Vlasnica i glavna i odgovorna urednica portala Standard, Jasmina Muminović, gostovala je u emisiji “24 sata” na TV E, gdje je govorila o sve snažnijem pritisku koji političke strukture iz vlasti sprovode preko Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) protiv slobodnih i kritički nastrojenih medija. Muminović je upozorila da se stvara atmosfera linča prema slobodnim i kritičkim medijima, te da su danas meta novinari, a da to sjutra mogu biti svi građani koji misle svojom glavom.
Muminović je istakla da je ona jedina urednica portala Standard, ali i vlasnica portala, i isključivo je ona odgovorna za uređivačku politiku.
- Tokom dana dobijamo mnoštvo informacija koje provjeravamo, analiziramo, šaljemo upite institucijama, jer je to naš posao. Znamo šta je profesionalni kodeks i kako novinari treba da postupaju. Redakcija portala Standard apsolutno postupa u skladu sa svim pravilima struke - &nbsp;naglasila je Muminović.
Prema njenim riječima, posljednjih dana svjedočimo stvaranju “atmosfere linča” prema slobodnim i kritički orijentisanim medijima.
- Mi nismo protivnici vlasti. Mi smo kritičari, jer je to naša profesionalna obaveza. Analiziramo rad javnih funkcionera i dolazimo do podataka koji ukazuju na brojna nepočinstva. Istraživačko novinarstvo je jedan od stubova svakog demokratskog društva. Zato nije jasno kako se neko usuđuje da napada čitavu mrežu slobodnih medija bez ikakve argumentacije - poručila je Muminović.
KAKO POVJERLJIVE INFORMACIJE CURE U POJEDINE MEDIJE?
Glavna i odgovorna urednica portal Standard je podsjetila da je u jednom dnevnom listu objavljen tekst u kojem su određeni mediji targetirani, i postavila pitanje — kako tajne informacije dospijevaju u javnost.
- Postupak o kojem se ovih dana govori nosio je oznaku tajnosti, a nas niko nije pozvao ni na informativni razgovor. Ako smo targetirani, a nismo obaviješteni ni o čemu, kako je moguće da jedan medij objavljuje podatke iz tajnih postupaka? Taj medij je postao bilten specijalnog policijskog odjeljenja i SDT-a. Kako te informacije cure, a da niko za to ne odgovara? - upitala je ona.
Muminović je podsjetila i na document koji se tiče nacionalne bezbjednosti &nbsp;SOKTA, koji je &nbsp;objavljen u istom tom mediju, a da niko nije pozvan na odgovornost.”
- Poznato je da je svega deset osoba, visokih funkcionera iz sektora bezbjednosti, imalo pristup tom dokumentu. Takođe, u istom mediju su objavljivane privatne prepiske bivše vrhovne državne tužiteljke Vesne Medenice i drugih javnih funkcionera, a niko iz sistema nije odgovarao. Zato se pitam – kako to da su baš slobodni mediji danas meta? - kazala je Muminović.
OTVORENE PRIJETNJE NOVINARIMA
Govoreći o pritiscima na redakciju portala Standard, Muminović je navela da je “u posljednje vrijeme bilo otvorenih prijetnji i targetiranja” od strane pojedinih članova Vlade.
- Ministar Krapović je novinarki portala Standard javno prijetio na pres-konferenciji, rekavši da će se ‘obračunati’ s nama. Novinarka je samo postavila profesionalno pitanje i ispunila svoj radni zadatak. Ako ministar tako reaguje na jedno novinarsko pitanje, možete zamisliti na šta su sve spremni da odgovore na istraživanja koja vodimo posljednjih dana - saopštila je Muminović.
Prema njenim riječima, Standardtrenutno &nbsp;istražuje jednu veliku aferu “koju upravo ministri iz redova Demokrata pokušavaju da zataškaju”.
- To istraživanje će uskoro biti objavljeno i javnost će biti upoznata sa svim detaljima - najavila je urednica Muminović.
ATMOSFERA LINČA PREMA SLOBODNIM GRAĐANIMA
Muminović je upozorila da se ovakvim napadima vlasti ne targetiraju samo novinari, već i svi građani koji kritički razmišljaju.
- Kreira se atmosfera linča prema slobodnim medijima, novinarima i građanima. Građani treba da znaju da smo danas mi meta – sjutra mogu biti oni. Svi koji imaju kritičku svijest i misao postaju meta &nbsp;-kazala je Mumnoović.
Poručila je i onima koji, kako je rekla, “učestvuju u kreiranju afere i pokušavaju da novinare predstave kao dio tzv. mafijaško-medijske hobotnice”, da su funkcije prolazne.
- Mi smo već ispratili mnoge od onih koji su pokušavali da nas ućutkaju. Vjerujte mi, doći će vrijeme kad će i za ovo što danas rade morati da odgovaraju. Vrijeme je najbolji pokazatelj - poručila je Muminović.
SEKTOR BEZBJEDNOSTI U KATASTROFALNOM STANJU
Govoreći o motivima napada na pojedine medije, Glavni i odgovorna urednica portala Standard je podsjetila da su upravo oni koji su sada meta, posljednjih mjeseci izvještavali o brojnim nezakonitostima u sektoru bezbjednosti.
- Već 23 godine se bavim istraživačkim novinarstvom i vrlo dobro poznajem bezbjednosni sektor. Stanje je katastrofalno. Dok se oni bave izmišljanjem ‘hobotnica’ i pokušajem da kriminalizuju novinare, na ulicama se dešavaju ubistva i masakri za koja niko nije preuzeo odgovornost - &nbsp;kazala je Muminović.
Podsjetila je na “nedavne mafijaške likvidacije i dva masakra”, navodeći da “nijedna ostavka nije podnijeta zbog loše bezbjednosne situacije”.
- Vidjeli smo slučajeve gdje je policija imala saznanja da se likvidacija sprema, ali nije preduzela ništa da je spriječi. Onda se hvale procentom rasvijetljenosti slučajeva, umjesto da spriječe zločine. To pokazuje da sistem ne funkcioniše &nbsp;- &nbsp;kazala je glavna i odgovorna urednica Standarda.
NE MOGU ME ZASTRAŠITI
Na pitanje da li se zbog hajke koja se vodi protiv medija i portala Standard, osjeća ugroženo, Muminović je poručila je da se osjeća kao politička meta, ali da se ne plaši i da neće odustati.
- Apsolutno se osjećam kao meta ovog režima, i to ne bez razloga. Godinama pokušavaju da me zastraše – i mene i članove moje porodice. O tome su obaviješteni i vrhovni državni tužilac i drugi javni funkcioneri. Ali, poručujem im: ne mogu me uplašiti. Neće me zaustaviti, kao ni moje kolege iz drugih redakcija - poručila je urednica Standarda.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Muminović: Kreira se atmosfera linča prema slobodnim medijima, ali se ne plašimo i neće nas ućutkati

Od promjene vlasti 30. avgusta 2020. godini u Crnoj Gori nije bilo kvalitativnih promjena u strukturi ekonomskog sistema koji su pokazatelj napretka. Naprotiv, bilježimo regres. Svi problemi su i dalje prisutni, a negativne tendencije uzimaju obilježje trenda, ocijenio je u razgovoru za Portal ETV predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca, prof. dr Vasilije Kostić. <h2>Privid blagostanja</h2> Pet godina nakon promjene vlasti u Crnoj Gori ekonomska slika stvara privid ozbiljnih reformskih iskoraka koji u praksi rezultiraju dubokim socijalnim nestabilnostima. Programi Evropa sad 1 i 2, kojim se, nekad ministar finansija, a sad premijer Milojko Spajić koristi kao glavnim adutom u odbrani učinka nove vlasti, donijeli su rast plata i penzija, ali i otvorili dileme o dugoročnoj održivosti i realnom životnom standardu građana.&nbsp; Građani se mogu pohvaliti debljim novčanicima, ali su su im računi i potrošačka korpa postali teži za podnošenje.&nbsp; Prosječna neto zarada u Crnoj Gori porasla je sa 527 eura prije pet godina na 1.014 eura danas. Minimalna penzija je povećana sa oko 300 eura na 450. Ipak, minimalna potrošačka korpa rasla je znatno više: sa 640 eura 2020. godine skočila je na više od 2.000 eura u 2025. Inflacija je "pojela" povećanja zarada i usporila osjećaj ekonomskog napretka.&nbsp; Osvrćući se na na prethodni petogodišnji period, Kostić smatra da je crnogorska ekonomija tamo gdje je i bila. Međutim, napominje da bitnu razliku čini protok vremena od pet godina. <h2>Bez suštinskih promjena</h2> - Ne možemo, a da u obzir ne uzmemo novih pet godina izgubljenih za razvoj pa se, stoga, slobodno može reći da je naša pozicija danas, ukupno, gora nego li prije 2020. godine. Razumljivo, sa ovom ocjenom, jedan broj ljudi (naročito onih iz vlasti i oko vlasti) neće se složiti, navodeći pri tom pokazatelje izražene nominalnim ali ne i realnim veličinama koje u stvari (radi javnosti da kažemo) stvaraju iluziju višeg, a vrijede manje. Realne veličine su ono što odražava stvarnost. Nominalne veličine su često sredstvo obmane – kazao je Kostić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241021151052_82b31025b70a3220a8531fd999e7d28bd83e7ee4e4e53723e60d0190453c943c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241021151052_82b31025b70a3220a8531fd999e7d28bd83e7ee4e4e53723e60d0190453c943c" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Vasilije Kostić"> <figcaption>Prof. dr Vaslije Kostić(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Ako zanemarimo i brojke, koje se kod nas bez ustezanja i prigovora savjesti tumače različito, nemoguće je, ističe Kostić, ne uočiti da suštinskih, kvalitativnih promjena u strukturi ekonomskog sistema nema.&nbsp; - Naprotiv. Rekao bih da bilježimo regres. Svi problemi su i dalje prisutni, a negativne tendencije uzimaju obilježje trenda. Neko će prigovoriti da ipak nije tako i da je prisutan ekonomski rast. Tačno, no pitanje rasta GDP nije kvalitativnog nego kvantitativnog karaktera. Rast GDP je vještački kreiran povećanom potrošnjom usljed rasta plata i penzija (mimo opšte produktivnosti) i rasta javne potrošnje, dodatno podržanog rastom eksterne neravnoteže u vidu izrazito negativnog rasta uvoza. Od takvog rasta gotovo da nema koristi, čak bi se moglo reći da ima štete – stava je Kostić. Takođe, iako bi se moglo prigovoriti da je dug smanjen, naš sagovornik ističe da to nije rezultat kvalitativnih promjena u ekonomiji i tvrdog budžetskog ograničenja-discipline, već posljedica vještački izazvanog rasta BDP-a i inflacije. - Rast zaposlenosti najvećim dijelom nije posljedica novog zapošljavanja u privredi već, prije svega, legalizovanog već postojećeg zapošljavanja i velikog zapošljavanja u već preglomaznoj državnoj administraciji – pojasnio je Kostić. <h2>Nepredvidivost, iznenađenja, nerealna obećanja...</h2> Vlada, kako ocjenjuje Kostić, nije imala promašaja u ekonomskoj politici, ne zato što je nepogrješiva, već zato što nema definisanu politiku sa jasnim ciljevima koji bi omogućili ocjenu njenog uspjeha ili neuspjeha. Ovo što je na djelu, smatra on, moglo bi se nazvati „ad hoc reaktivnom politikom“ - inspirisanom kratkoročnim političkim populizmom koji sam po sebi govori o dubini opšte-društvene krize u kojoj se crnogorsko društvo nalazi.&nbsp; Tako, ističe Kostić, u ekonomskoj sferi imamo permanentnu nestabilnost u pogledu planova i prioriteta (čas putevi, brze ceste, pa auto-put, „značajna ulaganja u infrastrukturu“, gradska naselja – novi gradovi, sedmočasovno radno vrijeme, Velika plaža…).&nbsp; Logično je, ističe Kostić, da je obilježje takve nestabilnosti i stalna promjenjljivost politika. - Nepredvidivost, iznenađenja, nerealna obećanja postaju obrazac ponašanja i obilježje ambijenta. Fiskalna politika, na primjer, je izraz takvog obrasca ponašanja. Svaki čas se mijenja bez imalo pokušaja da se učini predvidivom i da se utemelji na određenim kriterijumima koji se zovu fisklano sidro, uprkos tome što bi to bilo od izuzetne važnosti. Lista sličnih nabrajanja bi bila duga: deficit budžeta, odsustvo reformi, zaduživanje,deficit platnog bilansa… - navodi Kostić. Takođe, dodaje da se fiskalna politika sve vrijeme posmatranog perioda vodi u funkciji dnevno-političkih potreba partija na vlasti, a ne kao jedan od najznačajnijih instrumenata društveno-ekonomskog razvoja.&nbsp; - Pitanja održivosti i razvoja su sekundarnog karaktera – napominje on. Ipak, ključnom strateškom greškom Vlade, na što je u kontinuitetu upozoravao, smatra povećanje plata i penzija, nezavisno od ekonomskih rezultata ili ekonomski utemeljenih kriterijuma. Posljedice ćemo, smatra Kostić, osjećati dugi niz godina. - Time je raspodjela kao ključna ekonomska poluga u realizaciji društvene pravde dobila diskrecioni karakter. Time je, dugoročno, napravljena ozbiljna, ne samo ekonomska, već šteta sa ozbiljnim socijalnim posljedicama po društveno biće Crne Gore u budućoj izgradnji harmonične i prosperitetne zajednice – dodao je sagovornik Portala ETV. <h2>„Ne kriva mi se na mali no na „krivi“ dio“&nbsp;</h2> Prema njegovim riječima, posljedice ovakvih rješenje osjećamo kroz inflaciju, štrajkove, blokade i sve veći stepen nezadovoljstva građana.&nbsp; Takođe, nezadovoljstvo radnika iz više sektora, demonstirano na ulicama širom Crne Gore i pozivom nadležnih na reakciju, ukazaju da rast zarada nije jednako osjetio svaki sektor. - Zahtjevi radnika mogu biti i nerealni sa stanovišta ekonomskih mogućnosti države, ali oni nijesu dužni da o tome vode računa. Pravo je pitanje da li su ti zahtjevi opravdani, a ne da li su u skladu s ekonomskim moćima države. Rekao bih da su ti zahtjevi u najvećem dijelu opravdani, mada ima i nerealih. No, da ne bi to bila samo moja impresija postaviću glasno pitanje: na osnovu čega se može utvrditi opravdanost zahtjeva ili ne? Prvo su činjenice, a drugo su relativni odnosi između pojedinih kategorija zanimanja koji odražavaju odnose vrijednosti pomeđu njih. Zato se ljute policajci, medicinsko osoblje, prosvjetari, željezničari… jer nijesu plaćeni adekvatno drugima – naglasio je Kostić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250830050840_11b50408c45a5056267bd47295f9f963f29e85391266b7ec62a8c50ce87e3c45.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250830050840_11b50408c45a5056267bd47295f9f963f29e85391266b7ec62a8c50ce87e3c45" data-rendition-name="original" width="1920" height="1445" loading="lazy" alt="Sa jednog od protesta prosvjetara"> <figcaption>Sa jednog od protesta prosvjetara(Photo: Antena M)</figcaption> </figure>  Pravedno utvrđeni relativni odnosi su u osnovi raspodjele društvene pravde, a ona je, cijeni Kostić, programima ozbiljno narušena.&nbsp; - Ne kaže slučajno naš narod: „Ne kriva mi se na mali no na „krivi“ dio“ – navodi Kostić. <h2>Dugoročna šteta</h2> Uprkos tome što su, kako kaže Kostić, Evropa sad 1 i 2 imali nesporno i neke dobre strane, posebno u dijelu legalizovanja zaposlenja i smanjenja značajnog obima sive ekonomije u tom segmentu kao i izvjestan pozitivan „socijalni otisak“ na duh nacije, smatra da je šteta izazvana njima već velika, ali daleko od toga da je konačna. - Rekao bih, čak, da smo na početku tog procesa. Šteta će biti dugoročna jer karakter mjera onoga što se zove Program Evropa sad 1 i 2 nije ograničen ekonomskom sferom. Raspodjela, kao što rekoh, se ne iscrpljuje samo na procesu podjele materijalnih dobara već ona predstavlja najznačajniji (ili jedan od najznačajnijih) mehanizama ostvarenja učešća u „raspodjeli društvene pravde“ – pojašnjava Kostić. <h2>Iskrivljeno poimanje turizma</h2> Komentarišući stanje u turizmu, Kostić naglašava da već dugi niz godina sa stručnjacima upozorava na neadekvatno upravljanje ovim sektorom. Prema njegovim riječima, izostanak stvarnog strateškog plana razvoja i podređivanje turizma dnevno-političkim potrebama doveli su do urušavanja jedne od ključnih grana crnogorske ekonomije. - Naime, pod pritiskom platno-bilansne neravnoteže i potrebom za održavanjem visokog deviznog priliva, akcenat se stavlja na broj gostiju, odnosno na turistički promet, a ne na potršnju po gostu i dužinu zadržavana kod nas. Time se nanosi dugoročna šteta crnogorskom turizmu jer Crna Gora sve više postaje tranzitna destinacija i destinacija masovnog turizma čije je glavno obilježje niska platežna moć, odnosno slaba - mala potrošnja – objašnjava Kostić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250611170656_b912fb0ba47bd4d13c4255440cceaf8f9eaf22122782d2f857f0062246164b6f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250611170656_b912fb0ba47bd4d13c4255440cceaf8f9eaf22122782d2f857f0062246164b6f" data-rendition-name="original" width="1253" height="700" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Najbolji dokaz da se u Crnoj Gori ne razumiju turizam i njegove potrebe jeste to što se, ocjenjuje Kostić, ključnim kriterijumom uspješnosti, odnosno neuspješnosti sezone smatra promet turista. To je, poručuje, potpuno pogrešno.&nbsp; - Valjda bi trebalo ključni kriterijum da bude profit. Ekonomske aktivnosti (biznis) se ne preduzimaju radi prometa već zbog profita – istakao je naš sagovornik. <h2>Dobitak-gubitak i ključni potezi</h2> Na pitanje da izdvoji jedan najveći dobitak crnogorske ekonomije od 2020. do danas, Kostić kaže da je teško dati odgovor, ali je oporavak nakon pandemije koronavirusa označio kao najvažniju stvar. Sa druge strane, kao najveći gubitak vidi nastavak vođenja crnogorske ekonomije na bazi dnevno-političkih potreba uz odsustvo strukturnih reformi koje bi za rezultat imale promjenu strukture crnogorske privrede što je, podsjeća, uslov njenog oporavka. - Preduslov svakog smislenog djelovanja jeste stabilnost. Ako nema stabilnosti nije moguće imati kontinuitet politika i djelovanja koje razvoj treba. Bez stabilnosti, dakle, nema ni uslova da donosite dobre i promišljene odluke. Nema uslova za strateško planiranje bez koga se proces razvoja svodi na tumaranje i reaktivnost, a ne na proaktivnost. Loše odlučivanje je nužan ishod nestabilnosti ili bolje rečeno loše odlučivanje ide ruku pod ruku sa nestabilnošću i čestim političkim promjenama – podvlači Kostić. Upitan da navede tri ključna poteza koja bi Vlada morala odmah da preduzme kako bi se ekonomska slika popravila, Kostić je odgovorio da nije jednostavno izdvojiti prioritete. - Naravno da je teško izdvojiti bilo šta kada su ovakve stvari u pitanju, ali eto da odgovorim: fiskalna disciplina – tvrdi targeti u zaduživanju i budžetskom deficitu; strukturne reforme i ulaganja u visoko produktivne – zaključio je Kostić.

Tamara Klikovac

1250x600

1084x550

Ekonomija između iluzije i stvarnosti: Bez konkretnog napretka, negativne tendencije postaju pravilo

Dok premijer Milojko Spajić uvjerava da građani Crne Gore “nikada nisu bolje živjeli”, stvarnost na ulicama, pijacama i u marketima govori upravo suprotno — narod ovo “bolje” debelo plaća.
Cijene osnovnih životnih namirnica divljaju, a ljetnja sezona ih dodatno pogoršava. Voće je za mnoge postalo luksuzna roba, a Milka čokolada od 10,15 eura zbunila bi i potrošače u Njemačkoj, a ne samo u zemlji čiji prosječni građanin živi od plate do plate. Dok se životni standard urušava, Vlada ćuti — ili je, preciznije, preokupirana putovanjima o trošku upravo tih istih građana.
<h2>Ni mjera, ni objašnjenja</h2>
Podsjetimo, iz Ministarstva ekonomskog razvoja još u aprilu je najavljeno da će nakon isteka akcije “Limitirane cijene” 15. maja biti uvedene nove mjere za zaštitu potrošača, posebno najugroženijih. Danas je kraj juna — mjera nema, a nema ni objašnjenja.
- Ova linija podrške obuhvatiće određene proizvode, pretežno domaćih proizvođača, kako bi se podstakla domaća i poljoprivredna proizvodnja, uz očuvanje privrednih aktivnosti i stvaranje podsticaja turizmu - poručio je tada potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj. Od te izjave do danas — muk.
I dok vrijeme curi, sve više djeluje da vlast svjesno okreće leđa građanima. Veće cijene znače i veći prihod od PDV-a, što kratkoročno puni državnu kasu, ali dugoročno urušava životni standard. Tako se iz novca građana finansira glomazan državni aparat, gomilaju se kadrovi po opštinama i ministarstvima, dok kapitalnih investicija — koje bi pokrenule ekonomiju — nema.
Građani ne žive bolje”, ali nikada nisu ni skuplje plaćali ovakve političke “bisere”.

Miraš Dušević

Milka za 10 eura, voće za elitu – dobrodošli u Spajićevu “nikad se bolje nije živjelo” Crnu Goru

Crna Gora ulazi u još jednu požarnu sezonu nedovoljno spremna, uprkos prošlogodišnjem obećanju premijera Milojka Spajića da će država kupiti kanader – specijalizovani avion za gašenje požara. Iako je tada poručeno da će ”zaštita građana i imovine” biti jedan od prioriteta Vlade, od te najavljene nabavke nije ostalo ništa osim još jednog u nizu neispunjenih obećanja.
Kako je za medije potvrdio direktor Direktorata za vanredne situacije Miodrag Bešović, Crna Gora i ovog ljeta raspolaže sa samo jednim operativnim protivpožarnim avionom. Prema njegovim riječima cijena tog aviona je oko 50 miliona eura, a isporuka bi trajala najmanje četiri do pet godina.
Umjesto toga, Crna Gora je aplicirala za višenamjenski helikopter kroz mehanizam civilne zaštite EU, koji bi mogao nositi do četiri tone vode.
Bešović je upozorio da najveći izazov nije nedostatak novca, već komplikovane javne nabavke koje usporavaju održavanje vazduhoplova.
- Nadam se da će neko i od donosilaca odluka čuti, jer sam već nekoliko puta u razgovoru sa ministrom koji će inicirati neke izmjene tog zakona o javnim nabavkama, nama omogućiti da u skraćenim postupcima nabavljamo dijelove i održavamo vazduhoplove. Ono što nam je i u prethodnom periodu napravilo jedan pomak u rešavanju tih pitanja, to je kašnjenje i usvajanje budžeta - kazao je Bešović gostujući u jednoj TV emisiji.
No i tu nastaje novi problem jer zbog procedure moraju da čekaju mehaničare iz inostranstva koji treba da izvrše obuku mehaničarima za korišćenje vedra za izbacivanje vode.
Iako se nada da bi to moglo da se desi u narednih desetak dana, jasno je da Crna Gora dočekuje požarnu sezonu bez adekvatne pomoći iz vazduha, pa jedino vatrogasci mogu da se nadaju da neki požar većih razmjera neće buknuti u narednom periodu.
Premijer Milojko Spajić je u više navrata tokom 2024. godine obećavao da će Crna Gora nabaviti kanader kako bi, kako je tada govorio, „konačno stala rame uz rame sa zemljama regiona u borbi protiv požara“.
I ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pridružio se bio obećanjima premijera da će Crna Gora ovu godinu dočekati sa novim avionom, ali od toga takođe nije bilo ništa.
&nbsp;Obećanja su dočekana sa odobravanjem javnosti, ali i dozom sumnje kod stručnjaka koji su upozoravali da nema vidljivih institucionalnih koraka i da nabavka takvog avona nije laka kao što je premijer predstavlja.
Sada, godinu dana kasnije, Vlada nije pokrenula nijednu javnu nabavku, nije obezbijedila budžetska sredstva za tu svrhu, niti je donijela strateški dokument o modernizaciji protivpožarne flote.
Jedan avion naprosto nije dovoljan da odgovori na više paralelnih požara, što je scenario koji se svake godine ponavlja.
Nadležni svake godine iznova samo apeluju na građane da budu izuzetno oprezni, jer resursi države ne mogu da odgovore na sve izazove, što vrlo često ostane neuslišeno zbog neodgovornog pristupa građana i namjernih podmetanja požara.
Tako lokalni komandiri vatrogasnih jedinica sada mogu „računaju samo na sebe i svoje kolege“, dok se nadaju da će sezona proći bez katastrofalnih požara, kakvim je Crna Gora svjedočila prethodnih godina.
Izostanak konkretnih poteza po pitanju nabavke kanadera još jednom otvara pitanje političke odgovornosti i iskrenosti obećanja koja se iznose pred javnošću. No, obećanje premijera Spajića o nabavci aviona za gašenje požara ostaje zabilježeno – ali samo u arhivama saopštenja i govora.
Populistička obećanja koja služe za ubiranje političkih poena i namicanje glasov, sada više nijesu samo politički alat, već postaju direktna opasnost po ljude i okolinu.

Od Spajićevog obećanja do goruće stvarnosti: Ušli smo u sezonu požara, a od najavljenog ”kanadera” ni traga ni glasa

Učešće javnog duga u projektovanom bruto domaćem proizvodu (BDP) za 2024. godinu je bilo nešto veće od 62 odsto, a neto javni dug blizu 54 odsto učešće BDP, što kratkoročno neće značajno uticati na ekonomski rast, dok će za dugoročno dodatno zaduživanje imati znatne posljedice - kazao je za 24 sata istraživač u Institutu za strateške studije i projekcije doc.dr Milika Mirković.
- Kad govorimo o zahtjevima Evropske komisije u vezi sa ispunjavanjem te granice, da se javni dug, odnosno procenat BDP-a drži ispod 60 odsto, mi na taj indikator jedino možemo uticati ukoliko smanjimo javni dug ili povećamo bruto domaći proizvod (BDP). Prema ekonomskim procjenama to se neće desiti. I prema Fiskalnoj strategiji do 2027. godine predviđeno je dodatno zaduživanje, čime će se u apsolutnom iznosu uvećavati javni dug. Sa druge strane, projektovan je bruto domaći proizvod, gdje je u Fiskalnoj strategiji dat taj osnovni scenario po kojem će javni dug 2027. biti oko 64 odsto projektovanog BDP-a - rekao je Mirković.
Svaki rebalans budžeta predstavlja posljedicu loše projektovanog budžeta ili je podstaknut potrebom revidiranja zbog zaduživanja, objašnjava Mirković. Podsjeća da se to dešavalo i u prethodnom periodu, pa je finansiranje tekuće potrošnje umjesto od kapitalnih investicija, dolazilo od zaduživanja.
Visoka stopa inflacije, kaže Mirković, za prvih sedam mjeseci ove godine, mjerena indeksom potrošačkih cijena, iznosila je 4,6 odsto, a najveći doprinos inflaciji su rast cijena obuće, odjeće, prehrambenih proizvoda, goriva, ali i cijene usluga.
- Uticaj cijena usluga u ugostiteljstvu i smještaju naročito je evidentan u mjesečnoj inflaciji u julu. S obzirom na to da nemamo još zvanične podatke za avgust, može se očekivati dodatni pritisak na cijene u toj oblasti. Počeo je program limitiranja cijena, a upitno je koliko to ima efekta i na životni standard i na ekonomiju. Trebalo bi da se uradi jedno sveobuhvatno istraživanje, analiza i tačno kvantifikovati uticaj na životni standard, jer svako limitiranje cijena može na dugi rok proizvesti i neke dodatne efekte, koji će uticati na remećenje ravnoteže između ponude i potražnje. Upravo se u takvim politikama, i u takvim programima, zanemaruju oni indirektni efekti koji su u početku nevidljivi, a kasnije imaju značajne efekte na cijelu ekonomiju - naglasio je Mirković.
Crnogorska ekonomija je mala, uvozno zavisna, objašnjava Mirković, tako da sve što se dešava na međunarodnom tržištu ima efekta i na tržištu u Crnoj Gori.
- Međutim, imamo i one untrašnje faktore, koji su potaknuti prije svega rastom zarada, uvođenjem poreske reforme, odnosno programa iz 2022. godine koji je imao pritisak na cijene i rast cijena. Programom Evropa sad 1 povećane su zarade, ali to nije proisteklo iz produktivnosti, privrede, realne ekonomije, već su zarade porasle administrativno, tim što su ukinuti doprinosi na zdravstvo i tako dalje - istakao je Mirković.
Kreditna zaduženost znači da smo se zbog finansiranja tekuće potrošnje odrekli nekih budućih dohodaka, podsjeća Mirković.
- Svako zaduživanje znači da će u budućnosti i građani i privreda morati da mijenjaju strukturu potrošnje, u čemu će otplata kredita zauzimati prvo mjesto. Od ostalog raspoloživog dohotka će se finansirati druge potrebe, odnosno potrošnja, što će se odraziti i na životni standard - naglasio je Mirković.
Crna Gora ima značajno veći uvoz roba u odnosu na izvoz, kaže Mirković i napominje da to ima značajnog uticaja na BDP.
- Uvijek treba voditi računa o proizvodnim mogućnostima koje zemlja ima, odnosno, komparativnim prednostima zemlje. Stoga se postavlja pitanje da li je jeftinije da uvozimo određene proizvode, ili da ih proizvodimo, uzimajući u obzir raspoložive resurse i proizvodne kapacitete - zaključio je Mirković.

Mirković: Upitno koliko limitiranje cijena daje efekte na životni standard

Sjeveroistok Sjedinjenih Američkih Država se oporavlja nakon oluje koja je prekrila region snijegom, dovela do otkazivanja više od 2.000 letova i zatvaranja škola.
Oluja, koju meteorolozi nazivaju najjačom u posljednjih deset godina, donijela je više od 61 centimetar snega u nekim oblastima, prenio je AP.
Putevi su ponovo otvoreni, javni prevoz je djelimično uspostavljen, a struja je vraćena stotinama hiljada ljudi u Masačusetsu, Nju Džersiju, Delaveru i Roud Ajlendu.
U Njujorku su škole ponovo otvorene za nastavu uživo, ali nastava u predgrađima i Filadelfiji ostaje djelimično otkazana zbog problema sa snabdijevanjem i prohodnošću puteva.
Gradonačelnici i školski zvaničnici upozoravaju da će prisustvo učenika i osoblja biti smanjeno.
Meteorološka služba upozorava da bi nova oluja mogla da stigne kasnije ove nedjelje, što bi dodatno otežalo čišćenje snijega.
Oluja je juče oborila rekorde na Roud Ajlendu, uključujući 91 centimetar snega u Vorviku i udare vjetra od 134 kilometra na čas u Nantaketu.
Vanredno stanje proglašeno je u Njujorku, Filadelfiji i drugim gradovima.
Neki mediji, poput lista "Boston Gloub", obustavili su štampanje zbog nepristupačnosti i opasnosti za zaposlene.&nbsp;

Sjeveroistok SAD se oporavlja nakon sniježne oluje, otkazano više od 2.000 letova

Disciplinska komisija Fudbalskog saveza Crne Gore otvorila je postupke protiv Budućnosti, Sutjeske i Arsenala zbog incidenata zabilježenih na utakmicama 20. kola Prve crnogorske fudbalske lige.
Budućnost se našla pod lupom zbog propusta u organizaciji derbija sa Sutjeskom, ali i zbog ponašanja dijela navijača na zapadnoj tribini. Kako je navedeno iz FSCG, tokom susreta u sektoru D, u blizini VIP lože, okupila se grupa gledalaca, koja je tokom meča nastupala kao organizovana navijačka grupa, uz uvredljiva i nesportska skandiranja.
U zapisniku delegata, predstavnik podgoričkog kluba Ivan Novović naveo je da su se pripadnici navijačke grupe „Varvari“, uprkos zabrani prisustva, okupili na tribini i po završetku utakmice vrijeđali upravu kluba, uključujući predsjednika i izvršnog direktora.
Postupak je pokrenut i protiv Sutjeske zbog ponašanja njenih pristalica. Prema izvještaju, navijači nikšićkog kluba su u više navrata tokom utakmice aktivirali pirotehnička sredstva - baklje i petarde, uz neprimjerena skandiranja. Incidenti su evidentirani u nekoliko navrata tokom meča.
Disciplinska komisija baviće se i slučajem Arsenala, čiji su navijači na gostovanju Mornaru u Baru upotrijebili pirotehniku. Jedno sredstvo je, prema navodima iz prijave, u završnici susreta ubačeno na atletsku stazu.
Nakon sprovođenja postupaka, FSCG će donijeti odluke o eventualnim kaznama za pomenute klubove.

FSCG pokrenuo disciplinske postupke protiv Budućnosti, Sutjeske i Arsenala

Dva skupa – jedan mirovni, a drugi skup podrške Rusiji – održana su danas istovremeno na Trgu Republike u centru Beograda povodom četvrte godišnjice rata u Ukrajini.
Dvije grupe okupljenih razdvajali su policijski kordoni u punoj opremi za razbijanje demonstracija, javila je reporterka RSE.
Nakon kraće rasprave sa policijom, odveden je vođa ultradesničarske grupe „Narodne patrole“, Damjan Knežević, koja je organizovala skup podrške Rusiji.
Poruka mirovnih aktivista
Mirovni aktivisti i građani okupljeni na njihov poziv nosili su zastave Ukrajine, poruke „Ratu ne“, zastave Evropske unije, dok su sa razglasa puštane pjesme na ruskom i ukrajinskom koje pozivaju na mir, kao i himna Ukrajine.
Među govornicima na mirovnom skupu bio je i antiratni aktivista Peter Nikitin.
U dijelu govora, obraćajući se grupi pristalica ruske invazije koja se okupila na poziv „Narodnih patrola“, Nikitin je podsjetio na ratne zločine tokom ruske agresije na Ukrajinu.
Nabrajajući zločine, poručio im je: „To je učinio vaš Putin (predsjednik Rusije)“.
Ruski mirovni aktivisti zahvalili su se građanima Srbije koji su došli da podrže njihov skup.
Na povike desničara „Idite kući“, jedan od aktivista im je sa govornice poručio:
„Mi svi Rusi hoćemo da se vratimo kući, ali ne možemo zbog represije. Želimo da bude slobodna. Slava Ukrajini, Rusija bez Putina“, rekao je on.
Na mirovni skup podrške Ukrajini pozvala je na društvenim mrežama zajednica građana iz Rusije u Srbiji „Antiratna Srbija“.
Protest podrške ruskoj invaziji
Naspram policijskog kordona bila je grupa okupljena na poziv ekstremno desničarske „Narodne patrole“, koju je policija sprečavala da priđe drugoj grupi okupljenih.
Nosili su zastavu Rusije i simbol „Z“ ruske invazije na Ukrajinu. Na tom skupu čuli su se uzvici „Srbi i Rusi braća zauvek“, „Kosovo je Srbija, Krim je Rusija“ i povici protiv NATO-a.
Antiratni aktivisti su na skandiranje desničara odgovorili povicima „Fašisti“ i „Ratu ne“.
Grupa „Narodne patrole“ dospjela je u žižu javnosti zbog akcija protiv migranata u Srbiji 2020. godine.
Njihov lider Damjan Knežević više puta je hapšen zbog krivičnih djela rasne i druge diskriminacije. U martu 2022, dok je ruska invazija na Ukrajinu dobijala zamah, „Narodne patrole“ su organizovale nekoliko skupova podrške Rusiji i invaziji Ukrajine.
Više skupova na koje su pozivale „Narodne patrole“ policija je ranije zabranjivala. Neki od njih bili su zakazivani na godišnjicu ruske agresije na Ukrajinu.
Skup podrške Rusiji ili provokacija
Sofija Todorović iz nevladine Inicijative mladih za ljudska prava opisala je protest „Narodnih patrola“ za Radio Slobodna Evropa (RSE) kao „provokaciju“.
- Oni nisu tu da pošalju bilo kakvu poruku, čak ni podrške Rusiji, nego da se obračunaju sa mirovnim aktivistima. To je klasično zauzimanje prostora, na nasilan i neinventivan način. To rade dugi niz godina- ukazuje ona.
Ona smatra da su ovakve grupe opasne jer „šalju eksplicitne prijetnje i ponašaju se kao da sve što oni rade ne zaslužuje apsolutno nikakvu sankciju“.
- A naši zakoni i vrijednosti koje garantuje Ustav Republike Srbije vrlo jasno propisuju – njihovo ponašanje nije primjereno, niti je u duhu demokratije i zakona koji u ovoj zemlji važe- kaže Todorović.
S druge strane, ona smatra da vlasti u Srbiji šire proruski narativ, što omogućava djelovanje ovakvih grupa.
- Kad sve ovo uzmemo u obzir, tu se zapravo kreira prostor da ovakve grupe nesmetano djeluju i funkcionišu, i čak imaju pristalice, najčešće vrlo mlade ljude- rekla je Todorović.
Srbija je, inače, jedina zemlja kandidat za članstvo u EU na Zapadnom Balkanu koja nije uvela sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, uprkos pozivima Zapada.
Vlast u Srbiji godinama blisko sarađuje sa Rusijom. Ruska invazija na Ukrajinu počela je 2022. godine i predstavlja najveći oružani sukob u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
Prema procjenama UN-a, stradalo je oko 15 hiljada civila u Ukrajini, a više od 40 hiljada je ranjeno. Milioni su se iselili iz te zemlje zbog rata.
Prema procjenama američkog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), oko 1,2 miliona ruskih vojnika i oko 600 hiljada pripadnika ukrajinskih trupa poginulo je, ranjeno ili nestalo.

Beograd: Policijski kordoni razdvajali dva skupa povodom godišnjice rata u Ukrajini

Srbija se nije uskladila sa dvije posljednje odluke Evropske unije (EU) o sankcijama Iranu, koje se odnose na situaciju unutar te zemlje, kao i na iransku vojnu podršku ruskom agresorskom ratu protiv Ukrajine i oružanim grupama i subjektima na Bliskom istoku i u regionu Crvenog mora.
Riječ je o odlukama Evropske unije iz januara ove godine o ažuriranju liste sankcionisanih lica i entiteta iz Irana.
Sve ostale zemlje regiona sa statusom kandidata za članstvo u EU uskladile su se sa posljednjim odlukama evropskog bloka.
- Ove zemlje će obezbijediti da njihove nacionalne politike budu u skladu sa ovom Odlukom- saopštila je visoka predstavnica EU za zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku, Kaja Kalas.
Srbija ima status kandidata za punopravno članstvo u EU od 2012. godine, a pristupne pregovore otvorila je 2014. godine.
Od svake države kandidata očekuje se da se postepeno usklađuje sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, dok usklađenost mora biti potpuna u trenutku pristupanja.
To je jedan od razloga zbog kojih Srbija od decembra 2021. godine nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje i izgubila je status zemlje lidera u pristupnom procesu.
U međuvremenu, prema Izvještaju o napretku koji je Evropska komisija objavila u novembru 2025. godine, usklađenost Srbije sa restriktivnim mjerama EU povećana je na 63 odsto, u poređenju sa 59 odsto zabilježenih 2024. godine.
Ovo povećanje odnosi se na ostale restriktivne mjere koje EU uvodi prema takozvanim trećim zemljama, ali ne i na Rusiju.

Tag: standard