Razgradnja i razur crnogorskog državnog, kulturnog i nacionalnog bića, prema svim pokazateljima aktuelne društveno političke scene se nalazi u završnoj fazi. Sve je počelo sramnim prepisivanjem crnogorskog sakralnog blaga, odnosno pamćenja, &nbsp;i teritorije instituciji &nbsp;suśedne države, čime se zaslugom Dritana Abazdovića, država Crna Gora stavila u podređen položaj &nbsp;u odnosu na Crkvu Srbije, učinila od nje organizaciju koja se nalazi iznad Ustava i izvan zakona!
Ova ustanova je poznata i po svojim reviziolnističkim, ratnohuškačkim, genocidnim, pedofilskim i kriminalnim aktivnostima. Sinhronizovano su uslijedila hapšenja, prije svega Milivoja Katnića i Saše Čađenovića, glavnih aktera u spriječavanju planiranog krvavog državnog udara!
Počela je „śeča direktora“(koja evo nije okončana), a institucije od značaja za državu su kadrovski „pokrivane“ poslušnicima i privrženicima beogradskog režima. Taj kadrovski „masakar“ predstavlja &nbsp;ustvari dugoročnu politiku, „da se Vlasi ne dosete“, pa tako &nbsp;ovih dana prisustvujemo kulturocidnom „zamahu“ u pravcu Državnog Arhiva Crne Gore i Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“! U prvom slučaju u Državni arhiv bi trebao da &nbsp;uđe „popovski podmladak“ Crkve Srbije, kako bi „volonterski“ osakatili ono malo preostale građe, koja (uz veliki i uzaludni otpor intelektualne elite), svojevremeno nije predata Amfilohiju Radoviću, a odnosi se na trajanje autokefalne Crnogorske pravolavne crkve. I ne samo! Drugi pravac &nbsp;djelovanja je naravno Nacionalna biblioteka na čije čelo se dovodi &nbsp;„šegač“ &nbsp;jarbola sa crnogorskom državnom zastavom!
Valja se priśetiti nacističkog spaljivanja knjiga 1933, SSSR i Kineske kulturne revolucije („čišćenje“ biblioteka od nepodobnih knjiga), Afganistana (zabrane obrazovanja za žene i ataka na biblioteke koje ne odgovaraju krutom talibanskom viđenju religije), i zašto ne pomenuti opsadu Sarajeva 1992. godine kada je &nbsp;gorjela Vijećnica i Nacionalna univerzitetska biblioteka BiH! Ovom svojevrsnom kulturocidu, kao i aktuelnom u Crnoj Gori, značajan „doprinos“ dala je Crkva Srbije, što je svojevremeno i potvrdio sud u Parizu! Ovaj kulturocidni „safari“ koštao je BiH oko 2 miliona knjiga i rukopisa!
Partitokratija i njena kadrovska rješenja predstvaljaju glavnu opsanost po arhivsko-bibliotečke fondove, i može se kazati da ona nijesu falinka sistema; ona su sam sistem! Zato se može sa pravom kazati da je stavljanje ovakvih, krovnih insitucija jedne nacije, pod upravu nekompetentnih i bezidejnih ljudi „šegača“ ljudskog duha, ustvari planska „lobotomija“ institucije! To je strategija, mnogo opasnija (o čemu govori Ciceron) od tzv. &nbsp;vetinga ili tzv. borbe protiv organizovanoga kriminala, đe se po „pravilu“ hapse oni koji su spriječili kriminalce u njihvom krvavom naumu. Kako sličan atak, za sada nije uspio u odnosu na FCJK (Fakultet za crnogorski jezik i književnost) diverzije i sabotaže se sprovode u odnosu na ove dvije ustanove, putem „legalnih“ procedura; sve je tu: konkurs, pečat, potpis! A &nbsp;može i bez Konkursa! A može i bez objavljene knjige! Radi se, dakle o tihoj temeljitoj „eutanaziji“, bez svjedoka, koje ove dvije institucije kulture, za buduća pokoljenja predstavljaju! Za to se dobrano pobrinula i fizijatrica degenerativnih oboljenja sa rukovodećeg mjesta u Manstirstvu (ne)kulture i medalja!
Marko Tuliie Ciceron bi još oko 50. godina p.n.e. kazao:
„Nacija može preživjeti svoje budale, čak i preambiciozne. Ali ne može preživjeti izdaju iznutra. Neprijatelj &nbsp;pred kapijom grada manje je zastrašujući, jer on je poznat i nosi zastavu otvoreno.
Izdajnik se kreće slobodno unutar zidina grada, njegov lukavi šapat nalazi put do najviših vladarskih odaja. Jer, izdajnik se ne prepoznaje kao izdajnik-on govori jezikom bliskim žrtvama, on ima njihovo lice, njihove argumente, on se obraća slabosti, koja leži &nbsp;duboko u srcu svakoga čovjeka.
On razgrađuje dušu nacije, on u potaji potkopava temelja grada, on inficira političko tijelo tako da se više ne može braniti. Manje se treba bojati ubice! Izdajnik je kuga!“
Crna Gora, za našu nesreću, „usavršila“ Ciceronov „obrazac“! Mi imamo sve ovo po principu aktuelnih novogodišnjih rasprodaja u supermarketima, s tim što se ovđe radi o drugačijoj veleizdajničkoj rasprodaji državnih resursa svih kategorija: Mi, dakle, imamo sve ovo 3 u 1: Budale, preambiciozne i izdajnike!

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

„Gospođa Ministarka“ i degenerativne tegobe

Ovogodišnji Međunarodni diplomatski bazar, koji je već poprimio odlike tradicije, u nečemu ipak nije tradicionalan, a za to se potrudila supruga predśednika svih kleronacističkih Srba u Crnoj Gori i Ervina Ibrahimovića. &nbsp;Naime, ona je izrazila „zadovoljstvo“ zbog prisustva različitih kultura, boja i ukusa, kao njen domaćin na Beograskom sajmu vina, u stilu „ono…kako ti sve znaš…“. Teško je pisati na ovu temu a ne narušiti vlastiti osjećaj i prirodu džentlmena, no ipak ću pokušati da se zadržim u tim okvirima…
Gospođa Predśednikovica, koja je u javnom životu dobila nepostojeću titulu „prve dame“ izjavi vrlo „dvośeklo“ da je „upravo kulturna raznolikost naše najveće bogatstvo“ i tu je prisustvo, u najvećem dijelu pripadnica ljepšega pola, diplomatskih predstavništava u Crnoj Gori, poslužilo kao paravan da pokuša „prešminkati“ aparthejd zbilju Crne Gore u kojoj, na unutrašnjem planu, ne postoje kulturne različitosti; postoji samo oktroisana klerošovinistička, srednjovjekovna srpska &nbsp;monolitnost, na čijoj mračnoj energiji je i njen suprug postao, kako već napomenuh predśednik svih Srba u Crnoj Gori i Ervina Ibrahimovića!
Čitajući izlaganje „prve dame“ i ono đe spomenu „gradeći mostove razumijevanja…“ itd. nekako nijesam mogao odoljeti, a da me to asocijativno ne poveže sa nekim ovdašnjim mostovima, a valjda su i ovi metafizički na Bazaru „ovdašnji“, koji o svemu govore ali ne o razumijevanju, i ne o prijateljstvu, i ne o raznolikosti kultura , već o unisonosti sa predznakom zločina i ideologije „krvi i tla“! Pitanje od „milion rubalja“ jeste: Radi li se tu o mostu „Kralj Petar Karađorđević“, mostu „Kralj Aleksandar Karađorđević“ ili &nbsp;mostu koji će povezivati Lušticu sa Herceg Novim, kome bi prema &nbsp;aktuelnim ideolozima najviše priličilo ime Radovana Karadžića ili Ratka Mladića. Kako su obojica trenutno „službeno odsutni“, može i Vojislav Šešelj! On nije zauzet, a Pipun bi to mnogo volio! Možda se ipak radi o mostovima na kojima je ta ideologija zvjerski ubijala „lažne ljude, lažne vjere“ &nbsp;i bačala ih u rijeku! Da sam &nbsp;se nekim slučajem &nbsp;probudio iz dugogodišnje kome, i da je prvo što sam čuo govor Predśednikovice, pomislio bih da sam se našao u nekom „čardaku ni na nebu ni na zemlji“ u kome redovno muzemo kanarince pa nam ne fali ni „’tičjega mlijeka“, a protiv zagađenja vazduha redovno „sijemo“ sadnice borova i ostalih četinara, kako reče šef Manastirstva poljoprivrede. Eto i većina uvaženih diplomata „širom zatvorenih očiju“ gleda ovaj sunovrat u koji nas vodi domaćin Predśednikovice i njegova ostroška družina! Kad smo već kod „raznolikosti kultura“ zna li „prva dama“ da nacionalnim Crnogorcima nije dozvoljeno afirmisati svoju književnost i kulturu uopšte, po cijenu da se na konkursima u Manistirstvu (ne)kulture i medalja mora pribjeći krađi dokumenata, kako bi se, kao nedavno, eliminisalo Crnogorsko društvo nezavisnih književnika (CDNK) a time, naravno i najznačajniji, brojni poslenici crnogorske kulture. Sa druge strane, ne morate ni napisati knjigu, a za nju &nbsp;ste sigurni dobitnik najprestižnijeg nacionalnog priznanja sa velikom novčanom nadoknadom i izvjesnim takođe velikim doživotnim novčanim prihodima. I to &nbsp;nije sve! Možete, na najvulgarniji način ponižavati i pljuvati po ovoj državi i svima koji ne pripadaju srpskom nacionalnom korpusu, raspiriviati vjersku i nacionalnu mržnju, i postajete kandidat za spomen obilježja i najznačajniji državni orden!
Prosto se, ali zaista, ośećam loše što ove riječi upućujem jednoj dami, ali ne osjeća li ona koliko ovakvim izjavama licemjerno ponižava sve nas koji nemamo „Moleban spomenice“? Zato, nekako suludo vjerujem da će kao majka shvatiti da i đeca naše đece imaju neke majke, kojima zbog svega ovoga i ove hipokrizije nije dobro!
Pozdavite supruga i podśetite ga da se, i meni i još sedmorici Cetinjana već treća godina sudi zbog toga što smo iskoristili Ustavom zagarantovano pravo protesta, a u vezi sa onim „domoljubnim“ iskazom: „Što ako pogine deset Crnogoraca“, prije nego što su nas zasuli bojnim otrovima, topovskim udarima i gumenim mecima, sa zaprijećenom kaznom do 5 godina zatvora! I to nije najgore, gospođo Predśednikovice! Najgore je što je Vaš Jakov iskoristio svoj uticaj i nafigao policiote da nas utuže, jer smo ih navodno ugrozili, a on „ni luk jeo, ni luk mirisao“! Bio bih Vam neobično zahvalan, &nbsp;kada bi pokušali da, na samo par minuta, ali samo par, i iskreno, ako to možete, stvari posmatrate iz ovoga ugla! Neće vam biti dobro, kao što zaslugom politike Vašeg domaćina i ostalih kvislinga ni našim majkama nije dobro, đe gođ da su, sa ove strane ili u Vječnosti!

Bazar licemjerstva

Savez Crnogoraca Hrvatske, Društvo crnogorsko-hrvatskog prijateljstva DNŽ Dubrovnik i Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrovnik, u sklopu svojih redovnih aktivnosti na njegovanju &nbsp;crnogorskog kulturnog i nacionalnog identiteta, te plodne sararadnje u sklopu aktivnosti &nbsp;Društva Crnogorsko-hrvatskog prijateljstva, organizuju predstavljanja književnog stvaralaštva akademika Sretena VUJOVIĆA, koji nesumnjivo pripada samom vrhu savremene crnogorske književnosti. &nbsp;Sreten Vujović je jedan od onih crnogorskih kulturnih djelatnika, koji je, sa &nbsp;dobro poznatom grupom intelektualaca devedesetih bio antiratno angažovan zbog čega je njegov život obilježen hapšenjima, progonom sudskim procesima, kao što je to i danas u aktuelnom trogodišnjem sudskom procesu, zbog &nbsp;angažmana u zaštiti ljudskih prava.
Sreten VUJOVIĆ &nbsp;je rođen 1957. godine na Cetinju. Dugi niz godina radi kao prosvjetni radnik u osnovnim i srednjim školama u zemlji i inostranstvu. Bio je dopisni je saradnik za maternji jezik i književnost United World College of the Atlantic iz Welsa. Bavi se skulpturom u drvetu (tri samostalne i tri grupne izložbe skulptura), prevodilaštvom (italijanski, njemački, ruski i makedonski jezik), književnom kritikom i esejistikom.
Poezija i prozni radovi su mu prevođeni na engleski, njemački, italijanski, poljski, francuski, galjego, rumunski, makedonski, albanski, &nbsp;slovenački, bjeloruski i ukrajinski jezik.
Zastupljen je u nekoliko zbirnih knjiga poezije i &nbsp;nekoliko antologija, kako na crnogorskom, tako i drugim jezicima.
Nagrade:
<ul>
 <li>Za najljepši ljubavni stih na dvogodišnjem konkursu časopisa “Nada” 1982. godine;</li>
 <li>Najveće priznanj rodnog Cetinja, Trinaestonovembarske nagrade za 2001. godinu;</li>
 <li>Jubularna nagrada Matice muslimanske, za naučno-istraživački rad književnosti Muslimana Crne Gore;</li>
 <li>Plaketa na Međunarodnom konkursu časopisa “Avlija” Rožaje;</li>
 <li>Laureat na Međunarodnom festuvalu poezije za đecu “Krilata Seošnica”-Rožaje za 2019. Godinu;</li>
 <li>nagrada na međunarodnom festivalu poezije “Voci nel deserto”, Italija 2019.</li>
 <li>mjesto-kategorija poezija, Festival kratke književne forme, Zaton 2023. Crna Gora;</li>
 <li>Nagrada „Aleksandar Leso Ivanović” za 2024. godinu, kao i brojnih drugih diploma, zahvalnica priznanja državnog i međunarodnog značaja.</li>
</ul>
&nbsp;&nbsp;Zastupljen je u brojnim listovima i časopisima, kako u Crnoj Gori, tako i u inostranstvu. Nakon prve zbirke pjesama, uglavnom njeguje poetske tematske cjeline: problematika palanke, pjesnička psihijatrija, (arhe)pamćenje u podsvjesnoj &nbsp;slojevitosti, mikrokosmos poetike…
Objavio &nbsp;petnaestak naslova iz oblasti poezije i proze.
Akcenat autorske večeri u Dubrovniku biće stavljen &nbsp;na &nbsp;četvoroknjižje “Pejzaž bez prostora”, inspirisano Njegoševom “Lučom mikrokozma”, &nbsp;koje je prije desetak godina, započelo svoj neobičan put zbirkom pjesama “Molitva”, prevedenom na &nbsp;francuski jezik i predstalvjenom na Festivalu mediteranskih zemalja u Francuskoj.
U pripremi za štampu je &nbsp;jedinstveno izdanje za sljedeću godinu sa dodatkom cilusa pjesama koje do sada nijesu objavljivane.
Vujović je jedan od onih književnh stvaralaca koji dugo promišlja i “kleše” stihove ostavljajući kao poruku samu srž poetske misli!
Član je &nbsp;i jedan od osnivača Nezavisnog društva crnogorskih pisaca i &nbsp;Crnogorskog P.E.N. Centra čiji je ujedno prvi generalni sekretar i aktuelno potpredsjednik iste asocijacije. Član je Hrvatskog P.E.N. Centra, Društva hrvatskih književika, Matice Muslimanske i jedan &nbsp;od inicijatora &nbsp;osnivanja Matice crnogorske. Kao &nbsp;predstavnik &nbsp;Crnogorskog P.E.N. Centra potpisnik je &nbsp;Odluke o osnivanju Dukljanske akademije nauka i umjetnosti. Ove godiune postao je i predśednik Skupštine Dukljanske akademije nauka i umjetnosti.
Sreten Vujović voli istaći kako niko do kraja i suštinski nije uspio pronići u bit četvoroknjižja “Pejzaž bez prostora” kao njegovi &nbsp;recenzenti, Borislav Cimeša, i profesor Predrag Popović Njegoš, koji u neobičnoj poetskoj magiji za Vujovića zauzima posebno mjesto.
Predrag Popović Njegoš je uz recenziju imao i ovo zapažanje o ovoj tetralogiji: 
Impresivno je što ta poezija anticipira novu vizuru bardova fizike o prirodi stvarnosti, još nepojmljivu “običnom smrtniku”, kazualnom čovjeku. To je novo svjetoviđenje intelektualne elite na Zapadu, mada ranije na Istoku, naime toj vizuri fizičari smatraju referentnom hinduističku filozofiju. Pored našeg Tesle (lično se izjašnjavao kao Crnogorac), najavljivala ju je avangarda poput Ajnštajna i Borna, a Ervin Šredinger, Nils Bor i Robert Openhajmer su doslovno i bili školarci upanišada… 
Otuda važi uvjerenje da se nove ideje u fizici valorizuju ako su saobrazne vedantama (to je završni period veda, dočim ranije vede nisu tog autoriteta). Tako nobelovac Hajzenberg kaže: “Nakon rasprava o indijskoj filozofiji, neke od ideja kvantne fizike koje su djelovale sasvim ludo namah se učine puno više smislenima”. A kako se radi o paradigmi nove nauke, još neznane i mnogom naučniku, prava je senzacija prepoznati je u sasma poetskoj slutnji kao njenoj anticipaciji. 
A možda, zapravo, takvima i jesu sva izvorišta novih paradigmi, ili kako naša veli: “Svemogućstvo svetom tajnom šapti samo duši plamena poete”.

Autorsko veče Sretena Vujovića u Dubrovniku

<h3>Hrvatska javnost ne smije, baš zbog sopstvenih iskustava i nacionalnih sjećanja — ne samo bolnih uspomena sve do formalnog političkog poraza jugoslovenskog komunističkog poretka na prvim slobodnim izborima 1990. godine, nego i do danas — zanemariti progon vrhunskih crnogorskih intelektualaca, koji se sprovodi praktično u režiji i interesu iste političke ideje i cilja.</h3>
Taj progon se svom žestinom odvija upravo sada, danas, tu pored nas — u režiji velikosrpskog imperijalnog programa. Već tri godine crnogorski posrbljeni državni poredak brutalno progoni, koristeći državne institucije, predsjednika Skupštine DANU (Dukljanske akademije nauka i umjetnosti) akademika Sretena Vujovića i njegove prijatelje, zato što su tokom prošle predsjedničke kampanje protestovali na Cetinju protiv aktuelnog predsjednika, tada prosrpskog predsjedničkog kandidata Jakova Milatovića.
Bio je to u potpunosti miran, nenasilan protest crnogorskih patriota — ljudi koji su još od 1990. godine, bez rezerve i često izloženi pogibiji, imali hrabrosti da se suprotstave ratnom huškanju i ratnoj kampanji Slobodana Miloševića, koji je crnogorski narod gurao u rat protiv hrvatskog naroda.
Međunarodno priznati književnik, pjesnik i intelektualac Sreten Vujović tada je izbačen s posla nastavnika u dopunskoj školi u Švajcarskoj zbog učešća u antiratnoj kampanji, nakon čega se vratio u Crnu Goru i nastavio svoje antiratno i patriotsko djelovanje. Bio je sa svojim kolegama stalna meta režima — progonjen, osuđivan na osnovu falsifikovanih i podmetnutih dokaza, zatvaran, izlagan prijetnjama smrću, više puta bježao iz Crne Gore, a sa grupom crnogorskih intelektualaca u Zagrebu je u jesen 1991. godine pripremao pristupanje dobrovoljaca za odbranu Vukovara.
Crnogorski PEN centar je prije nekoliko dana uputio apel intelektualcima, upozoravajući na zabrinjavajuće događaje u Crnoj Gori, na primjeru pravosudnog progona akademika Vujovića i grupe Cetinjana. Posebno je značajno naglasiti da se to dešava pred zatvorenim očima evropskog establišmenta, upravo u trenutku kada prosrpski poredak u Crnoj Gori dobija pohvale Evropske unije u pristupnim pregovorima.
Iz hrvatske nacionalne i političke perspektive — gdje smo, godinama nakon brutalne srpske agresije, izloženi nastavku specijalno-ratovskog velikosrpskog djelovanja — hrvatski domoljubi, intelektualci, ali i državna politika nikako ne bi smjeli da ignorišu ove procese i progon najboljih crnogorskih ljudi, samo zato što vole svoj narod i žive vrijednosti na kojima počiva evropski poredak.
Crnogorski PEN objavljuje:
<blockquote>&nbsp;“Ta i takva vlast, koja do danas nije pokazala nijedan jedini gest odgovornosti za masovna ubistva, obračune klanova i talas nasilja koji je zapljusnuo crnogorsko društvo, danas na stub srama, uz prijetnju zatvora do pet godina, stavlja pisca čiji je emancipatorski društveni aktivizam dobro poznat crnogorskoj javnosti još od početka devedesetih godina 20. vijeka.”</blockquote>
Na kraju želim zaključiti i nastaviti ovaj apel: 
 Mi, hrvatski intelektualci, domoljubi, javne ličnosti, aktivisti, političari, novinari i mediji, nikako ne smijemo da prećutimo niti ignorišemo ove događaje. Ovo nije ideološko, stranačko ili dnevno-političko pitanje — podrška akademiku Vujoviću i njegovim saborcima u borbi za emancipaciju crnogorskog naroda predstavlja najdublje načelno pitanje i test našeg hrišćanskog i ljudskog identiteta.
U političkom smislu — nadasve hrvatskog! 
 Nemojmo ćutati!

NEMOJMO ĆUTATI! Velikosrpski progon crnogorskog akademika Sretena Vujovića

Iz Crnogorskog PEN centra danas su upozorili da se nastavlja režimska farsa čije su žrtve potpredśednik Crnogorskoga PEN centra, pjesnik, prevodilac i esejista Sreten Vujović, te grupa građana koji se kriminalizuju zbog korišćenja svog Ustavom zagarantovanog prava na protest.
Kako su pojasnili, pisac Sreten Vujović s grupom građana tereti se za "napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti", odnosno izazivanje incidenta uoči promocije tadašnjeg kandidata za predśednika Jakova Milatovića ispred Sportskoga centra na Cetinju u proljeće 2023. godine.
- Uzalud se javnost na osnovu svjedočenja prisutnih novinara i snimka događaja mogla uvjeriti da je incident posljedica neprofesionalnog ponašanja policije i Milatovićeva obezbjeđenja, režim je u svom nemilosrdnom obračunu s političkim neistomišljenicima krivce pronašao u jednom piscu i grupi građana koja je koristila svoje ustavno pravo na iskazivanje protesta - naveli su u PEN centru.
Još su, kažu, svježe uspomene na nedavni incident na Zabjelu koji je, prema njihovim riječima, bjelodano pokazao kako policija umjesto da uspostavlja javni red i mir zapravo potpomaže rasplamsavanje ksenofobije i nasilja, privođenjem pogrešnih osoba, lažnim informacijama koje plasira javnosti i, u konačnom, izigravanjem pratnje grupi huligana koja poziva na linč stranih državljana koliko i "domaćih" vjerski nepodobnih građana.
- Ta i takva vlast koja do danas nije iskazala ni jedan jedini gest odgovornosti za masovna ubistva, obračune klanova i talas nasilja koji je zapljusnuo crnogorsko društvo danas na stub srama, uz prijetnju zatvora do 5 godina, stavlja pisca čiji je emancipatorski društveni aktivizam dobro poznat crnogorskoj javnosti još od početka devedesetih godina 20. vijeka - istakli su oni,
Crnogorski PEN centar preuzeće, poručuju oni, sve mjere da zaštite pisca Sretena Vujovića od progona aktuelnog režima.
- A o sramnom progonu intelektualaca koji se odbijaju pokoriti genocidnoj ideologiji svetosavlja i hrabro brane vrijednosti otvorenoga društva, obavijestiće relevantne svjetske organizacije koje se bavi pitanjima ljudskih prava i sloboda - zaključili su u saopštenju.

Crnogorski PEN: O sramnom progonu Sretena Vujovića i grupe građana obavijestićemo relevantne svjetske organizacije

Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade danas je utvrdio ko su kandidati za najviše državno priznanje, a na toj listi ovog puta su se našli i Buksovci - Aleksandar Radunović (Popaj), Veselin Gajović (Gajo), Goran Vujović i Zoran Marković (Zonjo).
Osim njih, kandidati su i književnici Radovan Vujadinović i Aleksandar Bečanović, Bećir Vuković, prof. dr Vuk Cerović, istaknuta umjetnica Branimirka Popović (Branka Šćepanović), akademik mr Branka Bogavac, profesor francuskog i ruskog jezika i magistarslavistike, književnik Milan Delić, doktor nauka za fizičku kulturu i obrazovanje Momčilo Vuksanović, prof. francuskog i latinskog jezika Gordana Sarić, prof. dr Rifat Alihodžić, dipl.ing.arh, Jasmina Kujović Salković, spec.sci.arch. mr Elvira Muzurović dipl.inž.arh, Branko Rabrenović, MSc. arch.
Na listi kandidata za ovo državno priznanje je i &nbsp;NVO Međunarodni klub žena Crne Gore (International women’s clab of Montenegro - IWCM), &nbsp;dr Snežana Dragićević i dr Snežana Vuksanović; dr Srđa Martinović doktor nauka; mr Živko Andrić, magistar hemijskog inženjerstva; Zdravko Đuranović, muzički umjetnik; prof. Vanja Pantović, osnivačica i direktorica baletske škole “Princeza Ksenija”...
Tu su i Zlatko Zlatičanin, pisac, prosvjetni radnik- nastavnik; Kemal Musić, master kulturolog; Aleksandar Damjanović, dipl. ekonomista; Crveni krst Crne Gore, NVO Internacionalna kulturna asocijacija IKA, kao i prof. Milica Bakrač, profesorka srpskog jezika i književnosti.
Kandidati su i Obrad Nenezić, dipl. dramaturg, doktorant FDU Beograd na teoriji dramskih umjetnosti, dr Dragan S. Hajduković, doktor fizičkih nauka; Miloš Karadaglić, magistar muzike; mr Ivan Martinović, magistar elektrotehnike, doktorant; Vladimir Perović, dipl. FTV reditelj; Dejan Božović, akademski mizičar (kompozitor i aranžer); Braho Adrović, književnik - Pedagoška akademija - grupa: srpskohrvatski jezik i književnost; Sreten Vujović, akademik DANU- pisac i prevodilac; Pavle Pepđonović.
Kandidati za Trinaestojulsku nagradu su i Blagoje Krivokapić, mašinski inženjer – poslovni menadžment i upravljanje malim i srednjim preduzećima; drNikola Marković magistar slikarstva, doktorirao na arhitekturi u oblasti urbanizma, docent; Jelena Garić, dipl. dizajner – grafički dizajn i vizuelne komunikacije i mr Veljo Stanišić - magistar grafike.

Buksovci kandidati za Trinaestojulsku nagradu

Akademik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU), potpredśednik Crnogorskog PEN centra, pisac i prevodilac Sreten Vujović uputio je otvoreno pismo, kako je rekao, predśedniku svih Srba u Crnoj Gori, Jakovu Milatoviću i Vrhovnom državnom sudilištu, a povodom dešavanja na Cetinju 10. marta 2023. godine, prilikom predstavljanja tadašnjeg predsjedničkog kandidata Jakova Milatovića na Cetinju.
Njegovo pismo prenosimo u cjelosti:
Kako pomenuti (slučajni) predśednik, prema vlastitoj izjavi, ne koristi jezik propisan Ustavom Crne Gore, svoju odbranu u montiranom političkom procesu na Cetinju, koji je od „napada“ na predśedničkog kandidata „evoluirao“ u „napad na službeno lice u vršenju službene dužnoesti“, odnosno dopunu odbrane sam dužan uputiti aktuelnom (slučajnom) predśedniku, i to na jeziku kojim su govorili i njegovi i moji preci! Ja se mojih nijesam odrekao! Kako je ovaj proces politički instruiran od strane njegove antidržavne partijske grupacije, prava adresa za iznošenje obrane je upravo Milatović. Na nedavnom sudskom ročištu sam tražio da se zapisnik vodi na mom, crnogorskom jeziku! Inače, uvjeren sam da aktuelna politika, negiranja vlastite države i njenih simbola, nije ideologija; prije će biti da se zbog apsurdnosti takve problematične djelatnosti radi o dijagnozi ili o elementarnom domaćem nevaspitanju.
Napomena: Vokabular može provjeriti u „Poslanicama“ Petra I.
Ištem pravicu, pred sudilištem, na svoj, crnogorski jezik
Slovo prilježnosti
Ja sam pasale rede, pred sudilištem zaiskao, e mi je volja da se navičas izjave moje zapisivaju na crnogorski jezik i po crnogorskoj ortografiji. Ako li bi se one kome nerazumne učinjele, ištem da se prizove vičnjak ili dagoman sa Učilišta za crnogorski jezik i slovesnost!
Na ničesovi način nijesam karao ni Milatovića, ni policijota kojega su nafatali i nafigali da me tuži pred sudilištem. Ako ćemo zboriti pravo, on je mene, zauminuo bez išesove pobude, teke one političeske.
Ja mnim, da me tadijer političeski nafigani policijot ćušnuo sa malo više ponta, a śećam se ka’da je ondan bilo, prebio bi mi rtenicu, oliti kotalac taman ka’ da sam sa petra pa’! To je od mene moglo načinjeti bogalja više no da me česovom żipom potrefio u perčin i to iz kokovolja! On zanago nema pravo da me, ni ćuška ni tiče, ka’ da je na mene intrao pri česovome oberu, pa me namjesto urivka sputao golijem rukama. Mene je udivitelno što me ovaj policijot bez ičesove pobude, i bez policijotskijeh sindžira, negva i bukagija, pokuša sputati. Može bit neka političeska pričina tomu.
Ovo je, zanago teke podśetnik da mi na’mpane, da mi se lakše avizati što sam stio zboriti!
Zaprosi đe bi policijot mora dati otvjet:
<ol><li>Ja bih se rad bio alavertiti, sušto sam ja i kakvijem djanijem načinio da on nema skoposti za pripraviti svoje činodjejstvije;</li><li>Ko ga je obručio za to;</li><li>Je li policijot bio naredan za perčinanje ;</li><li>Je li me neko prosočio da ću biti na taj skup?</li></ol>
Ove bjelodane avetluke niko ne može sumprešati, a ni iźesti pa da je zgotovljeno u najbolju prosulju od tuča! Nema tijeh političeskijeh baroča, koji nas mogu sputati i prestrašiti da ne zborimo pravedno.

Vujović: Aktuelna politika negiranja vlastite države i njenih simbola nije ideologija, već dijagnoza ili elementarno domaće nevaspitanje

Crnogorsko društvo suočava se sa urušavanjem pravnog i bezbjednosnog sistema, masovnim ubistvima i glorifikacijama zločinaca, ali se vlast bavi progonom političkih neistomišljenika, upozorili su iz Crnogorskog PEN centra i podsjetili da još uvijek traje sudski proces protiv pjesnika i potpredsjednika Crnogorskoga PEN centra Sretena Vujovića te grupe mladića s Cetinja koji su iskazali svoj građanski bunt uoči predizborne konvencije ondašnjega predśedničkog kandidata Jakova Milatovića.
- Odluka predśednika Višega suda Zorana Radovića da se odbaci zahtjev za izuzeće sudije Marije Ćupić kao neosnovan jasno ukazuje na ishod presude u predmetu koji se vodi protiv te grupe građana i građanskih aktivista zbog navodnoga napada na policiju u vršenju službene dužnosti- kazali su iz Crnogorskog PEN centra.
Ovakav sudski proces, smatraju u uvom udruđenju, pokazuje da je očita koordinacija različitih grana vlasti kad je u pitanju spremnost na gušenje svakoga vida građanskog otpora i satanizacija Cetinja i Cetinjana.
- U montirani politički proces protiv grupe Cetinjana "po službenoj dužnosti" uključena je kao tužitelj i policija, ona ista koja nije bila sposobna spriječiti dva masovna ubistva na Cetinju, ali je očito spremna dati sve od sebe da uguši svaki budući građanski otpor, o čemi svjedoče i nedavne izjave o Cetinju i Cetinjanima njezina prvoga čovjeka u Vladi Crne Gore- pojasnili su iz Crnogorskog PEN centra.
Kako ističu, iz ovog je jasno da aktuelna vlast želi ne samo skrenuti pažnju sa sopstvene odgovornosti i zastrašiti svaki budući vid otpora, nego i građanski otpor i privrženost osnovnim vrijednostima na kojima je počivala obnovljena Crna Gora sankcionisati kao teško krivično djelo.&nbsp;
- S druge strane, raspirivanje mržnje glorifikacijom ratnoga zločinca iza kojega stoje etnička čišćenja i krv hiljada nevinih civila po mjeri je ove vlasti koja prisustvuje svečanostima koje organizuje religijska organizacija čiji episkop proslavlja Pavla Đurišića- poručili su iz Crnogorskog PEN centra.
Iz Crnogorskog PEN centra apeluju &nbsp;da se ovaj politički motivisani sudski proces obustavi, a o daljem toku procesa obavijestiće relevantne međunadodne adrese.

1084x550

Crnogorski PEN centar: Zaustavite montirani politički proces protiv Sretena Vujovića i grupe Cetinjana, vlast suzbija svaki vid građanskog otpora, a ćuti na glorifikaciju zločinaca

Udruženje Kršćanski savez iz Hrvatske (Udruga Christian Alliance) organizuje 9. marta konferenciju „Vjera i razum“ na kojoj će teolozi, ali i ostali gosti razgovarati o statusu vjere u kontekstu modernih društvenih i političkih izazova.
- Vjera i razum su dva temeljna stuba ljudskog postojanja. Dok vjera predstavlja duboko povjerenje u Boga i duhovnu dimenziju života, razum nam omogućava da razlikujemo istinu od laži, pravdu od nepravde i slobodu od ugnjetavanja – ističe se u pozivnom pismu.
Konferencija, kako piše, „pruža platformu za otvorenu i dobro utemeljenu raspravu o tome kako vjera i intelektualno razmišljanje mogu međusobno nadopunjavati jedno drugo, kao i kako iracionalna tumačenja vjere mogu dovesti do opasnih ideoloških i političkih grešaka“.
Teme konferencije su – kako sačuvati autentičnu vjeru u eri relativizma i sekularizacije, iskustva vjernika u modernom svijetu – izazovi i iskušenja, vjerska sloboda, gdje se završava sloboda, a gdje počinje vjerska diktatura, kako razlikovati autentičnu vjeru od manipulativnog vjerskog diskursa...
Na konferenciji će govoriti i gosti iz Crne Gore - Sreten Vujović i Danilo Brajović.
Kako je Portalu ETV kazao sekretar Udruženja Bojan Jovanović, bivši svještenik Crkve Srbije, koji je progovorio o seksualnom zlostavljanju u toj vjerskoj zajednici, na konferenciji će se govoriti i o toj temi.
Jovanović je 2021, uz podršku NVO Montenegro International, koja se odazvala na njegove apele da se neko uključi i podrži njegovu višegodišnju borbu da silovatelji u Crkvi Srbije budu procesuirani i kažnjeni, objavio knjigu „Ispovest kako smo ubili Boga“, koja je stravično svjedočanstvo o seksualnim nepočinstvima visokih crkvenih velikodostojnika Crkve Srbije čije su žrtve, uglavnom djeca i tinejdžeri.
Jovanović je i sam bio žrtva seksualnog zlostavljanja u Crkvi Srbije, a pokušao je da ga zlostavlja nekadašnji episkop Zvorničko-tuzlanske eparhije (BiH) Vasilije Kačavenda koji je ukazom ove vjerske zajednice 2012. penzionisan. Episkop šumadijski Crkve Srbije Jovan, međutim, ljetos ga je rehabilitovao odlikovanjem koje mu je uručio u Kragujevcu - Ordenom šumaričkih mučenika?! Kačavenda nikada nije odgovarao za teške optužbe iznešene na njegov račun - da je bio pedofil, da je najvjerovatnije stajao i iza ubistva jednog mladića u Crkvi Srbije, da je organizovao orgije sa dječacima...
Drugo dopunjeno izdanje ove knjige štampano je uz podršku Krišćanskog saveza Hrvatske, 2024. godine.
Specijalnom tužilaštvu Crne Gore Jovanović je predao materijale za koje tvrdi da dokazuju da su u prikrivanju pedofilije u Crkvi Srbije učestvovali i aktuelni mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije Mićović, ali i njegov prethodnik, pokojni Amfilohije Radović. On tvrdi da je pedofilije bilo i u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe.

Kaćuša Krsmanović

Govornici iz Crne Gore – Sreten Vujović i Danilo Brajović

Da Crna Gora sve dublje tone u autoritarizam potvrdilo je Opštinsko tužilaštvo na Cetinju podigavši optužnicu protiv osam Cetinjana zbog navodnog izazivanja nereda uoči promocije tadašnjega predśedničkog kandidata Jakova Milatovića na Cetinju. Među okrivljenima je i potpredśednik Crnogorskoga PEN centra ugledni crnogorski intelektualac, književnik Sreten Vujović. Baš kao i ranih 90-ih kada je Vujović takođe bio proganjan pod sličnom fabrikovanom optužnicom, i danas se sloboda govora i Ustavom zagarantovano pravo na građanske proteste nastoje ugušiti neprihvatljivim metodama autoritarne vlasti koja nastoji podjarmiti i tužilaštvo i policiju i sudstvo, saopšteno je iz crnogorskog PEN centra.&nbsp;
Śutra će se u cetinjskome Osnovnom sudu, kako su kazali, na optuženičkoj klupi naći potpredśednik Crnogorskoga PEN centra, profesor, pjesnik i građanski aktivist Sreten Vujović zbog "krivičnog djela sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje".
- Stvarna krivica profesora Vujovića ogleda se u tome što se našao na protestu protiv ondašnjega predśedničkog kandidata Jakova Milatovića zbog čuvene Milatovićeve izjave da treba žrtvovati i deset Crnogoraca da bi se nasilno intronizovao Joanikije Mićović - dodaju u saopštenju.&nbsp;
I pored evidentnoga otpora Cetinjana, kako su kazali, i brojnih drugih crnogorskih građana, &nbsp;koji su Milatovićevu promociju na Cetinju doživjeli kao provokaciju, Milatović ju je ipak zakazao pod jakim policijskim i civilnim obezbjeđenjem. Cilj demonstranata, kako je javnost više puta imala prilike viđeti, nije bio da spriječe Milatovićev dolazak već da iskažu Ustavom zagarantovani pravo na protest zbog Milatovićeve izjave i njegova učešća u brutalnom gušenju nenasilnih demonstracija na Cetinju 5. 9. 2021.
Stvarna krivica Sretena Vujovića jeste, ističu, njegova privrženost Crnoj Gori, njenoj multikulturnoj tradiciji i skladu različitosti ali i otpor asimilaciji Crnogoraca. Zbog te misije profesor Vujović više je puta bio proganjan od kraja 80-ih godina do danas, a jedno vrijeme proveo čak i u emigraciji.
- Neadekvatnom reakcijom policije i Milatovićeva obezbjeđenja te spinovanjem dijela medija mirno iskazivanje nezadovoljstva okupljenih građana, pretvoreno je u navodni "napad" na predśedničkog kandidata što je poslužilo u politikantske svrhe promocije Milatovića te fabrikovalo optužnicu protiv građana koji su legitimno iskazivali svoje nepristajanje na status onih koje je potrebno žrtvovati za ideal velikosrpskog pirovanja - kazali su iz PEN-a.&nbsp;
Oni pozivaju opet sve relevantne faktore u Crnoj Gori, a posebno aktuelnoga predśednika Milatovića da se okanu progona čovjeka koji je iskoristio demokratsko pravo da javno iskaže svoj kritički stav.
- Crnogorski PEN centar nastaviće da pruža punu podršku književniku Sretenu Vujoviću u borbi protiv državnoga terora kojem je izložen - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

PEN: Okanite se progona književnika zbog javno iskazanog kritičkog stava

Bosanskohercegovački glumac Feđa Štukan pridružio se protestima u Sarajevu organizovanim povodom tramvajske nesreće u kojoj je poginuo Erdoan Morankić, teško je povrijeđena Ela Jovanović, a tri osobe su lakše povrijeđene.
Obukao je majicu s natpisom: „Smrt fašizmu, sloboda narodu“. Proteste su podržali i drugi kulturni radnici, među kojima su glumice Mona Muratović i Selma Alispahić.
Bosanskohercegovačka influenserka Hana Hadžiavdagić na protestima je nosila transparent na kojem je pisalo: „Vraćam konju glavu kad vi vratite pare“.
Demonstranti su se okupili ispred Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, a potom su se uputili prema zgradi Tužilaštva Kantona Sarajevo. Saobraćaj je blokiran. Prisutnima su se obratili organizatori, zamolivši okupljene da sa sobom ne nose alkohol, fantomke niti narkotička sredstva.
Protestima prisustvuju građani različitih generacija, a primjetan je i veliki broj djece koju su roditelji poveli sa sobom. Blokirana je raskrsnica na Skenderiji, a ulicom odjekuju povici: „Lopovi, lopovi“, „Svi za jednog, jedan za sve“...
Transparentima su prozvali i Tužilaštvo Kantona Sarajevo uz poruku: „Birate li pravdu ili saučesništvo“.

Feđa Štukan na protestima u Sarajevu u majici s natpisom "Smrt fašizmu, sloboda narodu"

Građani Sarajeva učestvuju danas u novom, sedmom protestu povodom tramvajske nesreće u kojoj je 12. februara poginuo jedan mladić, a četiri osobe su povrijeđene. Više stotina građana okupilo se ispred Zemaljskog muzeja, odakle je počela protestna šetnja prema centru grada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260221130244_b8c3bd6f428fcc88d86ae369c7bc83dcd7e4262160aeb80548bf729df5b943da.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260221130244_b8c3bd6f428fcc88d86ae369c7bc83dcd7e4262160aeb80548bf729df5b943da" data-rendition-name="original" width="936" height="624" loading="lazy" alt="Sarajevo protest"> </figure>  Glavna saobraćajnica je blokirana, dok građani izvikuju "Pravda", noseći transparente sa natpisima "Mladost koju je ubio sistem", "Vaše ćutanje je nama najjasnija ostavka", "Dosta je nemara, život nije vrijedan para", prenosi Klix.ba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260221130244_db914e9d1ba8be53ba4176c5d4f98720443fbf88f5e8de3b58489ec3c8797c46.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260221130244_db914e9d1ba8be53ba4176c5d4f98720443fbf88f5e8de3b58489ec3c8797c46" data-rendition-name="original" width="936" height="624" loading="lazy" alt="Protesti u Sarajevu"> <figcaption>Protesti u Srajevu(Photo: Klix.ba/I.Š.)</figcaption> </figure>  Građani traže hitnu sanaciju bezbjednosnih rizika, imenovanje stručnih rukovodilaca na sve upražnjene funkcije u nadležnim institucijama, uvođenje jasnih kriterijuma za dodjelu socijalne pomoći onima kojima je potrebna, reviziju budžeta prema prioritetima kako bi se dio sredstava osigurao za vozni park i održavanje, te objavljivanje plana sa svim imenima odgovornih i sa konkretnim mjerama i definisanim rokovima za rješavanje problema. Na proteste su pozvali, između ostalih, i Sindikat Univerziteta u Sarajevu, kao i Studentski parlament Univerziteta u Sarajevu i Sindikat osnovnog i srednjeg obrazovanja. Dan ranije iz Tužilaštva Kantona Sarajevo za Radio Slobodna Evropa je potvrđeno da ne postoji snimak iz tramvaja koji je iskočio iz šina.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260221130244_68dba8536dbf75cc9e022cf8fb95ec36994f2b6c84c4d75c0f7d45bd0c3c8b49.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260221130244_68dba8536dbf75cc9e022cf8fb95ec36994f2b6c84c4d75c0f7d45bd0c3c8b49" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="Protesti u Sarajevu"> <figcaption>Protesti u Srajevu(Photo: Klix.ba/I.Š.)</figcaption> </figure>  - Forenzičkom obradom hard diska koji je izuzet iz kabine vozača, utvrđeno je da snimljenog materijala nije bilo od 29. 11. 2025. godine. Tužilaštvo, između ostalog, utvrđuje zašto nije funkcionisao sistem video nadzora - navelo je Kantonalno tužilaštvo. Kantonalno tužilaštvo ranije je saopštilo da istražioci Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo izuzimaju dokumentaciju iz Gradskog saobraćajnog preduzeća (GRAS) koja se odnosi na upotrebu tramvaja broj 516 koji je učestvovao u nesreći, tehničku dokumentaciju svih čeških tramvaja i određene personalne dosijee zaposlenih  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260221130244_2c5cf80d5db7b469ddd7620b707debf7855c08f885bc81e2b75c4ef538ba0604.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260221130244_2c5cf80d5db7b469ddd7620b707debf7855c08f885bc81e2b75c4ef538ba0604" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="Protesti u Sarajevu"> <figcaption>Protesti u Srajevu(Photo: Klix.ba/I.Š.)</figcaption> </figure>  Prema navodima Tužilaštva, do sada je saslušano 30 svjedoka, te izuzeto deset snimaka videonadzora sa okolnih objekata. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fvideo.klix.ba%2Fhls%2FcH8QWtPq%2FcH8QWtPq.m3u8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Tužilaštvo je ranije navelo da je utvrdilo da "postoji osnovana sumnja da je vozač počinio krivično djelo ugrožavanja javnog saobraćaja iz nehata sa smrtnom posljedicom", ali da poštuje odluku Suda koji je odbio prijedlog za određivanje pritvora vozaču tramvaja, te ga pustio na slobodu. Vozač se izjasnio da nije kriv, tvrdeći da se nesreća dogodila zbog tehničke neispravnosti tramvaja, što tvrdi i Sindikat GRAS. U danima nakon nesreće ostavke su podnijeli premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk, kao i direktor GRAS Senad Mujakić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fvideo.klix.ba%2Fhls%2Fd6V18duS%2Fd6V18duS.m3u8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(FOTO/VIDEO) Građani BiH protestuju zbog tramvajske nesreće, ulice blokirane u Sarajevu: "Mladost koju je ubio sistem"

U novom izdanju emisije Vikend popodne na Televiziji E očekuje vas spoj znanja, umjetnosti i dobrih ukusa.&nbsp;
Sa stručnjakom za sajber bezbjednost pričamo o enkripciji kao i koji savremeni softveri najefikasnije štite vaše podatke.&nbsp;
U studiju nam se pridružuje književnica sa kojom razgovaramo o njenoj prozi i poeziji, inspiraciji i stvaralačkom procesu.&nbsp;
Predstavljamo i mladog pisca, člana Foruma mladih pisaca, koji donosi svjež pogled na savremenu književnu scenu.&nbsp;
Za kraj, u kuhinji sa Sandrom Manojlović pripremamo ukusne i jednostavne recepte koje možete odmah isprobati kod kuće. Informativno, inspirativno i opušteno!
Pratite nas kao i svakog vikenda od 17h!

"Vikend popodne": Spoj znanja, umjetnosti i dobrih ukusa

Aleksandar Vučić juče je gostovao u Boru u okviru kampanje za izbore koje nikako da raspiše.
Tim povodom održao je nekoliko sati razgovora sa mahom nezadovoljnim građanima, koji su dočekali priliku da se o svojim mukama požale predsjedniku Srbije, uglavnom tražeći pomoć.
Međutim, u jednom trenutku stvar se otrgla kontroli i uslijedila je scena koja je izazvala mnoštvo komentara na društvenim mrežama.
Razgovarajući s jednom ženom koja ima problem s bolesnim sinom i lijekovima koje (ne) dobija kako bi tretirao svoj dijabetes, Vučić je u svom dobro prepoznatljivom maniru grubo pokušavao da od nesretne žene izvuče šta je to problem.
Iako je majka u nekoliko navrata ponavljala da pred djetetom ne želi da priča o tome, Vučić je i dalje insistirao, pritom pokazavši kako gubi živce.
Na kraju, žena je pred djetetom kroz suze priznala da mu nije majka, nego strina.
- Nisam željela da sazna na ovaj način - govorila je žena kroz suze, dok se Vučić teatralno hvatao za glavu.
O ovoj situaciji ubrzo su se oglasili studenti iz blokade na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu, kratkom porukom: "Živimo pakao".

Tag: sreten-vujovic