Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade danas je utvrdio ko su kandidati za najviše državno priznanje, a na toj listi ovog puta su se našli i Buksovci - Aleksandar Radunović (Popaj), Veselin Gajović (Gajo), Goran Vujović i Zoran Marković (Zonjo).
Osim njih, kandidati su i književnici Radovan Vujadinović i Aleksandar Bečanović, Bećir Vuković, prof. dr Vuk Cerović, istaknuta umjetnica Branimirka Popović (Branka Šćepanović), akademik mr Branka Bogavac, profesor francuskog i ruskog jezika i magistarslavistike, književnik Milan Delić, doktor nauka za fizičku kulturu i obrazovanje Momčilo Vuksanović, prof. francuskog i latinskog jezika Gordana Sarić, prof. dr Rifat Alihodžić, dipl.ing.arh, Jasmina Kujović Salković, spec.sci.arch. mr Elvira Muzurović dipl.inž.arh, Branko Rabrenović, MSc. arch.
Na listi kandidata za ovo državno priznanje je i &nbsp;NVO Međunarodni klub žena Crne Gore (International women’s clab of Montenegro - IWCM), &nbsp;dr Snežana Dragićević i dr Snežana Vuksanović; dr Srđa Martinović doktor nauka; mr Živko Andrić, magistar hemijskog inženjerstva; Zdravko Đuranović, muzički umjetnik; prof. Vanja Pantović, osnivačica i direktorica baletske škole “Princeza Ksenija”...
Tu su i Zlatko Zlatičanin, pisac, prosvjetni radnik- nastavnik; Kemal Musić, master kulturolog; Aleksandar Damjanović, dipl. ekonomista; Crveni krst Crne Gore, NVO Internacionalna kulturna asocijacija IKA, kao i prof. Milica Bakrač, profesorka srpskog jezika i književnosti.
Kandidati su i Obrad Nenezić, dipl. dramaturg, doktorant FDU Beograd na teoriji dramskih umjetnosti, dr Dragan S. Hajduković, doktor fizičkih nauka; Miloš Karadaglić, magistar muzike; mr Ivan Martinović, magistar elektrotehnike, doktorant; Vladimir Perović, dipl. FTV reditelj; Dejan Božović, akademski mizičar (kompozitor i aranžer); Braho Adrović, književnik - Pedagoška akademija - grupa: srpskohrvatski jezik i književnost; Sreten Vujović, akademik DANU- pisac i prevodilac; Pavle Pepđonović.
Kandidati za Trinaestojulsku nagradu su i Blagoje Krivokapić, mašinski inženjer – poslovni menadžment i upravljanje malim i srednjim preduzećima; drNikola Marković magistar slikarstva, doktorirao na arhitekturi u oblasti urbanizma, docent; Jelena Garić, dipl. dizajner – grafički dizajn i vizuelne komunikacije i mr Veljo Stanišić - magistar grafike.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Buksovci kandidati za Trinaestojulsku nagradu

Akademik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU), potpredśednik Crnogorskog PEN centra, pisac i prevodilac Sreten Vujović uputio je otvoreno pismo, kako je rekao, predśedniku svih Srba u Crnoj Gori, Jakovu Milatoviću i Vrhovnom državnom sudilištu, a povodom dešavanja na Cetinju 10. marta 2023. godine, prilikom predstavljanja tadašnjeg predsjedničkog kandidata Jakova Milatovića na Cetinju.
Njegovo pismo prenosimo u cjelosti:
Kako pomenuti (slučajni) predśednik, prema vlastitoj izjavi, ne koristi jezik propisan Ustavom Crne Gore, svoju odbranu u montiranom političkom procesu na Cetinju, koji je od „napada“ na predśedničkog kandidata „evoluirao“ u „napad na službeno lice u vršenju službene dužnoesti“, odnosno dopunu odbrane sam dužan uputiti aktuelnom (slučajnom) predśedniku, i to na jeziku kojim su govorili i njegovi i moji preci! Ja se mojih nijesam odrekao! Kako je ovaj proces politički instruiran od strane njegove antidržavne partijske grupacije, prava adresa za iznošenje obrane je upravo Milatović. Na nedavnom sudskom ročištu sam tražio da se zapisnik vodi na mom, crnogorskom jeziku! Inače, uvjeren sam da aktuelna politika, negiranja vlastite države i njenih simbola, nije ideologija; prije će biti da se zbog apsurdnosti takve problematične djelatnosti radi o dijagnozi ili o elementarnom domaćem nevaspitanju.
Napomena: Vokabular može provjeriti u „Poslanicama“ Petra I.
Ištem pravicu, pred sudilištem, na svoj, crnogorski jezik
Slovo prilježnosti
Ja sam pasale rede, pred sudilištem zaiskao, e mi je volja da se navičas izjave moje zapisivaju na crnogorski jezik i po crnogorskoj ortografiji. Ako li bi se one kome nerazumne učinjele, ištem da se prizove vičnjak ili dagoman sa Učilišta za crnogorski jezik i slovesnost!
Na ničesovi način nijesam karao ni Milatovića, ni policijota kojega su nafatali i nafigali da me tuži pred sudilištem. Ako ćemo zboriti pravo, on je mene, zauminuo bez išesove pobude, teke one političeske.
Ja mnim, da me tadijer političeski nafigani policijot ćušnuo sa malo više ponta, a śećam se ka’da je ondan bilo, prebio bi mi rtenicu, oliti kotalac taman ka’ da sam sa petra pa’! To je od mene moglo načinjeti bogalja više no da me česovom żipom potrefio u perčin i to iz kokovolja! On zanago nema pravo da me, ni ćuška ni tiče, ka’ da je na mene intrao pri česovome oberu, pa me namjesto urivka sputao golijem rukama. Mene je udivitelno što me ovaj policijot bez ičesove pobude, i bez policijotskijeh sindžira, negva i bukagija, pokuša sputati. Može bit neka političeska pričina tomu.
Ovo je, zanago teke podśetnik da mi na’mpane, da mi se lakše avizati što sam stio zboriti!
Zaprosi đe bi policijot mora dati otvjet:
<ol><li>Ja bih se rad bio alavertiti, sušto sam ja i kakvijem djanijem načinio da on nema skoposti za pripraviti svoje činodjejstvije;</li><li>Ko ga je obručio za to;</li><li>Je li policijot bio naredan za perčinanje ;</li><li>Je li me neko prosočio da ću biti na taj skup?</li></ol>
Ove bjelodane avetluke niko ne može sumprešati, a ni iźesti pa da je zgotovljeno u najbolju prosulju od tuča! Nema tijeh političeskijeh baroča, koji nas mogu sputati i prestrašiti da ne zborimo pravedno.

Vujović: Aktuelna politika negiranja vlastite države i njenih simbola nije ideologija, već dijagnoza ili elementarno domaće nevaspitanje

Crnogorsko društvo suočava se sa urušavanjem pravnog i bezbjednosnog sistema, masovnim ubistvima i glorifikacijama zločinaca, ali se vlast bavi progonom političkih neistomišljenika, upozorili su iz Crnogorskog PEN centra i podsjetili da još uvijek traje sudski proces protiv pjesnika i potpredsjednika Crnogorskoga PEN centra Sretena Vujovića te grupe mladića s Cetinja koji su iskazali svoj građanski bunt uoči predizborne konvencije ondašnjega predśedničkog kandidata Jakova Milatovića.
- Odluka predśednika Višega suda Zorana Radovića da se odbaci zahtjev za izuzeće sudije Marije Ćupić kao neosnovan jasno ukazuje na ishod presude u predmetu koji se vodi protiv te grupe građana i građanskih aktivista zbog navodnoga napada na policiju u vršenju službene dužnosti- kazali su iz Crnogorskog PEN centra.
Ovakav sudski proces, smatraju u uvom udruđenju, pokazuje da je očita koordinacija različitih grana vlasti kad je u pitanju spremnost na gušenje svakoga vida građanskog otpora i satanizacija Cetinja i Cetinjana.
- U montirani politički proces protiv grupe Cetinjana "po službenoj dužnosti" uključena je kao tužitelj i policija, ona ista koja nije bila sposobna spriječiti dva masovna ubistva na Cetinju, ali je očito spremna dati sve od sebe da uguši svaki budući građanski otpor, o čemi svjedoče i nedavne izjave o Cetinju i Cetinjanima njezina prvoga čovjeka u Vladi Crne Gore- pojasnili su iz Crnogorskog PEN centra.
Kako ističu, iz ovog je jasno da aktuelna vlast želi ne samo skrenuti pažnju sa sopstvene odgovornosti i zastrašiti svaki budući vid otpora, nego i građanski otpor i privrženost osnovnim vrijednostima na kojima je počivala obnovljena Crna Gora sankcionisati kao teško krivično djelo.&nbsp;
- S druge strane, raspirivanje mržnje glorifikacijom ratnoga zločinca iza kojega stoje etnička čišćenja i krv hiljada nevinih civila po mjeri je ove vlasti koja prisustvuje svečanostima koje organizuje religijska organizacija čiji episkop proslavlja Pavla Đurišića- poručili su iz Crnogorskog PEN centra.
Iz Crnogorskog PEN centra apeluju &nbsp;da se ovaj politički motivisani sudski proces obustavi, a o daljem toku procesa obavijestiće relevantne međunadodne adrese.

1084x550

Crnogorski PEN centar: Zaustavite montirani politički proces protiv Sretena Vujovića i grupe Cetinjana, vlast suzbija svaki vid građanskog otpora, a ćuti na glorifikaciju zločinaca

Udruženje Kršćanski savez iz Hrvatske (Udruga Christian Alliance) organizuje 9. marta konferenciju „Vjera i razum“ na kojoj će teolozi, ali i ostali gosti razgovarati o statusu vjere u kontekstu modernih društvenih i političkih izazova.
- Vjera i razum su dva temeljna stuba ljudskog postojanja. Dok vjera predstavlja duboko povjerenje u Boga i duhovnu dimenziju života, razum nam omogućava da razlikujemo istinu od laži, pravdu od nepravde i slobodu od ugnjetavanja – ističe se u pozivnom pismu.
Konferencija, kako piše, „pruža platformu za otvorenu i dobro utemeljenu raspravu o tome kako vjera i intelektualno razmišljanje mogu međusobno nadopunjavati jedno drugo, kao i kako iracionalna tumačenja vjere mogu dovesti do opasnih ideoloških i političkih grešaka“.
Teme konferencije su – kako sačuvati autentičnu vjeru u eri relativizma i sekularizacije, iskustva vjernika u modernom svijetu – izazovi i iskušenja, vjerska sloboda, gdje se završava sloboda, a gdje počinje vjerska diktatura, kako razlikovati autentičnu vjeru od manipulativnog vjerskog diskursa...
Na konferenciji će govoriti i gosti iz Crne Gore - Sreten Vujović i Danilo Brajović.
Kako je Portalu ETV kazao sekretar Udruženja Bojan Jovanović, bivši svještenik Crkve Srbije, koji je progovorio o seksualnom zlostavljanju u toj vjerskoj zajednici, na konferenciji će se govoriti i o toj temi.
Jovanović je 2021, uz podršku NVO Montenegro International, koja se odazvala na njegove apele da se neko uključi i podrži njegovu višegodišnju borbu da silovatelji u Crkvi Srbije budu procesuirani i kažnjeni, objavio knjigu „Ispovest kako smo ubili Boga“, koja je stravično svjedočanstvo o seksualnim nepočinstvima visokih crkvenih velikodostojnika Crkve Srbije čije su žrtve, uglavnom djeca i tinejdžeri.
Jovanović je i sam bio žrtva seksualnog zlostavljanja u Crkvi Srbije, a pokušao je da ga zlostavlja nekadašnji episkop Zvorničko-tuzlanske eparhije (BiH) Vasilije Kačavenda koji je ukazom ove vjerske zajednice 2012. penzionisan. Episkop šumadijski Crkve Srbije Jovan, međutim, ljetos ga je rehabilitovao odlikovanjem koje mu je uručio u Kragujevcu - Ordenom šumaričkih mučenika?! Kačavenda nikada nije odgovarao za teške optužbe iznešene na njegov račun - da je bio pedofil, da je najvjerovatnije stajao i iza ubistva jednog mladića u Crkvi Srbije, da je organizovao orgije sa dječacima...
Drugo dopunjeno izdanje ove knjige štampano je uz podršku Krišćanskog saveza Hrvatske, 2024. godine.
Specijalnom tužilaštvu Crne Gore Jovanović je predao materijale za koje tvrdi da dokazuju da su u prikrivanju pedofilije u Crkvi Srbije učestvovali i aktuelni mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije Mićović, ali i njegov prethodnik, pokojni Amfilohije Radović. On tvrdi da je pedofilije bilo i u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe.

Kaćuša Krsmanović

Govornici iz Crne Gore – Sreten Vujović i Danilo Brajović

Da Crna Gora sve dublje tone u autoritarizam potvrdilo je Opštinsko tužilaštvo na Cetinju podigavši optužnicu protiv osam Cetinjana zbog navodnog izazivanja nereda uoči promocije tadašnjega predśedničkog kandidata Jakova Milatovića na Cetinju. Među okrivljenima je i potpredśednik Crnogorskoga PEN centra ugledni crnogorski intelektualac, književnik Sreten Vujović. Baš kao i ranih 90-ih kada je Vujović takođe bio proganjan pod sličnom fabrikovanom optužnicom, i danas se sloboda govora i Ustavom zagarantovano pravo na građanske proteste nastoje ugušiti neprihvatljivim metodama autoritarne vlasti koja nastoji podjarmiti i tužilaštvo i policiju i sudstvo, saopšteno je iz crnogorskog PEN centra.&nbsp;
Śutra će se u cetinjskome Osnovnom sudu, kako su kazali, na optuženičkoj klupi naći potpredśednik Crnogorskoga PEN centra, profesor, pjesnik i građanski aktivist Sreten Vujović zbog "krivičnog djela sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje".
- Stvarna krivica profesora Vujovića ogleda se u tome što se našao na protestu protiv ondašnjega predśedničkog kandidata Jakova Milatovića zbog čuvene Milatovićeve izjave da treba žrtvovati i deset Crnogoraca da bi se nasilno intronizovao Joanikije Mićović - dodaju u saopštenju.&nbsp;
I pored evidentnoga otpora Cetinjana, kako su kazali, i brojnih drugih crnogorskih građana, &nbsp;koji su Milatovićevu promociju na Cetinju doživjeli kao provokaciju, Milatović ju je ipak zakazao pod jakim policijskim i civilnim obezbjeđenjem. Cilj demonstranata, kako je javnost više puta imala prilike viđeti, nije bio da spriječe Milatovićev dolazak već da iskažu Ustavom zagarantovani pravo na protest zbog Milatovićeve izjave i njegova učešća u brutalnom gušenju nenasilnih demonstracija na Cetinju 5. 9. 2021.
Stvarna krivica Sretena Vujovića jeste, ističu, njegova privrženost Crnoj Gori, njenoj multikulturnoj tradiciji i skladu različitosti ali i otpor asimilaciji Crnogoraca. Zbog te misije profesor Vujović više je puta bio proganjan od kraja 80-ih godina do danas, a jedno vrijeme proveo čak i u emigraciji.
- Neadekvatnom reakcijom policije i Milatovićeva obezbjeđenja te spinovanjem dijela medija mirno iskazivanje nezadovoljstva okupljenih građana, pretvoreno je u navodni "napad" na predśedničkog kandidata što je poslužilo u politikantske svrhe promocije Milatovića te fabrikovalo optužnicu protiv građana koji su legitimno iskazivali svoje nepristajanje na status onih koje je potrebno žrtvovati za ideal velikosrpskog pirovanja - kazali su iz PEN-a.&nbsp;
Oni pozivaju opet sve relevantne faktore u Crnoj Gori, a posebno aktuelnoga predśednika Milatovića da se okanu progona čovjeka koji je iskoristio demokratsko pravo da javno iskaže svoj kritički stav.
- Crnogorski PEN centar nastaviće da pruža punu podršku književniku Sretenu Vujoviću u borbi protiv državnoga terora kojem je izložen - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

PEN: Okanite se progona književnika zbog javno iskazanog kritičkog stava

Pjesnik sa Cetinja Sreten Vujović dobitnik je književne nagrade "Aleksandar Leso Ivanović" za 2024. godinu - saopšteno je iz Prijestonice Cetinje.
Vujović je, kako se navodi u saopštenju, nagradu dobio jednoglasnom odlukom žirija, a za drugo izdanje pjesničke knjige "Gozba" objavljene u izdavačkom programu cetinjskog izdavača "Otvoreni kulturni forum".
- Ovogodišnji laureat, Sreten Vujović autor je više od 20 pjesničkih knjiga, zastupljen je u antologijama, nagrađivan književnim nagradama i prevođen na 15 jezika. Radio je kao predavač, nastavnik i profesor književnosti i crngorskog jezika. Član je Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, Crnogorskog društva nazavisnih književnika, Matice crnogorske i drugih asocijacija i udruženja - navode iz Prijestinice Cetinje.
Nagrada "Aleksandar Leso Ivanović", kako je navedeno u saopštenju, dodjeljuje se za izvanredna dostignuća u književnom stvaralaštvu svake godine 21. novembra, na dan rođenja znamenitog cetinjskog i crnogorskog pjesnika Aleksandra Lesa Ivanovića, koji je svojim radom dao značajan doprinos razvoju crnogorske književnosti.
O izboru laureata ovogodišnje nagrade odlučio je tročlani žiri koji čine predsjednik Milorad Popović i članice Anđela Ćipranić i Nataša Pejović.
Na konkurs za dodjelu nagrade „Aleksandar Leso Ivanović” pristiglo je šest prijedloga, od kojih su dva bila nepotpuna.

Sreten Vujović dobitnik književne nagrade "Aleksandar Leso Ivanović"

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović prisustvovao je sinoć tradicionalnoj Fešti od ribe i vina, koja se održava u Krašićima, u opštini Tivat, saopšteno je iz kabineta predsjednika.
&nbsp;Tokom večeri, predsjednik Milatović je razgovarao sa mještanima i posjetiocima manifestacije, naglasivši važnost ovakvih događaja za očuvanje lokalne tradicije i jačanje zajedništva.
- Prelijepo veče u Krašićima. Zahvaljujem se domaćinima na pozivu. Zajedništvo je najbolje što imamo- poručio je predsjednik Milatović.

Milatović prisustvovao Fešti od ribe i vina u Krašićima

Veliki broj vozila koji se uputio ka crnogorskom primorju izazvao je saobraćajni kolaps kod tunela Sozina, pa tako kolone vozila čekaju da prođu naplatnu rampu.

Formirane su kolone duge oko kilometar i po. Situaciju kod tunela možete pratiti uživo preko kamera Ministarstva unutrašnjih poslova.

Gužve na Sozini, formirane ogromne kolone

Ministarka saobraćaja Maja Vukićević i izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Roko Tolić sastali su se sa visokim menadžmentom avio-kompanije Wizz Air, jednog od najvećih niskotarifnih prevoznika u Evropi.
- Tokom sastanka razgovarano je o čitavom nizu konkretnih mjera kojima se i do sada uspješna saradnja može dodatno unaprijediti, s ciljem otvaranja novog poglavlja u avio-dostupnosti Crne Gore. U fokusu razgovora bilo je povećanju broja destinacija koje Wizz Air opslužuje iz Crne Gore, čime bi se dodatno osnažila povezanost naše zemlje sa ključnim evropskim tržištima- saopšteno je iz Ministarstva.
Ministarka Vukićević istakla je da Ministarstvo saobraćaja ostaje posvećeno strateškom cilju, jačanju međunarodne povezanosti Crne Gore putem razvoja konkurentnog i pristupačnog avio-saobraćaja.

Vukićević i Tolić sa predstavnicima Wizz Air-a: Fokus na unapređenju saradnje i uvođenju novih destinacija

Vlada Crne Gore &nbsp;je na današnjoj telefonskoj sjednici &nbsp;donijela nekoliko odluka o HG "Budvanska rivijera".
- Za punomoćnika – predstavnika državnog kapitala na ponovljenoj XXV redovnoj Skupštini akcionara HG „Budvanska rivijera“ AD Budva, zakazanoj za 4. avgust 2025. godine, Vlada je odredila Nikolu Ilića, samostalnog savjetnika i u Direkciji za praćenje i podsticaj investicija u turizmu u Ministarstvu turizma, sa svim pravima koja proizilaze po osnovu učešća državnog kapitala u ukupnom kapitalu ovog društva- navodi se u saopštenju.
Takođe, Vlada je predložila Skupštini akcionara HG „Budvanska rivijera“ AD Budva, da za članove Odbora direktora HG „Budvanska rivijera“ AD Budva, predstavnike državnog kapitala, izabere: Mijomira Pejovića, Luku Vukalovića i Tamaru Liješević.

Vlada imenovala Nikolu Ilića za punomoćnika – predstavnika državnog kapitala na Skupštini akcionara HG „Budvanska rivijera“

Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja ušli su danas, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, u prostorije Agencije za sprječavanje korupcije i izuzeli dio dokumentacije vezan za odluke vršioca dužnosti ASK-a Dušana Drakića i predsjednika Savjeta ASK-a Pavla Ćupića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, na osnovu više prijava čelnik ASK-a Drakić se tereti da je nereagovanjem na nezakonitosti načinio štetu budžetu u iznosu od 44 hiljada eura. Prijavom obuhvaćen je i predsjednik Savjeta Ćupić. &nbsp; Na upit Televizije E i Portala ETV, da se dobije zvanična informacija o razlozima ulaska SPO u Agenciju za sprječavanje korupcije, nije bilo odgovora ni iz Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b" data-rendition-name="original" width="2500" height="1785" loading="lazy" alt="VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora"> <figcaption>VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  DRAKIĆENA POTVRDA &nbsp; Potvrda je, iako posredna, stigla od vršioca dužnosti direktora ASK-a Dušana Drakića. &nbsp;Istakao je da ne želi da komenatriše, ali i napomenuo da dio Savjeta i dio zaposlenih, koji su bili dio prošlog menadžmenta podnose prijave. &nbsp; -Mi odgovaramo, u skladu sa tim prijavama i u skladu sa zakonom. I to je jedini komentar koji imamo. Bez reprekusija, bez ikakvog pritiska prema njima, bez želje da se nešto svetimo, svako ima pravo da iznese svoje sumnje za bilo koju stvar i mi smo tu da odgovorimo, odnosno da učinimo sve transparentnim i javnim - kazao je Drakić . Na ponovljeno pitanje što su službenici SPO izuzeli od dokumentacije Drakić je rekao da je ,,ovo jedino što može reći”. &nbsp; RAZLIČITI ARŠINI Za razliku od akcije tokom hapšenja direktorice Agencije za sprječavanje korupcije Jelene Perović, kada je angažovano više od dvadeset policajaca sa fantomkama i dugim cijevima, ovog puta potraga za dokumentacijom sprovedena je diskretno, bez spektakularnih objava za medije. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Inače, Upravni sud &nbsp;je 16. maja poništio odluku Savjeta ASK-a kojom je Jelena Perović razriješena sa mjesta direktorice, a ta presuda objavljena je na sajtu ovoga suda 30. maja. ASK-u je naloženo da u ponovnom postupku donese novu, zakonitu odluku. &nbsp; &nbsp;Savjet je, međutim, smislio način kako da se riješe nevolje u koju su upali nezakonitim odlukama, pa su odlučili da sačekaju da Perović istekne mandat 24. jula i samim tim, kako oni smatraju, više ne moraju da brinu o presudi Upravnog suda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović"> <figcaption>ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  SATISFAKCIJA ZA JELENU PEROVIĆ &nbsp;- Odluka Savjeta ASK-a je potvrdila da je moja funkcija direktorice trajala do formalnog isteka petogodinjeg mandata, odnosno 24. jula. Upravni sud je poništio njihovu odluku o mom razrješenju kao nezakonitu, a samim tim prema Zakonu o upravnom sporu i Zakonu o upravnom postupku, koji propisuju pravne poslijedice poništene odluke, stanje se vraća u vrijeme prije donijete nezakonite odluke. Izvrtanje činjenica od predsjednika i dijela članova Savjeta je poslužilo svrsi - obmana javnosti zarad sada već ogoljenih političkih interesa, uklanjanje neistomišljenika, kako bi ASK u daljem radu prikrivao koruptivne radnje pojedinih javnih funkcionera i korupciju u javnim preduzećima – kategorična je Perović u nedavnoj izjavi za Portal ETV. Jelena Perović žrtva je brutalne odmazde proruskih i prosrpskih crnogorskih vlasti čiji je jedan od prioriteta još od njihove prve vlade nakon izbora 2020. godine bilo ne samo njeno uklanjanje iz Agencije, već i hapšenje. &nbsp; ULOGA SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA &nbsp; Ideju je u djelo sprovelo Specijalno državno tužilaštvo ma čijem je čelu Vladimir Novović, a čija je supruga Lidija Novović preko Nevladine organizacije MANS godinama gonila Perović. Specijalno tužilaštvo nalog za njeno hapšenje izdalo je 17. aprila prošle godine, kada su u spektakularnoj akciji maskirani specijalci, sa dugim cijevima upali u ASK i sa lisicima na rukama izveli Perović. Tokom ove skandalozne akcije inspektori su u njenom porodičnom stanu maltretirali i njeno maloljetno dijete. Dva dana kasnije ona je puštena na slobodu, pošto je sud odbio zahtjev Specijalnog tužilaštva da joj se odredi pritvor. U novembru prošle godine protiv Perović je podignuta optužnica. Sudski postupak je u toku. Do koje granice doseže beskrupuloznost i bahatost i crnogorskih vlasti i njihovog glavnog specijalnog tužioca razobličio je upravo slučaj Jelene Perović - njen predmet u slučaju tužbe za nezakonito razrješenje svojevremeno dopao je u ruke Novovićeve supruge Lidije Novović, sutkinje Upravnog suda. Ipak, reagovao je predsjednik ovog suda Miodrag Pešić koji je usvojio zahtjev zastupnika Perović, advokata Nikole Martinovića za izuzeće Novović, koja je 10. oktobra ,,skinuta sa slučaja“. &nbsp;

SPO ušao u ASK, provjeravaju dokumentaciju o odlukama Drakića i Savjeta Agencije

Danijela Mujović je, kao vlasnica firme GP Contour, od države u proteklih nekoliko godina (od 2015.) iz državnog budžeta prihodovala &nbsp;27.989 eura, od čega je 9.500 eura subvencija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080118084_478f754f3b2746ce277e5c5416c5ff88f8349eda2c8ca3c70a8309102b75a62d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080118084_478f754f3b2746ce277e5c5416c5ff88f8349eda2c8ca3c70a8309102b75a62d" data-rendition-name="original" width="1206" height="1743" loading="lazy" alt="podaci"> </figure>  Samo prošle godine, firma je dobila 12.000 eura iz Budžeta. U 2023. godini joj je preusmjerena 5.400 eura, dok je 2022. inkasirala 7.500 eura, i to subvencija. Iako je traženje državne pomoći u poslovanju legitimno i zakonski dozvoljeno, ono što izaziva pažnju javnosti jeste kontrast između slike koju vlasnica firme ostavlja u javnosti i uslova u njenoj firmi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080118084_ed7594b2f1dde1669e37d99dacdf1b2146eedf14c03b00381d58b6abaf5ee2f5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080118084_ed7594b2f1dde1669e37d99dacdf1b2146eedf14c03b00381d58b6abaf5ee2f5" data-rendition-name="original" width="1600" height="672" loading="lazy" alt="podaci"> </figure>  I dok uslovi rada, odnosno zarade zaposlenih u njenoj firmi nijesu za pohvalu, Danijela Mujović sa još jednom osobom kroz saradnju otvara u Budvi Medcontour Institut, što je ponosno objavila i na Instagramu.&nbsp; Pohvalno je širiti biznise, otvarati radna mjesta, ali bi bilo poželjno i tretirati radnike makar u skladu sa uslovima koje danas diktira tržište.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080118084_c4720e1c78b564c7351727844e973376b9b6336dc985244aaf03f5c4c0bbfdfd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025080118084_c4720e1c78b564c7351727844e973376b9b6336dc985244aaf03f5c4c0bbfdfd" data-rendition-name="original" width="1206" height="624" loading="lazy" alt="podaci"> </figure>  Dok bez problema nosi Dior papuče, na svaki pomen tog luksuza reaguje pokretanjem prijave policiji. Istovremeno, kako se može vidjeti, nije imala zadrške da svojim zaposlenima isplaćuje minimalne zarade, uprkos kontinuiranoj finansijskoj podršci države. Zaključak je &nbsp;- državni novac nije bio prepreka za luksuz, ali ni povod za bolje plate.

Danijela Mujović državne pare troši i Dior papuče nosi

U jeku žestoke političke rasprave tokom Premijerskog sata u Skupštini Crne Gore, lider Građanskog pokreta URA i bivši premijer Dritan Abazović izazvao je pravu buru izjavom da, kako tvrde izvori Portala ETV, posjeduje fotografiju ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića u društvu s “nekim kriminalcem”.
Ova rečenica, izrečena u prolazu, otvara niz ozbiljnih pitanja: ima li Abazović zaista kompromitujući materijal protiv Šaranovića? Čuva li ga kao “keca u rukavu” za pogodniji trenutak političkog obračuna?
Podsjetimo, dok je obavljao funkciju premijera i koordinatora bezbjednosnih službi, Abazović je često isticao da “zna sve o svima”. Ako je to zaista tačno, onda je moguće da već posjeduje detaljna saznanja o vezama aktuelnog ministra sa bezbjednosno interesantnim licima. Ko je, onda, ta osoba s kojom se, prema Abazoviću, sastajao ministar Šaranović? I zašto o tome ne govori otvoreno?
Ukoliko su optužbe tačne, postavlja se pitanje: kako čovjek koji rukovodi sektorom bezbjednosti, jednim od ključnih stubova države, može sebi dozvoliti kontakte sa kriminalnim miljeom? I, još važnije – zašto bivši premijer to ne procesuira, već koristi kao političku municiju?
Dramatična razmjena optužbi doživjela je vrhunac kada je ministar Šaranović iz redova Demokrata, tokom svog izlaganja, pokazao fotografiju Dritana Abazovića u društvu sa, kako tvrdi, visoko rangiranim članom organizovane kriminalne grupe “Škaljari”.
– Evo vaše fotografije od prije mjesec dana. Na slici ste sa desnom rukom vođa škaljarskog klana Bobana Baćovića i Luke Đurovića. Draga gospodo, to je vaš šampion u broju susreta sa članovima OKG – poručio je Šaranović dok je pokazivao fotografiju.
Prema nezvaničnim informacijama iz bezbjednosnih krugova, riječ je o Gavrilu Lekoviću – Leki, licu koje se već duže vrijeme vodi kao bezbjednosno interesantno.
Nekadašnji partneri, danas ljuti politički protivnici, sada se javno utrkuju u optužbama: ko je bliži švercerskim i kriminalnim strukturama? Od savezništva koje je počivalo na navodnim zajedničkim ciljevima, ostale su samo međusobne optužbe i javna diskreditacija.
Da li će iz sjenke uskoro biti izvučeni novi dokazi? Ili je sve ovo samo još jedan čin u političkom teatru optuživanja, bez konkretnih pravnih posljedica?
Na kraju, jedno pitanje za Abazovića: Jesu li dokazi koje pominje na sigurnom, te kada će ih predočiti nadležnim državnim organima, te &nbsp;o tome obavijestiti crnogorsku javnost?

Politička bomba u Skupštini: Ima li Abazović kompromitujući dokaz protiv ministra Šaranovića?

Parlamentarna većina juče je djelovala potpuno raštimovano – a ono što se desilo tek je početak neminovnog raskola saveza koji sve vrijeme vodi Crnu Goru ka političkom ponoru. Raspad ovog vještačkog aranžmana mogao bi kulminirati već na jesen. Uvertira se već dogodila: premijer Milojko Spajić kontrira sopstvenoj većini izjavom da Kotor neće biti izbrisan sa UNESCO liste – jasno se suprotstavljajući ministru prostornog planiranja Slavenu Radunoviću iz NSD koji je propagirao referedndum o skidanju Kotora sa liste UNESCO. Istovremeno, zakoni o ANB-u i unutrašnjim poslovima povučeni su iz procedure, a potom je uslijedilo ono što je bilo neizbježno – disciplinovanje skupštinske većine od strane faktičkog šefa – predsjednika Skupštine Andrije Mandića. A kada Zakon o amnestiji nije prošao, stigla je politička šamarčina – lider DNP-a Milan Knežević udario je packe PES-u i Bošnjačkoj stranci: – Imali smo jasan dogovor da taj zakon nije sporan i da će biti podržan. Nažalost, poslanici Bošnjačke stranke i dio kolega iz PES-a odlučili su da glasaju suprotno tom dogovoru. O tome nas nijesu ni obavijestili – izjavio je Knežević. Poslanici NSD-a i DNP-a izrazili su otvoreno nezadovoljstvo jer njihov predlog nije prošao, poručujući da će “imati u vidu” odnos partnera iz vlasti prema toj inicijativi. Jasna poruka: igra prestaje, ko ne igra po pravilima – ispada. Značajan moment bio je i povlačenje Zakona o ANB-u i izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima. Mandić je na završnoj sjednici proljećnog zasijedanja pokušao da ublaži poruku: – Parlamentarna većina podržava ova rješenja, ali ćemo, cijeneći da javnost nije dovoljno obaviještena, u narednom periodu nastojati da bolje komuniciramo zakone s građanima i međunarodnim partnerima. NE TOLERIŠE NEPOSLUŠNOST Međutim, odmah nakon toga, ton se mijenja. Mandić uzima riječ i, bez uvijanja, poručuje – red mora da postoji. Poruka je jasna gazda više ne toleriše neposlušnost. – Žao mi je što mnogi ne razumiju koliko se napora ulaže da se unaprijedi parlamentarna većina, kao što treba da preispitamo sva partnerstva koja imamo u okviru ove koalicije. Ne možete da budete partner samo kada se dobija, morate da budete partner i kada je nešto neprijatno. Politika je takva. Da vidimo ko je taj ko ne poštuje dogovor parlamentarne većine – rekao je Mandić, potvrdivši još jednom ko je stvarni šef vladajuće političke strukture.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080100080_0a3591a3261ef545bed289bbfbfc033e3aee23a4051642d6e4ec4d4f58bdf251.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080100080_0a3591a3261ef545bed289bbfbfc033e3aee23a4051642d6e4ec4d4f58bdf251" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Mandić i Spajić"></figure>  “Korpu” je PES juče dobio i kada Skupština nije usvojila izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit pravnih lica u načelu, nakon što je podršku dalo 28 poslanika a njih 14 bilo uzdržano. Ovdje je propao pokušaj da se preko ove odluke puni ionako prazna kasa. Predlog zakona u skupštinsku proceduru su predali poslanici iz redova Pokreta Evropa sad. HAOS Narod bi rekao, pukla tikva. Nakon ovog otvorenog raskola, opozicija je odmah reagovala – tvrdeći da se sistem vlasti raspao. Svjedočili smo pokušajima da se različite inicijative proguraju kroz isključivo partijske interese, bez šireg konsenzusa i uvida u posljedice po institucionalnu stabilnost, kazao je juče na konferenciji za novinare predsjednik DPS-a Danijel Živković. - Zahvaljujući odgovornom djelovanju opozicije, a posebno poslanika Demokratske partije socijalista, ti pokušaji su doživjeli potpuni debakl. Ishod je, između ostalog, doveo i do ozbiljnog raskola unutar same parlamentarne većine- poručio je Živković. Istakao je da je ovo važan trenutak za demokratske procese u Crnoj Gori i podsjetnik da politička volja mora biti vođena javnim interesom, a ne uskostranačkim ciljevima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080100080_3251bb25927e9f248bd14c4a611fea7538bb1e820ee45a6f08c7c55b18399977.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080100080_3251bb25927e9f248bd14c4a611fea7538bb1e820ee45a6f08c7c55b18399977" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Danijel Živković"></figure>  Zavjesa se polako spušta. Parlamentarna većina ulazi u fazu otvorenog unutrašnjeg rata. Kraj je blizu.

Tag: sreten-vujovic