Budilnik na Televiziji E donosi detalje kampanje "Jedan lijek za duži životni vijek" kojom se jača svijest o značaju dostupnosti ljekova za rijetke bolesti.&nbsp;
U susret Međunarodnom danu svjetskih standarda provjeravamo u čemu Crna Gora postavlja standarde.&nbsp;
Pitamo i koliki je problem što trećina škola u Crnoj Gori nema produženi boravak za djecu, a najavljujemo i rekonstrukciju fudbalskog terena u Ulcinju.&nbsp;
U Budilniku savjeti kako smanjiti gojaznost kod mladih, pokazujemo i jutarnje vjezbe za laksi početak dana.
Od 9 do 11 h je vrijeme rezervisano za još jedan Srećan dan.&nbsp;
Oktobar mjesec je vrijeme za preventivne preglede, kao i podrške svim ženama koje se bore sa karcinomom dojke. Slogan ovogodišnje kampanje „Pođi na kontrolu“ je „Nisi sama, tu smo za tebe”.&nbsp;
Ovo je tema kojom ćemo se baviti u Srećnom danu i ugostiti Damiru Murić, psihološkinju na Institutu za onkologiju i Anu Aleksić, iz NVO Brini o sebi.
Ekipa Srećnog dana bavi se novim crnogorskim filmom, koji je izazvao pozitivne kritike i publike, i stručne javnosti, „Planeta 7693".&nbsp;
Naš sagovornik je reditelj filma, Gojko Berkuljan.&nbsp;
O nagradama i novoj seriji "Bunar" razgovaramo sa glumicom Majom Čampar.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Jutro na TV E: U čemu Crna Gora postavlja standarde, podrška ženama koje se bore sa karcinomom dojke, Gojko Berkuljan...

U Opštoj bolnici u Nikšiću preminula je pacijentkinja, a okolnosti njene smrti ispituje i Više državno tužilaštvo u Podgorici, koje je formiralo predmet, rečeno je Pobjedi. Iz tog tužilaštva su Pobjedi kazali da je naređena obdukcija.&nbsp;
Direktor Opšte bolnice Nikšić Zoran Mrkić potvrdio je Pobjedi da je pacijentkinja od 38 godina preminula.
On je demantovao pisanje pojedinih medija da su pacijentkinju našli mrtvu na podu članovi porodice. Pobjedi je pojasnio da je ona liječena dvije nedjelje i da je bila na internom odjeljenju. Kazao je da je pacijentkinja imala više udruženih hroničnih bolesti, te da je borba za njen život počela u četiri sata i 20 minuta ujutro. Precizirao je da je od tada pa narednih sat i po, koliko je trajala borba, non-stop bila pod ljekarskom kontrolom i medicinskim nadzorom. Umrla je u šest sati i 13 minuta ujutro.
Mrkić kaže da te okolnosti odbacuju svaku sumnju da je porodica mogla na bilo koji način da bude prisutna ili da je zatekne mrtvu na podu sobe u tim ranim jutarnjim satima. Naglasio je i da je za vrijeme hospitalizacije bila pod kontrolom ozbiljnih i stručnih ljekara.&nbsp;
Na pitanje Pobjede zbog čega se ovom smrću bavi tužilaštvo, kazao je da je porodica izrazila sumnju u način liječenja, zbog čega je i naložena obdukcija, te da je to odluka porodice koja je sasvim normalna.
Mrkić je kazao da su predali nadležnima svu medicinsku dokumentaciju, te da će im dostaviti i obdukcioni nalaz.
On je istakao da će tek nakon što nadležni organi utvrde sve činjenice biti poznato više informacija koje će saopštiti javnosti.
Da se Opšta bolnica u Nikšiću suočava sa incidentima zbog kojih se angažuje i VDT svjedoči i tragični događaj od prošle sedmice, kada je u porodilištu preminula beba stara svega tri dana.
Roditelji djeteta saopštili su da je po preliminarnom nalazu obdukcije kao uzrok smrti bebe navedeno gušenje hranom prilikom bljuckanja. Kazali su da je beba ostavljena sama, te da „niko nije bio tu od osoblja bolnice da joj pomogne, da je okrene, potapše, što god...“
Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, informacije koje su roditelji dobili su - tačne.
I zbog tog slučaja je Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo predmet i dalo naredbu za obdukciju tijela.&nbsp;
Beba je, prema tvrdnjama roditelja, rođena zdrava i ocijenjena je najvišom ocjenom, a porođaj je prošao lagano, bez ikakvih komplikacija. Porodica je saopštila da obdukcioni nalaz „ukazuje na mogući nemar zaposlenih“.
Zoran Mrkić je tada Pobjedi kazao da je duboko potresen ovim događajem i da će insistirati da se utvrdi, ukoliko postoji, odgovornost medicinskih radnika.&nbsp;
Naredio je sprovođenje i internih kontrola koje će utvrditi okolnosti pod kojima je nastupila smrt bebe. To uključuje ispitivanje svih zaposlenih koji su u tom trenutku pružali zdravstvene usluge u porodilištu.
Ministarstvo zdravlja je nakon ovog slučaja saopštilo da će objektivno i transparentno ispitati sve činjenice i utvrditi eventualnu odgovornost svih sudionika u ovom slučaju.

Mrkić: Porodica pacijentkinju nije zatekla mrtvu na podu

U Crnoj Gori je u septembru evidentiran dolazak 189.447 turista, koji su ostvarili 687 hiljada noćenja. U poređenju sa septembrom 2019. godine, broj turista je uvećan za 24,2 hiljade, dok je broj noćenja veći samo sedam hiljada.
Razlog za ovakvu razliku u podacima leži, između ostalog, i u promjeni strukture gostiju. U Crnoj Gori su, nakon gostiju iz Srbije, godinama dominantni bili turisti iz Rusije, međutim, to se zahvaljujući politici i političkim odlukama, konkretnije, uvođenju sankcija Ruskoj Federaciji, promijenilo. Sankcije su dovele do ukidanja letova ka Moskvi, što je kasnije dovelo i do drastičnog pada broja turista iz Rusije.
Taj broj je i 2019. godine drastično pao u odnosu na period prije toga. Ipak, ta godina je poslednja prijepandemijska godina i na nju se gleda kao na rekordnu, odnosno uvijek se uzima za poređenje sa aktuelnom. U septembru ove godine iz Rusije je došlo 5.946 turista, dok je 2019. godine istog mjeseca njihov broj bio 17.483, ili skoro tri puta veći. Broj noćenja Rusa ovog septembra iznosio je 25.078, a prije šest godina bio je 125.395, što je pet puta više. Suma sumarum, prije šest godina bilo je tri puta više gostiju, koji su noćili pet puta više. Rusi ovog septembra noće u prosjeku malo preko četiri puta.
Za razliku od Rusa, čiji se broj godinama smanjivao, Crnu Goru su poslednjih godina preplavili državljani Turske. Veliki broj Turaka i ne dolaze turistički, već dolaze da žive u Crnoj Gori. Ipak, prema podacima Monstata za septembar, u Crnoj Gori je boravilo 6.682 turista iz Turske, što je dva puta više nego 2019. godine, kada je taj broj iznosio 3.316. Broj noćenja gostiju iz Turske u septembru ove godine iznosi 16.132, dok je 2019. godine bio 5.896. Broj noćenja povećao se za skoro tri puta. Turci noće u prosjeku dvije i po noći.

Rusa tri puta manje, Turaka dva puta više

Hrvatski narod u Crnoj Gori živi u posebnim okolnostima zbog političkih turbulencija kroz koje zemlja prolazi. Često se javlja strah od vladajuće strukture koja promoviše velikosrpsku ideologiju – kroz podizanje spomenika Pavlu Đurišiću, sada i najavljenog Puniše Račića, kao i kroz ideje koje su zaostale u 19. vijeku. To čini autohtonog hrvatskog čovjeka nesigurnim, što je jedan od razloga zašto odlazi, povlači se ili postaje tiši, kazala je posebna savjetnica ministra vanjskih poslova Hrvatske, profesorica Vanda Babić-Galić u emisiji „Globalna Hrvatska“ na HRT-u.&nbsp; <h2>Odnos Hrvatske i Crne Gore u kontekstu političkih promjena&nbsp;</h2> Babić-Galić ističe da su odnosi ove dvije države sadržajni i složni, te da su promjene već postale konstanta jer je kontinuitet od 2020. godine donio određene pomake.&nbsp; - Ne možemo govoriti o nekim novim promjenama, već eventualno o nešto boljim ili nešto lošijim odnosima. Ono o čemu sigurno možemo govoriti jeste da postoje stalni razgovori o važnim, otvorenim pitanjima koja opterećuju dvije države, kao i o brizi za hrvatsku nacionalnu manjinu, koja u Boki Kotorskoj čuva više od 60 odsto hrvatske baštine. Tu baštinu smo dužni da čuvamo i mi u Hrvatskoj, ali i Crna Gora, koja tu baštinu ima na svojoj teritoriji - ukazala je Babić-Galić.&nbsp; Kada govorimo o otvorenim pitanjima, Babić-Galić smatra da je najvažnije krenuti od početka.&nbsp; - Vidjeli ste Hrvatski dom (Dom kulture "Josip Marković") - konačno mogu da kažem da je on u vlasništvu Republike Hrvatske. Nedavno je potvrđeno da je Republika Hrvatska upisana u katastar. To znači da više niko nikada neće moći da istjera hrvatsku zajednicu iz kuće koju je ta zajednica gradila još između 1920. i 1922. godine. Ostala pitanja se rješavaju i u fazi su „brušenja“ - pojasnila je ona.&nbsp; Babić-Galić je podvukla veoma važan sporazum o odšteti logorašima, za koji smatra i očekuje da će uskoro biti riješen.&nbsp; - Tu su i pitanja vlasništva školskog broda „Jadran“, zatim naziva bazena koji bi trebalo promijeniti, granice na moru, kao i pitanje oduzete imovine – tema koja je možda nedavno ponovo postala aktuelna, ali je u razgovorima prisutna već dugo, još od 2017. godine – dodala je Babić-Galić.&nbsp; <h2>Rješavanje imovinskih pitanja u fokusu hrvatske diplomatije</h2> Kako ukazuje, pedest i jedna porodica od 2014. godine čeka na upis u katastar, bez obzira na pravosnažne sudske odluke.&nbsp; - Porodice Dabinović i Tripković su devedesetih godina, blago rečeno, doživjele pljačku sopstvene imovine. Postoji i porodica u Perastu koja je ostala bez svoje imovine uprkos sudskim presudama. Takođe, u Budvi postoji Palata Medin, što je još jedno problematično pitanje kojim ćemo se baviti – navela je Babić-Galić.&nbsp; Babić-Galić dodaje da to nijesu jednostavna, a ni laka pitanja – već pitanja koja predstavljaju i moralnu obavezu Republike Hrvatske prema svojoj nacionalnoj manjini, ali i brigu da ta manjina ima pravo, kao i svaka druga osoba, na svoje vlasništvo.&nbsp; - Činimo sve što možemo. Kada sam pomenula 2017. godinu, htjela sam da kažem da je to bilo pitanje međuvladinog savjeta Republike Hrvatske i Vlade Crne Gore o manjinama – hrvatskoj manjini u Crnoj Gori i crnogorskoj u Hrvatskoj. Tada smo govorili o povraćaju crkvene i civilne imovine. Sada smo dobili svu dokumentaciju od 51 hrvatske porodice i imamo razloga i načina da učinimo sve kako bi tih 51 porodica dobilo svoju zemlju – zemlju svojih predaka. Svaka nepravda prema našem narodu na autohtonom prostoru Boke mora biti ispravljena. Na koji način će to Crna Gora učiniti, o tome se pregovara u različitim resorima i na različitim nivoima. Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske učiniće sve da ovo pitanje bude riješeno na pozitivan način – poručila je ona.&nbsp; Prema riječima Babić-Galić, temelj evropskih vrijednosti jeste pravo na imovinu – pravo na vlasništvo, zemlju, dom i svoje ognjište. <h2>„Jadran” je oteti brod koji bi Crna Gora trebala vratiti pravim vlasnicima&nbsp;</h2> Kako je pojasnila Babić-Galić, Republika Hrvatska jasno ističe da je „Jadran“ hrvatski školski brod, a njegova luka baziranja je Split.&nbsp; - U svakom trenutku spremni smo da iznesemo nepobitne dokaze pred bilo koji sud – počev od Suda za prava mora u Hamburgu, ili bilo gdje drugo. O tom pitanju ćemo razgovarati - brod, kao i čovjek, može imati samo jednog vlasnika – naglasila je ona.&nbsp; S obzirom na to da su Crna Gora i Republika Hrvatska članice NATO saveza, vjeruje da postoje prijateljska i konstruktivna rješenja za pitanje broda „Jadran“ - „Jadran“ je uznik – to je brod koji je otet i koji bi Crna Gora trebalo da vrati svojim pravim vlasnicima, Republici Hrvatskoj – poručila je Babić-Galić.&nbsp; <h2>Hrvata u Crnoj Gori sve manje - Boka Kotorska „zaliv svetaca“&nbsp;</h2> Babić-Galić smatra da brojevi obično nijesu mjerilo snage jednog naroda.&nbsp; - Kada bismo govorili šire, morali bismo da priznamo da nas ima manje i u Hrvatskoj, da je manje Evropljana uopšte, što nas dovodi do demografskih pitanja i migracija – ali to nije pravi odgovor – dodala je ona.&nbsp; Babić-Galić objašnjava da Hrvata u Crnoj Gori ima nešto manje od jedan odsto, te da su dobro su organizovani i imaju veliku kulturnu baštinu.&nbsp; - Radije bih da umjesto brojanja, svi postanemo svjesni da je Boka Kotorska „zaliv svetaca“, da tamo imamo ogromnu kulturnu baštinu koju treba obnoviti, obići, upoznati – jer je to dragulj hrvatske kulture, možda manje poznat u Hrvatskoj nego što bi trebalo – naglasila je ona.&nbsp; Prema njenim riječima, Hrvatska uvijek štiti i stoji iza svoje hrvatske manjine u Crnoj Gori – kao i svuda gdje Hrvati žive, u ukupno 12 evropskih zemalja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101231128_8475eec2e3a213ca72b5c0efe29159475ee4bd6baf78884b15fcdd51928690c7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251101231128_8475eec2e3a213ca72b5c0efe29159475ee4bd6baf78884b15fcdd51928690c7" data-rendition-name="original" width="1048" height="588" loading="lazy" alt="Popis Hrvata u CG "> </figure>  <h2>Crna Gora mora proći katarzu</h2> Kako je navela Babić-Galić, Republika Hrvatska mnogo pomaže i nastaviće da pomaže našoj državi.&nbsp; - Mi smo joj prijatelji i mentori. Hrvatska otvara Crnoj Gori puteve – kroz zakone, iskustva i sve ono što je sama prošla. Ali Crna Gora mora sama da pronađe snagu, da proživi katarzu i da prođe kroz procese sazrijevanja kako bi konačno stigla do željenog cilja – zaključila je Babić-Galić.&nbsp; <h2>Mnoga pitanja ostaju neriješena</h2> Predsjednik Hrvatske građanske alijanske (HGI) Adrijan Vuksanović je istakao da se stanje pogoršalo 2020. godine, dolaskom prosrpske koalicije na vlast.&nbsp; - To i ne čudi ako u sadašnjoj vlasti imamo one koji nose i diče se titulom četničkih vojvoda. Ako imamo one koji su bili protiv članstva Crne Gore u NATO-u, ako imamo one koji danas kažu da bi se isčlanili iz NATO-a, ili one koji veličaju ratne zločine iz devedesetih. Potpuno je očekivano da dođe do zaoštravanja – dodaje Vuksanović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217081248_0fe7b2439f2f479517c5c75f37fb681bf2052d772c6698f13d2a0c543a595b87.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217081248_0fe7b2439f2f479517c5c75f37fb681bf2052d772c6698f13d2a0c543a595b87" data-rendition-name="original" width="1046" height="592" loading="lazy" alt="Adrijan Vuksanović"> <figcaption>Adrijan Vuksanović(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  Hrvatska procjenjuje da joj Crna Gora samo za otetu imovinu duguje više od dva miliona dolar, ali, kako kaže ministar vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman, ovoj državi je zapravo najmanje važan taj iznos.&nbsp; - Važno je priznanje i satisfakcija za logoraše preživjele i njihove porodice. Svjedoci su živa stradanja dubrovačkog primorja, pljačkanja, bombardovanja, tako da o tim stvarima moramo otvoreno govoriti – istakao je Radman. Ministar vanjskih poslova Crne Gore, Ervin Ibrahimović, kada je u pitanju obeštećenje, ima svoje viđenje.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251015161024_de9136ab44df3d391ba9980034f9f6dae7a3760865cf6814e165601cc32f71c0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251015161024_de9136ab44df3d391ba9980034f9f6dae7a3760865cf6814e165601cc32f71c0" data-rendition-name="original" width="4663" height="3260" loading="lazy" alt="Ervin Ibrahimović"> <figcaption>Ervin Ibrahimović(Photo: MVP)</figcaption> </figure>  - Kada je u pitanju obeštećenje, ja to gledam s druge strane – gledam da Crna Gora ima jasnu evropsku viziju, da postane sljedeća članica Evropske unije. Dio toga je i suočavanje s prošlošću – pojasnio je Ibrahimović. <h2>Nejednak tretman vjerskih objekata u Crnoj Gori</h2> Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković je naveo da samo u Kotoru postoji deset katoličkih crkava koje su danas u državnom vlasništvu, dodajući da ne postoji nijedna pravoslavna crkva u cijeloj Crnoj Gori da je državna institucija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101231136_b93d43fa30eacbc5cd7b3d8e4df81af39cdd7bb22d4ddbe3b2e566d01491ecb4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251101231136_b93d43fa30eacbc5cd7b3d8e4df81af39cdd7bb22d4ddbe3b2e566d01491ecb4" data-rendition-name="original" width="828" height="1472" loading="lazy" alt="Crkve "> <figcaption>Dvostruki aršini države: Katedrala SV.Tripuna i Crkva Svetog Nikole (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Samo primjenom elementarne logike dolazimo do određenih zaključaka – poručio je Deković.&nbsp;

Političke turbulencije i velikosrpska ideologija čine autohtone Hrvate nesigurnim

Desetoro ljudi sinoć je izbodeno nožem u vozu za Kembridžšir, koji je od Londona udaljen oko 80 kilometara, nakon čega su uhapšene dvije osobe, a policija je saopštila da je riječ o "značajnom incidentu".
Potvrdili su da će antiterorističke jedinice podržati istragu.
Devetoro ranjenih je prevezeno u bolnicu sa povredama opasnim po život, dok je jedna osoba hospitalizovana sa lakšim povredama, prenosi jutros BBC.
Britanska policija je saopštila da radi na utvrđivanju okolnosti i motivima incidenta, kao i da je nacionalni kod "Plato" upotrijebljen u odgovoru policijskih i hitnih službi na incident, navodi "Gardijan".
Incident se dogodio između stanica Stivenidž i Peterborou, zbog čega su sve željezničke linije bile u prekidu, a Željeznička kompanija LNER pozvala je sinoć ljude da "ne putuju" zbog "velikih poremećaja" u saobraćaju koji su posljedica višestrukih ubadanja nožem u vozu za Hantingdon u Kembridžširu.
Lokalna policija je saopštila da su naoružane policijske snage upućene na stanicu Hantingdon nakon poziva juče u 19.39 časova.
- Naoružani policajci su zaustavili voz u Hantingdonu, gdje su dva muškarca uhapšena - navodi policija.
Portparol policije Istočne Engleske je rekao da je policija pružila "obiman odgovor".
Jedan očevidac je rekao za BBC da je vidio muškarac kako izlazi iz voza sa krvavom rukom i kaže: "Imaju nož, bježite", nakon čega se srušio.
Britanski premijer Kir Starmer je u objavi na platformi Iks rekao da je "zastrašujući incident u vozu blizu Hantingdona duboko zabrinjavajuć" i pozvao ljude da slijede savjete lokalnih vlasti.
- Moje misli su sa svima koji su pogođeni i hvala službama za hitne slučajeve na njihovoj reakciji. Svako ko se nalazi u tom području treba da slijedi savjete policije - kazao je Starmer.

Napad u vozu u Londonu: Desetoro izbodenih, devetoro u kritičnom stanju

Istraga u predmetu protiv biznismena Ranka Ubovića i Vladana Ivanovića i još tri osobe otkriva novo pravilo Specijalnog državnog tužilaštva – da nijedan dokaz koji je proveden u pravnom poretku Crne Gore ne vrijedi ništa u odnosu na jednu „Skaj“ poruku. Ako to uvedemo, to znači kraj pravdi. Ovo je poruka svim ljudima u pritvoru koji imaju sličnu situaciju da nemaju čemu da se nadaju. Neka smatraju da su osuđeni - kazao je za Pobjedu advokat Zoran Piperović.
On je istakao da su „tužioci počeli da vjeruju komunikaciji između trećih lica više nego dokazima koji su utemeljeni u zakonima Crne Gore“.
- SDT vjeruje „Skaj“ poruci koju je lice A poslalo licu B, a ne onome što se nalazi u rukama ljudi koji su stvarno potpisivali ugovore, plaćali i gradili. To me potpuno zbunjuje, jer više ne znam o čemu se ovdje radi - rekao je Piperović.
On ističe da je u Crnoj Gori važnije „da se neko slika sa lisicama na rukama nego da se dokaže krivica“.
- Poenta je da se napravi slika za medije kako bi gospoda Bogdanović, Abazović i njihova ekipa mogli da kažu da se nešto radi, da ima hapšenja. A to što će za tri godine možda pasti sve optužnice, nikoga ne zanima. Važno je da se uhapse i da se priča da se ,,čisti kriminal“. I naravno, svako ko je stvarno kriv treba da odgovara, pa makar bio iz moje kuće, ali mora se znati kada i zbog čega se neko hapsi - poručio je Piperović.
<h2>Dvije verzije o istom kešu</h2>
Tokom saslušanja Ranka Ubovića pred sutkinjom za istragu Višeg suda u Podgorici Suzanom Mugošom prije nekoliko večeri, Piperović je, kako navodi, ukazao na kontradiktornost tužilačkih naredbi koje se odnose na isti događaj, predaju novca osumnjičenim Ivanoviću i Uboviću od strane Radoja Zvicera.
- Kazao sam sutkinji Mugoša da u jednoj naredbi stoji da je keš od Zvicera uzeo Ubović, dok u drugoj, na osnovu koje je pritvoren Vlado Ivanović, piše da je on taj koji je primio novac. A pritvor je određen obojici, po istom osnovu, uticaj na svjedoke, i to nad istim svjedocima - rekao je Piperović.
Sutkinja je potom, kako navodi Piperović, direktno pitala tužioce da se izjasne ko je, prema njihovim navodima, preuzeo keš od Zvicera, Vlado Ivanović ili Ranko Ubović, kako stoji u tužilačkom aktu.
- Tužilaštvo je pred Mugošom kazalo da u naredbi ne piše da je Vlado uzeo keš, već da je to učinio Ubović. Kako bi opravdali svoj stav, objasnili su da novac nije lično primio Ivanović, već da je predat blagajnici njegove firme, koja ga nije evidentirala. Postavlja se pitanje: zašto onda nije uhapšena blagajnica, ako se tvrdi da je novac primljen u firmi? - rekao je Piperović.
On zaključuje da je „očigledno da su naredbe pisane ad hoc, u posljednjih nekoliko dana, kako bi se opravdalo proširenje istrage na Ranka Ubovića, Veska Kovačevića, Aca Mijajlovića i Zorana Lazovića.
- Fakat je da su prije 20 dana pisali o firmi „Master inženjering“ i navodima da je Zvicer dao keš za opremanje stanova, a sada se sve pripisuje Uboviću. Predao sam sudu svu dokumentaciju od ugovora o gradnji i aneksa do rekapitulacija troškova, sve ovjereno kod notarke u Budvi – istakao je advokat Piperović.
<h2>Poruke trećih lica</h2>
Kako tvrdi Piperović, svi materijalni dokazi koje su dostavili sudu potvrđuju zakonitost poslovanja njegovih klijenata Ubovića i Ivanovića.
- Sve fakture je provjerio SPO. Svaka je uredno plaćena novcem firme u vlasništvu Ivanovića. Ipak, SDT sada tvrdi da to nije tako - rekao je on.
Dodao je da „tužilaštvo ignoriše dokumenta koja niko ne osporava i radije se oslanja na nekoliko ’Skaj’ poruka trećih lica, u kojima se ne pominju ni Ivanović ni Ubović“.
- Dokaze koji postoje u papirima, pravnim poslovima zaključenim po zakonu, tužilaštvo odbacuje i prihvata neprovjerljive poruke sa „Skaj“ aplikacije - istakao je Piperović.
On je ukazao da ni poruke koje SDT koristi kao osnov sumnje nijesu jasne ni pravno ni činjenično.
- Tužilaštvo bi moralo da pojasni na koga se odnosi poruka Radoja Zvicera: ,,Moraće da mi plate penale 500.000 eura“. Ko treba da plati te penale, koje pravno ili fizičko lice? SDT nema odgovor na to, ali tvrdi da se poruka odnosi na stanove u Budvi. A dokaz u krivičnom postupku mora biti provjerljiv, jer ako nije, ne može biti dokaz – ističe Piperović.
On podsjeća da se u „Skaj“ komunikaciji trećih lica ne pominju ni Ivanović ni Ubović, „a upravo su oni završili u pritvoru zbog te poruke“.
<h2>Plaćanje preko računa</h2>
Vlado Ivanović, koji je uhapšen prije 20 dana, u iskazu pred tužiocem potvrdio je da je sa suprugom Radoja Zvicera, Tamarom Zvicer, pregovarao o prodaji stana, ali da je od dogovora odustao jer ona nije obezbijedila kredit i prestala je da se javlja.
- Objasnio je da je opremanje stana platio da ne bi imao štetu ukoliko dođe do odustajanja kupca. Pojasnio je da ako on plati opremanje, stan ostaje u cjelosti njegov i može ga prodati ili iznajmiti, bez raskusurivanja. To je čista ekonomska logika, a ne pranje novca - rekao je Piperović.
Dodao je da su svi računi za opremanje plaćeni legalno, preko računa firme „Master inženjering“ te da je u njih imala uvid i Specijalna policija.
- Ipak, SDT je 20 dana nakon njegovog hapšenja promijenilo verziju i sada tvrdi da je keš za opremanje dao Zvicer, ali ne lično Vladu, već blagajnici koja to nije zavela. To je pokušaj da se opravda već donesena odluka o pritvoru Ivanoviću - tvrdi Piperović.
Advokat ukazuje i na apsurd u osnovu za određivanje pritvora.
- Ivanović i Ubović su pritvoreni zbog navodnog uticaja na svjedoke, a među svjedocima su parketari, keramičari, tapetari, ljudi koji postavljaju klime i dva policajca. Policajci su kazali da su čuli da Tamara Zvicer nešto radi u stanovima i napravili službenu zabilješku. Zar moji branjenici mogu uticati na policajce -službena lica? - pitao je Piperović.
<h2>Optužbe</h2>
Specijalno državno tužilaštvo je istragu protiv biznismena Vladana Ivanovića proširilo na Ubovića, Veselina Kovačevića, Aleksandra Mijajlovića i penzionisanog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, zbog sumnje da su prali novac.
Prema navodima tužilaštva, transakcije su, obavljene gotovinom, bez ugovora o kupoprodaji, a stanovi su formalno ostali upisani na firmu „Master inženjering“, kako bi se prikrila stvarna vlasnička struktura.
Tužilaštvo sumnja i da su Aleksandar Mijajlović i Zoran Lazović 2019. godine stekli po jedan luksuzan stan u Budvi, koje su opremili i koristili zajedno sa članovima svojih porodica.
Biznismen Ranko Ubović uhapšen je u ponedjeljak u podgoričkom Siti kvartu.
Istog dana uhapšen je i Veselin Kovačević, član Odbora direktora kompanije „Bemax“.
Vladan Ivanović, vlasnik „Master inženjeringa“, uhapšen je 10. oktobra, zbog sumnje da je učestvovao u transferima novca i vođenju fiktivnih evidencija o imovini.

Piperović: Ako „Skaj“ poruke postanu dokaz, to je kraj pravde u Crnoj Gori

Novosađani koji su danas odali poštu stradalim sugrađanima, za Portal ETV kazali su da je ispred Željezničke stanice danas bilo potresno i dirljivo, ali da im je drago što su svi došli danas u Novi Sad. - Ja ne znam kako je ovaj narod stao u Novi Sad, to je nepregledna masa ljudi. Puni su kolovozi, puni trotoari- kazala je sagovornica Portala ETV.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101151124_e145ee8f330f36e6d03771ee4fa63aa1e741be9d2403a94545178ce26efd6a2a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251101151124_e145ee8f330f36e6d03771ee4fa63aa1e741be9d2403a94545178ce26efd6a2a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1205" loading="lazy" alt="Novi Sad"></figure>  Prenijela nam je dio atmosfere dok je trajalo 16 minuta tišine za žrtve. - Potresno je i dirljivo. Puštali su po jedan balon, crveno srce, svakog minuta tokom trajanja 16 minuta tišine- kazala je. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DvhOscXAMf3g&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Srednjoškolac koji je zajedno sa svojim kolegama iz Gimnazije pješačio od Novog Sada do Beograda, i danas je bio ispred Željezničke stanice da oda počast sugrađanima. - Drago mi je što je ovoliko ljudi došlo u Novi Sad iz cijele Srbije. Ulice su pune da se nigdje je vidi asfalt- kazao je. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FfeHwUs_RFJg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Upitali smo ih da li smatraju da će današnji skup proći u mirnoj atmosferi. - Za sada nema naznaka da može da ispadne nešto nepredviđeno, sve dok studenti koordinišu, nema brige. Do sada se pokazalo da su takvi incidenti nastupali nakon mirnih protesta, naravno, izazvani od strane ubačenih elemenata- kazala je sagovornica Portala ETV. Nada se da će danas sve proći mirno i dostojanstveno.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101151124_9fcc18a0730e55354176f9e05551f11f84db4eddd63e32b556e4d0ebb67acc5a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251101151124_9fcc18a0730e55354176f9e05551f11f84db4eddd63e32b556e4d0ebb67acc5a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1205" loading="lazy" alt="Novi Sad"></figure>  Podsjećamo, Novi Sad i cijela Srbija obilježavaju godišnjicu od tragičnog pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, kada je život izgubilo 16 ljudi.

Novosađani za Portal ETV: Potresno je i dirljivo, studenti kontrolišu da sve prođe mirno

Građanski aktivista Danijel Kalezić, podnio je dvije pritužbe Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore protiv kompanija “Fabrica MNE” i “Etno selo Montenegro – Restoran Mayka” zbog objava na društvenim mrežama koje, kako navodi, predstavljaju otvoreni govor mržnje i diskriminaciju na osnovu nacionalnog i etničkog porijekla.
U objavama tih subjekata od 27. oktobra 2025. godine, restorani su javno najavili bojkot dostavljačke kompanije “Glovo”, uz objašnjenje da to čine kako bi izbjegli da “migranti” ili “turski državljani” donose njihovu hranu, direktno povezujući čitavu grupu ljudi s “nemilim događajima” u Podgorici.
- Ovakve poruke nisu samo moralno neprihvatljive, već i direktno krše Ustav i Zakon o zabrani diskriminacije, jer pozivaju na isključivanje cijele etničke grupe iz javnog i profesionalnog života. One normalizuju ideju da kontakt sa ljudima određene nacionalnosti predstavlja prijetnju – što je suština dehumanizacije i segregacije- izjavio je Kalezić.
Kalezić je istakao da ovakvi javni istupi doprinose stvaranju atmosfere straha, nesigurnosti i neprijateljstva prema osobama stranog porijekla, posebno u trenutku kada se u Crnoj Gori širi netrpeljivost i govor mržnje prema državljanima Turske. U pritužbama je, kako navodi, naglasio da ga ovakve izjave lično pogađaju iz porodičnih razloga, te da je veoma zabrinjavajuće to kakve su posljedice ovakvih diskriminatornih narativa kojima smo svjedočili tokom prethodne nedjelje.
Takođe je, ističe, podsjetio da ovo nije prvi put da pojedini subjekti, poput „Etno sela Montenegro“, koriste društvene mreže za širenje netrpeljivosti – podsjećajući da su i 2020. godine javno objavljivali poruke kojima su omalovažavali LGBTIQ osobe nakon usvajanja Zakona o životnom partnerstvu.
- Ovo nije incident, već obrazac diskriminatorskog ponašanja koji pokazuje koliko su institucije spore u reagovanju na govor mržnje i širenje netrpeljivosti. Svaka poruka koja dijeli ljude po porijeklu, vjeri, boji kože, seksualnoj orijentaciji ili bilo kom gdugom osnovu – mora biti sankcionisana- poručio je Kalezić.

Kalezić podnio dvije pritužbe Ombudsmanu protiv kompanija “Fabrica MNE” i “Etno selo Montenegro – Restoran Mayka”

Uoči komemorativnog skupa koji će sjutra biti održan u Novom Sadu, povodom godišnjice tragedije na željezničkoj stanici u kojoj je poginulo 16 osoba, a jedna teško povrijeđena, studenti iz različitih krajeva Srbije pješače ka tom gradu, odajući počast nastradalima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031231040_ad827b836e762a18565a3689435bbd62d30d7ee66084f827325faf4adbb770b5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031231040_ad827b836e762a18565a3689435bbd62d30d7ee66084f827325faf4adbb770b5" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="studenti"> </figure>  Prema informacijama koje su učesnici marša dostavili Portalu ETV, dio studenata će prenoćiti u studentskim domovima i na fakultetima, gdje su im kolege mjesecima pripremale smještaj. - Na fakultetima su im spremili dušeke, posteljinu, papuče – sve. Već mjesec dana Zborovi organizuju doniranje, pranje i peglanje posteljine za kampus... Mame su, naravno, oprale i opeglale tonu - navode studenti. Oni dodaju da će ostali učesnici – studenti i građani – biti smješteni po domaćinstvima u Novom Sadu i okolini, te da je podrška lokalnog stanovništva ogromna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031231040_0f930e9498e6392d3075a916332c636e63bd9cd07c0d4817ae97d7dae3af5f61.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031231040_0f930e9498e6392d3075a916332c636e63bd9cd07c0d4817ae97d7dae3af5f61" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="studenti"> </figure>  - Nećete vjerovati, ponuda smještaja je veća od potražnje. Zabranjena je svaka zloupotreba – niko ne smije da naplati. Ljudi otvaraju vrata svojih domova i srca - ističu učesnici. Opisali su i emotivnu atmosferu koja prati ovaj jedinstveni poduhvat solidarnosti: - Ova djeca su čudo. Svi šetaju, smiju se i plaču u isto vrijeme. A u gradu – milion ljudi, pun Bulevar. Komemorativni skup biće održan na godišnjicu nesreće u kojoj se 1. novembra prošle godine urušila nadstrešnica rekonstruisane željezničke stanice, što je označilo jednu od najvećih tragedija u novijoj istoriji Novog Sada. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FmrTvc0aT4sM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: standardi-u-crnoj-gori

Jutro na TV E: U čemu Crna Gora postavlja standarde, podrška ženama koje se bore sa karcinomom dojke, Gojko Berkuljan...

Mrkić: Porodica pacijentkinju nije zatekla mrtvu na podu

Rusa tri puta manje, Turaka dva puta više

Političke turbulencije i velikosrpska ideologija čine autohtone Hrvate nesigurnim

Napad u vozu u Londonu: Desetoro izbodenih, devetoro u kritičnom stanju

PRATITE TVe UŽIVO