Treće izdanje „Race for the Cure“ ove godine će biti održano 19. oktobra na brdu Gorica, a sva sredstva prikupljena za učešće na trci, šetnji ili kupovinom majica idu kao podrška ženama oboljelim od karcinoma dojke.
- Ove godine je to kupovina stolica za hemoterapiju u Institutu za onkologiju, čime će se uveliko smanjiti gužve i čekanja - saopštila je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, predsjednica Udruženja NVO Brini o sebi - Ivona Dabetić.
NVO Brini o sebi je nosilac licence za organizaciju događaja Race for the Cure. Dobili su je od The Pink Europe organizacije.
- Pored 25 zemalja, Race of the Cure se organizuje i u Crnoj Gori. Ove godine je 19. oktobra na brdu Gorica, pa su pripreme vrlo intenzivne, jer postoji puno aspekata organizacije o kojima se mora voditi računa. S obzirom na to da je koncept takav da se prijavljuju i individualci, i da se prijavljuju i timovi, što znači da imamo brojne kompanije i institucije koje organizuju svoje timove i preko nas ih registruju na platformu - rekla je Dabetić.
Podsjeća da sredstva koja se prikupe za učešće na trci ili šetnji opredjeljuju se za podršku ženama koje se liječe od karcinoma dojke.&nbsp;
- Ove godine smo u saradnji sa Institutom za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore usaglasili da će prikupljena sredstva biti opredijeljena za kupovinu opreme za Dnevnu bolnicu Instituta za onkologiju KCCG. Svake godine smo u komunikaciji sa Institutom za onkologiju donosili tu odluku, tu uglavnom bude direktorica Instituta za onkologiju, prosto porazgovaramo na koji način bismo mogli najbolje da pružimo podršku tim ženama. Prošle godine je to bila psihofizička podrška koja je njima izuzetno važna i organizovali smo predivne radionice psihološke podrške, to su bile grupne radionice kojima su one stvarno bile dobrodošle i koje su im u značajnoj mjeri pomogle da prevaziđu taj izuzetno stresan period kroz koji prolaze - istakla je Dabetić.
Naglašava da se registracija vrši preko globalnog web sajta <a href="http://www.raceforthecure.eu/" target="_blank">www.raceforthecure.eu</a> gdje su i objavljene cijene učešća da Race for the Cure.
- Cijena za šetnju je pet eura, cijena registracije za trku je 15 eura, mislim da još danas do kraja dana postoji mogućnost i majice događaja, to su sredstva koja se doniraju za podršku ženama - zaključila je Dabetić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DksT99ryADJY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

„Race for the Cure“ 19. oktobra na brdu Gorica: Prikupljena sredstva biće opredijeljena za kupovinu opreme za Dnevnu bolnicu Instituta za onkologiju

Zbog ozbiljnog kašnjenja Crne Gore u formiranju obaveznih rezervi nafte, koje bi trebalo da dostignu oko 112 hiljada tona, u najskorijem roku biće objavljen javni poziv na procijenjeni iznos od 11 miliona eura za ovu godinu.
To je navedeno u Informaciji o pokretanju postupka javne nabavke eurodizela za potrebe formiranja obaveznih naftnih derivata u 2025, koju je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici.
Na osnovu saglasnosti Vlade, Uprava za ugljovodonike moći će da sprovede javnu nabavku eurodizela i izmijeni Plan javnih nabavki za 2025. godinu, u skladu sa očekivanim prihodima od naknade za obavezne rezerve.
<h2>Zakon i procedure</h2>
Zakonom o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima utvrđeno je da Uprava za ugljovodonike i najveći uvoznici naftnih derivata formiraju obavezne rezerve naftnih derivata Crne Gore.
Tim aktom je predviđeno da Uprava za ugljovodonike formira minimum 50 odsto ukupno obračunate količine koju je Crna Gora dužna ima i čuva, u gotovom proizvodu.
Sa druge strane, tri najveća uvoznika - Jugopetrol AD, INA Crna Gora i Petrol Crna Gora u obavezi su da formiraju svoj dio obaveze. &nbsp;
Dva su, kako je navedeno u Vladinoj informaciji, obavili svoj dio posla, a za trećeg se očekuje realizacija do kraja mjeseca.&nbsp;
U skladu sa Akcionim planom formiranja obaveznih rezervi naftnih derivata i Godišnjim planom formiranja i održavanja obaveznih rezervi naftnih derivata za 2025, Uprava za ugljovodonike predvidjela je kupovinu od 14.000 do 17.000 od eurodizela u ovoj godini, zavisno od tržišnih uslova, raspoloživih skladišnih kapaciteta te raspoloživih finansijskih sredstava za obavezne rezerve.
<h2>Još se čekaju sredstva EK</h2>
Kroz podršku Evropske komisije za prevazilađenje energetske krize Crnoj Gori je za sigurno snabdijevanje naftnim derivatima namijenjeno tri miliona eura, koja, kako se ističe u informaciji Vlade, još nijesu uplaćena.
- Sredstva za realizaciju kupovine naftnih derivata za potrebe formiranja obaveznih rezervi obezbjeđuju se kroz naknadu koja je sastavni dio prodajne cijene naftnih derivata. Sredstva prikupljena od naknade su namjenski prihod Uprave za ugljovodonike i uplaćuju se na prihodni račun budžeta Crne Gore kod Centralne banke Crne Gore - objašnjeno je u dokumentu.
Naknada za formiranje obaveznih rezervi je uvedena Zakonom i primjenjuje se od 11. februara 2025. godine, u iznosu od 0,03 eura po litru benzina i gasnih ulja odnosno, 0,03 eur/kg tečnog naftnog gasa.&nbsp;
Do 16. septembra 2025. godine obračunata je naknada u iznosu od 8.451.071,95 eura.&nbsp;
Uzimajući u obzir naknadu obračunatu do 16. septembra, te pretpostavke da će uvoznici formirati svoje rezerve do 1. oktobra i iznos i raspodjela naknade ostati nepromijenjeni do 31. decembra, Godišnjim planom formiranja i održavanja obaveznih rezervi naftnih derivata za 2025. godinu planirano je da će do 20. decembra na prihodni račun biti uplaćeno oko 11 miliona eura.
<h2>Hitnost</h2>
U Vladinoj informaciji se ističe da je Uprava za ugljovodonike dužna da do kraja godine realizuje kupovinu naftnih derivata za potrebe obaveznih rezervi postupajući u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama.
- Imajući u vidu ozbiljnost kašnjenja države Crne Gore sa realizacijom aktivnosti formiranja obaveznih rezervi, čija ukupna količina treba da iznosi oko 112.000 tona, za uspješnu realizaciju ove obaveze neophodna je kupovina što veće količine naftnih derivata u 2025. godini. Iz navedenog razloga neophodno što prije objaviti javni poziv na ukupno procijenjena sredstava po osnovu prikupljene naknade za 2025. godinu - ističe se u dokumentu.
Da bi Uprava za ugljovodonike sprovela postupak javne nabavke eurodizela za potrebe formiranja obaveznih rezervi, Vlada odobrava tender na procijenjeni iznos od 11 miliona.&nbsp;
- Na osnovu saglasnosti Vlade Crne Gore, Uprava za ugljovodonike će izmijeniti postojeći Plan javnih nabavki za 2025. godinu, u skladu sa procjenom da će uplaćena namjenska sredstava prikupljena od naknade za obavezne rezerve u 2025. godini iznositi 11 miliona eura - navedeno je u usvojenoj informaciji.
Podsjeća se da je formiranje obaveznih rezervi naftnih derivata ključno mjerilo za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 15 – Energetika, i dio prioritetne agende Ministarstva energetike i rudarstva.

Tamara Klikovac

Crna Gora kasni sa formiranjem obaveznih rezervi nafte, potrebno 11 miliona eura za nabavku u 2025.

Sredstva za liječenje Jelene Pavlović iz Nikšića, koja boluje od teškog tumora grlića materice, u potpunosti su obezbijeđena, saopšteno je &nbsp;iz platforme Humanost.com.
- Jelena Pavlović (32) iz Nikšića je mlada djevojka koja je imala svoje snove – da gradi karijeru i živi miran i ispunjen život. Krajem 2023. godine suočila se s teškom dijagnozom tumora grlića materice i tada počinje njena borba. Uz podršku velikog broja ljudi, posredstvom platforme humanost.com, prikupljena su sredstva za operaciju i Jelena je uspješno prešla prvu prepreku. Vratila je osmijeh i počela da se nada i vjeruje da će ponovo izgraditi svoje snove - navedeno je u saopštenju.
U maju ove godine, život Jeleni ponovo zadaje težak udarac – bolest metastazira, a ljekari preporučuju liječenje u Turskoj za koje je bilo potrebno prikupiti 30.847 eura.
- Za nepuna tri dana, zahvaljujući ogromnoj humanosti zajednice, putem platforme humanost.com prikupljeno je 18.100 eura. Danas je Jelena podijelila sa nama divnu vijest – anonimni donator se lično javio i uplatio preostali iznos, čime su sredstva za liječenje u potpunosti obezbijeđena i akcija se uspješno zaključuje. Zahvaljujemo se svim ljudima velikog srca koji su nesebično dali svoj doprinos ovoj humanitarnoj akciji, a Jeleni želimo da se iz Turske vrati kao pobjednica i da nastavi da gradi svoje snove i živi život punim plućima - piše u saopštenju.

Humanost.com: Obezbijeđena sredstva za liječenje Jelene Pavlović

Evropska komisija (EK) demantovala je navode da je povučeno 2,4 miliona eura namijenjenih za sektor šumarstva.
- Tvrdnja da je 2,4 miliona eura iz IPA sredstava namijenjeno i povučeno za sektor šumarstva je netačna - poručeno je iz pres službe Evropske komisije.
Navode da je program IPA 2021 predviđao finansiranje za uspostavljanje informacionog sistema za šumarstvo, što je procijenjeno na približno 400 hiljada eura, kao dio šireg paketa koji podržava šumarstvo, poljoprivredu, bezbjednost hrane i ribarstvo.
- Pravni i institucionalni okvir u ovom trenutku nije dovoljno zreo da bi se izradile potpune specifikacije za informacioni sistem za šumarstvo. Stoga se vode razgovori o preraspodjeli sredstava namijenjenih u okviru IPA 2021 na druge prioritete za Crnu Goru. Ovo je u skladu sa programskim ciklusom IPA-e gdje je finansiranje namijenjeno projektima koji su zreli za implementaciju. Tamo gdje to nije slučaj, razmatra se preraspodjela na druge prioritete kako bi se zaštitili ovi resursi, kao što je sada slučaj za Crnu Goru - objašnjavaju u Evropskoj komisiji.
Dodaju da Evropska komisija prepoznaje važnost sektora šumarstva i finansiranje budućeg informacionog sistema za šumarstvo ostaje moguće, kada se razvije zreo projekat.
- Evropska komisija snažno podržava Crnu Goru na njenom putu ka pristupanju EU, uključujući i oblast šumarstva koja spada u pregovaračko poglavlje 27 - zaključuje se u odgovoru pres službe Evropske komisije.

1250x600

1084x550

EK dematovala da je povučeno 2,4 miliona eura namijenjenih sektoru šumarstava

Za realizaciju Kapitalnog budžeta u 2024. godini je potrošeno 251,65 miliona eura ili 106 odsto od ukupno planiranog iznosa rebalansom - odnosno 62,63 miliona eura više nego u istom periodu prethodne godine.
To se navodi u Izvještaju koji je Vlada Crne Gore usvojila na današnjoj sjednici.
- Od navedenog iznosa iz opštih prihoda budžeta potrošeno je 113,72 miliona eura, iz kredita 29,03 miliona eura, dok je 12,60 miliona eura plaćeno iz EU donacija (IPA projekti) i 0,28 miliona eura iz donacije Evropske banke - ističu u Vladi.
Za projekte koje realizuje Uprava za kapitalne projekte plaćeno je ukupno 131,31 miliona eura ili 108 odsto od ukupno planirane sume, odnosno 24,24 miliona više nego prethodne godine.
- Od navedenog iznosa 113,71 miliona eura je plaćeno iz budžetskih sredstava, 5,00 miliona eura iz kredita, a 12,60 miliona eura iz EU donacija - naveli su u Vladi.
Za projekte koje realizuje Uprava za saobraćaj plaćeno je ukupno 120,34 miliona eura ili 104 odsto od ukupno planirane sume - odnosno 38,39 miliona više nego prošle godine.
- Od navedenog iznosa iz budžetskih sredstava plaćeno je 96,02 mil. eura, dok je iz kredita plaćeno 24,03 mil. eura - kažu u Vladi.
Dodaju da je za potrebe rješavanja imovinsko-pravnih odnosa iz budžetskih sredstava u 2024. godini plaćeno je 28,52 miliona eura - od čega je 27,36 za drugu dionicu autoputa, od kojih je 22,49 miliona eura iz namjenskih prihoda po osnovu programa „ekonomskog državljanstva“ -
- U cilju nastavka realizacije izgradnje autoputa Bar-Boljare, „Monteput DOO“ je u 2024. godini završio pretkvalifikacioni proces za izbor izvođača radova i stručnog nadzora izgradnju druge dionice od Mateševa do Andrijevice u skladu sa procedurama finansijera EBRD-a i FIDIC-ovim uslovima, kao i pravnim propisima Crne Gore - kažu u Vladi.
Napominju da je u toku evaluacija prijava i odobrenje liste od strane EBRD-a, nakon čega će se sprovesti druga faza izbora najpovoljnijeg ponuđača.

Za Kapitalni budžet 2024. utrošeno 251,65 miliona eura

Crna Gora je na pragu pristupanja LIFE programu Evropske unije (EU) u okviru kog se opredjeljuju finansijska sredstva za projekte zaštite životne sredine, očuvanju prirode i borbi protiv klimatskih promjena, saopšteno je iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS).
Navodi se da je taj Vladin resor, u kratkom vremenskom periodu, a u sinergiji sa partnerima iz EU, uspio da stvori realne pretpostavke za pripremu akreditacije Crne Gore ka LIFE programu.
Resorni ministar Damjan Ćulafić kazao je da će, nakon pristupnog perioda od nekoliko mjeseci, Crna Gora konačno dobiti pristup sredstvima iz tog mehanizma.
On je zahvalio ambasadoru EU u Crnoj Gori, Johanu Satleru, na razumijevanju i podršci.
- Cijeneći značaj pristupanja Crne Gore ovako bitnom finansijskom instrumentu koji je posvećen zaštiti životne sredine, očuvanju prirode i djelovanju u području borbe protiv klimatskih promjena - istakao je Ćulafić.
Kako se navodi u saopštenju MERS-a, LIFE program djeluje od 1992. godine i od tada je sufinansirao oko 4,6 hiljada projekata širom EU, sa ukupnim doprinosom od približno 6,5 milijardi eura.
- Novo programsko razdoblje 2021 – 2027 godine vrijedno je 5,4 milijarde eura - navodi se u saopštenju.
Dodaje se da je, u trenutnom programskom periodu, Program LIFE podijeljen u dva područja – Zaštita životne sredine i Djelovanje u području klime, koja imaju po dva potprograma.
Područje Zaštita životne sredine obuhvata potprograme Priroda i biodiverzitet i Cirkularna ekonomija i kvalitet života, dok područje klimatskih promjena obuhvata Mitigaciju i adaptaciju na klimatske promjene i Tranziciju ka čistoj energiji.
- Stopa sufinansiranja kroz Program LIFE je do 60 odsto ukupnih prihvatljivih troškova, odnosno do visine 75 odsto za prioritetne vrste iz potprograma Priroda i biodiverzitet - kazali su iz MERS.
Oni su naglasili da se potprogram Tranzicija ka čistoj energiji sufinansira do 95 odsto.
- U sklopu Programa LIFE projekti traju do maksimalno deset godina, uz prosječno trajanje dosadašnjih projekta od tri do pet godina - kaže se u saopštenju.
Iz Ministarstva su rekli da je, osim država članica EU koje su akreditovane učesnice na programu, sa obavezom plaćanja godišnje kotizacije, u poslednje dvije godine LIFE program odobrio učešće i Islandu, Moldaviji, Sjevernoj Makedoniji i Ukrajini.
Države koje su zvanično izrazile interesovanje za pristup programu i u procesu pregovaranja su Albanija, Andora, Izrael, Turska i Farska ostrva.

Crna Gora na pragu pristupa novcu iz LIFE programa

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija saopšteno je da su obezbijedili sredstva za isplatu stipendija i studentskih kredita za oktobar školske 2023/2024. godine u iznosu 700.386 eura.
- Za isplatu studentskih kredita za oktobar studijske 2023/2024. godine obezbijeđena su sredstva u iznosu 557.886 eura. Rata studentskog kredita kreće se od 150 eura do 215 eura u zavisnosti od godine studija i uspjeha iz prethodne godine studija - naveli su oni.
Studentski krediti se isplaćuju prema početnom slovu prezimena i to u filijalama Addiko banke (A,B,C,Č,Ć,D,Đ,DŽ,E,F,G,H,I,J,K,L,LJ), NLB banke (M,N,NJ,O,P) i Erste banke (R,S,Š,T,U,V,Z,Ž).
Sredstva su, dodaju, obezbijeđena i za stipendije za talentovane učenike i najbolje studente za oktobar školske 2023/2024. godine u iznosu 142.500 eura.&nbsp;
- Iznos rate stipendije za talentovane učenike je 57 eura, a za najbolje studente 300 eura - istakli su u resoru Anđele Jakšić-Stojanović.
Stipendije talentovanim učenicima i najboljim studentima se, dodaju, isplaćuju u filijalama Crnogorske komercijalne banke.

Obezbijeđena sredstva za isplatu oktobarskih kredita i stipendija

Projekat „Rukometić“, koji realizuju Rukometni savez Crne Gore i Evropska rukometna federacija a institucionalno podržava Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, od početka oktobra sprovodi se i u tri grada na sjeveru naše države, odnosno u Beranama, Bijelom Polju i Pljevljima.
Kako je saopšteno iz Ministarstva, uključivanjem tri grada na sjeveru, projekat je došao do devet gradova, deset vrtića i oko 500 djece, a 19 licenciranih trenera brine se o tome da svaki čas protekne u dobrom raspoloženju i lijepom druženju djece koja su budućnost naše države.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Rukometni savez Crne Gore zajednički rade na promociji rukometa, sporta i zdravih stilova života od najmlađeg uzrasta, pokazujući na taj način pravi odnos prema jednom od najuspješnijih sportova u našoj državi.
Projekat „Rukometić“, kako se navodi, ima za cilj da kroz igru, zabavu i timski duh podstakne djecu da razvijaju ljubav prema sportu, prijateljstvu i zdravim navikama, što je važan segment u njihovom odrastanju i obrazovanju.
Realizuje se u devet gradova i to u Podgorici Nikšiću, Cetinju, Tivtu, Baru, Ulcinju, Beranama, Bijelom Polju i Pljevljima.
- Rukometić se sprovodi u 10 vrtića – “Đina Vrbica” i “Ljubica Popović” u Podgorici, “Dragan Kovačević” u Nikšiću, “Zagorka Ivanović” u Cetinju, “Bambi” u Tivtu, “Vukosava Ivanović-Mašanović” u Baru, “Solidarnost” u Ulcinju, “Radmila Nedić” u Beranama, “Dušo Basekić” u Bijelom Polju i “Eko bajka” u Pljevljima - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Sa djecom trenira 19 trenera: Bobana Krstović, Zorica Đurović, Bojan Deletić, Filip Popović, Miloš Perović, Dragan Đurđevac, Draško Kaluđerović, Marko Knežević, Indira Mujić, Đorđo Peruničić, Vuk Kaluđerović, Rifat Lazorja, Mirko Radović, Radoje Lekić, Milija Kastratović, Marko Stojanović, Aleksandar Đurđević, Božidar Anđelić i Nemanja Vuković.
Više informacija o projektu dostupno je na sajtu rukometic.me.

MPNI: Projekat „Rukometić“ počeo i na sjeveru Crne Gore

Ako se štrajk u sudstvu nastavi i sljedeće nedjelje ili duže, doći će do kolapsa sudskog sistema, kasniće prvostepene sudske odluke. Zato Ministarstvo finansija i Ministarstvo pravde mora obaviti razgovore sa predstavnicima Sindikata sudstva i ponuditi im određene uslove koji će zadovoljiti elementarne potrebe zaposlenih - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, advokat Zdravko Begović.
Sindikat sudstva donio je odluku o obustavi rada koja je počela juče i trajaće svakog radnog dana od 11 do 12 sati. Razlog su neadekvatna primanja i koeficijenti koji, kako su naveli, ne prate težinu i odgovornost posla koji obavljaju. Imaju dva zahtjeva i napominju da su svi zaposleni jedinstveni u tome.
Zaposleni u sudskoj administraciji, namještenici i savjetnici u sudu, kako ističe Begović, imaju potpuno opravdane razloge za štrajk upozorenja, jer se radi o vrlo zahtjevnom i odgovornom i nadasve teškom poslu.
- Njihova lična primanja su na granici minimuma, pa tako ti sudski namještenici koji su desna ruka svakom sudiji imaju platu u zavisnosti od dužine staža negdje otprilike oko 600 eura, možda manje, ili malo nešto više. Savjetnici u sudu koji imaju završen pravni fakultet &nbsp;i položen pravosudni ispit imaju zaradu otprilike oko 800 eura. Suviše su male zarade i smatram da bi Ministarstvo pravde u saradnji sa Ministarstvom finansija mora učiniti nešto da se tim zaposlenima u sudskoj administraciji povećaju plate upravo u iznosu koji su oni tražili, a to je oko 30 posto i da im se nekim granskim kolektivnim ugovorom u sudstvu poboljša njihov položaj i status - rekao je Begović.&nbsp;
U saznanju je, kaže advokat, da ukoliko se ne krene u rješavanje problema zaposleni u sudstvu će pooštriti svoje obustave rada, pa će to biti, vjeruje on, na dva sata u toku radnog vremena, a moguće i da dođe i do totalne obustave.
- Totalna obustava bi bila pogubna za sudski sistem, jer kao što znate obaveza Crne Gore prema poglavljima 23 i 24 jeste donošenje prvostepenih i pravosnažnih sudskih odluka. Bojkotom zaposlenih u sudu, koji je po mom mišljenju apsolutno opravdan, došli bi u jednu vrlo tešku i neprijatnu situaciju, zato ponavljam - nadam se da će Ministarstvo pravde i Ministarstvo finansija učiniti te početne korake, da će razgovarati sa predstavnicima Sindikata i da će se naći neko zajedničko rješenje. Ne mogu ni pomisliti da to ostane ovako, jer zaista bilo bi pogubno za sudski sistem - zaključio je Begović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1iVcY4mCMtM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Begović: Ako se štrajk u sudstvu nastavi doći će do kolapsa sudskog sistema, institucije da ponude uslove koji će zadovoljiti elementarne potrebe

Reditelj i scenarista Zdravko Šotra koji je potpisao preko 120 televizijskih i filmskih ostvarenja velike gledanosti kako na televiziji, tako i u bioskopima preminuo je noćas u 93. godini.
Predratni građanski i poratni revolucionarni svijet, malovarošani i širokogrudi vizionari, istorijsko i individualno, zabavno i kulturno – elementi su koji čine zavodljivi svijet telvizijskih serija Zdravka Šotre, piše RTS.
Njegove predratne drame, bahati narodni tribuni, majstori za kvarove, ali i za dušu decenijama žive po ljudskoj mjeri uprkos istorijskim rebusima podsjećajući da je život igra, ali i više od igre. Zato i danas televizijskog gledaoca plijene priče i junaci iz Šotrine majstorske radionice koja vrijedno radi od prvih dana televizije.
Zdravko Šotra je rođen 14. februara 1933. u Stocu. Diplomirao je režiju na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu 1954. u klasi profesora Vjekoslava Afrića. Na Televiziji Beograd bio je zaposlen od njenog osnivanja, 1958. do 2001. godine.
Tokom sedamdesetih režirao je izuzetno popularnu emisiju Obraz uz obraz sa Draganom Nikolićem i Milenom Dravić. Režirao je filmove koji su obarali bioskopske rekorde kao što su Braća po materi, Lajanje na zvijezde, Zona Zamfirova, Ivkova slava, kao i brojne televizijske filmove i drame: Boj na Kosovu, Šešir profesora Vujića i Santa Marija dela Salute, Ranjeni orao...
Dobitnik je nagrade Zlatna antena za doprinos TV produkciji 2019. godine.
Vrijeme i mjesto sahrane biće naknadno objavljeni.

Preminuo Zdravko Šotra

Osnovni sud u Podgorici poništio je odluku Savjeta Radio i televizije Crne Gore (RTCG) kojom je Boris Raonić u septembru prošle godine ponovo izabran za generalnog direktora javnog servisa. Sud je presudio donio na osnovu tužbe Slavena Knezovića, jednog od kandidata na konkursu, ocijenivši da odluka Savjeta nije bila valjano obrazložena i da nije ispunila standarde pravičnog postupka.
Knezović je Anteni M kazao kako se nada „da će konačno prestati dugogodišnja degradacija profesionalaca i RTCG od strane višestruko nelegalnog direktora“.
Još jednu u nizu presuda o nzakonitim izborima Raonića na čelo Javnog servisa, donio je sudija Mladen Paunović, koji je naveo da Savjet RTCG nije jasno obrazložio zbog čega je dao prednost Raoniću u odnosu na ostale kandidate, niti je naveo koje su konkretne profesionalne reference ili programske rezultate odlučujuće prevagnule u njegovu korist.
Prema presudi, odluka Savjeta broj 01-5984 od 2. septembra 2024. godine poništava se kao nezakonita, a RTCG je obavezana da Kneževiću nadoknadi troškove postupka u iznosu od 453,75 eura u roku od osam dana od pravosnažnosti presude.
<h2>Nedostatak jasnih kriterijuma</h2>
U obrazloženju presude se navodi da Savjet RTCG u spornoj odluci nije precizirao koji su to ciljevi iz Strategije razvoja RTCG 2023–2027 koje je Raonić ispunio bolje od drugih kandidata, niti je pojasnio u čemu su se ogledale prednosti njegovog plana rada.
- Dati razlozi nijesu konkretizovani niti valjano obrazloženi, pa se iz njih ne može zaključiti koji su to ciljevi koje je izabrani kandidat ispunio… na koji način je njegov predloženi plan rada bio više usklađen sa Strategijom razvoja RTCG, niti kojim je programskim mjerama unaprijedio gledanost i međunarodnu informativnost - naveo je sudija Paunović.
Sud je ocijenio da je izostanak jasnih i provjerljivih kriterijuma doveo do proizvoljnosti u odlučivanju, čime je tužiocu onemogućeno da djelotvorno ospori odluku.
- Iako je nesporno činjenica da članovi Savjeta imaju diskreciono ovlašćenje da biraju razloge, odnosno jasni kriterijumi, koji opredjeljuju podršku nekom od kandidata (da li su reference, ukoliko jesu, koje su, da li je raniji rad, radno iskustvo i koje radno iskustvo, na kojim poslovima, kakva je veza između tih poslova i poslova generalnog direktora, da li je to komunikativnost, kao i drugi slični kriterijumi...), jer nije dovoljno samo navesti neke od razloga, bez bilo kakve konkretizacije u čemu se ti razlozi sastoje, kako bi se isti mogli i ispitati – navodi se u obrazloženju presude.
Kako se navodi, Savjet RTCG je bio dužan da obrazloži kojim se konkretnim razlozima rukovodio prilikom donošenja odluke, te koji kriterijumi su konkretno prevagnuli u odnosu na ostale kandidate, prilikom donošenja odluke, čime bi se izbjegla proizvoljnost i omogućilo kandidatima da shvate suštinske razlike na temelju kojih je donesena odluka i kako bi mogli procijeniti i djelotvorno ostvariti svoje pravo na ulaganje odgovarajućeg pravnog sredstva nadležnom organu, ukoliko se nezadovoljni takvom odlukom o izboru.
- U konkretnom slučaju, sud smatra da nijesu primijenjeni objektivni i mjerljivi kriterijumi, odnosno na koji način Savjet RTCG nije sagledao uporedno, uzimajući u obzir sve njihove reference, pojasnivajući iz kog razloga (kriterijuma) cijeni da je bolji jedan kandidat, a prema kom kriterijumu je bolji drugi, da bi zbirno, na kraju, mogao ocijeniti koji kriterijumi su odlučujući i koji ga u većini opredjeljuju za jednog kandidata, u konkretnom Borisa Raonića – navodi se u obrazloženju presude
Knezović je tokom postupka ukazivao da je Boris Raonić prethodna dva mandata na čelu RTCG obavljao na nezakonit način, što je, kako je naveo, utvrđeno pravosnažnim sudskim presudama. Takođe je naglasio da interes javnosti ne može biti da ista osoba bude imenovana na tu funkciju treći put, uz okolnost da prethodna imenovanja nijesu bila zakonita.
Protiv ove presude može se podnijeti žalba Višem sudu u Podgorici u roku od osam dana od prijema pisanog otpravka.

Osnovni sud: Raonić nezakonito izabran za generalnog direktora i prošle godine

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, Kaćuša Krsmanović u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen Aleksandar Mijajlović navodno uređuje.
- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik Borisa Bogdanovića, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.
Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke Andrijane Nastić, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;
- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.
Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;
- Gospodin Spajić prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".
Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.
- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji Novovića, Šukovića, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: sredstva