Predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić danas je u Sremskoj Mitrovici gdje državni vrh Srbije proslavlja Dan državnosti te zemlje, a među ljudima koji se okupili spazio ga je novinar KTV-a Nemanja Šarović, koji posjećuje kontramitinge Srpske narodne stranke prethodnih mjeseci koji se organizuju paralelno sa masovnim studentskim protestima nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu. Milačić je Šarovića pokušao izbjeći izmišljenim telefonskim pozivom u trenutku dok mu je prilazio sa pitanjem: "Možemo li nešto sa Vama".
Inače, novinar Nemanja Šarović svojim jednostavnim, ali pronicljivim pitanjima razotkriva način razmišljanja pristalica SNS-a, a njegovi ulični intervjui postali su viralni na društvenim mrežama u posljednjim mjesecima. Možda ga je zato Milačić pokušao izbjeći izgovorom da mu zvoni telefon.
- Samo trenutak da se javim na telefon, samo da nađem prijatelje - odgovorio mu je Milačić na pitanje mogu li sa njim razgovarati.
Šarović je konstatovao kako mu ne zvoni telefon, te rekao da će ići s njim da traže njegove prijatelje ako treba.
Potom je ustanovio da je njegov sagovornik Marko Milačić, političar iz Crne Gore, te ga upitao zbog čega je on danas ovdje.
Milačić je odgovorio zbog toga što je želio da obilježi Sretenje.
- Sretenje se obilježava i u Kragujevcu, tamo ga obilježava srpska mladost - konstatovao je Šarović, misleći na tamošnje okupljanje studenata sa svih fakulteta u blokadi.
Milačić je izbjegao da odgovori na tu konstataciju i fokusirao se na događaj koji organizuje SNS, te da su kao političari iz Crne Gore dobili poziv da obilježe državni praznik Srbije.
- Mislim da kao srpski narod iz Crne Gore treba da budemo uz srpski narod u Srbiji na obilježavanju ovog praznika - naveo je Milačić.
Šarović ga je upitao da li mu je čudno što je prvobitno najavljeno obilježavanja Dana državnosti Srbije u Novom Sadu, a onda je pomjereno za Sremsku Mitrovicu, koji je jako mali grad. Dodao je i da je dosta ljudi došlo autobusima iz bh. entiteta Republika Srpska i Crne Gore. Upitao je Milačića da li to pokazuje raspoloženje naroda u Srbiji i da li mu je možda neprijatno da bude u Sremskoj Mitrovici među ljudima koji su plaćeni, koji su dobili dnevnice i sendviče, a da s druge strane ima stotine hiljada ljudi širom Srbije koji protestuju dobrovoljno.
Milačić je kazao da mu nije uopšte neprijatno.
- Došao sam da kao znak bratske ljubavi obilježim jedan veliki praznik za srpski narod iz Crne Gore i Srbije i Republike Srpske. Ovo je prvi put da se obilježava sa Republikom Srpskom. Pitanje je da li je problem što je u Sremskoj Mitrovici - upitao je Milačić.
Šarović je ponovio pitanje - da li mu je čudno što je pomjereno iz Novog Sada, te dodao da je odlazeći premijer Miloš Vučević rekao da će biti tamo, a onda je pomjereno za Sremsku Mitrovicu.
Milačić je kazao da ne zna te detalje.
- Došao sam ovdje gdje je obilježavanje. Ne vidim nikakav problem, naprotiv - rekao je on.
Šarović ga je potom pitao da li podržava studentske zahtjeve, na šta je Milačić odgovorio pitanjem: "Koje?".
Šarović je kazao da zna koji su - da prorade institucije, da odgovaraju ljudi.
- Naravno, uvijek smatram da treba raditi na demokratizaciji društva, svaka konstruktivna kritika je dobra, ali takođe smatram i vidim da se ovdje iz nekih struktura forsiraju neke teme koje uopšte nemaju za cilj ovo što sam rekao - odgovorio je Milačić.
Na pitanje na koje teme misli kazao je da mu je neprijatno kad vidi "tu jednu ultra liberalnu, autošovnističku Srbiju, koja se ozbiljno nakačila na takozvane studentske proteste u Srbiji".
- Vidim mnoge ljude koji podržavaju to, iz Crne Gore to podržava Milo Đukanović, čitava kriminalna organizacija, Radoje Zvicer, svi se raduju tim studentskim protestima - kazao je Milačić.
Šarović mu je rekao da ne zna da li je čuo, ali da su se studenti ogradili od svih političkih partija, proglasa, od Dinka Gruhonjića i svih koji bi mogli da se etiketiraju kao antisprske.
- Tim protestima dominiraju srpske zastave, ima mnogo zastava sa vjerskim simbolima, pjeva se svetom Savi, ta omladina je apsolutno patriotski nastrojena i to ne može niko da ospori - istakao je Šarović.
Milačić je kazao da je vrlo važno ko nešto podržava. Na pitanje Šarovića može li nekoliko pojedinaca biti važniji od stotina hiljada ljudi Milačić je pitao da li je njemu čudno i indikativno da proteste u Crnoj Gori, odnosno "sav taj pokret zdrušno podržavaju čitave strukture, uključujući sa Đukanovićem, koje su radile sve samo da ruše litije".
Šarović je rekao da je bilo dosta pomena o skajp prepiskama u Crnoj Gori, bilo je dosta i hapšenja. Pitao je da li je upoznat sa skaj prepiskama u kojima se pominje Andrej Vučić, Miloš Vučević, gdje se govori o kriminalu, načinu na koji su namještani i dijeljeni poslovi u Novom Sadu.
Milačić je upitao o čemu oni pričaju.
- Ja sam iz Crne Gore. Ne želim da se miješam u unutrašnje stvari druge države - naveo je on.
Šarović je odgovorio da to nisu unutrašnje stvari, kao što su i oni upoznati sa skaj prepiskama u Crnoj Gori, te da tako on mora biti upoznat sa takvim sadržajem u Srbiji.
Milačić je kazao da poštuje svaku izabranu vlast u Srbiji.
Šarović je pitao da li su izbori dok ih je organizovao Milo Đukanović, na šta je Milačić odgovorio odrično. Potom ga je pitao zbog čega smatra da su izbori u Srbiji pošteni.
- Vi imate pravo, svaki građanin Srbije, da ovdje rješava pitanja svoje zemlje. Ja ovdje, među ovim narodom, ne vidim one strukture koje podržavaju kriminalci, uzimam taj ugao čitave priče, one soroševske, đukanovićevske, komitsko ideološke strukture - rekao je Milačić.
Šarović je primijetio da se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nebrojano puta sastajao sa Aleksandrom Sorošem.
Milačić je odgovorio da do sjutra mogu da polemišu na ove teme.
- Ovdje sam došao da sa svojim narodom obilježim Sretenje, uopšte ne želim da ulazim u unutrašnje političke procese u Srbiji, došao sam ovdje na poziv prijatelja - braće - naveo je Milačić.
Dodaje da misli da veliki dio struktura koje promovišu te proteste, oni koji se kriju iza toga, misli da imaju motive koji nisu vezani za osnovne zahtjeve koji postoje, a koji bi svaki normalan čovjek podržao u smislu transparentnosti i demokratizacije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRadosaWrbica%2Fstatus%2F1890806358020178030&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milačić pokušao izbjeći intervju izmišljenim pozivom: Uopšte mi nije neprijatno što sam u Sremskoj Mitrovici, došao sam na poziv braće

Nismo se ovdje okupili da sačuvamo vlast bilo čiju, nismo se mi ovdje skupili da čuvamo nečiju fotelju, nismo došli ni da govorimo o tome koliko ne žele izbore, referendume ili bio šta gdje se narod pita, došli smo zato što znamo da nam je Srbija ugrožena - poručio je večeras predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sa skupa u Sremskoj Mitrovici koji je organizovan povodom obilježavanja Sretenja. - Znamo da je Srbija spolja napadnuta, a da joj pomažu mnogi iznutra koji bi da manipulišu našom djecu, da ih zloupotrebljavaju u najpokvaranije političke svrhe i osvoje nešto što ima narod na izborima nije dao - rekao je Vučić. Istakao je da nije onima spolja koji su sve organizovali protiv Srbije cilj srušiti Vučiča i dovesti nekog drugog, već im je, kako je rekao, cilj srušiti Srbiju. - Cilj je srušiti Srbiju zato što oni hoće da Srbija ne bude ekonomski napredna, oni hoće da Srbija bude slaba u regionu, oni hoće da Srbija ne može da pomogne Republici Srpskoj, oni hoće Srbiju koja će da kleči i izvinjava se i za zločine koji su nad njenim narodom počinili - rekao je večeras Vučić. Prema njegovim riječima, Srbija je do prije 12 godina izvinjavala Hrvatima za Oluju, kao i Albancima što pokušavaju da otmu dio naše teritorije. Dodao je i da do prije 12 godina prosječna plata u Srbjii bila 330 eura, a danas 930 eura, kao i da je tada bilo nezaposleno 1,8 miliona nezaposlenih, dok je 2,3 miliona zaposlenih iako je u Srbiji manje ljudi zbog manjeg rađanja djece. - A onda je došlo vrijeme za njihov pokušaj da Srbiju sruše i pitao sam se koja je argumentacija, odakle toliki gnijev i bijes kod nekih ljudi, a onda sam čitajući udžbenike o obojenim revolucijama kako se proizvode u svijetu dobro razumio. Ne treba mi da krivimo te koji sa mnogo bijesa i mrže govore o nama, posebno o meni. Naš je posao da svim tim ljudima pružimo ruku i pokušamo da razgovaramo sa njima - rekao je Vučić. Naveo je da koliko god druga strana odbijala da čuje argumente druge strane, i koliko god ne bude željela da razgovara sa njima, oni će nastaviti da traže dijalog. - Mi taj dijalog nudimo uvijek, i ne zato što smo slabi i zato što smo manjina, jer je jasno ko je većinska, a koj manjinska Srbija, već zato što smo dio istog naroda i zemlje, moramo da živimo zajedno - poručio je Vučić. <h2>Tri razloga pokušaja obojene revolucije</h2> Vučić je naveo i tri razloga zašto je u toku pokušaj obojene revolucije. Prvi je, kako je naveo, taj što Srbija nije pristala na kapitulaciju, već da Kosovo doživljava kao dio svoje teritorije, i dodao da će tako uvijek biti. Drugi razlog je, dodao je Vučić, taj da pokušavaju da smanje ekonomsku snagu Srbije i da vrate poslušnike na vlast. Posljednji razlog, prema Vučićevim riječima, jeste „vojvođanski separatizam“ i da je zato važna Delkaracija o Vojvodini. <h2>"Ja nisam isti čovjek“</h2> Vučić je večeras rekao i da on nije isti čovjek od pada nadstrešnice na stanici Željezničke stanice u Novom Sadu i upada u novosadsku Gradsku kuću. - Ja nisam isti čovjek kao prije tih sto i deset dana. Od onog rušenja i upada u Gradsku skupštinu Novog Sada 3. novembra i svega što su radili u posljednjih stotinu deset dana. Ja sam drugačiji, nisam isti. Kod mene više nema ni smijeha, ni osmjeha. Ne postoji šta nisu uradili protiv ove države. Ja ne mogu sve ni da vam kažem. Zastrašujući je napad na našu zemlju. Ogromnim sredstvima i ogromnom snagom - rekao je Vučić. <h2>Poručio je i da neće kriviti djecu i studente zbog blokada škola i fakulteta, ali da ne razumije nastavnike i profesore koij se, kako je rekao, prave da ne znaju o čemu je riječ.</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250215180252_652c7a5c3395e87eaaf6692c8c8cddca8cb7dbb19d2c34f1889a1dde54b2685c.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250215180252_652c7a5c3395e87eaaf6692c8c8cddca8cb7dbb19d2c34f1889a1dde54b2685c" data-rendition-name="original" width="1024" height="768" loading="lazy" alt="Sa skupa u Sremskoj Mitrovici"> <figcaption>Sa skupa u Sremskoj Mitrovici(Photo: A. Latas/Danas)</figcaption> </figure>  Govorio je o napadima na njega i njegovu porodicu, i dodao da su ti napadi kod njega napravili „odbrambene mehanizme“. - Za našu Srbiju koju volim više od života boriću se kako sanjali nisu, većom snagom nego ikada, daću sve od sebe, propala ima je obojena revolucija, javite im. Svuda im javite, pobijedila je Srbija i nikada Srbiju pobediti nećete - poručio je Vučić i dodao da će shvatiti da im je revolucija propala za nekoliko nedjelja. Dodao je da će nakon toga Srbiji biti potrebno i do godinu da se oporavi od „katastrofe i štete koju su zemlji nanijeli“. <h2>Poziv studentima da razmisle o svojoj budućnosti i proglase pobjedu</h2> Vučić je poručio da su zahtjevi studenata ispunjeni i pozvao ih da još jednom da razmisle o svojoj budućnosti. - Pozivam još jednom studente da razmisle o svojoj budućnosti, moje povjerenje u njih je mnogo veće nego u one koji su ih na ovo natjerali, proglasite pobjedu, dobili ste sve zahtjeve ispunjene, vratite se u klupe, ovoj zemlji je potrebno znanje - poručio je Vučić. Govorio je i o novoj vladi, rekavši da nova vlada neće biti onakva kakvu žele oni koji bi „da provode obojenu revoluciju“. To će, kako je dodao, biti srpska vlada, štitiće interese Srbije i imaće najmanje 50 odsto novih ministara. <h2>Usvojena Deklaracija o Vojvodini</h2> Na poziv Vučića, Deklaracija o Vojvodini usvojena je aklamacijom. Nakon Vučićevog obraćanja uslijedio je vatromet.

Vučić sa skupa u Sremskoj Mitrovici: Cilj obojene revolucije je da Srbija bude slabija, javite im da je propala

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović boraviće danas i sjutra u zvaničnoj posjeti Bugarskoj, na poziv predsjednika te države Rumena Radeva. 
 
Kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, Milatović će biti dočekan uz najviše državne i vojne počasti na trgu Aleksandar Nevski u Sofiji, nakon čega će položiti cvijeće na Spomenik neznanom junaku. 
 
„U rezidenciji predsjednika Bugarske dva zvaničnika imaće tete-a-tete razgovor, nakon čega će uslijediti sastanak delegacija dvije države i izjave za javnost“, najavili su iz kabineta Milatovića. 
 
Oni su rekli da će Milatović i Radev prisustvovati i potpisivanju sporazuma o saradnji između Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore i Bugarskog instituta za istraživanje Antarktika. 
 
Kako su naveli, Radev će, u čast Milatovića, prirediti i svečanu večeru. 
 
„Milatović će se sastati i sa predsjednikom Vlade Bugarske Rosenom Željaskovim, kao i sa predsjednicom Narodne skupštine Natalijom Kiselovom“, kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da će Milatović, u okviru posjete Bugarskoj, obići crnogorske vojnike u NATO bazi u Novom selu, 42 pripadnika Vojske Crne Gore koji učestvuju u sastavu multinacionalne borbene grupe pod komandom Italije. 
 
Iz kabineta Milatovića su dodali da je riječ o najvećem kontingentu crnogorskih vojnika izvan Crne Gore. 
 
„Povodom posjete Milatovića biće organizovana počasna parada i pregled naoružanja i vozila“, kaže se u saopštenju. 
 
Iz kabineta predsjednika su rekli da će, u cilju jačanja ekonomske saradnje između Crne Gore i Bugarske, Milatović posjetiti i Trakijsku ekonomsku zonu - jednu od najvećih i najznačajnijih industrijskih i logističkih zona u toj zemlji, smještenu u blizini Plovdiva. 
 
„Predstojeća posjeta Milatovića Bugarskoj potvrda je odličnih i prijateljskih odnosa dvije države i prilika za jačanje podrške u kontekstu prioritetnog vanjskopolitičkog cilja Crne Gore, članstva u Evropskoj uniji do 2028. godine“, navodi se u saopštenju.

Milatović u zvaničnoj posjeti Bugarskoj

Povodom teksta objavljenog na Portalu ETV u kojem smo prenijeli saopštenje Media centra o dostavljanju inicijative Savjetu RTV Podgorica kojom poziva članove tog tijela da pokrenu postupak preispitivanja zakonskih uslova za obavljanje funkcije člana Savjeta RTV Podgorica i pokretanje postupka za razrješenja svog člana prof. dr Marijana Premovića, predstavnika Univerziteta Crne Gore, redakciji se reagovanjem obratio Premović. Reagovanje prenosimo integralno.
Reagovanje: &nbsp;
Direktor Media centra g-din Goran Đurović, samoproklamovani borac za slobodu mišljenja, plasirao je proteklih dana u ovdašnjoj javnosti niz neistina i poluistina, kojima mi je nanesena velika šteta, u vidu narušavanja mog ličnog i profesionalnog ugleda. Naime, g. Đurović je plasirao informacije u medijima koje me kvalifikuju kao ,,švercera“ diplome. To je kulminacija svojevrsne hajke, koja se vodi protiv mene posljednjih osam mjeseci, putem anonimnih i potpisanih pisama upućenih na razne strane. Izmještanjem obračuna protiv mene u medijsku sferu, namjera hajkača i njihovih pomagača je da me kompromituju i u široj ovdašnjoj javnosti. Za takav obračun nekih mojih kolega protiv mene ovoga puta angažovane su i NVO organizacije.&nbsp;
Iako me kao redovnog profesora Univerziteta Crne Gore ne zanima polemisanje sa čovjekom koji je u Crnoj Gori najpoznatiji po tome što je decenijama unazad pribavljao (ne)zakonito za sebe i sebi bližnje materijalnu korist kroz razne grantove, komisije, odbore i ministarske pozicije, zbog odgovornosti prema akademskoj zajednici kojoj s ponosom pripadam i poštovanju prema crnogorskoj javnosti, kao i moga članstva u Savjetu RTV Podgorica, ovog puta ću odgovoriti i ukratko saopštiti svoje profesionalne kompetencije. Nakon završenih osnovnih studija na Filozofskom fakulteta u Nišu, postdiplomskih magistarskih studija i nakon sticanja naučnog zvanja doktor istorije 2013. godine na Filozofskom fakultetu u Beogradu, Odlukom Senata Univerziteta Crne Gore, u junu 2015. godine, izabran sam u akademsko zvanje docenta na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. U junu 2020. godine, Odlukom Senata Univerziteta Crne Gore, izabran sam u akademsko zvanje vanrednog profesora. Odlukom Senata Univerziteta Crne Gore, februara 2025. godine, izabran sam u zvanje redovnog profesora. Pored rada na Filozofskom fakultetu UCG školske 2022/23. i 2023/24. godine, bio sam angažovan kao gostujući profesor iz predmeta Europske regije i hrvatska povijest u srednjem vijeku na Odsjeku za povjest, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Akademske 2018/19, 2019/20, 2020/21, 2022/23. i 2023/24. godine bio sam angažovan kao gostujući profesor na Filozofskom fakultetu u Tuzli, na predmetima: Historija jugoistočne Evrope u srednjem vijeku I, Historija jugoistočne Evrope u srednjem vijeku II i Opća historija srednjeg vijeka II. Školske 2024/25. godine angažovan sam kao profesor na doktorskim studijama na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Mariboru, na predmetu Adriatic Space during the Middle Ages. Član sam većeg broja uredništava u vodećim međunarodnim časopisima koji su indeksirani u svjetskim prestižnim bazama (SSCI, A&amp;HCI, SCOPUS). Bio sam član komisija za izbor saradnika i profesora na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, Filozofskom fakultetu u Tuzli, Filozofskom fakultetu u Mostaru i Filozofskom fakultetu u Mariboru. Takođe, bio sam mentor, član i predsjednik komisija za odbranu magistarskih radova na Filozofskom fakultetu u Nikšiću i Filozofskom fakultetu u Tuzli. Bio sam član komisija za odbranu doktorskih disertacija na Filozofskom fakultetu u Beogradu i na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Početkom decembra 2021. godine dobio sam nagradu za poseban doprinos razvoju naučno-istraživačkog rada i međunarodnom pozicioniranju Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Učestvovao sam kao istraživač na preko 10 nacionalnih i međunarodnih projekata, a rukovodilac sam bio jednog bilateralnog projekta. U oktobru 2023. godine izabran sam za Grant Awarding Coordinator za COST Action Research Network for Interdisciplinary Studies of Transhistorical Deliberative Democracy (CHANGECODE) (2023–2027). Autor sam 4 naučne monografije i preko 50 naučnih članaka. Preko 20 radova objavio sam u svjetskim prestižnim časopisima koji su indeksirani na SSCI i AHCI listi. Imao bih da navedem još puno akademskih činjenica vezanih za moje kompetencije, ali to zlonamjernicima ne bi bilo od važnosti.
Diploma, o kojoj je ovdje riječ, izdata mi je od Filozofskog fakulteta u Nišu, po mom zahtjevu, radi konkurisanja na mjesto istraživača u Istorijskom institutu Crne Gore, u septembru 2010. godine. To je, dakle, bilo četiri godine nakon što sam završio osnovne studije, dvogodišnje postdiplomske studije, stekao zvanje magistra istorijskih nauka i ušao u proceduru prijave teme za doktorsku disertaciju. Fakultet u Nišu izdao mi je diplomu u skladu sa svojim ovlašćenjima. No, problem je nastao jer se u diplomi potkrala greška, koja nije primijećena niti od nadležnih na Fakultetu, koji su izdali tu diplomu. Taj propust se odnosio na upisani prosjek ocjene na osnovnim studijama u diplomi, na što nijesam obraćao pažnju, jer nije bio od značaja prema Statutu Univerziteta i Zakonu o naučno-istraživačkoj djelatnosti. U diplomi se, kao što rekoh, potkrala greška, bez ičije namjere da se na taj način izvrši krivično djelo, kao što se uostalom može desiti i dešava se u mnogim slučajevima, prilikom sačinjavanja javnih isprava. Zbog toga se vrše ispravke ili se isprave oglašavaju nevažećim i izdaju duplikati, a ako za to ne postoje konkretni dokazi, ne može se govoriti o pravljenju lažne ili izdavanju neistinite isprave, u namjeri da se takva isprava upotrijebi kao prava. Na zahtjev Istorijskog instituta, Filozofski fakultet iz Niša je dostavio potvrdu, br. 350/2-01, 0d 16. 11. 2010. godine, u kojoj se, pored ostalog kaže: da je “tehničkom greškom, nastaloj prilikom izrade diplome“, administracija Fakulteta napravila propust.
Odmah po saznanju za tu grešku u diplomi, obavijestio sam Filozofski fakultet u Nišu i zatražio da mi izdaju duplikat zbog tehničke greške, a neispravnu diplomu po njihovom uputstvu, uništio i oglasio nevažećom u Sl. Glasniku RS br. 94 od 10.12.2010. godine. Dana 19.01.2011. godina izdata mi je nova diploma. Punom materijalnom i krivičnom odgovornošću tvrdim da navedena diploma sa tehničkom greškom nije nigdje upotrijebljena tokom moje radne karijere. U sudskom sporu koji je uslijedio, navodi se da sam znao da je načinjena greška u diplomi. Godine 2016. okončan je sudski postupak i zatvorena su sva pravna pitanja u vezi sa tim. To potvrđuju uvjerenja koje Vam dostavljam, u Kaznenoj evidenciji Ministarstva pravde Crne Gore ne postoje podaci o osuđivanju mene - prof. dr Marijana Premovića. Kao potvrdu rečenom, prilažem na uvid javnosti dva Uvjerenja izdata upravo od Ministarstva pravde CG (br. 02/2-7441/16 od 14.12.2016. i br. 05/2-72-2913/19, od 15.03. 2019. godine). Uvjerenja objavite uz poštovanje Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, tj. svi lični podaci koji se nalaze u ovim Uvjerenjima kao i svrha zbog koje su izdata ova Uvjerenja moraju biti zaštićeni.
Razlog za ove, tendenziozno plasirane neistine o meni leži vjerovatno i u činjenici što g. Đurović nije izabran za člana Savjeta RTV Podgorica ili RTCG-a, ili eventualno za direktora ovih medijskih kuća, a za koje je bio izuzetno zaiteresovan. Volio bih da je gospodin Đurović imao moralne dileme dok je osnivao na desetine nevladinih organizacija kako bi formirao mrežu kojom je obezbjeđivao članstvo u raznim savjetima. Ja sam, kao doktor nauka i univerzitetski profesor prošao kroz izbor svih akademskih zvanja i naučio da govorim samo o stvarima u koje se razumijem. Gospodinu Đuroviću, struka očito nije prepreka da se u sve miješa i “razumije”, ukoliko postoji njegov lični interes. Njegovo interpretiranje podataka o mojoj "osuđivanosti" predstavlja povredu mog profesionalnog integriteta, ugleda, časti, akademskog i ličnog dostojanstva. Navedenim tekstom mi je nanijeta nematerijalna šteta u gore navedenom obliku, pa ću u vezi sa tim moja prava zaštiti pred nadležnim sudom.&nbsp;
Prof. dr Marijan Premović
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmedia-centar-savjet-rtv-podgorica-da-pokrene-postupak-razrjesenja-premovica-ukoliko-ne-ispunjava-zakonske-uslove&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Premović: Media centar tendenziozno plasira neistine o meni

Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Tramp rekao je u sinoć da su SAD „gotovo“ okončale obustavu dijeljenja obavještajnih podataka sa Ukrajinom i da očekuje dobre rezultate iz predstojećih razgovora s ukrajinskim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji.&nbsp;
Na pitanje da li bi razmotrio potpuno ukidanje suspenzije, Tramp je rekao: „Gotovo da jesmo. Gotovo da jesmo.“&nbsp;
Direktor CIA-e Džon Ratklif rekao je u srijedu da su SAD obustavile dijeljenje obavještajnih podataka s Ukrajinom, dodatno pojačavajući pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da sarađuje s Trampom u organizovanju mirovnih pregovora s Rusijom.&nbsp;
Suspenzija, koja bi mogla ugroziti živote smanjujući sposobnost Ukrajine da se odbrani od ruskih raketnih napada, uslijedila je nakon prekida američke vojne pomoći Kijevu.&nbsp;
Američki zvaničnici sastaće se u utorak sa ukrajinskom delegacijom u Saudijskoj Arabiji, djelimično kako bi procijenili da li je Ukrajina spremna da učini značajne ustupke Rusiji radi okončanja rata. Takođe, razgovori u Džedi mogli vi odrediti sudbinu sporazuma o mineralima između Vašingtona i Kijeva.&nbsp;
Tramp je izrazio optimizam u vezi sa razgovorima.&nbsp;
- Ove sedmice ćemo, vjerujem, postići veliki napredak – kazao je američki predsjednik.&nbsp;
Zelenski i Tramp su trebali da potpišu sporazum o mineralima, koji bi SAD-u omogućio pristup određenim mineralnim resursima u Ukrajini, prije nego što je posjeta Zelenskog Bijeloj kući prerasla u sukob između dvojice lidera, nakon čega sporazum nije potpisan.&nbsp;
Tramp je u sinoć kazao da vjeruje da će Ukrajina potpisati sporazum o mineralima, za koji Ukrajina želi da sadrži i američke bezbjednosne garancije.&nbsp;
- Oni će potpisati sporazum o mineralima, ali ja želim da oni žele mir... Oni to nijesu pokazali u mjeri u kojoj bi trebalo - rekao je Tramp.&nbsp;
On je takođe kazao da njegova administracija razmatra različite opcije u vezi sa tarifama prema Rusiji i da zvaničnici administracije nijesu zabrinuti zbog vojnih vježbi u kojima učestvuju Rusija, Kina i Iran.

Tramp: SAD „gotovo“ okončale pauzu u dijeljenju obavještajnih podataka sa Ukrajinom

Bivši centralni bankar Mark Karni pobijedio je u trci za lidera vladajuće Liberalne partije Kanade i naslijediće Džastina Trudoa na mjestu premijera, pokazali su zvanični rezultati u nedjelju.
Karni će preuzeti funkciju u burnom periodu za Kanadu, koja se nalazi usred trgovinskog rata sa dugogodišnjim saveznikom Sjedinjenim Američkim Državama pod predsjednikom Donaldom Trampom i uskoro mora održati opšte izbore.
Pedesetdevetogodišnji Karni osvojio je 86 odsto glasova i pobijedio bivšu ministarku finansija Kristiju Frilend u trci u kojoj je glasalo nešto manje od 152.000 članova partije.
- Postoji neko ko pokušava da oslabi našu ekonomiju. On napada kanadske radnike, porodice i preduzeća. Ne smijemo mu dozvoliti da uspije - rekao je Karni misleći na Trampa, što je izazvalo glasne zvižduke na partijskom skupu.
- Ovo neće biti uobičajeni poslovi. Moraćemo da radimo stvari koje ranije nismo ni zamišljali, i to brzinom koju nismo smatrali mogućom – poručio je Karni.&nbsp;
Trudo je u januaru najavio da će se povući nakon više od devet godina na vlasti, jer mu je rejting popularnosti naglo opao, što je primoralo vladajuću Liberalnu partiju da brzo organizuje izbor novog lidera.
- Nemojte se zavaravati, ovo je trenutak koji definiše naciju. Demokratija nije zagarantovana. Sloboda nije zagarantovana. Čak ni Kanada nije zagarantovana - rekao je Trudo.
Karni, koji je politički novajlija, tvrdio je da je on najbolji kandidat za oživljavanje partije i za nadgledanje trgovinskih pregovora sa Trampom, koji prijeti dodatnim tarifama koje bi mogle da unište kanadsku ekonomiju, zavisnu od izvoza.
Trudo je uveo 30 milijardi kanadskih dolara vrijedne recipročne tarife Sjedinjenim Državama kao odgovor na tarife koje je Tramp nametnuo Kanadi.
- Moja vlada će zadržati naše tarife sve dok nam Amerikanci ne pokažu poštovanje - rekao je Karni.
Karnijeva pobjeda je prvi put da je autsajder bez pravog političkog iskustva postao premijer Kanade. On je rekao da ga iskustvo kao prvog čovjeka koji je bio guverner dvije centralne banke G7 – Kanade i Engleske – čini najboljim kandidatom za suočavanje s Trampom.
Perspektiva novog početka za Liberalnu partiju pod Karniem, u kombinaciji sa Trampovim tarifama i njegovim ponovljenim provokacijama o aneksiji Kanade kao 51. američke države, dovela je do iznenadnog preporoda Liberalne partije.
<h2>Trenutak okupljanja oko zastave</h2>
Početkom 2025. godine partija je zaostajala za 20 ili više poena, ali sada je statistički izjednačena sa zvaničnom opozicionom Konzervativnom partijom, koju vodi karijerni političar Pjer Poilijev, pokazalo je nekoliko anketa.
Na protestu ispred kanadskog parlamenta u Otavi u nedjelju, desetine Kanađana držale su transparente protiv Trampa, bez ikakvog pominjanja domaće politike.
- Ovo je trenutak okupljanja oko zastave koji nikada ne bismo predvidjeli prije godinu. Mislim da je trenutno tačno da su Liberali spašeni od propasti - rekao je profesor političkih nauka na Univerzitetu Britanske Kolumbije Ričard Džonston.
Međutim, ankete pokazuju da ni Liberali ni Konzervativci ne bi mogli da formiraju većinsku vladu. Izbori moraju biti održani do 20. oktobra.
Dva izvora iz Liberalne partije rekla su da bi Karni mogao raspisati izbore u narednim sedmicama, što znači da bi se oni mogli održati mnogo ranije.
Karni bi pravno mogao da služi kao premijer bez mjesta u Donjem domu parlamenta, ali tradicija nalaže da bi trebalo da osvoji jedno što prije.
Liberali su nedavno u reklami pokušali da uporede lidera Konzervativaca Poilijeva sa Trampom. Poilijev je u nedjelju uzvratio napadima na Karnija.

Mark Karni pobijedio u trci, zamijeniće Trudoa na mjestu premijera Kanade

&nbsp;Informacija Televizije E i Portala ETV od prije dva dana - o planovima ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića da iz policije, kroz brojne isforsirane i nezakonite disciplinske postupke, otjeraju politički nepodobne službenike - izazvala je burnu reakciju unutar MUP-a. &nbsp; KRIVIČNE PRIJAVE &nbsp; Devetorica dugogodišnjih starješina iz regionalnog centra ,,Sjever”, koji su nedavno dobili poziv za pokretanje disciplinskog postupka 17. marta, podnijeće kolektivnu krivičnu prijavu protiv više ovlašćenih policijskih službenika, saznaje Portal ETV. &nbsp; Targetirane starješine, protiv kojih pokrenuti su disciplinski postupci, ocjenjuju da je sve urađeno protivno Zakonu o unutrašnjim poslovima, Pravilniku o utvrđivanju diciplinske odgovornosti i Zakonu o upravnom postupku. Istovremeno tvrde i da je sve urađeno bez prethodnog upoznavanja službenika i bez uzimanja izjave na zapisnik kao obavezujuće dokazne radnje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova"> <figcaption>BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Izvori naše redakcije ističu da će krivičnu prijavu podnijeti ove doskorašnje starješine: Marjan Račić, Predrag Kukalj, Radun Stojanović (sva trojica su svojevremeno bili na čelu Centra bezbjednosti Berane), Džemal Šabović, bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Plav, Radosav Tomčić, bivši načelnik CB Bijelo Polje, Almir Ćatović, bivši komandir stanice policije CB Bijelo Polje, Sead Husović, bivši komandir stanice policije OB Rožaje, Danko Gogić, bivši pomoćnik načelnika CB Bijelo Polje i Dejan Petrović, bivši komandir stanice policije Odjeljenja bezbjednosti Plav. MILOVAN PAVIĆEVIĆ PRVA META Televizija E i Portale ETV su već izvijestili da je bivši načelnik Centra bezbjednosti Milovan Pavićević, sada neraspoređeni službenik Ministarstva unutrašnjih poslova, dobio poziv za disiplinski postupak za danas, 6. marta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt="NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević"> <figcaption>NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U pozivu uopšte nije naznačeno zbog čega mu se disciplinski sudi, da li se i kako ogriješio o pravila ponašanja i policijski kodeks. Kako smo izvijestili prije dva dana, Pavićević je samo jedan od policijskih službenika koji se našao na spisku nepodobnih koji su sredinom prošle godine počeli da prave ministar unutrašnjih poslova Šaranović i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Šćepanović. &nbsp; Nakon konačnog odlaska Zorana Brđanina sa čelnog mjesta u Upravi policije, Šaranović i Šćepanović su krenuli u akciju čišćenja policije od, kako su to nezvanično nazvali, ,,ljudi bivšeg režima”. &nbsp; Za izvođenje akcije svojim ljudima od povjerenja u Upravi policije i ANB-a naznačili su da, koristeći zaštićeni kanal info streem, unose kompromitujuće informacije o politički nepodobnim službenicima, čak i ako te ocjene nemaju utemeljenja u činjenicama. &nbsp;&nbsp; Prema saznanjima Portala ETV, načelnik Odjeljenja za koordinaciju, podršku i razvoj rada policije Đorđe Peković neposredni je rukovodilac koji predlaže pokretanje, kako ističu naši izvori iz policije, nezakonitog disciplinskog postupka protiv većine policijskih službenika. Peković je, ističu izvori naše televizije, u prijateljskim, kumovskim odnosima sa vršiocem dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. &nbsp; A poziv za već pokrenuti disciplinski postupak - javnu raspravu - policijskim službenicima upućuje Ljubica Damjanović koja je prethodno prihvatila nepotpune spise predmeta od strane disciplinskog tužioca. Time je akcija politički motivisanih disciplinskih postupaka ušla u direktno kršenje obaveznih zakonskih i podzakonskih obavezujućih procedura. &nbsp; Upravo zato je, prema informacijama Televizije E, bivši načelnik CB Podgorica Milovan Pavićević već angažovao advokata koji priprema krivične prijave protiv svih koji su postupali mimo zakona. &nbsp; Ta najava je, prema saznanjima naše redakcije bila poticaj i ostalim nekadašnjim policijskim starješinama da se od politički najavljenih čistki brane kontranapadom – podnošenjem kolektivnih i individualnih krivičnih prijava. &nbsp; PRIJAVE PROTIV ĐURĐEVIĆA &nbsp; Kako ističu izvori naše redakcije, krivična prijava će biti podnijeta protiv Harisa Đurđevića, aktulenog načelnika Regionalnog centra ,,Sjever” koji je, tvrde targetirane starješine, neovlašćeno preuzeo obavezu neposrednog rukovodioca i protivno zakonskim i podzakonskim propisima, predložio disciplinskom tužiocu pokretanje disciplinskog postupka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt='DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"'> <figcaption>DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prijavom će biti, kao i u slučaju starjšeina Milovana Pavićevića, obuhvaćena i predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, kao i svi članovi disciplinske komisije. &nbsp; VOLKOV: POSTUPCI BEZ OBRAZLOŽENJA &nbsp; Advokat Mihailo Volkov za Portal ETV i Televiziju E ističe da je upoznat sa dešavanjima u MUP-u i Upravi policije i sve doživljava, citiramo, ,,kao neki trik-pokušaj Ministarstva unutrašnjih poslova da skrene pažnju sa onoga što zaista treba biti tema u ovom momentu”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov"> <figcaption>KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  – Određeni broj policijskih službenika angažovao me je kao punomoćnika u dvije pravne stvari: u disciplinskim postupcima koji se vode protiv njih, a određeni broj policijskih službenika je zavrijedio da dobije i rješenje o privremenom udaljenju sa rada tzv suspenzija. I jedan i drugi segment u ovoj pravnoj stvari je besmislen i potpuno nezakonit – ističe poznatii advokat. Zakon o unutrašnjim poslovima izričito propisuje da se u slučaju pokrenutog disciplinskog postupka, policijski službenik može udaljiti s rada, ali da je neophodno obrazložiti takvu odluku. - Svako rješenje koje sam pročitao o suspenziji, apsolutno mu nedostaje taj segment – davanja stručnih razloga, a podjsetiću one koji bi to trebalo da znaju da Zakon o upravnom postupku, član 22. stav 7, jasno kaže da obrazloženje rješenja mora da ima i svoj razloge za tu odluku - napominje Volkov. (ZLO)UPOTREBA ANB-A Informacije kojima raspolaže naša redakcija otkrivaju kako su Šaranović i Šćepanović unaprijed pripremili progon i odredili lica za čistku u policiji. Kao instrument je korišćena Agencija za nacionalnu bezbjednost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f" data-rendition-name="original" width="1035" height="778" loading="lazy" alt="DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Sve je dogovoreno sa tadašnjim vrhom ANB-a, na čijem je čelu bio Boris Milić. Najveći dio bezbjednosnih provjera je završen u prvoj polovini 2024 godine i na osnovu tih provjera pokrenuti su disciplinski postupci. Međutim, najveći dio postupaka obustavio je prethodni disciplinski tužilac, ocjenjujući da su pravno neosnovani. &nbsp; To, međutim, nije značilo odustajanje od progona. Više od pola godine od kako su završene bezbjednosne provjere, pojedini službenici su raspoređeni u sistem tokom decembra 2024. i januara 2025. godine. I to nakon što su im urađene naručene - negativne provjere. Tako se fiktivno stvorio osnov, pa su, oslanjajući se na provjere od prošle godine, preko Ljubice Damjanović, predsjednice disciplinske komisije ponovo pokrenuti &nbsp;disciplinski postupci. &nbsp; -Kroz spise sam mogao da se upoznam, da disciplinski postupci su pokrenuti na bazi navodne loše bezbjednosne procjene koja je urađena u prvom kvartalu prošle godine. Vjerovali ili ne, poslije godinu od dana kada su navodno utvrđene bezbjednosne smetnje za policijske službenike, moji klijenti ni dan danas ne znaju šta im se stavlja na teret - zaključuje Mihailo Volkov. GLASOVI POBUNE Nakon što je čitava akcija progona postala dostupna javnosti, kada su targetirani policajci počeli da najavljuju krivične prijave, čuli su se neki drugačiji glasovi u Ministarstvu unutrašnjih poslova. &nbsp; I, prema iskazima policijskih starješina sa terena - kojima je već proradila kolegijalna savjest - izgleda da su disciplinske postupke u određenim situacijama predlagala neovlašćena lica. &nbsp; Premda ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović insistira na nastavku čišćenja policije od nepodobnih, neki se disciplinski postupci odgađaju. To djeluje kao znak da bi akcija političkih čistki u MUP-u mogla da bude kontraprodutivna po čelnike policije - Šaranovića i Šćepanovića. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šaranović i Šćepanović u problemu: proganjani policajci spremaju brojne krivične prijave!

Povećava se broj policijskih službenika koji su se odlučili da podnesu krivične prijave zbog nezakonitih disciplinskih postupaka koje su pokrenuti po nalogu policijskih čelnika Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića. Povodom najavljenih disciplinskih postupaka u MUP-u i Upravi policije, vrh Agencije za nacionalnu bezbjednost informisao je policijske čelnike da se dokumenta ANB-a, označena kao Interno, ne mogu koristiti za bilo kakav disciplinski postupak, saznaje Portal ETV. &nbsp; POVLAČENJE ANB-A Prema tim informacijama, dokumenta Agencije o bezbjednosnim provjerama koje su tražene za neke bivše policijske starješine nijesu dokazi ni pravne činjenice već su - &nbsp;operativnog karaktera. Stoga je, po nalogu Ivice Janovića, i obustavljena dalja procedura rada na bezbjednosnim provjerama, sve dok se ne obavi revizija negativnih bezbjednosnih provjera koje su rađene sredinom prošle godine. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307190344_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250307190344_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="PREVENTIVNO DJELOVANJE: Ivica Janović, čelnik ANB-a"> <figcaption>PREVENTIVNO DJELOVANJE: Ivica Janović, čelnik ANB-a(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako su izvijestili Televizija E i Portal ETV u više priloga, Agencija za nacionalnu bezbjednost je, po zahtjevu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, obavila niz bezbjednosnih provjera bivših policijskih starješina. Provjeravani su ljudi koji su već bili predmet provjere, jer su zauzimali važne pozicije u policijskoj službi. Očito da su ih čelnici MUP-a i Uprave policije u međuvremenu proglasili politički nepodobnim, pa su traženi načini da se udalje s posla. &nbsp; -Medijski izvještaji o brojnim disciplinskim postupcima u policiji privukli su pažnju vrha Agencije, posebno direktora Ivice Janovića. Zato je sugerisano da nadležni službenici odgvorno provjere validnost pojedinih ocjena. Istovremeno, za kraće vrijeme je došlo do suspenzije provjera za koje nalozi dolaze od vrha Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije – ističe izvor Portala ETV iz Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307190344_c7dfb1103e8ffbe7f8f6f32a3a53b3ecaca51b852d33258910bb6009da606b24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250307190344_c7dfb1103e8ffbe7f8f6f32a3a53b3ecaca51b852d33258910bb6009da606b24" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="OPERATIVNI DOKUMENTI A NE DOKAZI ZA DISCIPLINSKI POSTUPAK: Zgrada ANB-a"> <figcaption>OPERATIVNI DOKUMENTI A NE DOKAZI ZA DISCIPLINSKI POSTUPAK: Zgrada ANB-a(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NARASTA BUNA U MUP-U U međuvremenu, sve je više javnih glasova protesta u policiji. Prema informacijama naše redakcije, najmanje petnaest policijskih službenika, uglavnom bivših starješina organa, angažovalo je advokate radi krivičnih prijava za zloupotrebu službenog položaja i nesavjestan rad u službi. &nbsp; Istovremeno, u planu su i tužbe za diskriminaciju i mobing u građanskoj parnici. To su prve reakcije nakon politički zasnovanih brojnih disciplinskih postupaka protiv bivših starješina, očito politički nepodobnih. &nbsp; Kako je Televizija E već izvijestila, na meti krivičnih prijava koje spremaju targetirane policijeske starješine je više funkcionera u MUP-u. Prije svega, Haris Đurđević, načelnik regionalnog centra ,,Sjever”, potom Ljubica Damjanović, predsjednica disciplinske komisije, a na meti su svi članovi disciplinske komisije, a spremne su tužbe i protiv disciplisnkih tužilaca. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307190348_a72e921b437a11eb9b250d7ac5699a6111fe26ddfc0e82366adff3c0d2739a75.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250307190348_a72e921b437a11eb9b250d7ac5699a6111fe26ddfc0e82366adff3c0d2739a75" data-rendition-name="original" width="955" height="684" loading="lazy" alt="DOKAZI: Članovi Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>DOKAZI: Članovi Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema navodima advokata koje je kosnultovala Televizija E, prekršen i su Zakon o unutrašnjim poslovima (članovi 108 i 108a), Zakon o državnim službenicima i namještenicima (članovi 98,99,100), kao i Pravilnik o utvrđivanju disciplinske odgovornosti policijskih službenika (članovi od 7 do 12). &nbsp;&nbsp; BUMERANG EFEKAT &nbsp; Prema najavama advokata koji zastupaju targetirane starješine, krivične prijave protiv visokih policijskih službenika koji izvršavaju Šaranovićeve i Šćepanovićeve naloge - podnose se zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju. &nbsp; -Jer su &nbsp;kao službena lica prekoračenjem granica svojih ovlašćenja i nevršenjem svojih službenih dužnosti teže povrijedili prava podnosilaca krivične prijave. Istovremeno, time je nanijeta ia materijalna štetu suspendovanim službenicima, ili onima koji su udaljeni s posla – istakao je između ostalog, advokat Mihailo Volkov. &nbsp; Prema svim dostupnim podacima, kreatori plana političkih čistki u MUP-u i UP, &nbsp;Šaranović i Šćepanović sada se suočavaju sa bumerang efektom: ono što su planirali politički nepodobnim policijskim službenicima, sada im postaje teret o vratu i ugrožava pozicije čelnika MUP-a i UP. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

ANB ne želi ulogu u akciji Šaranovića i Šćepanovića

Glavno ročište na suđenju po tužbi novinarke Tanje Pavićević protiv autorke propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN-a, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i sada bivše urednice sajta BalaknInsight Dušice Tomović, danas je u Osnovnom sudu završeno.
Jovanović i Tomović se do sada nijesu pojavile ni na jednom ročištu, a i današnju raspravu su namjeravale da odlože - nepojavljujući se, a prilažući preko svoje advokatice predstavku u kojoj su nanovo pokazale da je kritika vlasti i crkve za njih – ekstremizam.
Pavićević je tužila Jovanović i Tomović zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je, oslonivši se na „znanje lokalnih saradnica“, sačinio dva skandolozna izvještaja "Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu". Objavljeni su 16. i 30. novembra 2022. godine i u njima su Pavićević i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari i vjerski i nacionalni ekstremisti.&nbsp;
Advokatica tuženih kazala je da njene branjenice Jovanović i Tomović "nijesu mogle zbog obaveza da pristupe“, ističući da ne može decidno da se izjasni da li imaju namjeru da pred sudom daju iskaz u svojstvu parnične stranke „s tim što pretpostavlja da ukoliko to nijesu učinile do sada, da takve namjeru nemaju“.
Umjesto iskaza tuženih Jovanović i Tomović, koji su na prošlom ročištu tražili i advokat tužilje i sutkinja, tužene su neposredno prije početka današnjeg ročišta, preko svoje advokatice, dostavile podnesak u kojem optužuju Pavićević da je ekstremistkinja jer je bila na protestu Bogougodnica ispred Hrama u Podgorici, jer je potpisnica peticije protiv ustoličenja mitropolita SPC Joanikija, te zato što je bila na protestu ispred Vile Gorica uoči potpisivanja Temeljnog ugovora, ali i jer je bila na protestu podrške Bobanu Batrićeviću, iako se taj protest desio gotovo pola godine nakon što je objavljena skandalozna BIRN-ova mapa, a optužnica protiv univerzitetskog profesora „pala“.
Na skandalozne i nedokazane navode iz Birn mape su reagovale domaće i regionalne organizacije, kao i eksperti iz oblasti ekstremizma.
Jovanović i Tomović su u podnesku pomenule i dokument SOCTA, navodeći kako se u tom dokumentu navodi da je „procjena ozbiljnih i organizovanih prijetnji po bezbjednost u Crnoj Gori identifikovala prisustvo nekoliko radikalnih grupa u zemlji“, te da je Vlada Crne Gore 2022. godine izrazila zabrinutost zbog porasta vjerskog ekstremizma, ali da su „vlasti tada procijenile da je nivo prijetnje od terorizma u Crnoj Gori nizak“.
Sutkinja Radović je ponudila odlaganje završetka ročišta kako bi se tužilja upoznala sa navodima, ali je Pavićević to odbila i na licu mjesta dematovala navode uz jasnu konstataciju da tužene nijesu dostavile niti jedan dokaz o njenom bilo religioznom bilo nacionalnom ekstremizmu, te da sa svim što su činile i dalje čine pokušavaju da ograniče i ugroze njeno pravo na slobodu govora, kretanja, okupljajna, te da pominjanje SOCTA-e uz njeno ime daje osnov za novu tužbu.
- Kao što su javnost prije dvije godine zapljusnule dezinformacijama koje su demantovane, sada opet čine isto sa sudom, dostavljaju dezinformacije – kako bi odložile kraj suđenja - kazala je Pavićević.
Takođe, u podnesku su Jovanović i Tomović, reagujući na iskaz Pavićević dat na prošlom ročištu da ne bi uopšte reagovala da su njih dvije napisale kolumnu koja dozvoljava vrijednosne sudove, ustvrdile da „kolumna predstavlja jedan od novinarskih žanrova, isto kao i vijest, analiza, intervju, istraživanje“.&nbsp;
- Student prve godine novinarstva zna da postoje faktografski i analitički žanrovi. One su javnosti predstavile navodno faktografski žanr da bi se sada pozivale na vrijednosne sudove - pojasnila je Pavićević.
Nakon izjašnjenja Pavićević i čitanja dokaza dostavljenih uz tužbu, sutkinja je zaključila glavnu raspravu i prisutnima saopštila da će odluka biti donešena u zakonskom roku.&nbsp;
Prema Zakonu o parničnm postupku, sud će donijeti presudu najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave.
Pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi se pet postupaka protiv autorki skandalozne BIRN-ove mape ekstremista za Crnu Goru, a u Sarajevu je protiv BIRN-a i direktora Denisa Džidića podnešeno osam pojedinačnih tužbi, od čega su 4 za sada dobile epilog u vidu sudske presude da su crnogorski građani oklevetani.

Tužene pokušale da odlože suđenje; bez pojavljivanja kroz podnesak iznijele nove skandalozne tvrdnje

NATO bi mogao biti u svojim posljednjim danima, upozorio je bivši komandant savezničkih snaga, dok Amerika pokazuje kolebljivost u svojoj posvećenosti transatlantskom savezu.
Admiral Džejms Stavridis, Amerikanac koji je služio kao NATO komandant za Evropu od 2009. do 2013. godine, rekao je da bismo mogli svjedočiti „posljednjim danima“ saveza i početku nove „Evropske ugovorne organizacije“.
Insistiranje Donalda Trampa da evropski lideri povećaju svoje budžete za odbranu, u kombinaciji s njegovim sukobom s Volodimirom Zelenskim u Ovalnom kabinetu, izazvalo je zabrinutost među članicama saveza.
- Mogli bismo gledati posljednje dane NATO-a. Ovo je suštinsko pitanje: koga ćete podržati? Demokratiju koja je pod napadom ili diktatora u Moskvi? Ovo će zabiti klin duboko u srce saveza i preliti se dalje od Ukrajine - na pitanje da li se Sjedinjenim Državama može vjerovati kao partneru. Mogli bismo vidjeti kraj NATO-a i početak nečega što bi se moglo nazvati Evropskom ugovornom organizacijom (ETO) - rekao je admiral Stavridis za CNN.
Njegovi komentari dolaze uoči samita u Londonu danas popodne, gdje se okupljaju generalni sekretar NATO-a, Volodimir Zelenski i drugi evropski lideri.
Razgovori, koje je planirao britnaksi premijer Kir Starmer kako bi informisao svoje kolege o razgovorima sa Trampom, zasjenjeni su eksplozivnim sastankom američkog predsjednika i Zelenskog u Bijeloj kući u petak.
Zelenski je stigao u Vašington kako bi potpisao sporazum o mineralima s predsjednikom, ali su razgovori propali nakon što je ukrajinski lider problematizovao pokušajie nove američke administracije da se upusti u diplomatiju s Rusijom.
Admiral Stavridis je rekao da će Moskva „otvoriti najbolje flaše votke“ u slavlju nakon ovog sukoba, koji će, kako je naglasio, biti crveni alarm za evropske članice NATO-a.
- Donald Tramp je jasno dao do znanja da ne želi imati nikakvu ulogu u pomaganju Ukrajini u budućnosti. To je geopolitička greška epskih razmjera. Sada će se u Evropi upaliti alarmi – moraće da preuzmu odgovornost. Da sam Evropljanin, sada bih govorio: moram povećati izdvajanja za odbranu, moram osnažiti svoje evropske odbrambene kompanije, moram izgraditi evropske oružane snage, moram uspostaviti komandnu strukturu izvan NATO-a - rekao je admiral.
U proteklim nedjeljama spekulisalo se o tome da li Tramp planira povući SAD iz NATO-a, čiji je Amerika osnivač.
Predsjednik Tramp je više puta pozivao članice da povećaju vojnu potrošnju na dva odsto BDP-a, upozoravajući tokom izborne kampanje da bi ohrabrio Rusiju da „radi šta god hoće“ zemljama NATO-a koje ne ispune svoju finansijsku obavezu.
U posljednjem mjesecu, Tramp je dodatno pojačao svoje zahtjeve, podstičući članice NATO-a da povećaju izdvajanja za odbranu čak na pet odsto BDP-a.
Očekuje se da će samitom u Londonu dominirati rasprave o potrebi za većom evropskom odbrambenom saradnjom, usljed straha da savez više ne može računati na podršku SAD.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je spreman „otvoriti raspravu“ o mogućem budućem evropskom nuklearnom odvraćanju, nakon zahtjeva Fridriha Merca, budućeg njemačkog kancelara.
U međuvremenu, Merc je naglasio potrebu da kontinent brzo djeluje kako bi „postigao nezavisnost“ od Sjedinjenih Država po pitanju odbrane.