Na putu Sremska Mitrovica - Jarak danas oko 14.45 sati se prevrnuo autobus. Kako je za N1 potvrđeno iz policije, dvije osobe su poginule, a više je povrijeđeno.
Na licu mjesta su policija, vatrogasci i ekipe Hitne pomoći.
Za sada nije poznato zbog čega je došlo do prevrtanja autobusa.
Kako nezvanično saznaje Sremska televizija, riječ je o autobusu koji je prevozio radnike.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Prevrnuo se autobus kod Sremske Mitrovice, dvije osobe poginule, više povrijeđenih

Predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić danas je u Sremskoj Mitrovici gdje državni vrh Srbije proslavlja Dan državnosti te zemlje, a među ljudima koji se okupili spazio ga je novinar KTV-a Nemanja Šarović, koji posjećuje kontramitinge Srpske narodne stranke prethodnih mjeseci koji se organizuju paralelno sa masovnim studentskim protestima nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu. Milačić je Šarovića pokušao izbjeći izmišljenim telefonskim pozivom u trenutku dok mu je prilazio sa pitanjem: "Možemo li nešto sa Vama".
Inače, novinar Nemanja Šarović svojim jednostavnim, ali pronicljivim pitanjima razotkriva način razmišljanja pristalica SNS-a, a njegovi ulični intervjui postali su viralni na društvenim mrežama u posljednjim mjesecima. Možda ga je zato Milačić pokušao izbjeći izgovorom da mu zvoni telefon.
- Samo trenutak da se javim na telefon, samo da nađem prijatelje - odgovorio mu je Milačić na pitanje mogu li sa njim razgovarati.
Šarović je konstatovao kako mu ne zvoni telefon, te rekao da će ići s njim da traže njegove prijatelje ako treba.
Potom je ustanovio da je njegov sagovornik Marko Milačić, političar iz Crne Gore, te ga upitao zbog čega je on danas ovdje.
Milačić je odgovorio zbog toga što je želio da obilježi Sretenje.
- Sretenje se obilježava i u Kragujevcu, tamo ga obilježava srpska mladost - konstatovao je Šarović, misleći na tamošnje okupljanje studenata sa svih fakulteta u blokadi.
Milačić je izbjegao da odgovori na tu konstataciju i fokusirao se na događaj koji organizuje SNS, te da su kao političari iz Crne Gore dobili poziv da obilježe državni praznik Srbije.
- Mislim da kao srpski narod iz Crne Gore treba da budemo uz srpski narod u Srbiji na obilježavanju ovog praznika - naveo je Milačić.
Šarović ga je upitao da li mu je čudno što je prvobitno najavljeno obilježavanja Dana državnosti Srbije u Novom Sadu, a onda je pomjereno za Sremsku Mitrovicu, koji je jako mali grad. Dodao je i da je dosta ljudi došlo autobusima iz bh. entiteta Republika Srpska i Crne Gore. Upitao je Milačića da li to pokazuje raspoloženje naroda u Srbiji i da li mu je možda neprijatno da bude u Sremskoj Mitrovici među ljudima koji su plaćeni, koji su dobili dnevnice i sendviče, a da s druge strane ima stotine hiljada ljudi širom Srbije koji protestuju dobrovoljno.
Milačić je kazao da mu nije uopšte neprijatno.
- Došao sam da kao znak bratske ljubavi obilježim jedan veliki praznik za srpski narod iz Crne Gore i Srbije i Republike Srpske. Ovo je prvi put da se obilježava sa Republikom Srpskom. Pitanje je da li je problem što je u Sremskoj Mitrovici - upitao je Milačić.
Šarović je ponovio pitanje - da li mu je čudno što je pomjereno iz Novog Sada, te dodao da je odlazeći premijer Miloš Vučević rekao da će biti tamo, a onda je pomjereno za Sremsku Mitrovicu.
Milačić je kazao da ne zna te detalje.
- Došao sam ovdje gdje je obilježavanje. Ne vidim nikakav problem, naprotiv - rekao je on.
Šarović ga je potom pitao da li podržava studentske zahtjeve, na šta je Milačić odgovorio pitanjem: "Koje?".
Šarović je kazao da zna koji su - da prorade institucije, da odgovaraju ljudi.
- Naravno, uvijek smatram da treba raditi na demokratizaciji društva, svaka konstruktivna kritika je dobra, ali takođe smatram i vidim da se ovdje iz nekih struktura forsiraju neke teme koje uopšte nemaju za cilj ovo što sam rekao - odgovorio je Milačić.
Na pitanje na koje teme misli kazao je da mu je neprijatno kad vidi "tu jednu ultra liberalnu, autošovnističku Srbiju, koja se ozbiljno nakačila na takozvane studentske proteste u Srbiji".
- Vidim mnoge ljude koji podržavaju to, iz Crne Gore to podržava Milo Đukanović, čitava kriminalna organizacija, Radoje Zvicer, svi se raduju tim studentskim protestima - kazao je Milačić.
Šarović mu je rekao da ne zna da li je čuo, ali da su se studenti ogradili od svih političkih partija, proglasa, od Dinka Gruhonjića i svih koji bi mogli da se etiketiraju kao antisprske.
- Tim protestima dominiraju srpske zastave, ima mnogo zastava sa vjerskim simbolima, pjeva se svetom Savi, ta omladina je apsolutno patriotski nastrojena i to ne može niko da ospori - istakao je Šarović.
Milačić je kazao da je vrlo važno ko nešto podržava. Na pitanje Šarovića može li nekoliko pojedinaca biti važniji od stotina hiljada ljudi Milačić je pitao da li je njemu čudno i indikativno da proteste u Crnoj Gori, odnosno "sav taj pokret zdrušno podržavaju čitave strukture, uključujući sa Đukanovićem, koje su radile sve samo da ruše litije".
Šarović je rekao da je bilo dosta pomena o skajp prepiskama u Crnoj Gori, bilo je dosta i hapšenja. Pitao je da li je upoznat sa skaj prepiskama u kojima se pominje Andrej Vučić, Miloš Vučević, gdje se govori o kriminalu, načinu na koji su namještani i dijeljeni poslovi u Novom Sadu.
Milačić je upitao o čemu oni pričaju.
- Ja sam iz Crne Gore. Ne želim da se miješam u unutrašnje stvari druge države - naveo je on.
Šarović je odgovorio da to nisu unutrašnje stvari, kao što su i oni upoznati sa skaj prepiskama u Crnoj Gori, te da tako on mora biti upoznat sa takvim sadržajem u Srbiji.
Milačić je kazao da poštuje svaku izabranu vlast u Srbiji.
Šarović je pitao da li su izbori dok ih je organizovao Milo Đukanović, na šta je Milačić odgovorio odrično. Potom ga je pitao zbog čega smatra da su izbori u Srbiji pošteni.
- Vi imate pravo, svaki građanin Srbije, da ovdje rješava pitanja svoje zemlje. Ja ovdje, među ovim narodom, ne vidim one strukture koje podržavaju kriminalci, uzimam taj ugao čitave priče, one soroševske, đukanovićevske, komitsko ideološke strukture - rekao je Milačić.
Šarović je primijetio da se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nebrojano puta sastajao sa Aleksandrom Sorošem.
Milačić je odgovorio da do sjutra mogu da polemišu na ove teme.
- Ovdje sam došao da sa svojim narodom obilježim Sretenje, uopšte ne želim da ulazim u unutrašnje političke procese u Srbiji, došao sam ovdje na poziv prijatelja - braće - naveo je Milačić.
Dodaje da misli da veliki dio struktura koje promovišu te proteste, oni koji se kriju iza toga, misli da imaju motive koji nisu vezani za osnovne zahtjeve koji postoje, a koji bi svaki normalan čovjek podržao u smislu transparentnosti i demokratizacije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRadosaWrbica%2Fstatus%2F1890806358020178030&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Milačić pokušao izbjeći intervju izmišljenim pozivom: Uopšte mi nije neprijatno što sam u Sremskoj Mitrovici, došao sam na poziv braće

Nismo se ovdje okupili da sačuvamo vlast bilo čiju, nismo se mi ovdje skupili da čuvamo nečiju fotelju, nismo došli ni da govorimo o tome koliko ne žele izbore, referendume ili bio šta gdje se narod pita, došli smo zato što znamo da nam je Srbija ugrožena - poručio je večeras predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sa skupa u Sremskoj Mitrovici koji je organizovan povodom obilježavanja Sretenja. - Znamo da je Srbija spolja napadnuta, a da joj pomažu mnogi iznutra koji bi da manipulišu našom djecu, da ih zloupotrebljavaju u najpokvaranije političke svrhe i osvoje nešto što ima narod na izborima nije dao - rekao je Vučić. Istakao je da nije onima spolja koji su sve organizovali protiv Srbije cilj srušiti Vučiča i dovesti nekog drugog, već im je, kako je rekao, cilj srušiti Srbiju. - Cilj je srušiti Srbiju zato što oni hoće da Srbija ne bude ekonomski napredna, oni hoće da Srbija bude slaba u regionu, oni hoće da Srbija ne može da pomogne Republici Srpskoj, oni hoće Srbiju koja će da kleči i izvinjava se i za zločine koji su nad njenim narodom počinili - rekao je večeras Vučić. Prema njegovim riječima, Srbija je do prije 12 godina izvinjavala Hrvatima za Oluju, kao i Albancima što pokušavaju da otmu dio naše teritorije. Dodao je i da do prije 12 godina prosječna plata u Srbjii bila 330 eura, a danas 930 eura, kao i da je tada bilo nezaposleno 1,8 miliona nezaposlenih, dok je 2,3 miliona zaposlenih iako je u Srbiji manje ljudi zbog manjeg rađanja djece. - A onda je došlo vrijeme za njihov pokušaj da Srbiju sruše i pitao sam se koja je argumentacija, odakle toliki gnijev i bijes kod nekih ljudi, a onda sam čitajući udžbenike o obojenim revolucijama kako se proizvode u svijetu dobro razumio. Ne treba mi da krivimo te koji sa mnogo bijesa i mrže govore o nama, posebno o meni. Naš je posao da svim tim ljudima pružimo ruku i pokušamo da razgovaramo sa njima - rekao je Vučić. Naveo je da koliko god druga strana odbijala da čuje argumente druge strane, i koliko god ne bude željela da razgovara sa njima, oni će nastaviti da traže dijalog. - Mi taj dijalog nudimo uvijek, i ne zato što smo slabi i zato što smo manjina, jer je jasno ko je većinska, a koj manjinska Srbija, već zato što smo dio istog naroda i zemlje, moramo da živimo zajedno - poručio je Vučić. <h2>Tri razloga pokušaja obojene revolucije</h2> Vučić je naveo i tri razloga zašto je u toku pokušaj obojene revolucije. Prvi je, kako je naveo, taj što Srbija nije pristala na kapitulaciju, već da Kosovo doživljava kao dio svoje teritorije, i dodao da će tako uvijek biti. Drugi razlog je, dodao je Vučić, taj da pokušavaju da smanje ekonomsku snagu Srbije i da vrate poslušnike na vlast. Posljednji razlog, prema Vučićevim riječima, jeste „vojvođanski separatizam“ i da je zato važna Delkaracija o Vojvodini. <h2>"Ja nisam isti čovjek“</h2> Vučić je večeras rekao i da on nije isti čovjek od pada nadstrešnice na stanici Željezničke stanice u Novom Sadu i upada u novosadsku Gradsku kuću. - Ja nisam isti čovjek kao prije tih sto i deset dana. Od onog rušenja i upada u Gradsku skupštinu Novog Sada 3. novembra i svega što su radili u posljednjih stotinu deset dana. Ja sam drugačiji, nisam isti. Kod mene više nema ni smijeha, ni osmjeha. Ne postoji šta nisu uradili protiv ove države. Ja ne mogu sve ni da vam kažem. Zastrašujući je napad na našu zemlju. Ogromnim sredstvima i ogromnom snagom - rekao je Vučić. <h2>Poručio je i da neće kriviti djecu i studente zbog blokada škola i fakulteta, ali da ne razumije nastavnike i profesore koij se, kako je rekao, prave da ne znaju o čemu je riječ.</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250215180252_652c7a5c3395e87eaaf6692c8c8cddca8cb7dbb19d2c34f1889a1dde54b2685c.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250215180252_652c7a5c3395e87eaaf6692c8c8cddca8cb7dbb19d2c34f1889a1dde54b2685c" data-rendition-name="original" width="1024" height="768" loading="lazy" alt="Sa skupa u Sremskoj Mitrovici"> <figcaption>Sa skupa u Sremskoj Mitrovici(Photo: A. Latas/Danas)</figcaption> </figure>  Govorio je o napadima na njega i njegovu porodicu, i dodao da su ti napadi kod njega napravili „odbrambene mehanizme“. - Za našu Srbiju koju volim više od života boriću se kako sanjali nisu, većom snagom nego ikada, daću sve od sebe, propala ima je obojena revolucija, javite im. Svuda im javite, pobijedila je Srbija i nikada Srbiju pobediti nećete - poručio je Vučić i dodao da će shvatiti da im je revolucija propala za nekoliko nedjelja. Dodao je da će nakon toga Srbiji biti potrebno i do godinu da se oporavi od „katastrofe i štete koju su zemlji nanijeli“. <h2>Poziv studentima da razmisle o svojoj budućnosti i proglase pobjedu</h2> Vučić je poručio da su zahtjevi studenata ispunjeni i pozvao ih da još jednom da razmisle o svojoj budućnosti. - Pozivam još jednom studente da razmisle o svojoj budućnosti, moje povjerenje u njih je mnogo veće nego u one koji su ih na ovo natjerali, proglasite pobjedu, dobili ste sve zahtjeve ispunjene, vratite se u klupe, ovoj zemlji je potrebno znanje - poručio je Vučić. Govorio je i o novoj vladi, rekavši da nova vlada neće biti onakva kakvu žele oni koji bi „da provode obojenu revoluciju“. To će, kako je dodao, biti srpska vlada, štitiće interese Srbije i imaće najmanje 50 odsto novih ministara. <h2>Usvojena Deklaracija o Vojvodini</h2> Na poziv Vučića, Deklaracija o Vojvodini usvojena je aklamacijom. Nakon Vučićevog obraćanja uslijedio je vatromet.

Vučić sa skupa u Sremskoj Mitrovici: Cilj obojene revolucije je da Srbija bude slabija, javite im da je propala

Vlade SAD i Venecuele saopštile su danas da istražuju mogućnost obnavljanja diplomatskih odnosa i da je delegacija američke administracije stigla u južnoameričku državu.
Američki Stejt department je saopštio da je mali tim američkih diplomata i bezbjhednosnih zvaničnika otputovao u Venecuelu radi preliminarne procjene potencijalnog ponovnog otvaranja ambasade SAD u Karakasu.
Vlada Venecuele je danas potvrdila da su američke diplomate doputovale u tu zemlju i najavila da će poslati delegaciju u SAD, ne navodeći kada.
Venecuelanska vlada, na čijem je čelu privremena predsjednica države Delsi Rodriges, navela je da je “odlučila da pokrene istraživački proces diplomatske prirode sa vladom SAD, u cilju ponovnog uspostavljanja diplomatskih misija u obje zemlje”.
Višegodišnje napetosti u odnosima dvije zemlje kuliminirale su 3. januara, kada je američka vojska izvela vojnu operaciju u Karakasu, tokom koje je zarobila predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i prebacila ga u SAD radi suđenja za narko-terorizam.

Američki tim stigao u Karakas, SAD i Venecuela rade na obnovi diplomatskih odnosa

U oblastima koje CDT prati Crna Gora praktično nije ostvarila nikakav napredak na evropskom putu, ali je 2026. godina godina u kojoj će morati da dođe do suštinskih promjena u društvu – rekao je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju „24 sata“ na Televiziji E izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica.
Crna Gora je dobila, kaže Koprivica, prilično nezasluženu priliku kao dio geopolitičkih okolnosti, a šansa za pristupanje Evropskoj uniji je, kako navodi, velika.
- U oblastima koje CDT prati tog napretka praktično i da nema, a 2026. jeste važna godina da konačno pređemo sa onih formalnopravnih ili ‘štikl’ varijanti na suštinske promjene u društvu. I sad se tu postavlja dilema treba li prvo da uđemo pa da se reformišemo. To me pomalo podsjeća na predreferendumski period i dilemu da li prvo demokratija pa država ili obratno, što je potpuno glupa dilema, kao što je i ova da mi treba da popravljamo sebe i budemo bolji prvo radi nas, pa onda i radi Evropske unije. Nadam se da naše vlasti znaju ovo i znaju da je ta ’26. važna. Mada nijesam baš 100 odsto siguran da je ta ’26. finalna i zakucana. Ako bude i ’27, bilo bi jako dobro za Crnu Goru, tako da otprilike smo tu negdje i vjerujem da će nam trebati više vremena nego što je to jedna godina, ali svakako, ako budu i dvije, ne mislim da je to neki veliki problem - rekao je Koprivica.
Podsjetio je da je CDT u analizi „Prvih 25 godina reforme pravosuđa“ kao glavnu borbu označio „otimanje“ pravosuđa od, kako kaže, partitokratije i partijskog uticaja.
- To je ta demokratizacija i to je taj korak koji Crna Gora treba da uradi, a ne može da ga uradi 20 godina unazad. Ako se to na neki način suzbije ili uspije uraditi nešto, biće jako važno i to je jedna strana priče. Ne bih ni da aboliram pravosuđe, sudije i tužioce, naročito dio njih, koji su prosto navikli da žive i rade u takvom okruženju, koji se, nažalost, plaše moćnika, dodvoravaju se moćnima, često zaboravljaju one nemoćne, često zaboravljaju prava ‘običnih građana’. To su dvije glavne kočnice pravosudne reforme i na jednoj i na drugoj strani postoje ozbiljni problemi. Ono što su tehničke stvari, na primjer izmjena Ustava, koja takođe kasni i to treba reći, te stvari se mogu uraditi ukoliko ima političke volje, ali ta politička volja je uslovljena time koliko će reforma ići daleko i koliko će moći uzeti političkim partijama. Mislim da je u tome suština našeg problema sa pravosudnom reformom - istakao je Koprivica.
Smatra da je veting postao parola koja bi trebalo da pokrene neki proces, a sa druge strane, kako dodaje, alat u rukama partitokratije.
Kaže da postoje indicije da veting u bezbjednosnom sektoru može preći granicu apsolutne zloupotrebe takvog mehanizma.
- Bilo bi jako važno krenuti u ozbiljnu raspravu o tome – kad, po kojim uslovima, na koji način, da li bi to bilo vremenski ograničeno ili konstantno, šta su te tačke koje bi bile provjeravane, kako bi se obezbijedila objektivnost tog procesa. Ministar je obećao takvu raspravu i to su pitanja koja mi postavljamo. Svakako da neka vrsta kontrole čitavog sistema jeste potrebna, jer su se organizovani kriminal i partitokratija uvukli u te strukture i to je jasno svakome dobronamjernom, ali postoji ozbiljna opasnost da te partitokratske strukture pokušavaju da u tome ‘ulove u mutnom’ svoj budući, vječni uticaj. Kao što su ranije mislili da nikad neće sići s vlasti i tako postavljali sistem, sada neki misle da će vječno ostati na vlasti i žele da zakucaju svoje kadrove na svakom mogućem ćošku. U tome je problem našeg društva – što nijesmo sposobni da vodimo ozbiljnu debatu, da se na jednom mjestu okupe ljudi različitih mišljenja i da vidimo kako bi taj proces mogao da izgleda i, što je najvažnije, kako bi ljudi mogli biti zaštićeni - naglasio je Koprivica.
Podsjetio je da je CDT bio gotovo proglašen domaćim izdajnikom kada je ukazivao da reforma izbornog procesa mora biti transparentna i da se za rješenja treba tražiti mišljenje Venecijanske komisije, ODIHR-a i građana Crne Gore, što, kako ističe, nije učinjeno, pa je i sam proces bio netransparentan.
- Neke bitne stvari su urađene, ali daleko od toga da je urađeno sve. Sada je taj proces koncipiran da ide u neka ‘dva kolosijeka’, što meni miriše na to da se neke suštinske stvari neće desiti. Jedan kolosijek su tehnička rješenja, zaštita biračkog prava i neke druge važne stvari, a u drugom bismo paralelno trebalo da se dogovaramo oko otvorenih lista, individualnih kandidatura i drugih važnih pitanja. Kao što smo u ovih pola godine, od jula do sada, protraćili vrijeme i nijesmo uradili ništa – imali smo tek poneki sastanak radnih grupa. Ono što je CDT tražio jeste da se produži za pola godine rad Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, ali da sve mora biti završeno do početka aprila kako bismo mogli da zatražimo mišljenja međunarodnih institucija, čujemo stavove domaće stručne javnosti i da se sve usvoji oko 15. juna, što bi značilo da godinu prije izbora nećemo mijenjati izborno zakonodavstvo - rekao je Koprivica.
Kaže da vlast ima veliku odgovornost za neprocesuiranje slučajeva ekstremizma i radikalizma, čime se, kako navodi, građani različitih uvjerenja, nacionalnosti i vjeroispovijesti dovode u potencijalne konflikte.
Poručuje da je Crnoj Gori hitno potrebna ozbiljna građanska struktura koja ne vidi i ne brani samo svoju naciju, već sve građane.
- Ja i dalje vjerujem da postoji jedna tiha većina koja drugačije razmišlja, da neće smjeti da odu toliko daleko jer postoji velika baza normalnih ljudi koji još nijesu otrovani. Dosta ljudi je otišlo udesno, čak ni mi koji se osjećamo građanski često ne shvatamo da smo se pomjerili udesno, jer je pritisak tih tema toliko jak da je teško razumjeti šta je danas lijevo, a šta desno, naročito u našim političkim okolnostima. Ali ono što vidimo kroz istraživanja jeste da građani ne uzimaju baš tako lako mamce koji im se nude. To možda izgleda da prolazi, ali ipak nije prošla revizija istorije, nije prošlo da je Đurišić heroj - istakao je Koprivica.
Smatra da se građanske vrijednosti i sama država moraju braniti protestima, a veliki broj procesuiranih građana koji su protestovali protiv dodjele Trinaestojulske nagrade vidi kao represivnu poruku.
- Govorim o potrebi artikulacije tog bijesa i neslaganja u nešto što trenutno ne postoji u našem parlamentu – u nešto što će podići nivo razumijevanja građanske države. Ja sam za ovu državu glasao ne zato što sam nacionalni romantik, daleko sam od toga, već zato što sam vjerovao da će ova država biti inkluzivna. A ona to danas nije - zaključio je Koprivica.

Koprivica: Prilika za ulazak u EU je velika i prilično nezaslužena, neophodno je krenuti sa suštinskim promjenama

Rusija je oštetila dva strana trgovačka broda u Crnom moru, u blizini ukrajinske obale, a u napadima je poginuo sirijski član posade, saopštio je danas Kijev.
Potpredsjednik Vlade Ukrajine Oleksij Kuleba je naveo da je na brod koji plovi pod zastavom Sent Kitsa i Nevisa trebalo da u Črnomorsku bude ukrcano žito.
Drugi brod, natovaren sojom, plovio je pod zastavom Komora i pogođen je u blizini Odese.
To je još jedan primjer ruskih napada na civilne objekte i strane brodove, poručio je Kuleba.
Pogođeni su brod za rasuti teret „Ladona“ i teretni brod „Vil K“, javlja Rojters.

Rusija napala dva strana trgovačka broda u Crnom moru

Oluja Goreti u Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj, snježna oluja Eli u Njemačkoj: dio Evrope pogođen talasom hladnoće suočen je s novim vremenskim nepogodama koje su izazvale prekide u snabdijevanju električnom energijom i poremećaje u saobraćaju.
U Francuskoj „vjetrovi slabe“, ali su „pljuskovi koji se formiraju u pozadini poremećaja praćeni snažnim udarima vjetra“, upozorio je Meteo Frans (Météo France).
Vlasti i dalje preporučuju ograničavanje kretanja, a brojna oborena stabla ometaju drumski i željeznički saobraćaj.
Prema upravljaču elektroenergetske mreže, u petak je 380.000 domaćinstava bilo bez električne energije.
Udar vjetra od 213 kilometra na sat zabilježen je u departmanu Manš (sjeverozapad), gdje su škole i dalje zatvorene.
Na sjeveru je jedna osoba teško povrijeđena.
<h2>Ujedinjeno Kraljevstvo</h2>
Oluja Goreti, praćena obilnim snježnim padavinama, zahvatila je od četvrtka uveče i Ujedinjeno Kraljevstvo. Udari vjetra koji su dostizali gotovo 160 kilometara na sat tokom noći su pogodili jugozapad Engleske i Vels, ostavljajući desetine hiljada domaćinstava bez struje, rušeći stabla i ometajući putovanja.
Nakon crvenog upozorenja zbog olujnih vjetrova u četvrtak za arhipelag Sili i veći dio Kornvola na jugozapadu Engleske, veći dio zemlje je u petak prešao na žuto upozorenje, uz očekivane obilne snježne padavine, poledicu i kišu u Škotskoj, Velsu, Sjevernoj Irskoj i sjevernoj Engleskoj.
Ipak, prema britanskoj meteorološkoj službi Met Office, uticaj ovih vremenskih prilika ne bi trebalo da bude naročito ozbiljan.
Oko 57.000 domaćinstava i dalje je bez električne energije, prema dobavljaču struje National Grid. Više od 250 škola i dalje je zatvoreno u Škotskoj. Svi vozovi u Kornvolu su obustavljeni.
London je izbjegao najgore. Oko pedeset letova otkazano je na aerodromu Hitrou.
<h2>Njemačka</h2>
U Njemačkoj je nekoliko sjevernih gradova, uključujući Hamburg i Bremen, zatvorilo škole zbog prolaska oluje Eli, praćene snijegom i snažnim udarima vjetra.
Njemačke željeznice Dojče Ban (Deutsche Bahn) prekinule su u petak „najmanje do podneva“ saobraćaj vozova na dugim relacijama na sjeveru, koji „više nije moguć“.
Najveći proizvođač automobila na kontinentu, Folksvagen (Volkswagen), zatvorio je u petak pogon u Emdenu (sjeverozapad), u kojem radi 8.000 radnika, saopštio je portparol kompanije.
Oluja bi posebno trebalo da pogodi sjever i sjeveroistok zemlje, gdje se očekuje do 15 centimetara snijega, uz stalne udare vjetra koji pogoduju stvaranju sniježnih nanosa, navodi nacionalna meteorološka služba (DWD).
Temperature bi tokom vikenda mogle pasti na 10 stepeni Celzijusa ispod nule, pa čak i lokalno do 20 stepeni ispod nule, prema DWD-u.
Prema pisanju dnevnog lista Bild, bolnice su pune ljudi povrijeđenih na zaleđenim putevima. List je izvijestio i o snažnim poremećajima u javnom prevozu i na putnoj mreži oko Hamburga.
<h2>Rusija&nbsp;</h2>
U Rusiji su obilne snježne padavine u petak ujutro zahvatile Moskvu. Više od 300 letova odloženo je ili otkazano na četiri aerodroma u moskovskoj regiji zbog obilnog snijega, objavila je agencija RIA Novosti.
<h2>Balkan</h2>
Na Balkanu, koji su početkom sedmice pogodili jak snijeg i bujične kiše, pri čemu su stradale najmanje dvije osobe, poplavne vode su se u petak počele povlačiti. Međutim, upozorenja na poledicu i snijeg i dalje su na snazi u većem dijelu regiona, uključujući Srbiju, gdje su neki zapadni krajevi već nekoliko dana bez struje nakon snježne oluje.

Tag: sremska-mitrovica