Tri osobe povrijeđene su u udesu koji se jutros desio na Starom Aerodromu u Podgorici - saopšteno je Portalu ETV iz Operativno komunikaconog centra Uprave policije (OKC).
Saobraćajna nezgoda se desila na Bulevaru Veljka Vlahovića kod skretanja za Dom starih u 6.42 sati.
- U Urgentni centar transportovani su: E.Dž, A.Dž. i R.M. - dodali su u OKC-u.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Tri osobe povrijeđene u udesu na Starom Aerodromu

A.M. (27) i V.M. (26) uhapšeni su u Podgorici zbog sumnje da su opljačkali dvije starije osobe, pri čemu su jednog 69-godišnjeg muškarca pretukli i polomili mu vilicu.
Kako je saopšteno iz policije, oni su ga 21. juna pratili od Željezničke stanice u Podgorici ka naselju Stari aerodrom, sustigli ga kod jedne stambene zgrade i napali udarajući pesnicama i nogama u glavu i po tijelu, a A.M. mu je, kako su naveli u policiji, oteo torbicu sa novcem, mobilnim telefonom i ključevima od kuće.
- Oštećenom licu su nakon ukazivanja ljekarske pomoći, izvještajem ljekara specijaliste konstatovane teške tjelesne povrede, u vidu preloma vilične kosti, zbog čega je operisan u Kliničkom centru Crne Gore - kazali su u policiji.
Istog dana su, kako ističu u policiji, na Koniku do ulaza u zgradu pratili stariju gospođu (70) kojoj su istrgli novčanik u kojem je bilo oko 260 eura, ali i lična dokumenta i bankovna kartica. Onda su pobjegli.&nbsp;
Policija ih je, kako su saopštili, pronašla i uhapsila zbog sumnje na razbojništvo i tešku krađu na štetu dva starija lica. Protiv njih je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeta krivična prijava, a nakon saslušanja im je određeno zadržavanje.

500x500

Dvojica mladića opljačkali i slomili vilicu starcu, a onda i starijoj gospođi istrgli novčanik sa 260 eura, dokumentima i karticom

Uprava za inspekcijske poslove uklonila je neleglni auto -plac iz Ulice Josipa Broza Tita koji je bio na javnoj površini.
Direktor Uprave Branko Kovačević saopštio je za „Dan“ da su prepoznali nekoliko lokacija na kojima su otvoreni auto placevi za prodaju automobila te da će u narednom periodu biti uklonjeni sa Zabjela, iz Zagoriča i Zlatice.
<h2>Olupine zauzele od 300 do 500 parking mjesta</h2>
Počeli smo ukalanje olupina sa tertitorije grada i na taj način ćemo osloboditi značajan broj parking mjesta, saopštio je Kovačević.
– &nbsp;Pretpostavlja se da postoji između 300 i 500 parking mjesta koje su zauzete olupinama. Kada se oslobode ta mjesta, to izgleda kao da je Grad izgradio novi parking prostor. Građani mogu da pozovu Upravu za inspekcijske poslove i prijave ovakve automobile. Inspektor će prvo izaći na teren kako bi utvrdili da li se radi o ovoj vrsti vozila. Ukoliko se utvrdi da su to ta vozila, sprovešće postupak. Stav uprave Glavnog grada i nas je da krenemo u rješavanje ovog problema. Krenuli smo sa Starog aerodroma zato što je to najveća površina zauzeta automobilima od strane prodavaca. Na površini gdje su se nalazila ova vozila Glavni grad je planirao da uskoro počne da gradi kružni tok, koji će spojiti Zmaj Jovinu ulicu i Bulevar Save Kovačevića. Uskoro bi trebalo da geometri odrade svoj dio posla, pa su im vozila i smetala. Na ovoj lokaciji je bilo oko 120 do 130 automobila. Od tolikog broja, oko 30-ak vozila je premjestio „pauk“ i za njih će biti naplaćeni troškovi premještanja, a to je 65 eura po automobilu. Odrađene su sve procedure, donijeta su rješenja – rekao je Kovačević.
Kovačević dodaje da postoji još par lokacija na kojima su otvoreni auto placevi na obodu grada.
– Već smo napravili raspored djelovanja „pauk“ vozila. Dva „pauk“ vozila su nam do sada stajala za rezervu i sada ćemo ih angažovati za rješavanje ovog problema. Rejonski inspektor će svakog dana obilaziti ove lokacije i ukoliko se ponovo pojavi prodaja automobila, djelovaćemo blagovremeno i nećemo dozvoliti da se ponovi ova slika. Bićemo odlučniji u ovoj namjeri pa nećemo dozvoliti da se ponovi slično – rekao je Kovačević.
Direktor Uprave za inspekcijske poslove navodi da je Glavni grad zadužio Direkciju za imovinu da nađe lokaciju za auto-pijacu.
– Kada se pronađe ta lokacija mislim da će taj problem biti riješen. To će biti pretočeno u skupštinsku odluku o kojoj će se izjasniti odbornici. Kada se otvori auto-pijaca svaki od tih vlasnika placeva koji bude želio koristiće taj prostor u svrhe prodaje automobilima – rekao je direktor Uprave za inspekcijske poslove.

1084x550

Uprava za inspekcijske poslove Podgorice oslobađa javne površine: Uklonjen „divlji” auto-plac sa Starog aerodroma

Sinagogu će, pored vjerskih, obavljati i kulturne aktivnosti i tako dublje povezivati naša dva prijateljska naroda - kazala je nerezidentna ambasadorka Izraela u Crnoj Gori Avivit Bar-Ilan tokom posjete lokacije ovog vjerskog objekta koji je u izgradnju u Podgorici.
Bar-Ilan je, kako se navodi u saopštenju Jevrejske zajednice Crne Gore, uputila zahvalnost Vladi i čelnicima Glavnog grada koji su pomogli da Jevreji u bliskoj budućnosti dobiju sinagogu.
- Imala sam prilike da vidim izuzetno arhitektonsko rješenje buduće građevine, koja će biti kuća, ne samo lokalnog jevrejskog stanovništva, već i brojnih izraelskih turista koji u velikom broju dolaze ovdje da otkriju ljepote Crne Gore. Očekuje se da do kraja ove godine, izuzetno teške za Državu Izrael, njihov broj dostigne čak 200.000 - navela je Bar-Ilan.&nbsp;
Prva sinagoga u Crnoj Gori, simboličnog imena “Gora Gospodnja”, kako ističe, biće od velikog značaja za sve članove Jevrejske zajednice Crne Gore za Podgoričane koji žele da se upoznaju sa jevrejskom kulturom i tradicijom, kao i za kulturnu raznolikost Glavnog grada.
Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović rekla je, tokom obiliska gradilišta, da ono predstavlja simbol suživota i međusobnog poštovanja.&nbsp;
- Živjeti u sredini koja je nacionalno i vjerski raznolika zaista je prava privilegija, a na svima nama je da njegujemo te različitosti i iz njih crpimo ono najbolje za dobrobit svih građana i građanki. Podrška koju je Glavni grad pružio izgradnji prve sinagoge potvrđuje važnost zajedništva i harmonije u multinacionalnim i multivjerskim sredinama. Vjerujem da će ova inicijativa poslati snažnu poruku mira i tolerancije, koje su temelj za jačanje našeg društva - istakla je ona.
Predsjednica Jevrejske zajednice Crne Gore Nina Ofner Bokan kazala je da obilježavaju još jedan korak ka ostvarenju njihovog zajedničkog sna.&nbsp;
- Ovaj projekat je mnogo više od izgradnje sinagoge i Jevrejskog kulturnog centra; on simbolizuje zajedništvo, toleranciju i razumijevanje koje Crna Gora njeguje. Postavljanje kamena temeljca prije sedam godina bio je prvi korak, a značaj ovog mjesta dodatno je osnažen u martu, kada smo, zajedno sa predstavnicima drugih vjerskih zajednica, na inicijativu predsjednice Skupštine GG dr. Jelene Borovinić Bojović, zasadili maslinu – simbol mira i zajedništva. Maslina je donijela rod upravo u vrijeme kada smo konačno započeli gradnju - istakla je ona.

1250x600

Bar-Ilan: Sinagoga će dublje povezivati naša dva prijateljska naroda

Vlasnici stanova Master bloka 8-8 na Starom aerodromu organizovaće u četvrtak 5. decembra u 11 sati protest ispred zgrade Vlade Crne Gore, a cilj ovog okupljanja je hitno rješavanje problema stanara ovog podgoričkog kvarta.
Oni su se 19. novembra obratili premijeru Milojku Spajiću sa molbom za hitnu reakciju kako bi se riješio egzistencijalni problem više od 350 porodica.
Kako su tada naveli, stanove su kupili u redovnoj proceduri, većina kroz kreditno zaduženje, kako bi sticanjem prava svojine riješili stambeno pitanje i olakšali život sebi i porodicama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlasnici-stanova-master-bloka-8-8-traze-hitnu-reakciju-spajica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ipak, zahvaljujući nemarnosti i očiglednim propustima od strane Glavnog grada, a dijelom i Vlade Crne Gore, uskraćena nam je mogućnost da uselimo u stanove čime se direktno ugrožava naš životni standard, budući da jedan broj nas živi kao podstanari, te da je kupljeni stan naš primarni objekat stanovanja. Takođe, jedan dio porodica namjerava da stanove izdaje kako bi otplaćivali rate kredita, a odlaganjem useljenja trpimo materijalnu štetu kroz izgubljenu dobit, čime se stvara i objektivna pravna situacija da ovu štetu nadoknadimo kroz sudske postupke – navodi se u pismu.
Oni u obraćanju podsjećaju da je kompanija ,,Master Inženjering” d.o.o. zaključila 04. jula 2022. godine Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza sa Glavnim gradom i to po osnovu naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta.
Ugovorenu visinu naknade u iznosu od 2.367.280,89 eura investitor je jednokratno platio, čime su ispunjeni uslovi da Glavni grad pristupi ispunjenju ugovornih obaveza koje su iz njegove nadležnosti.
- Ipak, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine u zapisniku o inspekcijskom pregledu koji Vam dostavljamo na uvid konstatuje da prijava građenja nije u skladu sa članom 91 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata. Razlozi koji se između ostalog navode ističu za ovakav stav je nedostavljanje kopije plana, nedostavljanje Elaborata parcelacije po planskom dokumentu, ovjerenog od strane organa uprave nadležnog za poslove katastra za trasu planiranog objekta, nedostavljanje grafičkog prikaza trase objekta na ažurnim katastarskim podlogama itd – piše u obraćanju.
Oni navode da je bitno istaći segment koji se odnosi na obaveze koje proizilaze iz nadležnosti Vlade, a odnose se na prenošenje prava raspolaganja Glavnog grada na zemljište koje predstavlja dio katastarske parcele 5469/1 br. 8501 KO Podgorica III koje je u vlasništvu Države Crne Gore, sa pravom raspolaganja Vlade Crne Gore i pravom upravljanja Željezničke infrastrukture AD Podgorica.
To je, kako ističu, u formi dopisa Vladi upućeno od strane gradonačelnice Olivere Injac tek 26. septembra ove godine.
- Dakle, zbog neažurnosti Glavnog grada, prvenstveno Agencije za izgradnju i razvoj Podgorica, a ujedno i Vlade, Ministarstvo je zabranilo izgradnju navedene saobraćajnice, čime Glavni grad direktno krši svoju ugovornu obavezu prema investitoru i onemogućava useljavanje nama stanarima koje smo sve svoje obaveze uredno izmirili – navode u pismu premijeru.
Vlasnici stanova u Master bloku su u pismu izrazili uvjerenje da će premijer, prije svega kao roditelj, a onda i kao predsjednik Vlade i svih njenih građana, što prije, a u skladu sa nadležnostima, riješiti agoniju sa kojom se suočava sada više od 350 porodica.
- A sjutra još dodatno 1.000 porodica koje će se useliti u zgradu pored koju gradi drugi investitor, a koja takođe zavisi od navedene parcele, odnosno komunalnog opremanja zemljišta - kazali su stanari.

Protest vlasnika stanova Master bloka 8-8 ispred Vlade 5. decembra: Traže hitno rješavanje problema stanara

Više od 350 porodica ne mogu da se usele u stanove koje su kupili u Master bloku na Starom aerodromu, jer odlazeća podgorička lokalna uprava, na čelu sa gradonačelnicom Oliverom Injac, nije dala dozvolu za kanalizacione i vodovodne priključke. Zbog čega - niko ne zna. Stanari, koji su uredno platili svoje stanove razočarani su, kažu, odnosom lokalne samouprave. Iz Glavnog grada nijesu odgovorili Televiziji E kada bi problem u Master bloku mogao da se riješi. &nbsp;
Jedan od onih koji čekaju da se problem riješi je i Nikola Obradović, koji je i dalje podstanar, jer u novom stanu nema vodu, a ne funkcioniše ni kanalizaciona mreža. Razumijevanja gradske uprave, kaže Nikola, nema. 
 
 - Informaciju čekamo posljednjih nekoliko mjeseci. Plan je bio da sve bude gotovo do kraja avgusta. Međutim, kako smo obaviješteni, radovi se prolongiraju zbog odnosa gradske samouprave prema izvođačima. Mi smo na čekanju dok se ne dobije zeleno svjetlo. Izgleda da uvijek fali jedan papir da bi se posao u Crnoj Gori završio - kaže Nikola. 
 
 Zeleno svjetlo da se usele u stanove, uredno plaćene, pored Nikole čeka više od 350 domaćinstava. Budući stanar Master bloka na Starom aerodormu, Darko Bulatović, kaže da je to što se dešava žalosno.
- Zgrada je gotova, stan plaćen, ne znam zašto bi i dalje čekali i mi i izvođač radova. Nedostaje ta priključnica koju Glavni grad ne da, ne znamo iz kojeg razloga. Stvarno je to žalosno. Ne mogu da shvatim da Glavni grad dozvoljava takvu situaciju, s obzirom na to da je Bemax firma, koja je zgradu gradila, sve platila - poručuje Darko. 
 
 Investitor je, tvrdi Vladimir Božović iz Master inženjeringa, ugovorne obaveze prema kupcima ispunio prvog septembra, ali su zgrade u Master bloku i dalje bez priključaka za kanalizacionu i vodovodnu mrežu.
- Master inženjering, kao investitor objekta, je još u julu 2022. godine sa Glavnim gradom sklopio ugovor o komunalnom opremanju lokacije. Glavnom gradu uplaćeno je 2.350.000 eura kako bi se lokacija komunalno opremila i izvela saobraćajnica sa svim infrastrukturnim objektima. Do dana današnjeg to se nije desilo, iako je još od prošle godine bilo više urgencija da se radovi pokrenu. Od toga nema ništa - kaže Božović. 
 
 Zbog toga će investitori biti primorani da tuže Glavni grad. Na takav scenario upozorila je i nezavisna odbornica Glavnog grada Jovana Drobnjak, a štetu bi, kaže, mogla da plaća neka nova lokalna samuprava iz budžeta građana. Drobanjak ističe da situcija u Master bloku na Starom aerodromu nije jedini slučaj te da je, kako tvrdi, na stolu gradonačelnice Injac oko 30 ugovora za komunalno opremanje čijim bi potpisivanjem Glavni grad mogao biti samo u dobitku. 
 
 - Svi su poštovali zakonom predviđene procedure osim Glavnog grada i gradonačelnice Injac, koja ni nakon više mjeseci nije postupila po zakonu. Investitor je pripremio svih 368 stanova kao i nekoliko desetina poslovnih prostora za predaju vlasnicima, ali se to ne može realizovati jer Glavni grad i gradonačelnica Injac lično ne želi da, poštujući zakon, potpiše akt kojim će od nadležnog ministarstva dobiti saglasnost da 70 m2, koji su u vlasništvu Željeznice Crne Gore, budu razmijenjeni i time stvoreni uslovi da se izgradi saobraćajnica oko samog Master Bloka i zgrada priključi na vodovodnu i kanalizacionu mrežu - objašanjava odbornica Drobnjak. 
 
 Iz Glavnog grada nijesu odgovorili Televiziji E kada će problem na Starom aerodormou biti riješen, odnosno, kada će u stanove naseliti više od 350 porodica koje su ih uredno platile.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FTHwck-HEqlo%3Fsi%3DomOWcBqTuAshRZ9n&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Olivera Injac ostavila više od 350 porodica na cjedilu

Dio naselja Stari aerodrom u Podgorici ostao je bez vode zbog pucanja cijevi, a ekipe Vodovoda otklanjaju kvar.
Iz podgoričkog Vodovoda agenciji MINA su kazali da je u pitanju veći kvar i da bi trebalo da potrošači dobiju vodu oko 15 sati.
Cijev je poslije ponoćii pukla u ulici Bore Stankovića.
Iz Vodovoda su rekli da je bez vode više ulica na Starom aerodromu i jedna ulica na Koniku.

Dio Starog aerodroma ostao bez vode zbog pucanja cijevi

Okrenuti smo ka tome da Podgorica bude bolje mjesto za život, da mladi ljudi imaju ambijent adekvatan i za rad i za provod, da preduzetnici 
imaju povoljan poslovni ambijent da realizuju svoje ideje, da najstariji sugrađani imaju dostojanstvene uslove za život, poručio je na Starom 
aerodromu Boris Mugoša kandidat za gradonačelnika i nosilac liste „Evropski savez – Boris Mugoša (SDP, SD, LP i građani) – Podgorica za 
primjer“. 
 
- Zaista je nevjerovatna energija. Moram reći da su zaista fenomenalne reakcije građana na ono što mi kao Evropski savez nudimo, prepoznali su onu iskrenu emociju. Vidite da se ne bavimo drugim političkim opcijama, bavimo se građanima i njihovim svakodnevnim problemima - rekao je Mugoš povodom razgovora sa građankama i građanima Starog aerodroma. 
 
On je naglasio da Evropski savez želi da rješava svakodnevne probleme u Podgorici, kojih je, smatra, mnogo. 
 
- Pristojnost razum i stručnost je osnovna ideja vodilja naše kampanje i zbog toga čini mi se ćemo biti najpozitivnije iznenađenje i da će zaista vlast nakon 29. septembra zavisiti od Evropskog saveza. Ako tako bude ja vam garantujem da će Podgorica biti grad za primjer -rekao je Mugoša. 
 
On je istakao da su vrata Evropskog saveza otvorena svima koji vole ovaj grad, nezavisno od imena, prezimena, porijekla, nacionalne i vjerske pripadnosti. 
 
- Okupljamo se oko ideja, jer samo zajedno možemo mijenjati Podgoricu na bolje. Drage sugrađanke i sugrađani, pridružite se našem timu, budite dio Evropskog saveza, glasajte za broj 3 na izborima 29. septembra a onda već 30. septembra počinjemo da gradimo Podgoricu za primjer - zaključio je Mugoša.

Mugoša na Starom aerodromu: Želimo da rješavamo svakodnevne probleme

Evropska unija danas je stavila Rusiju na crnu listu zbog rizika od pranja novca, saopštila je šefica evropske diplomatije Kaja Kalas.
- Ovo će usporiti i povećati troškove transakcija s ruskim bankama - rekla je Kalas novinarima.

Kalas: EU stavila Rusiju na crnu listu zbog rizika od pranja novca

Rusija je saopštila da je spremna da evakuiše svoje osoblje iz iranske nuklearne elektrane Bušehr dok rastu tenzije između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, naglašavajući rizike po nuklearnu bezbjednost i mogućnost regionalne eskalacije, s obzirom na to da se na toj lokaciji nalazi na stotine ruskih radnika.
Rusija je nuklearnu elektranu Bušehr u Iranu stavila u stanje pripravnosti za evakuaciju, što signalizira pojačanu zabrinutost zbog regionalne eskalacije u trenutku kada Vašington obnavlja vojni pritisak na Teheran.
Aleksej Lihačov, direktor ruske državne nuklearne korporacije, rekao je da je Moskva spremna da povuče svoje osoblje iz postrojenja ukoliko se bezbjednosni uslovi pogoršaju, prenijela je ruska državna novinska agencija TASS.
Upozorenje dolazi nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Tramp pozvao Iran na pregovore ili ga suočio sa znatno snažnijim narednim udarom, dok je Teheran ponovio i spremnost na razgovore i odlučnost da uzvrati.
Bušehr je jedina nuklearna elektrana u Iranu koja je trenutno u pogonu, a u njoj rade stotine ruskih stručnjaka, rekao je predsjednik Vladimir Putin prošle godine. Rusija takođe gradi dodatne nuklearne objekte na istoj lokaciji.
Iako je američki napad na iransku nuklearnu infrastrukturu u junu prošle godine zaobišao Bušehr, Lihačov je ranije upozorio da bi svaki napad na reaktorski kompleks mogao izazvati posljedice uporedive s katastrofom u Černobilju iz 1986. godine.
- Nadamo se da će strane u sukobu poštovati svoje obaveze u vezi s nepovredivošću ove teritorije (Bušehr) - kazao je Aleksej Lihačov, generalni direktor Državne korporacije za atomsku energiju Rosatom.
Lihačov je rekao da „drže prst na pulsu“ i da će, u saradnji s Ministarstvom vanjskih poslova i Ministarstvom odbrane, biti spremni da sprovedu „mjere evakuacije ako to bude potrebno“.
Ova izjava odražava dvostruki pristup Moskve: nastavak tehničke saradnje s Iranom, uz istovremenu pripremu kriznih planova u uslovima rastućih američko-iranskih tenzija.
Rusija podržava pravo Teherana na korišćenje nuklearne energije u mirnodopske svrhe, a Iran i dalje negira da teži razvoju nuklearnog oružja. Ipak, prisustvo „stotina“ ruskih radnika u Bušehru unosi direktnu ljudsku dimenziju u svaku potencijalnu vojnu eskalaciju.
Tramp je u srijedu ponovo pojačao pritisak na Teheran, pozivajući ga da „sjedne za pregovarački sto“ i odrekne se nuklearnog oružja, uz upozorenje da bi svaki naredni američki napad bio „daleko gori“ od prethodnih.
Lihačovljevo pozivanje na moguću katastrofu razmjera Černobilja naglašava kvalitativnu razliku između udara na postrojenja za obogaćivanje i napada na reaktor koji je u pogonu. Černobilj iz 1986. godine i dalje predstavlja mjerilo rizika nuklearnih katastrofa, a ruski zvaničnici su u više navrata isticali ranjivost Bušehrа kao crvenu liniju.
Trenutni zastoj povezuje nekoliko vremenskih linija: američki napad iz juna prošle godine koji je poštedio Bušehr, Putinovo otkrivanje prisustva stotina ruskih radnika na toj lokaciji, Trampovo najnovije upozorenje u srijedu te Lihačovljevu izjavu da su mjere evakuacije spremne. Svaki od ovih događaja označava sve tješnju povezanost između vojnog signaliziranja i izloženosti civilne nuklearne infrastrukture.
Za Moskvu, planiranje evakuacije predstavlja i bezbjednosnu mjeru i diplomatski signal, naglašavajući da bi svako širenje sukoba direktno pogodilo ruske državljane i infrastrukturu koju je izgradila Rusija.
Za Teheran, ove izjave dodatno potkrepljuju argument da rizici eskalacije daleko prevazilaze bilateralne odnose između SAD-a i Irana.
Za Vašington, Bušehr predstavlja ograničenje, s obzirom na katastrofalne posljedice koje je Lihačov opisao i prisustvo stranog osoblja.
Zajedno, izjave iz Moskve, Vašingtona i Teherana pokazuju kako je Bušehr postao žarišna tačka u kojoj se danas prepliću nuklearna bezbjednost, prisustvo stranog osoblja i nadmetanje velikih sila.

Rusija spremna na evakuaciju osoblja iz nuklearne elektrane Bušehr zbog rastućih tenzija između SAD-a i Irana

Španija ide protiv evropskog trenda i planira da omogući šansu stotinama hiljada migranata koji su bez dokumenata da dobiju legalan boravak. Ta odluka je, međutim, produbila političke podjele u zemlji, prenosi Dojče vele.
Ljevičarska vlada Španije odobrila je u utorak ubrzani plan kojim će do 500.000 migranata bez dokumenata, većinom iz Latinske Amerike i Afrike, moći da podnesu zahtjev za dobijanje legalnog statusa boravka.
Taj potez predstavlja jednu od najvećih legalizacija boravka u Evropi u posljednjih nekoliko godina i u suprotnosti je sa širim trendom u kojem mnoge evropske vlade uvode strožu politiku po pitanju migracija.
Kako će se sprovesti novo pravilo?
Ministarka za migracije Elma Saiz objasnila je da se nova mjera odnosi na osobe koje su u Španiji boravile najmanje pet mjeseci zaključno sa 31. decembrom 2025. godine – ali pod uslovom da mogu da dokažu da nemaju krivični dosije. Prijavljivanje bi trebalo da bude otvoreno od aprila do 30. juna, a ukoliko dobiju dozvolu, njome bi ljudima bilo omogućeno da rade u bilo kom sektoru i bilo gde u zemlji.
Podnosiće se zahtjev za jednogodišnju dozvolu boravka uz mogućnost obnavljanja, dok bi djeci dozvola bila izdavala na pet godina.
“Danas je istorijski dan“, ocijenila je ministarka Saiz i istakla da vlada ovim potezom jača migracioni model zasnovan na ljudskim pravima, integraciji i usklađenosti s ekonomskim rastom i društvenom kohezijom.
Mjera usvojena „kraljevskim dekretom“
Premijer Pedro Sančez više puta je naglašavao da migracije predstavljaju ključni oslonac za ekonomski učinak Španije, navodeći da su one zaslužne za oko 80 odsto ekonomskog rasta tokom prethodnih šest godina i da su donijele približno deset odsto prihoda od doprinosa za socijalno osiguranje.
Stopa nezaposlenosti u Španiji pala je ispod 10 odsto krajem 2025, pri čemu su stranci činili većinu među novozaposlenima u posljednjem kvartalu prošle godine.
Novi plan je, inače, usvojen tzv. „kraljevskim dekretom“, što je vladi omogućilo da zaobiđe parlament, u kojem nema stabilnu većinu.
Podršku joj je pružila krajnje lijeva stranka Podemos, čiji su lideri taj potez ocijenili kao moralni odgovor na antimigrantsku retoriku, nakon sporazuma koji je pomogao da se ojača krhka parlamentarna pozicija premijera Sančeza.
Šta kaže opozicija?
Alberto Nunjez Feiho, lider opozicione Narodne stranke desnog centra, izjavio je da je plan vlade osmišljen kako bi se „skrenula pažnja“ sa željezničke nesreće u kojoj je 18. januara poginulo 45 ljudi na jugu zemlje.
“U socijalističkoj Španiji nezakonitost se nagrađuje. Sančezova migraciona politika jednako je nepromišljena kao i njegova željeznička politika“, rekao je, a prenosi Dojče vele.
Krajnje desničarska stranka Voks najavila je pokretanje pravnih postupaka protiv nove vladine mjere. Rukovodstvo stranke saopštilo je da će se obratiti Vrhovnom sudu čim dekret bude objavljen, uz zahtev za uvođenje privremenih mjera kojima bi se obustavila njegova primjena.
Voks tvrdi da je zaobilaženje parlamenta u pitanju takvog obima neprihvatljivo i optužuje evropske institucije za „opasnu pasivnost“, zahtijevajući jasan odgovor.
Pohvale, ali i kritike
Španija trenutno ima oko 49,4 miliona stanovnika, uključujući i 7,1 milion stranaca. Procjene Instituta Funkas pokazuju da je početkom 2025. oko 840.000 ljudi živjelo u toj zemlji bez dozvole za boravak.
Posljednja velika legalizacija boravka migranata sprovedena je 2005. godine, tokom mandata premijera Hosea Luisa Rodrigesa Zapatera, koji pripada istoj stranci kao i današnji šef vlade Sančez.
Odluku vladajućih političara pozdravile su organizacije koje se zalažu za prava migranata, kao i Rimokatolička crkva, a tu mjeru su ocijenile kao čin društvene pravednosti. Kritičari, međutim, upozoravaju da takav pristup izdvaja Španiju od ostatka Evrope, gdje se države okreću ka strožim kontrolama migracija.

Španija legalizuje pola miliona migranata

Projekat „Prođoh Crnom Gorom – Made in Montenegro“ donosi jedinstvenu seriju od 25 ilustriranih razglednica, kroz koje su po prvi put objedinjeno predstavljene sve crnogorske opštine, svaka sa svojim prepoznatljivim simbolom, arhitekturom ili motivom. U vremenu kratke pažnje i brzih vizuelnih sadržaja, ovaj projekat vraća fokus na razglednicu kao vrijedan kulturni medij i savremeni nosilac identiteta prostora.
Iza projekta stoji kompanija VIVA VERO d.o.o, koja se primarno bavi izdavaštvom knjiga i časopisa, kao i organizacijom brojnih kulturnih događaja. Nosilac projekta je arhitekta Vildan Ramusović, dok je u njegovoj realizaciji učestvovala i Nikolina Ćoso, studentica Fakulteta za dizajn i multimediju Univerziteta Donja Gorica.
Njihova saradnja rezultirala je autorskom edicijom koja spaja savremeni grafički dizajn, ilustraciju i štampani medij, oslanjajući se istovremeno na tradiciju razglednice i moderan vizuelni izraz.
Umjesto klasičnog suvenira, razglednice su zamišljene kao mali vizuelni zapisi o prostoru – kao način da se kulturna, prirodna i arhitektonska raznolikost Crne Gore sagleda cjelovito, ravnopravno i bez hijerarhije. Svaka opština dobila je svoje mjesto i svoju priču, što projektu daje dodatnu simboličku vrijednost u kontekstu očuvanja lokalnih identiteta.
Posebna vrijednost projekta ogleda se u njegovoj edukativnoj dimenziji. Razglednice su tehnički i konceptualno osmišljene tako da mogu funkcionisati i kao interaktivna igra – grafički i tekstualni dio razdvajaju se perforacijom, čime se podstiče aktivno učenje i povezivanje slike sa informacijom.
Na taj način, projekat se naročito obraća djeci i mladima, ali i roditeljima koji žele da na jednostavan, kreativan i vizuelno privlačan način približe bogatstvo gradova, simbola i prostora Crne Gore.

Tag: stari-aerodrom