Raspodjela novca Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava organizacijama i pojedincima za finansiranje projekata značajnih „za očuvanje i razvoj nacionalnih, odnosno etničkih posebnosti pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica“ i ove godine izazvala je buru i mnogi najavljuju žalbe, a neki zahtijevaju da se konkurs poništi. Grupa nevladinih organizacija i pojedinačnih aplikanata iz Ulcinja tvrde da su diskriminisani. <h2>Oštre poruke iz Ulcinja</h2> - Nevladine organizacije iz Ulcinja su krajnje ogorčene neobjektivnim, nekorektnim, neprofesionalnim i tendencioznim ocjenjivanjem njihovih projekata na javnom konkursu Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava za 2024. godinu – istakli su oni u reagovanju. Kako tvrde, „ovo nije prvi put da se ovako nešto događa, jer je diskriminacija projekata nevladinih organizacija i pojedinaca iz Ulcinja, ali i projekata Albanaca uopšte, postala uobičajena praksa Fonda za manjine, ali ovoga puta to je učinjeno na najdrastičniji način, prevazilazeći svaku granicu“. Objašnjavaju da su podržana samo tri projekta iz Ulcinja, i to, kako kažu, s minornim iznosima, neki ni s 20 odsto od traženog iznosa, što te projekte čini a priori neostvarivim. Ukazuju i da je 21 projekat (od toga devet nevladinih udruženja) eliminisan iz tehničkih razloga, uz obrazloženje - „zbog nedostatka dokumentacije“. Tvrde „da je u pojedinim njihovim projektima komisija za ocjenu projekata utvrdila nepostojeće nepravilnosti, samo da bi našla povod (izgovor) za njihovo eliminisanje“. Prema njihovim riječima, dodatnu sumnju pobuđuje činjenica „ekspresno ocjenjivanje“ Komisije - nepunih deset dana, „jer prijedlozi projekata aplikanata, posebno oni na albanskom jeziku, nijesu mogli biti prevedeni niti pročitani u tako kratkom intervalu“. - Favorizovanje projekata nekih pojedinaca i NVO svjedoči o dvostrukim standardima ocjenjivanja i izaziva sumnju u zloupotrebe. Ovo postaje još opasnije kada, kako pokazuju rezultati poslednjeg konkursa, poprimi u neku ruku oblik nacionalne, jezičke i regionalne diskriminacije – upozoravaju oni. Oni traže od direktora i Upravnog odbora Fonda za manjine da ponište konkurs za 2024. godinu, a od poslanika iz Ulcinja, albanskih i drugih poslanika u Skupštini Crne Gore da pokrenu pitanje funkcionisanja Fonda za manjine, sa posebnim akcentom na posljednji konkurs. Od Skupštine Crne Gore zahtijevaju da razriješi članove Komisije za vrjednovanje projekata „zbog evidentnih kršenja prilikom ocjenjivanja projekata, koje se dešavaju kontinuirano“. Od tužilaštva traže da inicira istragu javnih konkura Fonda za manjine, a zahtjevaju i hitan sastanak sa direktorom Fonda za manjine, kao i sa predsjednikom Nacionalnog savjeta Albanaca. Zahtijevaju i izmjenu Pravilnika o ocjenjivanju projekata, koja bi predvidjela mogućnost dopune dokumentacije u zadatom roku, što je, ističu oni, predviđeno Zakonom o upravnom postupku i koje sprovode sve druge državne institucije. Žalbe su najavile ili podnijele još neke nevladine organizacije i pojedinci koji su aplicirali za finansijsku podršku Fonda. <h2>Obrazloženje Fonda</h2> Mjerila za projekte, kako su saopštili iz Fonda u obrazloženju odluke, bila su: očuvanje i razvoj nacionalnog, vjerskog, jezičkog i etničkog identiteta svakog manjinskog naroda ili manjinske nacionalne zajednice; kompatibilnost projekta sa strateškim dokumentima Vlade; doprinos koji projekat daje međukulturalnoj saradnji i smanjenju etničke distance; promocija duha tolerancije, interkulturalnog dijaloga i međusobnog poštovanja i razumijevanja; transparentnost i mogućnost kontrole realizacije projekta; i stručni i tehnički kapaciteti podnosioca projekta. Komisija za vrjednovanje projekata konstatovala je da je od 385 blagovremenih projektnih prijava, njih 292 ispunilo uslove konkursa, dok 93 nijesu. Od 292 prijave Komisija je podršku dala za 221 projekat, dok, kako su obrazložili, „71. projektna prijava nije podržana s obzirom na broj dodijeljenih bodova“. Za odobrenih 221 projekat izdvojeno je 1.591.125 eura. Prijave je ocjenjivala Komisija za vrjednovanje projekata, tako što je svaki član ovog tijela ocjenjivao svaki projekat koji je ispunjavao ulsove, a onda se konačan skor dobijao sabiranjem ocjena i dijeljenjem sa brojem članova Komisije. V. d. direktora Fonda Agron Ibrahimi donio je 20. novembra Odluku o raspodjeli sredstava za finansiranje projekata za podršku aktivnostima iz člana 36 stav 1 Zakona o manjinskim pravima i slobodama za 2024. godinu. On je Portalu ETV obećao odgovore na pitanja o odluci koju je potpisao i tužbama na nju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241127211112_708a0703e8c48a7240a2ca9dc8cbd0f68f8571ea26480b0aa5878f530494575b.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241127211112_708a0703e8c48a7240a2ca9dc8cbd0f68f8571ea26480b0aa5878f530494575b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Agron Ibrahimi"><figcaption>Agron Ibrahimi(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Srpska „manjina“ prošla najbolje</h2> I na ovaj konkurs, kao i na sve prethodne, od osnivanja Fonda 2008. godine prijavio se znatan broj organizacija i pojedinaca koji se zalažu za velikosrpski projekat „srpski svijet“ i ne smatraju da su nacionalna manjina u Crnoj Gori, ali, kada je novac u pitanju, redovni su aplikanti Fonda za manjine. I tako građanke i građani Crne Gore godinama finansiraju njihove projekte falsifikovanja istorije naše zemlje, njenog identiteta, kulture, činjenica o našoj kulturnoj i sakralnoj baštini... I ove godine njihove organizacije pojedinačno su dobile najviše novca. Odnosno, najveći iznos pripao je NVO Građanska alijansa, čiji je osnivač i na čijem je čelu bio Boris Raonić, koji je, nakon što su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske političko-društvene elite imenovan za direktora RTCG. Dobili su za svoj projekat 23.500 eura, a poslije njih ubjedljivo najviši novčani iznosi pripali su projektima koji nedvosmisleno promovišu takozvani „srpski svijet“ i Crnu Goru u njemu. Izvjesna organizacija Društvo srpskih domaćina dobila je čak 19.600 eura za projekat „Obilježavanje srpskih nacionalnih praznika u Crnoj Gori“?! Isto toliko novca pripalo je Srpskom kulturnom društvu „Vuk“ za projekat – Audio serijal „Srpske crkve i manastiri u Crnoj Gori“. Srpski kulturno-informativni klub „Sveti Sava“ Podgorica dobio je 21.550 eura za projekat Magazin „Srpske novine“, dok je NVO Kulturna scena za projekat Srpska kulturna scena u Crnoj Gori i regionu dobila 20.450 eura. Organizacija S-Mediji Podgorica dobila je 21.500 eura za projekat Produkcija srpskog radija „Ćirilica“, a Srpsko narodno vijeće dobilo je 22.500 eura za audio serijal „Srpska savremena književnost u Crnoj Gori“. NVO „Bisernica“ dobila je 22.400 eura za projekat „Manifestacija srpskih pjevačkih društava“, a Srpska književna zadruga u Crnoj Gori - 21.550 za izdavačku djelatnost. Konferenciji srpskih nacionalnih organizacija iz zemalja regiona, Podgorica pripalo je 20.000 eura za akademske tribine...  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241127211120_3a844032999f1c9c75cba66f1076394a20cc8f3933b0fa27aa9fe1e148ed1004.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241127211120_3a844032999f1c9c75cba66f1076394a20cc8f3933b0fa27aa9fe1e148ed1004" data-rendition-name="original" width="1080" height="2194" loading="lazy" alt="odluka o dodjeli sredstava"></figure>  Znatan iznos pripao je i izvjesnoj Goradni Zečević za projekat „Prava Srba u Crnoj Gori: Analiza i perspektive“, za koji joj je odobreno čak 9.100 eura. Još jedan, projekat, moglo bi se tumačiti i prijetećeg naziva u odnosu na ostale nacije u našoj zemlji, finansiraće građanke i građani Crne Gore - „Promocija srpske baštine u Bijelom Polju kao preduslov zajedničkog suživota, demokratizacije i razvoja cjelokupnog društva“... Izvjesnom Dragu Zekoviću za ovo je odobreno 2.450 eura.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241127211124_ea97c0b31816b0d4fd9f0de5b8cde0862552c326b47043569dcae873233e34fd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241127211124_ea97c0b31816b0d4fd9f0de5b8cde0862552c326b47043569dcae873233e34fd" data-rendition-name="original" width="1080" height="2400" loading="lazy" alt="odluka o dodjeli sredstava"></figure>  Jedine organizacije koje su dobile više od 15.000 eura, a da se ne bave pitanjima srpskog identiteta i kulture, su NVO „Mladi Romi Podgorice“ koja je za projekat „Zvuci tišine: Očuvanje romske pisane riznice“ dobila 18.600 eura i NVO Hrvatska krovna zajednica „Dux Croatorum“ - Radio DUX, kojoj je odobreno 16.500 eura za projekaat obilježavanja 15 godina Radija Dux, zatim NVO „Inicijativa za bolje i humanije društvo“ Plav, kojoj je za projekat „Ukusi Prokletija“ dodijeljeno 16.450 eura, te NVU „Integracija Roma“ za projekat „Savorengo Lil“ časopis na romskom jeziku - 15.850 eura. Još dvije organizacije uspjele su da dobiju iznose blizu 15.000 eura - NVU „Savremene inicijative za bolje sjutra“, kojoj je pripalo 14.100 eura za projekat „Obrazovanje mladih kroz koncept interkulture“ i NVU „Asocijacija za međukulturno djelovanje“, koja je za projekat „Dijalog sa povodom o identitetu“ dobila 14.400 eura. Nevladinom udruženju „Pogled“, za projekat „Zajedno u različitosti“ dodijeljeno je 13.500 eura. Sadržaj projekata koje će finansirati Fond za manjine nije dostupan na sajtu ove institucije.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Srpskim organizacijama pojedinačno najviše novca

Predloženo povećanje penzija od 0,38 odsto je ponižavajuće, nepravedno i nedostojno prema ljudima koji su decenijama stvarali ovu državu, ocijenio je predsjednik Saveza penzionera Crne Gore, Branko Vešović.
On na sjednici Upravnog odbora Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) nije glasao za taj prijedlog.
- Na minimalnu penziju od 450 eura, koja nije povećavana pune dvije godine i koju prima više od polovine od ukupno 132 hiljade penzionera, povećanje od 0,38 odsto iznosi svega 1,74 eura. To nije povećanje, to je uvreda i poniženje - poručio je Vešović.
Prema njegovim riječima, takva odluka predstavlja direktan udar na dostojanstvo penzionera – ljudi koji su gradili puteve, škole, bolnice, fabrike i institucije ove države.&nbsp;
- Penzioneri nijesu i ne smiju biti socijalni teret, već temelj društva, zbog čega zahtijevaju da se prema njima država odnosi s poštovanjem, a ne sa statističkom ravnodušnošću - smatra Vešović.
Savez penzionera Crne Gore neće prihvatiti simbolično, sramno i formalno povećanje koje služi isključivo da se ispune zakonske norme, dok stvarni životni troškovi iz dana u dan rastu.&nbsp;
- Inflacija, cijene hrane, lijekova i komunalija ne mogu se pokriti mizernim iznosom od 1,74 eura - kazao je Vešović.
On je podsjetio da povećanje od 0,38 odsto u uslovima rekordne inflacije ne može ni približno ublažiti sve teži životni standard penzionera, koji nijesu brojke niti statistički podaci, već ljudi koji svakodnevno osjećaju posljedice odluka nadležnih.
Savez penzionera Crne Gore pozvao je Vladu, Ministarstvo finansija i rukovodstvo Fonda PIO da hitno preispitaju ovu odluku i predlože realno, pravedno i čovječno povećanje penzija, koje će zaista odražavati rast cijena i realne životne troškove.
- U suprotnom, bićemo primorani da iskoristimo sva zakonom dozvoljena demokratska sredstva u cilju zaštite prava i dostojanstva penzionera, koji zaslužuju da žive dostojanstveno nakon života provedenog u radu i doprinosu društvu - poručili su iz Saveza.

Vešović: Povećanje penzije od 1,74 eura ponižavajuće

Informativnu emisiju 24 sata vodi Amra Tahirović, a gost emisije večeras biće Miloš Vuković iz kompanije Fidelity Consulting.
Sa njim će se razgovarati o budžetskim projekcijama, rastu deficita i stanju u Fondu PIO, kao i o tome da li povećanja plata i penzija realno prate rast cijena. Biće otvorena i pitanja uvoza i izvoza, te dugoročnih posljedica po domaću ekonomiju.
Tema dana: &nbsp;Drugi pokušaj: Demokratska narodna partija pred Skupštinom traži izmjene državnih simbola.
Poslanik DNP-a Vladislav Bojović podnio je ostavku na mjesto predsjednika Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, navodeći da je tu funkciju obavljao kao predstavnik parlamentarne većine, dok DNP od sada djeluje kao opozicija.
Istovremeno, poslanici DNP-a predali su u skupštinsku proceduru Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o državnim simbolima, kojim se uvodi pojam narodne, istorijske zastave – trobojke. Predsjednik partije Milan Knežević poručio je da se predloženim izmjenama ne ugrožava državna zastava i naglasio da je „niko neće dirati“.
Emisiu "24 sata" gleedajte večeras od 19 sati naa Televiziji E.

Informativna emisija "24 sata": Gost Miloš Vuković

Mjesto iz kojeg potičemo snažno oblikuje naš identitet, način razmišljanja i osjećaj pripadnosti, a poznavanje njegove istorije ključno je za razumijevanje sadašnjosti i odgovorno građenje budućnosti.
Upravo tim povodom, gost današnje emisije "E uživo" je Dragoljub Čvorović, autor knjige "Vrijeme zla", u kojoj piše o burnom periodu od 1914. do 1918. godine i istoriji svog rodnog kraja – Župa Nikšićka.
Panelisti emisije osvrnuće se i na savremeni odnos čovjeka prema vremenu, pitanja kontrole nad sopstvenim obavezama, te dilemu da li smo zaista prezauzeti ili samo loše raspoređujemo svoje vrijeme.
Emisiju gledajte od 16 do 17.30 sati na Televiziji E.

"E uživo": Prošlost koja oblikuje sadašnjost - istorija Župe Nikšićke

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić je, povodom povećanog interesovanja javnosti i medija za pitanja koja se odnose na izvršenje sudskih odluka, integritet sudskih postupaka i funkcionisanje institucija sistema, uputila dopis premijeru Milojku Spajiću, ministru pravde Bojanu Božoviću, ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću i direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, sa prijedlogom da najkasnije do ponedjeljka održe zajednički sastanak.
- Inicijativa je pokrenuta imajući u vidu informacije koje su u prethodnom periodu saopštavane putem medija, a koje se odnose na krivični postupak okončan prvostepenom presudom Višeg suda u Podgorici u predmetu Miloša Medenice i drugih, te potrebu da se sagleda eventualno postojanje sistemskih izazova u vezi sa izvršenjem sudskih odluka i izbjegavanjem krivično-pravne odgovornosti - saopšteno je iz Vrhovnog suda.
Cilj predloženog sastanka je, kako je rečeno, razmatranje aktuelnih pitanja od značaja za zaštitu nacionalne bezbjednosti, integritet sudskih postupaka i autoritet državnih institucija, kao i unapređenje institucionalne saradnje između sudske i izvršne grane vlasti, u okviru ustavnih i zakonskih nadležnosti svakog organa.
- Vrhovni sud Crne Gore ukazuje da je sudska vlast, kao jedna od tri grane vlasti, otvorena za konstruktivan dijalog i razmjenu relevantnih informacija, sa ciljem jačanja povjerenja javnosti u rad institucija i obezbjeđivanja zakonitog, efikasnog i odgovornog postupanja svih nadležnih organa. Istovremeno, Vrhovni sud je uvjeren da postoji jasan javni interes da se ova pitanja sagledaju na odgovoran i institucionalan način - poručeno je u saopštenju.

Pavličić traži sastanak povodom slučaja Medenica i drugih predmeta: Poziv upućen Spajiću, Božoviću, Šaranoviću i Šćepanoviću

Ekonomija

Tolić: Zaposlićemo 130 radnika zbog baze Wizz Air-a u Podgorici, gruba procjena renoviranja oba aerodroma je 250 - 300 miliona eura

Hronika

(VIDEO) Snimak Miloša Medenice nakon bjekstva – policija utvrđuje autentičnost snimka

UP: Video-snimak Miloša Medenice napravljen pomoću vještačke inteligencije, radi se o manipulativnom sadržaju

Društvo

Ministarka kulture prisustvovala Centralnoj Svetosavskoj akademiji u Muzičkom centru

Tag: srpske-organizacije

Srpskim organizacijama pojedinačno najviše novca

Vešović: Povećanje penzije od 1,74 eura ponižavajuće

Informativna emisija "24 sata": Gost Miloš Vuković

"E uživo": Prošlost koja oblikuje sadašnjost - istorija Župe Nikšićke

Pavličić traži sastanak povodom slučaja Medenica i drugih predmeta: Poziv upućen Spajiću, Božoviću, Šaranoviću i Šćepanoviću

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO