češkoj, kao i u Ukrajini, Litvaniji, Bjelorusiji i SAD- poručili su iz KIC-a.

Sjutra u KIC-u: Predavanje poljskog muzikologa Jeržija Stankeviča

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je večeras da prijevremeni parlamentarni izbori koje studenti zahtijevaju sada nijesu potrebni, a uvjerena je da će ih biti “kad im bude vrijeme”.
- Ne vidim da su nam potrebni. Vidjela sam da jedina nadležna institucija nije previše oduševljena time da izlazi u susret njihovim (studentskim) zahtjevima, navela je ona- rekla je Brnabić u emisiji “Hit tvit” na TV Pink.
Brnabić je rekla da je predsjednik Srbije Aleksamdar Vučić „jedina nadležna institucija“ za „ultumativni zahtjev studenata blokadera”, a to su prijevremeni parlamentarni izbori.

Ana Brnabić o vanrednim izborima: Ne vidim da su nam potrebni

Bivšem američkom predsjedniku Džo Bajdenu dijagnostikovan je „agresivan oblik“ raka prostate, navodi se u saopštenju njegovog ličnog kabineta, a bolest se proširila i na kosti, piše CNN. 
 
- Prošle nedjelje, predsjednik Džo Bajden je pregledan zbog novonastalog čvora na prostati nakon što je imao pojačane urinarne simptome. U petak mu je dijagnostikovan rak prostate, sa Gleasonovim skorom 9 (Grupa 5 po stepenu), uz metastaze na kostima- navodi se u saopštenju.
Dalje se navodi: „Iako je riječ o agresivnijem obliku bolesti, rak izgleda da je osetljiv na hormone, što omogućava efikasno liječenje.“
Bajden i njegova porodica „razmatraju opcije liječenja sa njegovim ljekarima“, dodaje se u saopštenju.

Bajdenu dijagnostikovan „agresivan oblik“ raka

Potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens izjavio je danas u Rimu da je Evropa “važan saveznik”, ali je priznao da postoje neslaganja oko trgovine, tokom sastanka sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.
Taj razgovor, prvi na tako visokom nivou od povećanja carina Donalda Trampa biće početak dugoročnih trgovinskih pregovora i dugoročnih trgovinskih koristi između Evrope i SAD”, rekao je Vens na početku sastanka koji se održava usred carinskog rata između Evropske unije (EU) i SAD.
- Evropa je važan saveznik SAD, pojedinačne evropske zemlje su važni saveznici SAD, ali naravno imamo neka neslaganja, kao što ponekad imaju i prijatelji, oko pitanja poput trgovine- istakao je Vens u sjedištu italijanske vlade u prisustvu premijerke Đorđe Meloni, prenosi Beta.
Predsjednica Evropske komisije kazala je da cijeni odnos sa SAD.
- Svi znaju da je đavo u detaljima, ali ono što nas ujedinjuje jeste da na kraju zajedno želimo da postignemo dobar dogovor za obje strane- rekla je Ursula fon der Lajen.
Vens i Ursula fon der Lajen danas su prisustvovali u Rimu prvoj misi novog poglavara Rimokatoličke crkve, pape Lava XIV.

Džej Di Vens sa Fon der Lajen o carinskim mjerama

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Tag: srdan-peric