Prva faza postavljanja stacionarnih radara trebalo bi da se realizuje do kraja godine, i najmanje 21 će biti postavljen na lokacijama od Podgorice do Budve, i u Glavnom gradu.
To je u "Bojama jutra" na Televiziji Vijesti, istakao Ilija Janjušević, načelnik Odsjeka za drumski saobraćaj Uprave policije.
- Nadamo se da ćemo do kraja godine uspješno realizovati projekat stacionarnih radarskih sistema. Iako nemamo definiciju crnih tačaka, oni će biti postavljeni na kritičnim dionicama puteva, nakon analize saobraćajnih nezgoda već odredili mjesta na kojima smo imali povećan broj saobraćajnih nezgoda gdje je uzrok bilo prekoračenje brzine, tu smo planirali da ih postavimo. Ovo je sistem koji je već poznat i u zemljama regiona ali svakako sami radari ne mogu sve riješe sve probleme, i dalje moramo da pojačamo kontrole - rekao je Janjušević.
Tokom januara i februara dogodile su se 892 saobraćajne nezgode, u kojima je šest osoba izgubilo život, dok je u istom periodu prošle godine stradalo devet osoba.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Janjušević: Najmanje 21 stacionarni radar biće postavljen od Podgorice do Budve

Ulica Via dei Tribunali jedna je od najprometnijih arterija Napulja, prepuna restorana i prodavnica. U jednoj od njenih sporednih kaldrma nalazi se bronzana statua Pulčinelle, šaljivdžije koji je dugo bio simbol grada. U sezoni, red onih koji trljaju njegov nos zna da se protegne i do pola kilometra, dok turisti jure za starim napuljskim ritualom za sreću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828120848_1563e7ac5b1dbcede5b4bcc9b6bc3e847d324db7af9ac3bf811e72ae7ca3c652.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250828120848_1563e7ac5b1dbcede5b4bcc9b6bc3e847d324db7af9ac3bf811e72ae7ca3c652" data-rendition-name="original" width="1140" height="642" loading="lazy" alt="statua Pulčinelle"></figure>  Ali, lokalci znaju da je ta „tradicija“ izmišljena. Statua je postavljena tek 2010-ih, a Napolitanci su je uglavnom ignorisali. Tek posljednjih godina influenseri su je otkrili, izmislili folklornu priču, i odjednom nijedan turista nije smatrao put u Napulj potpunim bez tog rituala. Rezultat je paradoksalna „lokalna“ tradicija bez lokalaca - dobar primjer onoga što pretjerani turizam radi italijanskim gradovima. - Istorijsko jezgro Napulja je mrtvo - kaže sociolog i aktivista Frančesko Kalićija, koji živi i radi u radničkoj četvrti Sanita. - Te ulice više nijesu kvartovi. Nema Napolitanaca, nema pravog života. To su postali zabavni parkovi, tržni centri na otvorenom – kaže on. Pijući kafu u Via Foria, tik izvan turističke zone, opazio je polugolog muškarca kako vuče kofer sredinom ulice. Problem je, kaže Kalićija gledajući prolaznika, što se ovakvom vrstom turizma ne upravlja niti se kontroliše. Slične muke imaju i drugi italijanski gradovi. Ali Napulj je, sa svojom isprepletanom istorijom i glasnim stanovnicima, posebno upečatljiv slučaj. Aktivisti, radnici, stručnjaci i lokalni političari tvrde da pretjerani turizam iznutra izjeda tkivo grada - i dok se često predstavlja kao izvor novca i poslova, u stvarnosti, kažu, uglavnom obogaćuje bogate. <h2>Kriza stanovanja</h2> Jedan od glavnih načina na koji turizam preobražava Napulj jeste kroz uticaj na stanovanje. - Kratkoročni najam je eksplodirao u Napulju, baš kao i u drugim italijanskim gradovima - kaže Kjara Kapreti, odbornica i članica udruženja Resta Abitante, koje brani pravo na stan. Dok je tražila slobodan sto na turistima zakrčenom Trgu San Domeniko, objašnjava da u nekim radničkim kvartovima ima po jedan B&amp;B na svaka tri stana. (B&amp;B je skraćenica od „bed and breakfast“ – u prijevodu „krevet i doručak“. To su mali smještajni objekti, najčešće stanovi ili kuće, u kojima vlasnici izdaju sobe turistima, uz obavezno poslužen doručak. U Crnoj Gori se obično kaže „privatni smještaj“ ili „apartman na dan“, a u žargonu često ostaje engleska oznaka B&amp;B jer se tako reklamira na sajtovima poput Airbnba ili Booking.com-a) - Da se ovo dešava u bogatijim četvrtima, možda bi lokalci mogli da izdrže rast kirija i cijena - kaže urbanista Ivan Avela. - Ali u siromašnijim kvartovima, udar je mnogo teži. Kvart ostaje siromašan — ali je sada i turistički – kaže on i dodaje da je rezultat toga istiskivanje lokalnih stanovnika. - Primjetno je porastalo iseljavanje i prinudne deložacije - kaže i Kapreti. Humanitarni radnik Đuzepe Điljo, koji povremeno vodi i turističke ture u Napulju, jedan je od mnogih koje je potisnuo B&amp;B bum. Njegov stanodavac ga je 2023. izbacio da bi uz državne podsticaje pretvorio stan u turistički apartman. - Izgubio sam sve, završio sam kod prijatelja sa mačkom pod rukom, dok nijesam našao drugi smještaj. Jedno vrijeme sam bukvalno bio na ulici - prisjeća se Điljo koji kaže da ga je najviše šokiralo to što se cijela zgrada u par mjeseci pretvorila u apartmane. Taj proces istiskivanja — „po jedan stan, sprat po sprat“ — odvija se širom grada. Stariji Napolitanci se žale da se više ne mogu ni probiti do vlastitih kuća od turističkih gužvi. A urbanisti upozoravaju da gradski planovi idu u smjeru „premještanja“ stanovništva na istočni, zapušteni dio Napulja — kako bi se istorijsko jezgro ustupilo turistima. Iako se tvrdi da Airbnb koristi malim stanodavcima, Avela napominje da su dvije trećine domaćina vlasnici više nekretnina, a pet najvećih drži oko 500 oglasa. Najveći igrači nijesu lokalci, već firme ili imućni ljudi iz Rima i Milana. - Novac ne ostaje u Napulju. Grad se koristi kao razglednica, dok profit ide ka sjeveru ili inostranstvu - kaže Kalićija. <h2>Grad bez autentičnosti</h2> Turisti dolaze u Napulj zbog „autentičnosti“ - uličnog života, murala, hrane i topline ljudi. Ali kad lokalci budu istjerani, ta autentičnost nestaje. Istorijsko jezgro sve više liči na „pržionicu na otvorenom“, krcatu štandovima sa istom hranom. - Na Via Toledo, 2015. godine, na 46 metara postojala je samo jedna prodavnica hrane. Do 2023. ih je bilo pet — na svakih devet metara po jedna - kaže Avela. Stare institucije poput knjižare Pironti na Trgu Dante zamijenjene su tavernama. Čak su i gradski propisi o novim lokalima zaobiđeni „kreativnošću“ - pa svaka nova konoba sebe naziva „knjigo-osterija“. Smeće od brze hrane zatrpava ulice, a miris ulja guši kvartove. Beskućnici su potisnuti iz centra, javni toaleti gotovo nestali, a klupe uklonjene da „ne smetaju turistima“. - Problem se ne rješava, već gura dalje - kaže profesor arhitekture Adolfo Barata sa Univerziteta Roma Tre. Čak se i religija mijenja. Crkve koje su nekad bile zajednička mjesta okupljanja sada su samo turističke atrakcije. - Ako mladi žive sve dalje od centra, crkve gube zajednicu vjernika i pretvaraju se u institucije socijalne pomoći - objašnjava Domeniko Biloti, profesor kanonskog prava na Univerzitetu Magna Grecija u Katancaru. Kultura je takođe sve više krojena za turiste: ono što je nekad bilo besplatno, sada se plaća. <h2>Nema plana B</h2> Paradoks turizma je, kažu aktivisti, u tome što često uništava upravo ono što privlači posjetioce. A kad turisti jednom počnu da izostaju, sve se urušava. - Jedna žena i njen sin iz mog kvarta uspjeli su da otvore nekoliko B&amp;B-ova i kafić. Brzo su se izvukli iz siromaštva. Ali, čim su turisti počeli da opadaju, morala je da zatvori sve i zaposlila se kao konobarica. Problem je što nema plana B. Ako turizam presuši — ostajemo praznih ruku - kaže Kalićija.

„Napulj je mrtav“: Kako pretjerani turizam prazni italijanske gradove

Ruski napadi na Kijev, uključujući i napad na diplomatsku misiju EU u ukrajinskoj prijestonici, ne smiju ostati bez odgovora, rekao je danas njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful.
- Prošle noći smo ponovo na strašan način iskusili kako je Rusija napala i bombardovala Kijev, stradali su civili, djeca, a napadnuta je i delegacija Evropske unije. To ne smije ostati bez posljedica - rekao je Vadeful novinarima.
Na pitanje na konferenciji za medije sa svojim estonskim kolegom da da više detalja, Vadeful je odbio da pojašnjava, rekavši da Njemačka želi pokazati da razmatra dalji odgovor i da će bilo koja akcija biti preduzeta zajednički sa EU.
Takođe je pozdravio napore predsjednika SAD Donald Tramp ka miru u ratu u Ukrajini, dodajući da ih ruski predsjednik Vladmir Putin još nije dovoljno uvažio.
- Zato pretpostavljam da će Sjedinjene Američke Države ozbiljno razmotriti daljnje sankcije - rekao je Vadeful, dodajući da je Evropa odlučna da nastavi sa jasnom politikom sankcija.

Njemački ministar poručio da se mora odgovoriti na ruske napade na Kijev

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović primio je u nastupnu posjetu novoimenovanu rezidentnu koordinatorku Ujedinjenih nacija (UN) u Crnoj Gori, Karolin Tiso, gdje su ocijenili da je naša država značajno ojačala institucionalne kapacitete i implementirala zahtjevne standarde u različitim oblastima, uključujući vladavinu prava.
Ibrahimović je, kako se navodi u saopštenju MVP, poželio dobrodošlicu novoimenovanoj rezidentnoj koordinatorki i izrazio uvjerenje da će saradnja Crne Gore sa sistemom UN u narednom periodu nastaviti da se razvija kroz snažan partnerski odnos. 
On je istakao da Crna Gora, posredstvom misija, sa posebnom pažnjom prati procese unutar sistema UN, uključujući i najavljenu inicijativu UN80, te da pridaje poseban značaj očuvanju redovnog i kvalitetnog političkog dijaloga sa ovom međunarodnom organizacijom na najvišem nivou. 
Govoreći o daljoj saradnji, Ibrahimović je naglasio da Crna Gora cijeni orijentaciju angažmana sistema UN u zemlji ka pružanju podrške u sprovođenju reformi na putu pristupanja Evropskoj uniji (EU), što predstavlja glavni vanjskopolitički cilj države. 
Podsjetio je da je Vlada Crne Gore posvećena ostvarenju strateškog cilja – članstvu u EU do 2028. godine, što uživa gotovo jednoglasnu podršku crnogorskog društva. 
S druge strane, Tiso je pohvalila nepokolebljivo opredjeljenje Crne Gore da doprinosi jačanju multilateralizma kao glavnog alata u naporima UN-a u suočavanju sa rastućim globalnim izazovima.
Sagovornici su ocijenili da je, oslanjajući se na ekspertizu sistema UN, Crna Gora značajno ojačala institucionalne kapacitete i implementirala zahtjevne standarde u različitim oblastima, uključujući vladavinu prava.
Takođe, naglasili su da UN sistem ima ulogu važnog partnera na evropskom putu Crne Gore, imajući u vidu kompatibilnost procesa evropskih integracija sa prioritetima saradnje sa UN.

Ibrahimović - Tiso: Crna Gora značajno ojačala institucionalne kapacitete i implementirala zahtjevne standarde u različitim oblastima

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je imenovao 21 članicu i člana Savjeta iz različitih oblasti od prava, ekonomije i psihologije, do ekologije, kulture i međunarodnih odnosa, saopšteno je iz Kabineta predsjednika.&nbsp;
- Oni su studenti, uspješni mladi preduzetnici, istraživači, umjetnici, građanski i ekološki aktivisti. Svako od njih donosi svoje znanje, svoja interesovanja i uspjehe, a sve će to biti objedinjeno u Savjetu omladinskih inicijativa kako bi kreirali politike za budućnost Crne Gore - kazao je Milatović.&nbsp;
Ovi mladi ljudi će, kako je dodao, svojim idejama, znanjem i istrajnošću oblikovati budućnost Crne Gore.
- Savjet je prilika za uspješne mlade ljude da stvaraju rješenja u oblasti obrazovanja i zapošljavanja, zdravlja i kulture, evropskih integracija i ljudskih prava. Njihova energija i kreativnost sada postaju sastavni dio odlučivanja - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Cilj Savjeta nije da bude još jedno tijelo na papiru, već da bude snaga mladih kao stvarnih partnera u kreiranju politika. To je njihova šansa da budu glas generacije koja želi da ostane, da gradi i da mijenja Crnu Goru. Formiranjem Savjeta institucionalizovana je naša najveća snaga – mladost Crne Gore u stvaranju moderne i evropske države.
Uspostavljanjem Savjeta šalje se jasna poruka: vrijeme je da se glas mladih čuje i uvažava.
<h2>Imenovani članovi Savjeta su:</h2>
1. Brahim Kajević, magistar iz oblasti javnih politika na Centralnoevropskom Univerzitetu, iz profesionalnog angažmana ističe se opsežno iskustvo u agencijama Ujedinjenih nacija, kao i u okviru Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori;
2. Vladimir Perazić, student Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore, sa izraženim iskustvom u oblasti omladinske politike, kroz svoju funkciju generalnog sekretara Mreže za mlade Crne Gore, aktivnu participaciju u okviru Radne grupe za izmjene i dopune Zakona o mladima, i članstvo u Nacionalnom savjetu za mlade Crne Gore;
3. Vučić Filipović, završene studije iz oblasti Međunarodnog prava, na Pravnom Fakultetu Univerziteta Crne Gore, sa osvojenom nagradom za najboljeg studenta prava,a ističe se radni angažman u UNHCR-u;
4. Vuk Vučeraković, master student biologije na Univerzitetu Crne Gore, opsežno iskustvo kroz rad u Fondaciji za promovisanje nauke u Crnoj Gori – PRONA, kao i više nevladinih organizacija sa fokusom na ekološki aktivizam, poput NVO Zero Waste Montenegro i NVO Green Home;
5. Danilo Popović, master student ekonomije na Università Cattolica del Sacro Cuore u Milanu, profesionalni angažman profilisan kroz predsjedavanje YATA Montenegro, omladinskim krilom Atlanskog savjeta;
6. David Vukićević, master student Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, sa osvojenom nagradom za najboljeg studenta osnovnih studija svog fakulteta, osnivač NVO MOACG, jedne od ključnih organizacija koja se bavi omladinskom politikom u Crnoj Gori;
7. Emina Balota, završene master studije iz oblasti političkih nauka u okviru programa Erasmus Mundus, na Karlovom Univerzitetu, Univerzitetu u Lajdenu, i Jagelonskom Univerzitetu u Poljskoj, dugogodišnje iskustvo u oblasti omladinskog aktivizma, kroz program Mladih evropskih ambasadora (YEAs), kao i brojnih EU projekata u Crnoj Gori;
8. Lenka Lalović, završene master studije germanistike na Univerzitetu Julius-Maksimilijans u Vircburgu i master studije kulturologije na Univerzitetu Humboldt u Berlinu, radno iskustvo u okviru njemačkog Bundestaga, kao i radni angažman programske koordinatorke u okviru KAS-a;
9. Magdalena Joksimović, maturantkinja podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“, aktivni angažman u oblasti omladinskih politika, kao članica NVO MOACG, predstavnica djece u Savjetu za prava djeteta u Vladi Crne Gore u toku prethodne godine;
10. Marija Blažević, master studentkinja međunarodnog prava na Pravnom Fakultetu UCG, pređašni radni angažman u okviru Delegacije EU u Crnoj Gori, Ministarstva evropskih poslova Crne Gore, Skupštini Crne Gore, kao i kroz program Mladih evropskih ambasadora (YEAs);
11. Maša Saveljić, master studentkinja primijenjene psihologije na Univerzitetu Donja Gorica, radni angažman fokusiran na temu mentalnog zdravlja mladih, osnivačica NVO Centar za mentalno zdravlje „Axon“;
12. Merita Dukaj, studentkinja osnovnih studija međunarodnih odnosa i diplomatije na Univerzitetu Donja Gorica, osnivačica NVO Dita, radni angažman kroz program Mladih evropskih amabasadora (YEAs);
13. Milena Šćepanović, završene osnovne studije politikologije na UCG, dugogodišnji radni angažman kao programski koordinator u Asocijaciji za demokratski prosperitet „ZID“;
14. Milica Matović, studentkinja Ekonomskog fakulteta UCG, sekretarica Rotaract Club-a Podgorica, profesionalno iskustvo fokusirano na inovacije i preduzetništvo;
15. Nađa Lalović, završene osnovne studije iz oblasti komunikacija na Univerzitetu u Lionu, angažman profilisan kroz Savez izviđača Crne Gore, kao i UNICEF programe;
16. Nađa Stojanović, studentkinja osnovnih studija Fakulteta političkih nauka UCG, kao i studija primijenjene psihologije na Univerzitetu Donja Gorica, predsjednica ERASMUS studentske mreže u Crnoj Gori, članica YATA Montenegro, kao i Mreže za evropske politike – MASTER;
17. Nardi Ahmetović, student Filozofskog fakulteta UCG, odsjek predškolsko obrazovanje i vaspitanje, a u okviru profesionalnog angažmana ističe se višegodišnji rad u NVO CAREP, gdje trenutno obavlja poziciju izvršnog direktora, kao i angažman u UNICEF-u i IOM-u ;
18. Nina Krivokapić Bakrač, doktorankinja na Fakultetu političkih nauka UCG iz oblasti omladinske politike, profesionalni profil u potpunosti usmjeren na omladinski aktivizam, kroz poziciju izvršne direktorke na Institutu za omladinske politike, te članstvo u Radnoj grupi za izradu Lokalnog akcionog plana za mlade 2025/2026;
19. Petra Marković, master studentkinja marketing menadžmenta na Univerzitetu Mediteran, obimno novinarsko iskustvo u više crnogorskih medija, uključujući TV Vijesti, RTCG, DAN, kao i NVO MANS;
20. Teodora Uskoković, završene master studije na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, dobitnica Stipendije za najbolje studente za 2021/2022, čelistkinja sa obimnim izvođačkim iskustvom na svjetskim koncertima;
21. Helena Stanković, studentkinja osnovnih studija Fakulteta političkih nauka UCG, aktivan angažman kroz Uniju srednjoškolaca Crne Gore i volonterizam u više omladinskih organizacija.
- Ovo je generacija koja ne traži priliku, već je stvara! Generacija koja će pokazati da je snaga mladih pokretač promjena u Crnoj Gori - zaključio je Milatović.&nbsp;

Milatović imenovao 21 članicu i člana Savjeta iz različitih oblasti

Da su u izbornoj noći 30. avgusta 2020. godine pripadnici kriminalnih grupa intenzivno komunicirali preko nekadašnje zaštićene SKY ECC aplikacije o mogućem ishodu parlamentarnih izbora, pokazuje čitav niz dešifrovanih razgovora koji su dostavljeni crnogorskim istražiteljima iz Europola. Dio tih razgovora objavili su crnogorski mediji, među kojima je i M portal, a možete ih pročitati u rubrici SKY ECC. Jedan od takvih razgovora kroz SKY ECC aplikaciju 30. avgusta 2020. godine vodili su navodni pripadnici barske kriminalne grupe, ogranka OKG „Škaljari“, Ilija Pesović i Marko Peruničić. Između 17 sati i 26 minuta i 21 sat i 52 minuta 30. avgusta 2020. i narednog dana ujutru Pesović i Peruničić razmjenjuju poruke o tekućem izbornom danu, ali glavnu ulogu u razgovoru nemaju političke partije već – Marko Ljubiša Kan, nedavno ranjeni vođa OKG „Budvanska“, takođe ogranak OKG „Škaljari“. Naime, analitičari su utvrdili da komunikacije između Ilije Pesovića (SKY ECC šifra Q7ABGI) i Marka Peruničića (SKY ECC šifra CTIRK3) ukazuju na dešavanja u Budvi neposredno nakon zatvaranja birališta, a odnose se Marka Ljubišu Kana. Analizom je zaključeno da je Pesović na direktnoj vezi sa Markom Ljubišom, te da Peruničića obavještava o sadržaju komunikacija sa njim.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250826110840_eea03a975e307fd9ccee25558fc45856dceabe36e41a752b05fef2854eb1598f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250826110840_eea03a975e307fd9ccee25558fc45856dceabe36e41a752b05fef2854eb1598f" data-rendition-name="original" width="428" height="556" loading="lazy" alt="sky prepiske "> </figure>  Pesović u prepisci navodi da je “napravljen najjači sistem krađe do sad”, a potom prosljeđuje prepisku sa Ljubišom, odnosno fotografiju ekrana na kojoj se vidi prepiska sa Ljubišom i fotografiju koju je dobio od njega. Na fotografiji koju je Ljubiša poslao Pesoviću vidi se on sa podignuta tri prsta, dok u nastavku piše da “sad ide u štab na šmrkanje do zore”, proslavljajući izbornu pobjedu. Na fotografiji prepiske između Pesovića i Ljubiše se vidi da Ljubiša oko 21 sat i 38 minuta šalje svoju fotografiju sa podignuta tri prsta i u nastavku piše „Sad idem u štab šmrkanje do zore“ i „Pištolj za pas murija gleda okreće glavu“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250826110840_065e35b3eb4d309422856be95f3f12dc408404d922d3143dd6ed04db6c87134b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250826110840_065e35b3eb4d309422856be95f3f12dc408404d922d3143dd6ed04db6c87134b" data-rendition-name="original" width="349" height="531" loading="lazy" alt="Sky prepiske "> </figure>  Pesović Peruničiću prosljeđuje i audio poruku koju je dobio od Ljubiše, iz koje se može zaključiti da je Ljubiša proslavljao izbornu pobjedu sa predsjednikom opštine, uz kako navodi “pištolje i kalašnjikove”. - Javi se čovječe, da vidiš pištolje i kalašnjikove sa predsjednikom opštine, čovječe - kaže Ljubiša u glasovnoj poruci koju je poslao Pesoviću, a Pesović preko SKY ECC aplikacije proslijedio Peruničiću.&nbsp; Pripadnike OKG „Budvanska“ još od 2016. godine moguće je povezati sa političkim uticajem, prije svega na Demokratsku Crnu Goru Alekse Bečića, a kasnije do danas, i na Novu srpsku demokratiju Andrije Mandića. <a href="https://mportal.me/politika/kazanegra--bato-brate--ovo-moras-odma-stopirat--carevic--a-kako-necu--uvezao-sam-deja-i-bubanju-da-to-eliminisu-pod-hitno--audio-" target="_blank">To se može zaključiti i iz telefonskih razgovora nekih pripadnika OKG „Budvanska“ koje je M portal ranije objavio.</a> Nezvanična ali pouzdana saznanja M portala govore da su pripadnici OKG „Budvanska“ jedini otvoreni sukob za nekim predstavnikom novih vlasti imali sa bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem, nekoliko mjeseci prije Božovićevog hapšenja. Navodno, Božović je iz svog kabineta izbacio neke od Ljubišinih ljudi nakon sukoba koji je izbio zbog zahtjeva koje je Ljubiša imao prema Opštini Budva, a Božović nije želio da ih ispunjava na način kako je to od njega traženo. Milo Božović je uhapšen nekoliko mjeseci kasnije pod optužbama za šverc više tona kokaina, a danas je u Istražnom zatvoru u Spužu. <a href="https://etv.me/politika/hoce-li-aleksa-becic-odrzati-rijec" target="_blank">Televizija E je nedavno objavila SKY ECC prepiske u koje je imala uvid, a koje otkrivaju da su članovi kriminalne ekipe iz Bara, avgusta 2020. godine organizovali kupovinu glasova - baš za Demokrate Alekse Bečića.</a> Dvojica koja razmjenjuju poruke u nekada zaštićenoj Skaj komunikaciji su Stevan Đurišić i Vladimir Ulama. Obojica su upisani u SOCTA dokument kao operativno interesantna lica. U prepisci Đurišić kaže da mu izvjesni Fedor tvrdi da su Demokrate dobre i da treba da glasačima daje po 100 eura. „To je onaj Bečić. Mora da je naš čim upiru oni“, odgovara Ulama, nakon čega Đurišić govori da ne zna kako da izvede kupovinu ličnih karata, da li treba da uzima lične karte i slično. „Demokrate, imam i ja člansku kartu, onaj Đuro i Kan su nas učlanili. Mene, Mila i Joku. I oni se bore, isto to… Tu je Bečić, Onaj Lekić iz Seoca i Zdenka Popović“, piše Đurišić Ulami u SKY ECC prepiskama. Iz tih razgovora se može zaključiti da je Đurišić član Demokratske Crne Gore, kao i da je toj partiji pristupio preko Marka Ljubiše Kana, vođe OKG „Budvanska“, dijela škaljarskog klana. Prema informacijama Televizije E, osoba sa nadimkom Fedor, koja inicira kupovinu glasova za Demokrate je visokopozicionirani član škaljarskog klana Stefan Milić, osumnjičen za više ubistava na području Crne Gore. Prema komunikacijama lične karte su je trebalo kupovati za 100 eura po komadu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250826110844_1caa16b6f2db9f30665d441458e810c26c39c81739b6f7b3544a49f048706f4c.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250826110844_1caa16b6f2db9f30665d441458e810c26c39c81739b6f7b3544a49f048706f4c" data-rendition-name="original" width="890" height="707" loading="lazy" alt="skaj prepiske "> </figure>

SKY poruke iz izborne noći: Šmrkanje do zore u štabu, pištolji i kalašnjikovi s predsjednikom Opštine

Bespoštedni rat Demokrata protiv svih kritičara njihovog politički motivisanog vetinga u policiji - počeo je da uzima danak. &nbsp; Ne samo da su ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i ministar odbrane Dragan Krapović prvi na listi onih koji će biti katapultirani iz vlade nakon rekonstrukcije Vlade u septembru, već su od Demokrata počeli da se udaljavaju doskora vrlo lojalni poslovni partneri. &nbsp; Poput čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića: ambiciozni policijski funkcioner &nbsp;krenuo je u ofanzivu za osvajanje naklonosti Pokreta Evropa sad. Na različite načine pokušava da im se približi preko ljudi bliskih Milojku Spajiću, poput premijerovog savjetnika Branka Krvavca ili Spajićevog ujaka Sretena Kankaraša, koji ima snažan uticaj u PES-u. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190824_0e0424136e5d17eebb694b0e43ca1ecccb80f194bd437d2ef4681fc0cd2b06e4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250827190824_0e0424136e5d17eebb694b0e43ca1ecccb80f194bd437d2ef4681fc0cd2b06e4" data-rendition-name="original" width="1000" height="665" loading="lazy" alt="NA METI ŠĆEPANOVIĆA: Branko Krvavac i Milojko Spajić"> <figcaption>NA METI ŠĆEPANOVIĆA: Branko Krvavac i Milojko Spajić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  OKRETANJE PES-U Početkom nedjelje Šćepanović se u Nikšiću sastao i sa čelnikom PES-a za taj grad, dr Zoranom Mrkićem, ali i uglednim ljekarom Spasojem Vukotićem, sve u cilju podizavnja vlastitog rejtinga. &nbsp; -Šćepanović pokušava da se približi čelnicima Pokreta Evropa sad. Na sve načine pokušava da dokaže da je profesionalac, da &nbsp;je nezavisan u poslu i da je intenzivno sarađivao sa Demokratama i ministrom Šaranovićem, samo zato što ta partija kontroliše bezbjednosni sektor. Šćepanović je u posljednjih desetak dana intenzivirao saradnju i sa Ivicom Janovicem, direktorom Agencije za nacionalnu bezbjednost, koji je na tu poziciju postavljen isključivo voljom premijera Spajića i PES-a – kaže izvor Portala ETV i Televizije E iz vrha bezbjednosnog sektora. &nbsp;&nbsp; Istovremeno, informacije izvora Televizije E iz vrha PES-a govore da u razgovorima Šćepanović sebe predstavlja kao profesionalca i navodi da je bliskost sa Šaranovićem i Demokratama nije posljedica političke već funkcionalne povezanosti rada u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190824_d96556039096082b24896a2d0e367bb811d9cd1b88e76fe10c8232db32ade8a4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250827190824_d96556039096082b24896a2d0e367bb811d9cd1b88e76fe10c8232db32ade8a4" data-rendition-name="original" width="1920" height="1032" loading="lazy" alt="ŠEMA NAPREDOVANJA : Sve Šćepanovićeva unapređenja za vrijeme DPS-a"> <figcaption>ŠEMA NAPREDOVANJA : Sve Šćepanovićeva unapređenja za vrijeme DPS-a(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KAD UNAPREĐENJA POSTANU ,,PROGON” To je stara taktika Lazara Šćepanovića. Tako je, sve uz priču da je bio žrtva progona režima Demokratske partije socijalista, aktuelni čelnik policije zaslužio je naklonost avgustovskih vlasti. &nbsp; Podaci govore sasvim drugačije. &nbsp; Od 2012. do sredine 2020. godine, u vremenu kada je suvereno vladao Đukanovićev DPS, Šćepanović je dobio čak pet priznanja. Kolegijum Centra bezbjednosti Nikšić je 2012. godine izabrao Lazara Šćepanovića za najboljeg policijskog službenika u tom sektoru, dvije godine kasnije je nagrađen kao inspektor godine, 2016 je dobio još jednu nagradu, kao i 2019. i 2020. godine za rezultate u rasvjetljavanju teških krivičnih djela. &nbsp; Ove informacije govore da su Šaranovićeve žalbe o njegovom proganjanju u vrijeme DPS-a bile – namontirana priča da bi se dopao novoj vlasti. &nbsp; I uspio je u tome. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190828_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250827190828_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='SREDSTVO ZA POLITIČKI PROGON U POLICIJI: Dio obrazloženja akcije ,,Značka" '> <figcaption>SREDSTVO ZA POLITIČKI PROGON U POLICIJI: Dio obrazloženja akcije ,,Značka"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  AKCIJA ,,ZNAČKA” &nbsp; A da bi ojačao pozicije i bio u milosti Demokrata, upravo je Šćepanović osmislio akciju kodnog imena ,,Značka” koja je trebalo da posluži kao sredstvo za čišćenje politički nepodobnih u policiji. &nbsp; No, kada su počela da redom padaju rješenja o suspenzijama policijskih službenika, i još više nakon više krivičnih prijava advokata policijskih službenika, Šaranović je ostao uzdržan. &nbsp; Kada je domaća javnost, posebno i Delegacija Evropske unije, žestoko osudila napade čelnika Demokrata na profesionalne medije, advokata Veselina Radulovića i građansku aktivistkinju Teu Gorjanc Prelević - policijski čelnik počeo je da okreće leđa Demokratama. &nbsp;&nbsp; Osim intenziviranja razgovora sa funkcionerima PES-a, čelnik Uprave policije je iskoristio i nedavnu akciju otkrivanja zasada marihuane u Trnovu kod Bara za sopstvenu promociju. &nbsp; &nbsp;,,MARIHUANA - STATIVA”?! -Juče realizovana akcija je rezultat višemjesečne aktivnosti kodnog naziva ,,Trnovo” kojom oprilikom je zaplijenjeno 13 hiljada i 100 stabljika marihuane stativa. To je najveća zapljena te droge u Crnoj Gori – govorio je načelnik Uprave policije Šaranović na konferenciji za medije nakon akcije otkrivanja ogromnih zasada marihuane u Trnovu pokraj Bara. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190832_57192b5b7404150f6bd3c76e5f43a634f567a3e8eca7281cdb293aaaad0648c7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250827190832_57192b5b7404150f6bd3c76e5f43a634f567a3e8eca7281cdb293aaaad0648c7" data-rendition-name="original" width="319" height="158" loading="lazy" alt="VRSTE KANABISA O KOJIMA ŠĆEPANOVIĆ NEMA POJMA: Kanabis indika i sativa"> <figcaption>VRSTE KANABISA O KOJIMA ŠĆEPANOVIĆ NEMA POJMA: Kanabis indika i sativa(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim što je tačno informisao o najvećoj do sada zaplijenjenoj količini marihuane, Šaranović je – valjda u žaru samopromocije - napravio dvije prilično krupne greške, ne baš logične za tako iskusnog policajca. &nbsp; Prije svega, vrsta marihuane koja je zasađena u Trnovu nije stativa, jer takva vrsta ne postoji, niti su je izmislili crnogorski mafijaški klanovi. Pravo ime je kanabis sativa i za nju se smatra da izaziva snažnije efekte, u odnosu na marihuanu druge vrste kanabis indika. &nbsp; KO JE OTKRIO ZASADE? Šćepanovićeva neinformisanost je manji problem: teže je objasniti – osim kao bezobzirno samoreklamiranje – priču o višemjesečnim naporima Šćepanovićevog policijskog tima na otkrivanju plantaže. &nbsp; Jer, prema svim raspoloživim informacijama, zasluge za otkrivanje zasada marihuane idu u račun jedinice granične policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190832_1feaedb573f9276fd8b86834a3c840d3dfe174b12a380f29779c7045a14ce474.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250827190832_1feaedb573f9276fd8b86834a3c840d3dfe174b12a380f29779c7045a14ce474" data-rendition-name="original" width="1024" height="620" loading="lazy" alt="VELIKI POSAO: Zasadi marihuane u Trnovu"> <figcaption>VELIKI POSAO: Zasadi marihuane u Trnovu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - Platnaža marihuane otkrivena je slučajno, kada su početkom avgusta, u jeku požara, službenici granične policije dronovima preventivno nadgledali slabo pristupačne predjele u cilju otkrivanja začetka novih požara – ističe sagovornik Portala ETV iz sektora granične policije. &nbsp; &nbsp;ČEKAJUĆI EPILOG Iako nagli Šćepanovićev zaokret i okretanje leđa čelnicima Demokrata djeluje karikaturalno isforsiran, moguće je da će imati efekta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190832_08caa036512d0629e5a54314182adc6df61f972951f14a96fccc2ff1d8361426.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250827190832_08caa036512d0629e5a54314182adc6df61f972951f14a96fccc2ff1d8361426" data-rendition-name="original" width="2161" height="1080" loading="lazy" alt="LEĐA U LEĐA: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>LEĐA U LEĐA: Šaranović i Šćepanović(Photo: Ilustracija: B. PAVIĆEVIĆ)</figcaption> </figure>  Uostalom, ako je sadašnji čelnik Uprave policije mogao da sebe prikaže kao žrtvu vlasti DPS-a – iako je iz godine u godinu napredovao i bivao nagrađivan - možda će mu poći za rukom i ovaj manevar oslobađanja od tereta zvani Demokratska Crna Gora Alekse Bečića. &nbsp;&nbsp; I ko zna, možda će se i uskoro Lazar Šćepanović naći na listi za odstrijel Demokrata. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šćepanović okreće leđa Šaranoviću i Demokratama

Predsjenik Opštine Budva Nikola Jovanović pokrenuo je političku lavinu rekavši da politički intimus lidera Nove srpske demokratije (NSD) Andrije Mandića i jedan od osnivača te partije, Vojislav Vojo Pićan, nudi DPS-u koaliciju u Budvi i mjesto predsjednika Opštine samo da sklone Jovanovića sa te pozicije.&nbsp; Prema saznanjima Portala ETV, Pićan preko "starih" kadrova lokalnog DPS-a bliskih Svetozaru Maroviću, pokušava da uvjeri aktuelno rukovodstvo Demokratske partije socijalista da sa NSD-om formira novu lokalnu vlast u Budvi. U sve je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, uključen i dio Crkve Srbije koji je naklonjen Metodiju, koji pokušava da "pomogne u ovoj misiji". Izvori tvrde da Marovići preko Beograda imaju uticaj na dio Crkve Srbije, pa se preko njih pokušava stvoriti ambijent kojim bi se sklonio Jovanović, a DPS bi bilo kakvim aranžmanom sa NSD izgubio svoje glašačko tijelo u Budvi i rejting koji oporavlja nakon "Marovićeve vladavine".&nbsp; Cilj ove inicijative je, kako tvrde dobri poznavaoci političkih prilika, rušenje postojeće strukture DPS-a u Budvi, kako bi se zaustavio aktuelni pokušaj oporavka grada i njegovog usmjeravanja ka razvoju i transparentnom upravljanju. Prema tim navodima, iza svega stoji stari političko-interesni savez, čija bi reaktivacija značila povratak Budve pod uticaj struktura koje su godinama bile simbol korupcije i lošeg upravljanja. Iako se NSD javno distancira od bilo kakvog saveza sa DPS-om, izvor Portala ETV tvrdi da je partija spremna za prekriveni ulazak u vlast, u saradnji s ljudima bliskim Marovićima. Konačan cilj, kako tvrde izvori, jeste obnova političke kontrole nad Budvom u rukama Marovića i NSD-a, dijela Crkve Srbije kroz mrežu kadrova koji su već ranije bili odgovorni za devastaciju grada.&nbsp; Više sastanaka između Pićana i članova porodice Marović već je, prema saznanjima Portala ETV, održano, a operativnu ulogu u osmišljavanju strategije preuzimanja vlasti ima mlađi član porodice Marović – Miloš Marović, koji je u direktnoj vezi s Pićanom. S druge strane, u lokalnom DPS u Budvi nezvanično odbacuju mogućnost bilo kakvih saveza sa NSD, ističući da je ideja koju „zagovaraju neki davnašnji kadrovi lokalnog DPS-a“ potpuno suprotna sadašnjoj platformi, odbačena i za prezir.&nbsp; Kako navode, podrška aktuelnoj upravi predvođenoj Jovanovićem bazira se isključivo na projektnim, razvojnim ciljevima, u interesu građana Budve. - Nakon decenija, Opština Budva počinje da otkupljuje vrijedne parcele i po prvi put planira razvoj prostora na odgovoran način – vođena javnim interesom, a ne privatnim dilovima - kaže sagovornik Portala ETV. <h2>MAROVIĆEV POVRATAK?</h2> Svetozar Marović, pravosnažno osuđen kao vođa kriminalne grupe, i dalje izbjegava izvršenje kazne. Desetog oktobra 2026. nastupa apsolutna zastara kazne zatvora od tri godine i devet mjeseci, nakon čega Marović može kao slobodan građanin da se vrati u Crnu Goru. Tada mu Beograd više neće biti alternativa Spužu. Za njim je još 2017. raspisana Interpolova potjernica, nakon što je, navodno zbog zdravstvenih razloga, napustio Crnu Goru i otišao u Srbiju. Umjesto da ode na izdržavanje kazne, Marović se nakon izlaska iz pritvora u maju 2016. preselio u Beograd, gdje je, prema riječima njegovih advokata, liječio depresiju. Nikada se više nije vratio. Od tada je Crna Gora više puta zahtijevala njegovo izručenje – zvanično šest puta, ali bez uspjeha. Ministarstvo pravde Srbije nijednom nije odgovorilo pozitivno na molbe crnogorskih vlasti. Zanimljivo je i to da je Marović ranije tvrdio da njegova porodica živi na rubu egzistencije, iako njegov sin Miloš Marović posjeduje značajnu imovinu u Srbiji – kuću u elitnom naselju, desetine hektara zemljišta, kao i registrovanu firmu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827150828_2f1fc1db12770af6c61146e947c7b54c44f900226f7d26dc9e37745b03a3f87f.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250827150828_2f1fc1db12770af6c61146e947c7b54c44f900226f7d26dc9e37745b03a3f87f" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Svetozar Marović"> <figcaption>Svetozar Marović</figcaption> </figure>  <h2>KAKAV JE SCENARIO&nbsp;</h2> Kada bi se ova inicijativa obistinila, to bi značilo povratak kompromitovanih struktura na vlast u Budvi – što bi, po ocjenama sagovornika Portala ETV, &nbsp;značilo kraj aktuelnim naporima za razvoj grada u interesu građana. U pitanju nije samo politički manevar, već i potencijalni povratak sistema koji je devastirao Budvu – a koji, izgleda, računa na zaborav i politički pragmatizam, uoči formalnog povratka Svetozara Marovića u Crnu Goru. <h2>ZAŠTO JE JOVANOVIĆ META</h2> Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović pretučen je u julu u Budvi.&nbsp; Budvanska policija je tada uhapsila i saslušala braću Jova, Vidaka i M. Bata Mitrovića jer su ispred jednog ugostiteljskog objekta napali predsjednika Opštine Budva. Vidaku i Miloradu Mitroviću je određena mjera zabrane prilaska Jovanoviću.&nbsp; Vidak je funkcioner Nove srpske demokratije (NSD) Budva. Jovo Mitrović se vodi kao bezbjednosno interesanto lice (BIL). Jovanović je tokom kampanje za lokalne izbore na račun Mitrovića iznosio niz optužbi povezujući ih sa kriminalnim djelovanjem.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025020620020_31c19f37e671dbff70d76c6bb907839a44b6ce1fb60a52a87fc858b4dc1bf6fb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025020620020_31c19f37e671dbff70d76c6bb907839a44b6ce1fb60a52a87fc858b4dc1bf6fb" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Nikola Jovanović"> <figcaption>Nikola Jovanović(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>

Opasne političke igre u Budvi - Šta to pokušavaju Pićan, Marovići i dio Crkve Srbije

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović tvrdi da &nbsp;politički intimus Andrije Mandića (i jedan od osnivača NSD-a), Vojislav Vojo Pićan, zove pojedine funkcionere DPS-a kako bi ih nagovorio da zajedno formiraju vlast i da oni izaberu ko će biti predsjednik Opštine.
Sve to iznio je Jovanović u budvanskom parlamentu, obraćajući se odbornici NSD-a Bojani Pićan, koja je ćerka Voja Pićana.
<h2>PIĆAN I MILOŠ MAROVIĆ</h2>
Jovanović je tada pitao odbornicu Bojanu Pićan: šta je radio njen otac Vojislav Vojo Pićan u jeku kampanje prije izbora u Budvi, na sastanku sa Milošem Marovićem?
„Šta će vaš otac, intimus Andrije Mandića, u jeku izborne kampanje u hotelu Tornik na Zlatiboru na sastanku sa Milošem Marovićem? Taj sastanak se desio više puta. Kako to da vaš otac, politički intimus Andrije Mandića, nagovara Demokratsku partiju socijalista da zajednički formiraju vlast i zašto zove pojedine funkcionere DPS-a, kada vi tvrdite da ‘sa DPS-om nikad nećete’, pa im objašnjava da ja ne treba da budem predsjednik opštine, već da oni ‘izaberu nekog momka odavde’, pa da on bude predsjednik opštine, a da ćete ga vi podržati?“
<h2>ČIJA JE KUĆA?&nbsp;</h2>
Ime Vojislava Voja Pićana aktuelizovano je uoči lokalnih izbora, a to je učinio nosilac liste „Budva naš grad“ Nikola Jovanović. On je optužio predsjednika Skupštine Andriju Mandića da je stvarni, odnosno vanknjižni vlasnik objekta sagrađenog na državnoj zemlji u neposrednom zaleđu plaže Zagorski pijesak u budvanskoj opštini, koji se – kako je rekao – samo formalno vodi na Pićana.
Jovanović je tada pokazao i list nepokretnosti u kojem se navodi da je vlasnik zemljišta država, a da se objekat vodi na ime Vojislava Pićana, za kojeg tvrdi da je Mandićev prijatelj.
„Andrija Mandić i njegova porodica su vanknjižni vlasnici ovog objekta koji se nalazi u neposrednoj zaštićenoj zoni Parka prirode“, dodao je Jovanović.
Predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić odbacio je tvrdnje Jovanovića, najavio da će ga tužiti i poručio da je jedina imovina koju posjeduje ona koju je naslijedio od predaka.
Potvrdio je da je prijatelj sa Vojislavom Pićanom, jednim od osnivača Nove srpske demokratije, ali i da sa suprugom ljetuje u Pićanovoj vili u Lastvi Grbaljskoj.
Mandić je pokazao fotografiju takozvane „ničije kuće“, nedovršenog prizemnog objekta izgrađenog 2018. godine, i naveo da se taj objekat ne nalazi u parku prirode.
Oglasio se i Pićan, koji je takođe najavio tužbu protiv Jovanovića, tvrdeći da je to njegova kuća.
<h2>ZATVORSKA KAZNA ZBOG NASILNIČKOG PONAŠANJA&nbsp;</h2>
Osnovni sud u Kotoru osudio je Vojislava Voja Pićana, njegovog sina Ratka, kao i Miloša i Đorđija Vučićevića, na kaznu zatvora od dva mjeseca zbog nasilničkog ponašanja i nanošenja tjelesnih povreda svojim saplemenicima Aleksandru i Stevanu Midoroviću, tokom opšte tuče koja se dogodila sredinom maja 2]23. godine na Jazu.
“Vojislav Pićan, Ratko Pićan, Miloš Vučićević i Đorđije Vučićević krivi su jer su 15. maja 2023. godine oko 19 časova na prostoru u okviru kompleksa sportskih terena, u mjestu Jaz, svjesni svog djela čije su izvršenje htjeli i znajući da su te radnje zabranjene, djelujući kao grupa, vršenjem nasilja prema drugom, izazivanjem tuče i drskim i bezobzirnim ponašanjem ugrozili spokojstvo građana i remetili javni red i mir, te oštećenim Aleksandru i Stevanu Midoroviću nanijeli lake tjelesne povrede”, navodi se u presudi.

Tag: stacionarni-radar

Janjušević: Najmanje 21 stacionarni radar biće postavljen od Podgorice do Budve

„Napulj je mrtav“: Kako pretjerani turizam prazni italijanske gradove

Njemački ministar poručio da se mora odgovoriti na ruske napade na Kijev

Ibrahimović - Tiso: Crna Gora značajno ojačala institucionalne kapacitete i implementirala zahtjevne standarde u različitim oblastima

Milatović imenovao 21 članicu i člana Savjeta iz različitih oblasti

PRATITE TVe UŽIVO