Službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) su po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) ušli u sjedište Barske plovidbe u Baru, gdje su tražili na uvid dokumentaciju oko sporne odluke o prodaji stare zgrade kompaniji Roaming Montenegro.
Više izvora Vijesti navelo je da su službenici SPO u subotu od ranog jutra bili u Barskoj plovidbi, jer je SDT odmah reagovalo nakon što su se u medijima pojavile informacije o mogućem namještanju prodaje i nezakonitom isključivanju jednog od ponuđača.
Ministarstvo pomorstva krajem aprila tražilo je urgentnu prodaju imovine - stare poslovne zgrade, ali i poslovnog prostora u Beogradu, kako bi Barska plovidba, 21. jula ove godine, imala novac da plati ratu kredita Eksim banci i kako bi pomogla spasavanje brodova Crnogorske plovidbe.
Zbog toga je raspisan oglas za prodaju stare poslovne zgrade Barske plovidbe, u elitnom dijelu u centru Bara, a dvije ponude dostavljene su 27. juna ove godine.
Komisija je na otvaranju konstatovala da su obje ponude - kompanije Roaming Montenegro i Admiral holding, ispravne.
Kompanija Admiral holding je za oronulu zgradu, koja se ne koristi već četvrt vijeka, ponudila 1,95 miliona eura, dok je Roaming Montenegro ponudila 1,75 miliona. 
 
Prema oglasu Barske plovidbe, jedini kriterijum za izbor najboljeg ponuđača bila je visina ponude. 
 
Izvršni direktor, Boris Mihailović, je sredinom prošle sedmice saopštio da će tu nekretninu od 1,8 hiljada kvadrata prodati drugorangiranom ponuđaču na oglasu odnosno kompaniji Roaming Montenegro za 1,75 miliona eura, što je tek nešto malo više od početne cijene. 
 
To je za 200 hiljada eura manje od ponude koju je dostavila kompanija Admiral Holding. 
 
Mihailović je ponudu Admirala nakon višednevnog analiziranja, ali i konsultacija sa advokatskim timom, proglasio neispravnom, zbog navodno manjkave prateće dokumentacije.
On je u saopštenju potvrdio da je iz kompanije Admiral holding navodno dostavili neispravnu dokumentaciju, odnosno netačnu izjavu ovjerenu kod notara.
Oglašavanje Barske plovidbe i odluka o najboljem ponuđaču uslijedila je nakon što su se iz kompanije Admiral holding obratili javnosti i nagovijestili da se priprema scenario kako bi se nekretnina prodala Roaming Montenegru, navodeći da sumnjaju da se oglas namješta, te da u cijelom postupku “ima posla za tužilaštvo”.
- Kako je jedini uslov za izbor ponuđača viša cijena, čudi da je Komisiji i izvršnom direktoru potrebno toliko vremena da utvrde razliku između dva broja, osim ako nije u pitanju neka druga namjera na koju sumnjamo od trenutka kada je trebalo da se održi javno otvaranje ponuda i kada smo saznali ime konkurenta - navodi se u saopštenju kompanije Admiral holding.
Nakon toga Mihailović je potvrdio je da je 21. jula donijeta odluka da se stara poslovna zgrada proda kompaniji Roaming Montenegro, naglašavajući da je Admiral holding navodno nije dostavio ispravnu dokumentaciju, odnodno da su dostavili, kako je napisao, netačnu izjavu ovjerenu kod notara.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sumnjiv tender za staru zgradu Barske plovidbe

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski telefonski je razgovarao sa svojim finskim kolegom Aleksanderom Stubom, a tema razgovora bili su pregovori o okončanju rata koji Rusija vodi protiv Ukrajine. Zelenski je naglasio značajan napredak u pripremama za ključne sastanke u Sjedinjenim Američkim Državama, prenosi Ukrainska Pravda.
U objavi na društvenoj mreži X, Zelenski je naveo da je sa Stubom razgovarao o koordinaciji sa partnerima u okviru mirovnih pregovora.
- Ovdje u Ukrajini trenutno se pripremamo za sastanke i pregovore u Sjedinjenim Američkim Državama, a od danas su naši timovi – ukrajinski i američki pregovarački timovi – postigli značajan napredak. Mnogo je urađeno u izradi potrebnih sigurnosnih garancija, plana oporavka i ekonomskog razvoja, kao i okvirnog dokumenta od 20 tačaka - objavio je Zelenski.
Dodao je da ukrajinska strana marljivo radi na postizanju "zajedničkog uspjeha za Ukrajinu i cijelu Evropu, za Sjedinjene Američke Države i predsjednika Trampa, za sve naše partnere širom svijeta i za globalni mir".
Zelenski se posebno zahvalio članovima američkog pregovaračkog tima Stivu Vitkofu i Džaredu Kušneru, kao i svima koji pomažu u pregovorima.
Ranije danas, 26. decembra, Zelenski je izjavio da je plan od 20 tačaka za mirno rješenje rata već 90 odsto spreman. Nacrt dokumenta prvi put je javno predstavio 24. decembra.
Prema ranijim izvještajima Bloomberga, postoje indicije da će Rusija zahtijevati značajne izmjene nacrta mirovnog plana koji su dogovorile Ukrajina i Sjedinjene Američke Države.

Zelenski se hitno oglasio: Objavio nove informacije o mirovnom planu

Skoro pet sati lokalni parlament u Herceg Novom bavio se novcem koji će dati građani za funkcionisanje opštinske administracije, javnih preduzeća, ustanova i Agencija, kao i za investicije, te razne izdatke i obaveze u 2026. godini. Budžet od 34, 6 miliona eura, samo je 250 hiljada veći od ovogodišnjeg rebalansiranog i usvojen je glasovima većine kao tek prva od 50 tačaka proširenog dnevnog reda.
Niti jedan od amandmana koje je predložio opozicioni DPS nije usvojen, poput preusmjeravanja sredstava za nabavku aparata za mjerenje debljine asfalta i izgradnju katastra voda, o nabavci skenera za Opštu bolnicu Meljine, kao i amandman da se u budžet uvrsti stavka „Novski bazar“. Iz vlasti su bili protiv ili uzdržani.
U jednom momentu sjednica je na kratko prekinuta, umalo da je došlo i do udaljavanja sa sjednice odbornice GP Idemooo, Olivere Doklestić. Nju je više puta opominjao predsjednik Skupštine zbog uvredljivih riječi na račun vlasti, te ometanja tokom govora predsjednika Opštine.
Inače, Ljiljana Luičić iz Sekretarijata za finansije, obrazložući dokument, kazala je da su sopstveni prihodi čak 74,42 odsto, od čega više od polovine od lokalnih poreza. Najznačajniji dio prihoda od lokalnih poreza odnosi se na porez na nepokretnosti, 13,4 miliona eura.
Iz najjače vladajuće stranke u parlamentu, Demokratske Crne Gore, su hvalili viziju, stabiilnost finansija, oslonac na sopstvene izvore u budžetu, koji je po riječima Nikole Samardžića realan, a ne populistički.
Iz iste partije odbornik Đorđe Vasilevski pohvalio je lokalnu vlast što nastavlja da grad vodi putem razvoja i napretka, “za razliku od onoga što je bilo prije sedam, osam godina”.
Koalicioni partner Demokrata, odbornik Otvorene Boke, Dragiša Delić ukazao je da je budžet inflatoran, te da su zanemarena mala, mikro srednja preduzeća, kao i podsticaj za poljoprivredu.
Odbornik NSD-a Mitar Кisjelica informisao je da će iduće godine biti više sredstava za projekte Kancelarije za međunarodnu saradnju i biće neophodan rebalans. Pohvalio je veća izdvajanja za sport. Jovan Mićunović iz iste vladajuće partije tražio je objašnjenje za opštinsko izdvajanje od 200 hiljada eura za olimpijski bazen u Igalu, s obzirom na to da je rečeno da će ga finansirati država.
Iz opozicije su uglavnom kritikovali ponuđeni dokument smatrajući ga najnestabilnijim do sada, jer su, kako je kazao odbornik DPS-a Vladimir Kosić upitna 3,5 miliona eura zbog moratarorijuma UNESCA na gradnju.
Pretpostavlja da će naknadama od urbane sanacije nelegalnih objekata biti pokriveno 2, 6 miliona eura. Pohvaljuje veće iznose za nagrade u sportu i sanaciju stepeništa u široj zoni grada.
Odbornicia DPS-a Slađana Vujović smatra da je neophodno dugoročno strateško planiranje razvoja poljoprivrede, edukacija poljoprivrednika.
Suma za razne subvencije za poljoprivredu od 40 ili 60 hiljada eura je sramna, jer se zadovoljava potreba krupnog kapitala i potjeraju naši poljoprivrednici sa pijace iz centra grada, istakla je odbornica GP Idemooo, Olivera Doklestić. Kritikovala je vlast što zapostavlja poljoprivredu i betonizuje obalu i zaleđe, pretvara plodno zemljište u građevinsko.
- Samo Sutorinsko polje moglo bi da hrani cijelu Boku - kaže Doklestić.
Odbornik Novske liste, Jovan Subotić smatra da je gradska pijaca kroz decenije postala sastavni dio identiteta grada i kao takva mora nastaviti da postoji kao primarno mjesto okupljanja Novljana i dio turističke ponude. Ali problem je i nepristupačna saobraćajnica, neprilagođenost za OSI, limitirani resursi za prodaju proizvoda za koje su potrebni posebni uslovii.
Predložio je da se izdaci za uređenje fasada na stambeno poslovnim objektima i uređenje pijace 550.000 hiljada, uvećaju za 300.000 eura, na uštrb sredstava za putnu i komunalnu infrastrukturu, odnosno investiciono održavanje objekata lokalne samouprave.
Prema riječima predsjednika Opštine, Stevana Кatića budžet za iduću godinu je jedan od rekordnih, posebno upoređujući ga sa onim iz 2017. godine. Tada su došli na vlast, a budžet je bio 13 miliona eura. Tvrdi da se danas investitori vraćaju, te da Herceg Novi ima dinamički razvoj.
Opština je spremna da daje subvencije poljoprivrednicima, ali nema dovoljno interesovanja među njima da ta sredstva koriste, tvrdi Katić, smatrajući da je na državi da se više strateški pobrine za ovu oblast.
Komentarišući opaske iz opozicije što Njegoševa ulica još nije tehnički primljena nakon rekonstrukcije kazao je da će do toga doći kada se otklone nedostaci koje je utvrdio nadzor.&nbsp;
- Teško je naći kvalitetne izvođače, zato se često i raskidaju ugovori za razne poslove - istakao je predsjednik Opštine.
On je potvrdio da će Herceg Novi dobiti prvi savremeni olimpijski bazen u Igalu, za 40 miliona eura, a da je obaveza Opštine bila samo izrada projektne dokumentacije za 600 hiljada eura.

Herceg Novi: Izglasan budžet težak 34,6 miliona eura, nije prošao nijedan amandman DPS-a

Crna Gora je malo tržište, sa ograničenom radnom snagom i niskom proizvodnom bazom – ali imamo svoje prednosti: snažan međunarodni imidž, prirodne resurse i jasnu evropsku perspektivu. Ulazak u Evropsku uniju znači jaču vladavinu prava, stroge kontrolne mehanizme i veću odgovornost svih institucija, ali i slobodniji protok radne snage i kapitala, poručio je premijer Milojko Spajić na tradicionalnom godišnjem sastanku privrednika sa predsjednikom Vlade i ministrima, gdje je ocijenjeno da je poslovni ambijent u 2025. godini blago unaprijeđen u odnosu na 2024. godinu. Spajić je poručio da je kontinuitet dijaloga sa privredom jedan od ključnih elemenata ekonomske politike Vlade, posebno u periodu velikih unutrašnjih i spoljnopolitičkih izazova. - Od prvog dana vodimo jasnu i dosljednu poresku politiku – smanjujemo opterećenje na rad i fiksne troškove, a oslanjamo se na oporezivanje potrošnje. Taj pravac je nepromijenjen i donosi potpunu predvidivost poslovanja, jer privreda mora da zna na čemu je - poručio je premijer. Spajić je naglasio da Crna Gora, kao malo i otvoreno tržište, mora graditi konkurentnost kroz stabilnost, evropsku perspektivu i pametno postavljenu poresku politiku, uz snažan fokus na diversifikaciju ekonomije i jačanje konkurentnosti kroz: razvoj energetike kao drugog strateškog stuba, uz turizam, intenzivni razvoj infrastrukture i digitalizaciju. On je najavio da nas u narednoj godini očekuje implementacija najvećih infrastrukturnih projekata decenijama unazad - izgradnja druge dionice auto-puta, rekonstrukcija željeznice i unapređenje aerodroma Podgorica i Tivat.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251226181224_230d28c84b64b53768cc7f5ebdaf07ddb47ed42ad78edae2697ed7cdc35525fa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251226181224_230d28c84b64b53768cc7f5ebdaf07ddb47ed42ad78edae2697ed7cdc35525fa" data-rendition-name="original" width="1890" height="1262" loading="lazy" alt="Sa godišnjeg sastanka"></figure>  - Crna Gora je malo tržište, sa ograničenom radnom snagom i niskom proizvodnom bazom – ali imamo svoje prednosti: snažan međunarodni imidž, prirodne resurse i jasnu evropsku perspektivu. Ulazak u Evropsku uniju znači jaču vladavinu prava, stroge kontrolne mehanizme i veću odgovornost svih institucija, ali i slobodniji protok radne snage i kapitala. Zato moramo povećati konkurentnost naše privrede kako bi iskoristili sve benefite jedinstvenog evropskog tržišta a to ćemo postići: transparentnom i podsticajnom poreskom politikom, izgradnjom infrastrukture i usvajanjem evropskih standarda jer samo tako možemo dugoročno privući investicije i zadržati ljude u Crnoj Gori – kazao je on. Na kraju, poručio je da država i privreda moraju zajednički mijenjati ambijent u kojem se rad i preduzetništvo isplate. - Sinergetski efekat strateškog partnersta Vlade i privrede, doprinijeće doprinijeli ulasku naše zemlje u EU 2028. godine - poručio je on. Premijer je čestitao novu dokapitalizacija kompanije Voli od strane dugogodišnjeg partnera - Evropske banke za obnovu i razvoj, koji predstavlja jednog od najkredibilnijih partnera privredi i predstavlja snažnu evropsku poruku. <h2>Turizam pokazuje znake oporavka, potrebno dugoročno rješenje za ACG</h2> Predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić kratko je u svom uvodnom izlaganju predstavila Analizu poslovanja crnogorske privrede u 2025. godini, koja je urađena na osnovu zvaničnih podataka, sektorskih analiza, istraživanja poslovnog ambijenta i svakodnevne komunikacije sa privrednicima. Ovaj dokument jasno pokazuje gdje se danas nalazimo, kako izgleda struktura našeg rasta, te koliko je ona dugoročno održiva. Analiza pokazuje da crnogorska ekonomija i u 2025. godini bilježi solidan rast od oko tri odsto, na nivou većem od prosjeka Evropske unije, uz očuvanu makroekonomsku i fiskalnu stabilnost, stabilan finansijski sektor, rast zaposlenosti i napredak ka EU, uključujući ulazak u SEPA sistem. Turizam pokazuje znake oporavka, ali se naglašava potreba za dugoročnim i održivim rješenjem za Aerodrome Crne Gore. Ipak, upozorava se da je dosadašnji model rasta previše zasnovan na potrošnji i uvozu, dok proizvodni sektori – poljoprivreda, industrija, energetika i građevinarstvo – i dalje bilježe izazove produktivnosti. - Rast zasnovan na potrošnji može kratkoročno izgledati snažno, ali bez proizvodnje i investicija ne može biti održiv. Jačanje domaće proizvodnje je centralno razvojno pitanje Crne Gore, posebno poljoprivrede i prehrambene industrije, ali i prerađivačkih djelatnosti koje imaju potencijal da smanje uvoznu zavisnost, povećaju izvoz i stvore stabilniju osnovu za dugoročni rast - rekla je Drakić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251226181224_60c020d34c7dddf1cc39a3052a9d9ce74be521f0321541df359343e446a7fa74.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251226181224_60c020d34c7dddf1cc39a3052a9d9ce74be521f0321541df359343e446a7fa74" data-rendition-name="original" width="1890" height="1262" loading="lazy" alt="Sa godišnjeg sastanka"><figcaption>Nina Drakić(Photo: Privredna komora)</figcaption></figure>  Ujedno, privreda izražava zabrinutost zbog strukture stranih direktnih investicija, koje su dominantno usmjerene na nekretnine i ne doprinose razvoju proizvodnih kapaciteta, izvoza i konkurentnosti. Analiza ukazuje i na slabosti poslovnog ambijenta: česte promjene propisa, nedovoljnu predvidivost, administrativna opterećenja i poreske mjere koje destimulišu ulaganja, naročito u poljoprivredu, prehrambenu industriju i turizam. - Privreda Crne Gore nema nerealna očekivanja da se svi sistemski izazovi mogu riješiti brzo i jednostavno. Ipak, očekujemo da se izazovi sagledaju realno, da se poruke privrede pažljivo razmotre i da zajednički gradimo jasan razvojni pravac i stabilan regulatorni okvir, a sve u cilju jačanja konkurentnosti i diversifikacije privrede. Upravo u tom duhu, Privredna komora Crne Gore želi da ostane pouzdan partner Vladi – ne pitajući samo šta država može učiniti za privredu, već šta zajedno možemo učiniti za razvoj Crne Gore - zaključila je Drakić. <h2>Potrebno snaženje Luke Bar</h2> U diskusiji je ukazano i na potrebu snaženja Luke Bar i otklanjanja određenih izazova u njenom poslovanju. Turistički poslenici su zatražili od Vlade vraćanje stope PDV na usluge smještaja od sedam odsto kako bi se doprinijelo konkurentnosti destinacije, kao i mogućnost izuzeća od najavljenog sedmočasovnog radnog vremena. Ministarka rada Naida Nišić je najavila liberalizaciju zapošljavanja u oblasti turizma, te ocijenila da će ublažavanju deficita kadra u ovoj oblasti doprinijeti novi Zakon o strancima i, sa druge strane, lakše zapošljavanje studenata. Premijer je kazao da EU pomno prati usklađivanje obaveza Crne Gore u dijelu usklađivanja viznog režima sa evropskim, što se mora u potpunosti uraditi do kraja 2026. godine, uz istovremeno uvođenje elektronskog viznog sistema. Najavio je otvaranje avio-linija od strateškog značaja, a država će, kako je rekao, imati mogućnost da finansijski pomogne njihovo uspostavljanje ka glavnim gradovima evropskih država. Predstavnici agrara ukazali su da je potrebno sredstva iz grantova izuzeti iz osnovice za obračunavanje poreza na dobit, te relaksirati ovaj nisko profitabilni sektor visokog poreza na nepokretnost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251226181224_6da48764ef9a58bc3ebd26f291cc21471ba52730ab37f7d59b1e14790ccd6009.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251226181224_6da48764ef9a58bc3ebd26f291cc21471ba52730ab37f7d59b1e14790ccd6009" data-rendition-name="original" width="1890" height="1261" loading="lazy" alt="Sa godišnjeg sastanka"></figure>  Premijer Spajić je naglasio da će poljoprivreda biti u fokusu Vlade narednih godina, te najavio da će investicije u ovom sektoru imati podršku države. Iz sektora metalurgije je ukazano na izazove koje nosi CBAM, te da bi dodatno opterećenje koje proizilazi iz njegove primjene moglo da prekine proizvodnju u UNIPROM KAP-u, što bi 300 radnika ostavilo bez posla. O ovom važnom pitanju, najavljeni su međusektorski razgovori već za početak sedmice. Predstavnici građevinskog sektora ukazali su na problem nedostatka kvalifikovane domaće radne snage, zbog čega smatraju da je neophodno povećati plate na odgovornim pozicijama i obezbijediti dovoljan broj stručnih izvršilaca. Predstavnici sektora postavili su pitanja formiranju agencija za planiranje prostora na državnom i lokalnom nivou, te izgradnji Veljeg brda. Iz Ministarstva prostornog planiranja saopšteno je da je u toku raspisivanje konkursa za idejna urbanističko-arhitektonsko rješenje za Velje brdo, i da se početak radova očekuje u narednoj godini. Kada je u pitanju državna agencija za planiranje prostora, naveli su da je formirana, te da su raspisani oglasi za zapošljavanje, a početak njenog rada se očekuje nakon praznika. Iz komunalnog sektora naglašeno je da se u okviru Poglavlja 27 mora otvoriti više prostora za rješavanje kompleksnih pitanja, te da bez snažnijih ulaganja u komunalnu infrastrukturu nema održivog razvoja. Posebno je ukazano na potrebu izgradnje regionalnih centara i većih ulaganja u komunalnu opremu. Spajić je naglasio da Vlada daje punu podršku realizaciji komunalnih projekata i da je neophodno da se sprovedu što prije, jer je ekologija temelj evropskih politika.

Spajić: Podsticajnom poreskom politikom i usvajanjem evropskih standarda možemo dugoročno privući investicije i zadržati ljude u Crnoj Gori

Vijeće Višeg suda usvojilo je žalbu odbrane i ukinulo pritvor bivšem ministru poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutinu Simoviću - potvrdio je Portalu ETV njegov branilac, advokat Miroslav Adzić.
Simoviću je izrečena mjera zabrane sastajanja sa nesaslušanim svjedocima.
Simović je uhapšen u ponedeljak po nalogu SDT-a.
Njemu se na teret stavlja zloupotreba službenog položaja, odnosno da je u periodu od 2017. do 2020. godine kao ministar poljoprivrede zloupotrijebio pravo na reprezentaciju.
- Osumnjičen je da je u roku od tri godine u desetak slučajeva zloupotrijebio pravo na reprezentaciju u ukupnom iznosu od oko 5.000 eura, te da je riječ o vise računa u iznosu od &nbsp;100 do oko 500 eura - rekao je ranije advokat Adžić za naš Portal.

Simović se brani sa slobode

Sjevernokorejski lider Kim Džong Un naredio je zvaničnicima da povećaju proizvodnju projektila i izgrade više fabrika kako bi zadovoljili rastuće potrebe njegove vojske za tim projektilima.
Pjongjang je posljednjih godina značajno povećao testiranje raketa s ciljem, kako kažu analitičari, poboljšanja sposobnosti preciznih udara, izazivanja Sjedinjenih Američkih Država, kao i Južne Koreje, te testiranja oružja prije izvoza ključnom savezniku Rusiji.
Tokom posjete fabrikama municije u pratnji visokih zvaničnika, državna Korejska centralna novinska agencija (KCNA) saopštila je da je Kim Džong Un naredio fabrikama da se pripreme za napornu godinu koja je pred njima.
Sjevernokorejski lider je rekao da je potrebno "dodatno proširiti ukupne proizvodne kapacitete" kako bi se održao korak s potražnjom oružanih snaga Pjongjanga i naredio izgradnju novih fabrika municije, izvještava KCNA.
- Sektor proizvodnje projektila i granata je od najveće važnosti za jačanje ratnog odvraćanja - rekao je Kim Džong Un.
Sjeverna Koreja i Rusija su se zbližile otkako je Moskva počela invaziju na Ukrajinu prije skoro četiri godine, a Pjongjang je poslao trupe da se bore za Rusiju, zajedno s artiljerijskim granatama, raketama i raketnim sistemima dugog dometa.
Zauzvrat, Rusija šalje Sjevernoj Koreji finansijsku pomoć, vojnu tehnologiju te zalihe hrane i energije, kažu analitičari.
Vašington je takođe ukazao na dokaze da Rusija pojačava podršku Sjevernoj Koreji, uključujući pružanje pomoći u naprednoj svemirskoj i satelitskoj tehnologiji, u zamjenu za njenu pomoć u borbi protiv Ukrajine.
Posjeta sjevernokorejskog lidera objavljena je dan nakon što su državni mediji objavili da je obišao fabriku nuklearnih podmornica i obećao da će se suprotstaviti "prijetnji" da Južna Koreja proizvodi vlastite takve brodove uz podršku Vašingtona.
- Sjevernokorejski lider je takođe saznao o istraživanju "novog podvodnog tajnog oružja - saopštila je KCNA.

Kim Džong Un naredio fabrikama da se pripreme za napornu godinu i proizvode više raketa

Jake kiše koje su padale proteklih dana u velikim djelovima Kalifornije izazvale su poplave i klizišta, a poginule su tri osobe.
Kako je prenio BBC, oluje, za koje se očekuje da će trajati i tokom današnjeg dana, donijele su 27 centimetara kiše u neke djelove okruga Los Anđeles, izazvale evakuacije i onemogućile saobraćaj glavnim ulicama.
Hitne službe morale su izvesti nekoliko akcija spašavanja, uključujući ljude zaglavljene u vozilima zbog porasta nivoa poplavnih voda.
Guverner Kalifornije Gavin Njusom proglasio je vanredno stanje u Los Anđelesu i drugim okruzima južne Kalifornije.
Oko 100.000 ljudi u državi bez struje je od četvrtka uveče.

Jake kiše u Kaliforniji izazvale poplave i klizišta, poginule tri osobe

Bivši premijer Malezije Nadžib Razak danas je osuđen zbog pranja novca, jer je na svoje privatne račune prebacio više od 700 miliona dolara iz fonda 1MDB, koji je u vlasništvu Ministarstva finansija.
Nadžib je negirao da je počinio bilo kakvo krivično djelo i rekao da je novac na njegovom računu "politička donacija iz Saudijske Arabije", kao i da su ga "obmanuli finansijeri predvođeni Lou Tejk Džom".
Lou Tejk Džo, za koga se smatra da je organizator ove šeme, još uvijek je na slobodi.
Sutkinja Kolin Lorens Sekera rekla je da je Nadžibova tvrdnja o saudijskoj donaciji "nevjerovatna".
Četiri pisma navodnih saudijskog donatora su falsifikovana, a dokazi jasno pokazuju da sredstva potiču iz fonda 1MDB, rekla je ona.

Bivši premijer Malezije osuđen zbog pranja novca

Električna vozila su u novembru prvi put premašila tržišni udio od preko 26 odsto u novim registracijama u Francuskoj, a to se nije desilo slučajno.
Električni automobili već neko vrijeme doživljavaju procvat u Francuskoj. Ovaj trend se nastavio i u novembru 2025. Uprkos ukupnoj stagnaciji automobilskog tržišta, postavljen je novi rekord: Električni automobili su prvi put ostvarili tržišni udio od veći od 26 odsto.
Prema podacima Averea (Evropskog udruženja za elektromobilnost), u novembru je novo registrovano ukupno 37.723 električnih vozila (putničkih automobila i lakih komercijalnih vozila). To predstavlja povećanje od 48,5 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Tržište privatnih kupaca zabilježilo je posebno snažan rast: 34.533 potpuno električnih putničkih automobila registrovano je na privatne osobe, što znači da je više od jednog od četiri novoregistrovana vozila u novembru bilo isključivo električno.
Razlog velike potražnje za električnim automobilima u Francuskoj je jednostavana. Početkom 2024. godine, francuska Vlada je pokrenula program lizinga električnih automobila koji subvencioniše država, namijenjen osobama s niskim primanjima kojima je automobil bio potreban za posao i koje su živjele najmanje 15 kilometara od svog radnog mjesta. U tom programu mjesečne rate su počinjale od 100 eura za mala električna vozila. Ipak, zbog neočekivano velike potražnje, s više od 50.000 zahtjeva - više nego dvostruko više od planiranog broja - program je obustavljen nakon manje od mjesec, a program zavnično završava s krajem 2025. godine.
Program lizinga, s obimom finansiranja od 370 miliona eura, ponovo je bio u funkciji od septembra 2025. godine. U zavisnosti od automobila i ličnih okolnosti, moguće je bilo dobiti automobil s ratom od 140 do 200 eura, s maksimalnom subvencijom od 7.000 eura po vozilu. Cilj programa je da se na ceste stavi oko 50.000 dodatnih električnih automobila, a istovremeno ojača evropska proizvodnja vozila, u skladu s ciljem vlade da značajno proširi elektromobilnost u Francuskoj.
<h2>Reno dominira na tržištu</h2>
Jedan model posebno ima koristi od vladinih subvencija u Francuskoj: Reno "5 E-Tech". Samo u novembru registrovano je 5.325 novih Renoa 5. Inače, ovaj šarmantni francuski kompakt uživa veliku popularnost širom svijeta. Fabrika Ampere Electric City radi punim kapacitetom i proizvela je više od 100.000 R5 E-Tech vozila za samo 15 mjeseci. U francuskoj statistici prodaje potpuno je bacio na koljena približne konkurente, gdje ga slijedi Pežo e-208 sa znatnim zaostatkom i 2.072 prodata primjerka. Na trećem mjestu je Reno Senik, koji nastavlja svoj stalan rast.

Tag: stara-sgrada

Sumnjiv tender za staru zgradu Barske plovidbe

Zelenski se hitno oglasio: Objavio nove informacije o mirovnom planu

Herceg Novi: Izglasan budžet težak 34,6 miliona eura, nije prošao nijedan amandman DPS-a

Spajić: Podsticajnom poreskom politikom i usvajanjem evropskih standarda možemo dugoročno privući investicije i zadržati ljude u Crnoj Gori

Simović se brani sa slobode

PRATITE TVe UŽIVO