<p>Predsjednik Opštine Bijelo Polje<b> Petar Smolović</b> zatražio je od predsjednika Savjeta Mjesne zajednice Pavino Polje <b>Slobodana Lekovića</b> da se ukloni tabla "Srpsko pravoslavno groblje" u tom mjestu.</p> <p>Ipak, u odgovoru Lekovića, u koji je Antena M imala uvid, stoji da nijesu odgovorni za postavljanje table sa spornim natpisom, pa tako nijesu nadležni ni za njeno uklanjanje, tačnije "za eventualno narušavanje međuljudskih i međunacionalnih odnosa, diskriminaciji prema nekoj grupi građana ili naciji i sl.".</p> <p>Leković je naznačio da je o postavljanju table saznao iz medija, a da Savjet Mjesne zajednice niko nije obavijestio i konsultovao o postavljanju natpisa.</p> <p>- Kako je pokrenut postupak kod Komunalne inspekcije, očekujemo da inspekcija sprovede postupak i donese pravosnažno rješenje - dodaje Leković.</p> <p>U odgovoru, on obavještava Smolovića da je sa Zahtjevom o uklanjanju table upoznat Odbor za održavanje groblja, kao i izvjesno "Zavičajno udruženje Vraneš".</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240927070940_b39277abaf8cf717f39595b01c6962cc535f6d8b8a4db3bc44008cf4bb1f15dd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240927070940_b39277abaf8cf717f39595b01c6962cc535f6d8b8a4db3bc44008cf4bb1f15dd" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="dopis Lekovića"> </figure>  <p>Podsjećamo, nepoznate osobe su nedavno u Vraneškoj dolini nedavno postavile table pored saobraćajnice koja povezuje Bijelo Polje i Pljevlja sa ćiriličnim napisima izmišljenih naziva mjesta. Nakon reakcije Opštine i policije, table su uklonjene i postavljene nove, sa zvaničnim nazivima.</p> <p>Međutim, ona sa natpisom "Srpsko pravoslavno groblje" i dalje stoji na ulazu u u groblje u Pavinom Polju, i pored činjenice da na tamo počiva jedan musliman i brojni Crnogorci.</p> <p>Opštinska komunalna inspekcija Bijelog Polja podnijela je krivičnu prijavu povodom mijenjanja saobraćajnih znakova na putu koji povezuje Bijelo Polje i Pljevlja.</p> <p>Policija je, po nalogu tamošnjeg tužilaštva, ispitala osobe osumnjičenih da su zamijenile zvanične oznake sa nazivima mjesta.&nbsp;</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

MZ Pavino Polje odbija da ukloni spornu tablu ispred groblja, razlog je "narušavanje međuljudskih i međunacionalnih odnosa"

<p>Očigledno „silovanje geografije“ u Vraneškoj dolini je pokušaj nasilnog nametanja identiteta, ocijenio je za Portal ETV, prof. dr <b>Šerbo Rastoder</b>, uz konstataciju da se to najviše očituje natpisom „Srpsko groblje“ čime se promoviše, kako kaže, nesumnjivo novi obrazac „nacionalizovanja mrtvih“.</p> <p>- Potreba da i groblje bude „srpsko“ je dokaz nacionalne šizofrenije koju je teško razumjeti – ističe naš sagovornik.</p> <p>Za mr <b>Veselina</b> <b>Konjevića</b>, profesora istorije, nema dileme da je pokušaj postavljanja tabli sa novim imenima sela u Vraneškoj dolini kulminacija višegodišnjeg, pa i višedecenijskog djelovanja određenih lokalnih ekstremistički nastrojenih pojedinaca, koji žele da zatru svaki trag u ovom kraju svemu što nije srpsko.</p> <p>Portal Antena M objavio je 12. septembra uznemirujuću informaciju da u Vraneškoj dolini, pored saobraćajnice koja povezuje Bijelo Polje i Pljevlja neko postavlja table sa izmišljenim nazivima mjesta?!&nbsp;</p> <p>Tako su sela Muslići, Babajići, Čokrlije... po do danas neidentifikovanom „topografu“ postali Ninkovići, Novo Selo, Vranštica?! Table su ispisane na ćirilici, a i mjesno groblje je dobilo novo ime – „Srpsko pravoslavno groblje“?!</p> <p>Bjelopoljske vlasti odmah su reagovale, što je <a href="https://etv.me/drustvo/tabla-sa-natpisom-srpsko-pravoslavno-groblje-jos-nije-uklonjena-opstina-ce-se-zaliti-ombudsmanu-ukoliko-njihov-zahtjev-ostane-bez-odgovora">juče Portalu ETV potvrdio</a> i predsjednik Opštine Bijelo Polje <b>Petar Smolović</b>,<b> </b>koji je kazao da su uklonjene sve table, osim one ispred groblja u Pavinom Polju, jer za to nemaju ingerencije.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240915170956_9fbb19c536ee8f10e8e3f1bb97e808f2db08cf09685efcb8f431fee99423cf5d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240915170956_9fbb19c536ee8f10e8e3f1bb97e808f2db08cf09685efcb8f431fee99423cf5d" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Lokalna vlast brzo reagovala, pa su Čokrlije opet Čokrlije"> <figcaption>Lokalna vlast brzo reagovala, pa su Čokrlije opet Čokrlije<span></span></figcaption> </figure>  <p>Uputili su dopis Mjesnoj zajednici i grobljanskom odboru, a obratiće se i Crkvenoj opštini i ombudsmanu – kako bi predložili da naziv tog groblja ne nosi ni vjerska ni nacionalna obilježja.</p> <p>- Na tom groblju ima muslimana, mnogo Crnogoraca, komunista, ateista... To je zajedničko groblje čitavog sela – kazao je Smolović.</p> <p>Opštinske vlasti ne znaju ko je tajni „topograf“ i čitav slučaj prijavili su policiji i tužilaštvu.</p> <p>U tužilaštvima – Osnovnom i Višem u Bijelom Polju, međutim, ocijenili su da nema ništa sporno u tome što je neko odlučio da u Vraneškoj dolini, na ovako drastičan način uspostavlja nepostojeće geografske odrednice i atakuje na istorijske činjenice. Zaključili su da nema elemenata krivičnog djela?!</p> <p>Interesantno, iz Osnovnog tužilaštva, kako je prenijela Antena M, policiju su uputili da se obrati komunalnoj inspekciji, kako bi utvrdili da li je table neko postavio samoinicijativno, ili je prethodno podnijet zahtjev?!&nbsp;</p> <h2>Sjećanja se ne mogu ubiti</h2> <p>Bjelopoljski tužioci očito ni ne pomišljaju da je ovaj događaj svojevrsno širenje mržnje – nacionalne i vjesrke, jer nepoznati „topograf“ pokušava da prekraja istorijske činjenice i „ubije“ svaki dokaz postojanja Muslimana/Bošnjaka u tom kraju, ali i jezivog zločina 1924. kada su u krvavom, organizovanom pokolju pobijene muslimanske porodice, a oni koji su preživjeli su prognani. Table sa izmišljenim nazivima sela postavljene su upravo u susret obilježavanju stogodišnjice od užasnog masakra u ovom kraju.&nbsp;</p> <p>Antena M je podsjetila da su Muslimani na popisu iz 1913. godine u Vraneškoj dolini bili jasna većina stanovnika.</p> <p>- Što se tiče pokušaja promjene toponima, sto godina nakon pokolja, razumijem ga u kontekstu „završnice ubijanja sjećanja“. Zanimljiv je fenomen da su nakon promjene toponima Šahovići u Tomaševo, što su uradili komunisti, odajući počast Tomašu Žiźiću, svi ostali toponimi ostali isti. Tako ćete tamo naći Hasanbegovića mahalu, Džamijsko, Muslića livade, Orlov izvor, Amirovu livadu, Drndare i slično – kaže Rastoder.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240915170956_08e0f2eb627c765af78d60e14959d0af624f28b5c872bbb0b69ee2de92452d1a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240915170956_08e0f2eb627c765af78d60e14959d0af624f28b5c872bbb0b69ee2de92452d1a" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Prof. dr Šerbo Rastoder"> <figcaption>Prof. dr Šerbo Rastoder<span>(Photo: Monitor)</span></figcaption> </figure>  <p>Iluzija da se promjenom toponima može izmijeniti sjećanje i „ono što je bilo“, dodaje on, stanuje u mnogim glavama neznavenih.&nbsp;</p> <p>- Toponimi se mehanički nasljeđuju, a svaka promjena ima nužno ideološki i politički kontekst. Imam informaciju i ubijeđen sam da je tačna, da je lokalna vlast u Bijelom Polju odmah reagovala i vratila izvorne toponime. Kažem izvorne, jer se za tako nešto može reći - samo one koji su zapisani – ističe Rastoder.</p> <p>A neko je odlučio da novo ime nađene i mjesnom groblju u Pavinom Polju – i postavio tablu „Srpsko pravoslavno groblje“.</p> <p>- Do sada su groblja bila pravoslavna, katolička, muslimanska... ne sjećam se da na nekom tako nešto piše. Poenta je u tome da se dokaže da među mrtvima nema Crnogoraca. Da paradoks bude veći, na tom groblju je i grob Rama Sejdovića Hasanbegovića, posljednjeg muslimana iz tog kraja koji je želio da ga sahrane samo tamo gdje je rođen. I dok imate jedno vrijeme u kojem su mještani pravoslavavci sa ljubavlju i poštovanjem sahranili Rama osamdesetih godina XX vijeka, dotle danas živimo u vremenu kada se čak i groblja nacionalizuju – upozorava sagovornik Portala ETV.&nbsp;</p> <p>Da li Crkva Srbije stoji iza imenovanja mjesnog groblja u „srpsko pravoslavno“ Rastoder ne zna, ali zna da postoji priča o namjeri da se i toponim Vraneš promijeni u Zlateš.</p> <h2>Izmišljena legenda</h2> <p>Profesor istorije Veselin Konjević potvrđuje da postoji inicijativa da se Vraneš preimenuje u Zlateš, što je, kako kaže, posljedica raspirivanja nacionalističkih strasti, primarno forsiranjem kosovskog mita.&nbsp;</p> <p>- Tako je, u drugoj polovini XX vijeka, izmišljena legenda da se Vraneš, navodno, nekada zvao Zlateš. Ti „zlatešani“ nijesu došli u boj na Kosovo, pa ih je „car“ Lazar prokelo: „Dabogda se ne zvao Zlateš, nego bio vran – crn, kao gavran“! I tako, eto, zbog izdaje i prokletstva, postao je Vraneš. Ne bi ovo bilo ništa strašno – legenda ko legenda - da se crkva, koju su novodoseljenici podigli 1931. godine nedaleko od centra današnjeg Tomaševa, nakon što su joj dograđeni konaci 2011. godine – nije preimenovala u – manastir Zlateš! A onda je krenula priča, da se i čitav kraj treba preimenovati u – Zlateš (Zlateška dolina) – pojašnjava Konjević.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240915170956_51c6ff0690f38536a51bcbfcf957d1bbb19bf9df96acd6d9cdc9501abd9d495a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240915170956_51c6ff0690f38536a51bcbfcf957d1bbb19bf9df96acd6d9cdc9501abd9d495a" data-rendition-name="original" width="385" height="492" loading="lazy" alt="Mr Veselin Konjević"> <figcaption>Mr Veselin Konjević<span></span></figcaption> </figure>  <p>Ističe da su mnogi ozbiljni istoričari, poput dr <b>Žarka Šćepanovića</b> i dr <b>Božidara Šekularca</b>, ali i drugi, davno dokazali da je toponim Vraneš (Vraneška dolina) nastao po znamenitom knezu Heraku Vranešu, po kome je i pleme dobilo naziv – Vraneši.</p> <p>Crkva Srbije, kategoričan je Konjević, nijednim svojim gestom, koliko je njemu poznato, nije doprinijela smirivanju nacionalnih (nacionalističkih) tenzija.</p> <p>- Ne može se biti „istinski“ vjernik, a istovremeno gajiti mržnju prema svemu što ne dolazi iz vašeg nacionalnog i vjerskog korpusa – upozorava on.</p> <p>Postavljanje tabli sa lažnim, nepostojećim toponima, nazivima sela u Vraneškoj dolini i „imenovanje“ mjesnog groblja u „srpsko pravoslavno groblje“, za Konjevića je kulminacija višegodišnjeg, pa i višedecenijskog djelovanja određenih lokalnih ekstremistički nastrojenih pojedinaca, koji žele da zatru svaki trag u Vraneškoj dolini svemu što nije srpsko.&nbsp;</p> <p>- Očigledno je da posebnu odbojnost gaje prema toponimima koji asociraju na boravak muslimana na tom području. Da apsurd bude veći, ti pojedinci jednako takvu odbojnost gaje i prema svemu što se vezuje za državu Cnu Goru - u kojoj su rođeni, odrasli, nikada nijesu mijenjali mjesto stanovanja; u kojoj rade, školuju djecu... A opet, ježe se na svaki pomen te države! Ističem da se radi o grupi pojedinaca, koja iz ideoloških, partijskih i/ili nekih drugih razloga, drži čitav kraj u svojevrsnoj izolaciji, stigmatizujući cjelokupno stanovništvo Vraneške doline, koja se, iako nadaleko čuvena po ljepoti, danas najviše prepoznaje po narativu koji nameću upravo ti i takvi pojedinci – naglašava sagovornik Portala ETV.&nbsp;</p> <p>Uvjeren je da većina stanovništva Vraneške doline ne dijeli mišljenje tih, kako kaže, ekstremista, ali da „ne žele da se na bilo koji način eksponiraju“, čime, upozorava on, prećutno daju podršku ekstremističkoj grupaciji.&nbsp;</p> <p>Podsjeća da su „preminenovana“ sela - Babajići, Čokrlije, Muslići... dobila nazive upravo po muslimanskim bratstvima - Babajićima, Muslićima, Čokrlijama, koja su do prije jednog vijeka živjela u Vraneškoj dolini.&nbsp;</p> <p>- Umjesto na silu raseljenih i nedužno stradalih muslimana, u pogromu koji se desio 9/10. novembra 1924. godine, na njihova imanja su doselila pravoslavna bratstva, dominantno iz Morače i Rovaca. Toponima koji podsjećaju da je na tom području vjekovima živjelo muslimansko stanovništvo, prepuna je Vraneška dolina – od naziva livada, potoka, raznih uzvišenja, pa do naziva brojnih sela, i očigledno su neugodan „svjedok“ nekim Vranešanima, koji bi i na taj način željeli da se oslobode „neugodne prošlosti“, koja im ne da mira savjesti – ocjenjuje Konjević.&nbsp;</p> <p>Za dešavanja u Vraneškoj dolini Konjević, zbog nečinjenja, krivi i opštinske vlasti.</p> <p>- Kao primjer navešću da su dvije kamene ploče (stećci), koje se nalaze na jednoj nekropoli nedaleko od centra Pavinog Polja, i za koje se vezuje predanje o Pavi i Ahmetu, prije nekoliko godina devastirane, a da ni do danas, i pored brojnih prijava, niko od opštinskih, niti državnih institucija nije preduzeo mjere i uklonio nelegalno postavljeni objekat. A obećavali su – svi – naglašava Konjević.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091518090_ee26de2d62ae9bb916908196140457f77f54cf6eb442ddcebea8e57849b13077.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2024091518090_ee26de2d62ae9bb916908196140457f77f54cf6eb442ddcebea8e57849b13077" data-rendition-name="original" width="1080" height="810" loading="lazy" alt="Ni lokalne ni državne vlasti ne vode brigu o mjestu gdje se vjeruje da počivaju Pava i Ahmet"> <figcaption>Ni lokalne ni državne vlasti ne vode brigu o mjestu gdje se vjeruje da počivaju Pava i Ahmet<span></span></figcaption> </figure>  <h2>Pokolj o kojem se ćuti</h2> <p>U Crnoj Gori o jezivom pokolju i progromu muslimanskog stanovništva u Vraneškoj dolini decenijama se ćutalo i samo se pominjalo kao „ono što je bilo“. U istorijskim čitankama nije bilo ni slova. Sagovornik Portala ETV, prof. dr Šerbo Rastoder, međutim, kategoričan je da su pokušaji revizije istorije uvijek neuspješni.</p> <p>- Što se tiče genocida počinjenog 1924. godine, koji je to po biću i posljedicama, a ne po bilo čijim proizvoljnim kvalifikacija, te njegovog ćutanja i prikrivanja, može se samo konstatovati – „džabe ste krečili“. Jer, „ono što je bilo“ ne može se promijeniti. Mijenja se samo interpretacija „onoga što je bilo“. Umjesto da se stavi tačka na to i krene dalje, negiranjem i pokušajima zataškavanja se samo ostavlja prostor da u narednih 100 godina, oni koji imaju pravo i potrebu na „sjećanje“ iznova, svake godine podsjećaju na taj događaj. To što nije urađeno od prethodnih vlasti u prošlih 100 godina samo pokazuje da nema revizije istorije i da je svaki takav pokušaj prolazan i neuspješan, zato što je svaka laž, bez obzira što izgleda „korisno“ nepostojana – jasan je Rastoder.</p> <p>I Veselin Konjević poručuje da su uzaludni pokušaji „brisanja“ istorijske činjenice da su u Vraneškoj dolini živjeli Muslumani.</p> <p>- Prvi Muslimani na tom prostoru javljaju se još u XV vijeku, u tadašnjoj nahiji Ljuboviđi, u prvim osmanskim popisima tih krajeva. Jedan od sinova znamenitog kneza u nahiji Ljuboviđi Heraka Vraneša, primio je islam i postao Ibrahim (paša). Sin tog Ibrahim-paše bio je Skender-beg Vranešević, koji je bio upravitelj Heregovačkog sandžaka od 1515. do 1517. godine. Dakle, Muslimani u Vraneškoj dolini su (bili) autohtoni; imali su mnogo dužu tradiciju življenja od mnogih pravoslavnih bratstava koja danas žive na tom prostoru. Oni su (bili) svoji na svome! Jedan (manji) dio Muslimana u Vranešku dolinu doselio je u drugoj polovini i krajem XIX vijeka, nakon crnogorskog zauzimanja Nikšića i Kolašina. Starosjedioci u Vranešu, koji, inače, nijesu organizovano učestvovali u vraneškom pokolju 1924. godine, vjekovima su u miru živjeli sa svojim komšijama Muslimanima – naglašava Konjević.</p> <p>A poslije pokolja u Vraneškoj dolini 1924. i progroma Muslimana iz toga kraja Ramo Hasanbegović Sejdović, ipak se vratio i do smrti je živio u selu Mahala, pored Pavinog Polja, gdje je i sahranjen.</p> <p>Zarobljeni avetima prošlosti, kosovskim mitom koji propagira Crkva Srbije, revizionizmom istorijskih činjenica... neki su sada odlučili da to mjesno groblje imenuju srpskim i pravoslavnim i poruče da nesrbi ni mrtvi nijesu dobrodošli u Vranešku dolinu.</p>

Kaćuša Krsmanović

Promjena toponima, sto godina nakon pokolja, „završnica ubijanja sjećanja“

<p>Predsjednik Opštine Bijelo Polje <b>Petar Smolović</b> saopštio je Portalu ETV da tabla sa natpisom „Srpsko pravoslavno groblje“ u Pavinom Polju i dalje nije uklonjena. Zbog toga su pisali mjesnoj zajednici i grobljanskom odboru, a obratiće se i crkvenoj opštini i Ombudsmanu – kako bi predložili da naziv tog groblja u sebi ne nosi ni vjerska ni nacionalna obilježja.</p>
<p>- Na tom groblju ima muslimana, mnogo Crnogoraca, komunista, ateista.. To je zajedničko groblje čitavog sela – ukazao je Smolović.</p>
<h2>Nije poznato ko je odgovoran</h2>
<p>On je precizirao da ne znaju ko je tačno u grobljanskom odboru, te da samim tim nije poznato ko je postavio sporne znakove.</p>
<p>- Poslaćemo zamolnicu u kojoj naglašavamo da u jednom građanskom društvu kakvom težimo, i zbog međunacionalnih i tradicionalnih odnosa, groblje ne bi trebalo da nosi nacionalni ili vjerski predznak. Trebalo bi da nosi naziv „seosko groblje Pavino Polje“ poput groblja u Podgorici – gradsko groblje „Čepurci“ ili u Bijelom Polju gradsko groblje „Nikoljac“ – istakao je Smolović u izjavi za Portal ETV.</p>
<h2>Uklonjene sporne saobraćajne table</h2>
<p>Saopštio nam je da je Opština uklonila saobraćajne table sa natpisima nepostojećih mjesta – pošto je to u njihovoj nadležnosti.</p>
<p>- Prijavili smo MUP-u i Tužilaštvu i te table tj. saobraćajne znake smo zamijenili mi. Međutim, seosko groblje nije u našoj nadležnosti. Njima upravljaju grobljanski odbori. Nad tim nemamo nadležnost jer se ne radi o opštinskoj imovini - pojasnio je Smolović.</p>
<p>U slučaju da njihova zamolnica ostane bez odgovora ponovo će, naglašava predsjednik bjelopoljske opštine, pisati Ombudsmanu.</p>
<p>- Konsultujemo pravni tim. U tom slučaju ćemo ponovo ići ka Ombudsmanu jer su onda ugrožena ljudska prava Crnogoraca, komunista, muslimana, ateista... – poručio je Smolović.</p>
<p>On je dodao da ne želi da vjeruje da neko na ovaj način pokušava da provocira.</p>

Anja Ivanović

Tabla sa natpisom „Srpsko pravoslavno groblje“ još nije uklonjena, Opština će se žaliti Ombudsmanu ukoliko njihov zahtjev ostane bez odgovora

<p>Postavljanje transparent ploče sa natpisom Srpsko pravoslavno groblje na ulazu u groblje u Pavinom Polju predstavlja nemoralan i necivilizovan čin i raspirivanje nacionalne mržnje - poručio je za Antenu M generalni sekretar SUBNOR-a i antifašista Crne Gore <b>Dragan Mitov Đurović</b>.</p>
<p>Istakao je da posljednjih godina u Crnoj Gori ništa ne čudi jer je, kako je ocijenio, Crna Gora postala zemlja čuda.</p>
<p>- Vezano za postavljanje natpisa na groblju u Pavinom Polju, valja se prisjetiti da je prije 43 godine na popisu u tom mjestu bilo 455 stanovnika od kojih se 55 izjasnilo kao Srbi, a 370 kao Crnogorci. Pa se postavlja pitanje odakle za samo tako kratko vrijeme, za četiri decenije, da sve odjednom postane srpsko. Poznata je istorija da su tamo i Crnogorci i Srbi i muslimani i to je jedan nemoralan i necivilizovan način rada - kazao je Đurović.</p>
<h2>Vjerski fanatizam</h2>
<p>To je, kako smatra Đurović, rezultat vjerskog fanatizma koji je zahvatio region i Balkan, a sada u velikom valu i talasu naročito zadnje dvije-tri decenije hara i Crnom Gorom.</p>
<p>Odgovorni u ovoj zemlji, kaže Đurović, ukoliko ih ima, moraju se ponašati odgovorno i zaštititi autoritet i osjećanja građana.</p>
<p>- Još jedan važan podatak. U dalekoj Pensilvaniji postoje groblja kao i u drugim američkim zemljama i na njima piše crnogorsko-srpsko ako je sahranjeno više Crnogoraca ili srpsko-crnogorsko ako je sahranjeno više Srba. To je bilo vrijeme 1910. godine kada su naši tamo radili. Znači, u civilizovanoj i demokratskoj Americi zna se da su jedni Srbi, drugi su Crnogorci i obrnuto - rekao je Đurović.</p>
<p>Svakome ko iole poznaje i pravo i državu i Ustav - to je, kako je ocijenio, prevashodno necivilizovan i nemoralan postupak i raspirivanje nacionalne mrznje.</p>
<p>- Jer proglašavati groblje za jedno nacionalno groblje to mogu samo ljudi koji ne misle dobro ni svojoj porodici, ni svom kraju, ni Crnoj Gori - zaključio je Đurović.</p>

Proglašavati groblje za nacionalno mogu samo ljudi koji ne misle dobro svom kraju i Crnoj Gori

<p>Košarkaška reprezentacija Crne Gore igraće danas u Podgorici sa Bugarskom utakmicu trećeg kola D grupe kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.<br/>
<br/>
Duel u Bemaks areni počeće u 19 sati.<br/>
<br/>
U drugom meču te grupe, 30 minuta ranije u Stokholmu, rivali će biti Švedska i Njemačka.<br/>
<br/>
Sve četiri selekcije, nakon dva odigrana kola, imaju po pobjedu i poraz.</p>

Crnogorski košarkaši večeras protiv Bugarske

<p>U Crnoj Gori danas će biti oblačno sa kišom, mjestimično sa pljuskovima i grmljavinom, a ponegdje se očekuju obilne padavine.<br/>
<br/>
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, kasno popodne, usljed naglog pada temperature, u sjevernim predjelima kiša će postepeno preći u snijeg i susnježicu.<br/>
<br/>
Krajem dana padavine će slabiti, a tokom noći u većem dijelu države i prestati.<br/>
<br/>
Vjetar će biti južnih smjerova, pojačan i jak, na udare olujne, ponegdje i orkanske jačine, krajem dana će slabiti i skrenuti na sjeverni, mjestimično umjeren do pojačan.<br/>
<br/>
Jutarnja temperatura od nula do 16, najviša dnevna od osam do 19 stepeni.</p>

Danas oblačno sa kišom

<p>Prijeteći mejl Portalu i Televiziji E organizovana je namjera utjerivanja straha u kosti, ili potiče od osobe suprotnih političkih i vrijednostih svjetonazora, koja se prijetnjama pokušava obračunati sa drugačijim mišljenjem, ocijenio je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata urednik u Televiziji E, <b>Draško Đuranović</b>.</p>
<h2>Prijetnje i reakcije</h2>
<p>Mejl sa prijetnjama i uvredama koji je stigao na adresu Portala ETV nije iznenađenje, kaže Đuranović, ako se uzme u obzir stanje na društveno političkoj sceni. Podjseća da nije ni prvi put da se mejlom prijeti zaposlenima u Televiziji E.</p>
<p>- Gledajući proste i prosto proširene rečenice u mejlu, može se zaključiti da bi neko razmišljanje o motivima, ili o onome ko je slao mejl, moglo da ide u dva pravca. Jedan je da je riječ o organizovanoj namjeri utjerivanja straha u kosti, što znači da nije samo neki pojedinac u pitanju. Drugi pravac je da je riječ o nekoj, uslovno rečeno, ne baš uravnoteženoj osobi, sasvim drugih političkih i vrijednosnih obilježja, koja se prijetnjama pokušava obračunati sa drugačijim razmišljanjima - rekao je Đuranović.</p>
<p>Policija je reagovala, u Televiziju E dolazio je pripadnik odjeljenja za visokotehnološki kriminal, a o svemu je obaviješteno Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, koje je slučaj kvalifikovalo kao ugrožavanje sigurnosti.</p>
<p>- Važno je da se sazna ko stoji iza ovoga mejla. Veoma je važno da novinare u Crnoj Gori, a tako će biti i sa redakcijom Portala ETV i Televizije E, ovakve stvari neće zaplašiti. Važno je da znamo da profesija kojom se bavimo ima svoje rizike. Ali, najvažnija je stvar da država i državne institucije zaštite ljude koji profesionalno obavaljaju svoj posao - istakao je Đuranović.</p>
<h2>Targetiranje novinara i kritika kao uvreda</h2>
<p>Slučaj napada na novinarku Pobjede i saradnicu Televizije E, <b>Anu Raičković</b>, podsjeća Đuranović, govori da prijeteće mejlove treba shvatiti ozbiljno. Kaže da je odgovor na pitanje zašto se takve stvari dešavaju lak - politika.</p>
<p>- Nemojmo zaboraviti da evo već nekoliko godina određeni političari sa skupštinske govornice targetiraju medije, targetiraju pojedince, urednike... &nbsp;čija uređivačka koncepcija im nije po volji. Napad na javno izraženu slobodnu riječ postao praksa brojnih političara u Crnoj Gori. Nemojmo zaboraviti ni to da je na dan kad je razriješen sa mjesta premijera <b>Dritan Abazović</b> direktno pominjao ljude iz oblasti novinarstva, koje je svrstao u kriminalni klan. I nije jedini. Kada se sa stanovišta politike i onih koji bi trebalo da budu odgovorni za javnu riječ izgovaraju brutalne optužbe o pripadnosti jednom, drugom, ili trećem klanu, jednoj drugoj, ili trećoj partiji, onda običan svijet počinje da gleda na novinare kao na lovinu, odnosno kao na ljude koje treba goniti. Stvorena je atmosfera u kojoj se kritika doživljava kao teška uvreda, a uvreda i prijetnja prema novinaru prilično se lagodno posmatraju i izriču - naglasio je Đuranović.</p>
<h2>Naknadni svjedoci, snimci sa nadzornih kamera…</h2>
<p>Slučaj napada na novinarku Anu Raičković uzdrmao je crnogorsku javnost. Prvo verbalni, a zatim i brutalni fizički napad od strane biznismena <b>Zorana Bećirovića</b> i njegovih tjelohranitelja izazvao je unisonu reakciju državnog vrha Crne Gore, međunarodne zajednice i cjelokupne javnosti, podjseća Đuranović.</p>
<p>- To bi trebalo da bude znak da je društvo konačno shvatilo da treba sankcionisati one koji pokušavaju da udare na slobodnu riječ. Sa druge strane, ne mogu da se otmem utisku da su neke stvari odrađene, uslovno rečeno, ne baš profesionalno. Kada to kažem, onda treba uzeti u obzir da je prvi poziv policiji bio u 21:13, drugi u 21:20, a da je policija došla u 21:30. Ispostavilo se da je u okviru lokala, gdje se desio incident, bio policajac u civilu koji nije reagovao. Ispostavilo se, u prvom navratu, da snimaka sa nadzornih kamera u restoranu nema. Međutim, kasnije se ispostavilo i da postoje video snimci u tužilaštvu i policiji, o čemu imam potvrđene informacije – ističe Đuranović.</p>
<p>Dodaje da su u slučaju napada na Raičković čudne i zabrinjavajuće dvije stvari.</p>
<p>- Osnovni sud je jednog od osumnjičenih, kojem je bio određen pritvor, oslobodio pritvorskog osnova zbog svjedočenja čovjeka koji se pojavio u četvrtak veče, a napad se dogodio u nedjelju. Zatim, sedam dana kasnije, pojavljuju se novi svjedoci. Mislim da je to nešto što bi moglo da bude zabrinjavajuće. Ali, da ne prejudiciram stvari... Važno bi bilo da se ovaj slučaj do kraja rasvijetli i da svi koji su odgovorni zaista odgovaraju - poručio je Đuranović.</p>
<h2>Jubilej Javnog servisa</h2>
<p>Javni servis obilježio je jubiljej - 80 godina postojanja. Ne baš slavno, kaže Đuranović, jer na jedan takav događaj nije došao ni predsjednik države, ni predsjednik Skupštine, kao ni predsjednik Vlade.</p>
<p>-Još više zabrinjava to što postoje dugotrajne polemike i nekoliko sudskih presuda koje se ne izvršavaju, što se tiče menadžmenta Javnog servisa. To je jedan dio priče o crnogorskim televizijama. Drugi dio priče o crnogorskim televizijama, jednako značajan, jeste što je crnogorsko medijsko tržište veoma malo. Dakle, nije lako opstati na ograničenom medijskom tržištu gdje nemate toliko uslova za marketing, a država se nije potrudila da zaštiti, subvencioniše, na neki način motiviše i podstakne televizije koje su u vlasništvu crnogorskih građana, koje su domicilne, koje su tu. Bez obzira na uređivačku koncepciju, država treba da ih podrži - zaključio je Đuranović.</p>

Đuranović: Radimo svoj posao, prijetnje nas neće zaplašiti

<p>Premijer <b>Milojko Spajić </b>odgovaraće danas u Skupštini na pitanja predstavnika poslaničkih klubova, na posebnoj sjednici parlamenta posvećenoj premijerskom satu.<br/>
<br/>
Poslanik Demokratske partije socijalista <b>Jevto Eraković</b> pitaće Spajića da li će, zbog očiglednog gubitka političkog legitimiteta, podnijeti ostavku i vratiti mandat građanima.<br/>
<br/>
- Ne tako davno, Vladu čiji ste premijer nazvali ste "najstabilnijom crnogorskom vladom ikad". Međutim, lokalni izbori u Podgorici, Kotoru i Budvi svjedoče o ozbiljnom padu povjerenja građana i u vašu stranku, ali i u partije skupštinske većine - navodi se u pitanju Erakovića.<br/>
<br/>
Poslanika Demokrata <b>Momčila Lekovića</b> interesuje da li puštanje na slobodu izvršilaca teških krivičnih djela ukazuje na to da u sudskoj grani vlasti ima i onih sudija koje presude donose pod uticajem centara moći.<br/>
<br/>
On će pitati Spajića i da li <b>Vesna Medenica</b>, <b>Zoran Lazović</b>, <b>Veselin Veljović</b>, <b>Petar Lazović</b>, <b>Milivoje Katnić </b>i brojne druge osobe imaju kontrolu nad pojedincima u sve tri grane vlasti, uprkos njihovom procesuiranju od Specijalnog državnog tužilaštva.<br/>
<br/>
Lider i poslanik Građanskog pokreta URA <b>Dritan Abazović</b> pitao je Spajića gdje je <b>Alija Balijagić</b>, osumnjičeni za dvostruko ubistvo u Bijelom Polju.<br/>
<br/>
Abazović je pitanje Spajiću uputio u srijedu, prije hapšenja Balijagića u selu Pribojska Goleša u Srbiji.<br/>
<br/>
Poslanik Demokratske narodne partije <b>Milan Knežević </b>pitaće Spajića da li smatra da treba krivično procesuirati sve osobe koje su, kako je naveo, zloupotrijebile službeni položaj u tužilačko–sudskom postupku terorizam u pokušaju.<br/>
<br/>
<b>Radinka Ćinćur</b> iz Posebnog kluba poslanika zatražiće od Spajića da javnosti objasni situaciju oko kupovine hotela u Donjoj Gorici od firme Čelebić, koji bi se preuredio u studentski dom.<br/>
<br/>
<b>Mehmet Zenka</b> iz Kluba poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative pitaće Spajića hoće li Ulcinj doživjeti pravedno rješenje po pitanju granica Morskog dobra.<br/>
<br/>
Poslanik Nove srpske demokratije <b>Dejan Đurović </b>pitaće Spajića kakvi su efekti primjene programa Evropa sad 2 na javne finansije i na građane u dosadašnjem periodu.<br/>
<br/>
Đurovića zanima da li postoje podaci koji ukazuju na povećanje cijena proizvoda i usluga kao posljedicu uvođenja tog programa.<br/>
<br/>
Poslanika Socijalističke narodne partije <b>Bogdana Božovića</b> interesuje da li bi Spajić podržao izmjene i dopune Zakona o Fondu rada, kojima bi se na još potpuniji način uredila zaštita zaposlenih.<br/>
<br/>
- Tako što bi Fond bio dužan da uplati neizmirene doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje za period radnog staža koji nedostaje zaposlenima kao uslov za ostvarivanje prava na penziju - precizirao je Božović.<br/>
<br/>
Poslanika Albanskog foruma <b>Artana Čobija</b> interesuje u kojoj je fazi projekat izgradnje Mosta na Bojani koji će povezati Ulcinj i Velipoju, da li je tom u pogledu napravljen neki napredak, odnosno da li je usaglašen konačni projekat sa Albanijom i kada će početi zvanični radovi.<br/>
<br/>
Poslanik Bošnjačke stranke <b>Amer Smailović</b> kazao je da je na lokaciji koja je predviđena za izgradnju megamarketa trgovinskog lanca Lidl u Beranama nalazi veliki broj trgovinskih radnji koje će se rušiti, čime je njihovo poslovanje ugroženo, a time i egzistencija porodica koje žive od tih malih privrednih subjekata.<br/>
<br/>
On je pitao Spajića da li će se Vlada uključiti u rješavanje problema privrednika iz Berana.<br/>
<br/>
Poslanik Socijaldemokrata <b>Branislav Nenezić </b>pitaće Spajića gdje je na današnji dan Crna Gora - Švajcarska Balkana“.<br/>
<br/>
Poslanika Pokreta Evropa sad <b>Vasilija Čarapića</b> interesuje da li program Evropa sad 2 dovodi do povećanja javnog duga, opšte stope poreza na dodatu vrijednost, kao i cijene električne energije.</p>

Spajić danas odgovara na pitanja poslanika

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: srpsko-pravoslavno-groblje