Na društvenom nivou je došlo je do nekih promjena na bolje, odnosno društvo više ne reaguje agresivno na Montenegro prajd kao 2013. godine, ali mi imamo problem sa svim ostalim stvarima iza kulisa, van okvira prajda, gdje se stvari baš toliko na bolje i ne mijenjaju - kazala je u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E direktorica nevladine organizacije Kvir (Queer) Montenegro Staša Baštrica.
Kako je istakla, sve je spremno za sjutrašnji Montenegro prajd, a okupljanje počinje na prostoru ispred Skupštine od 13 do 14 sati, nakon čega slijedi kratki program, a od 15 sati kreće i sama povorka.&nbsp;
Baštrica navodi da je Prajd jedan od mehanizama borbe za unaprjeđenje života LGBT zajednice i to je centralni događaj koji podiže vidljivost LGBTIQ osoba i sa koga se šalju zahtjevi društvu i sistemu kako bi ta zajednica živjela bolji i dostojanstveniji život.
Kvir Montenegro, prema njenim riječima, ima korektnu saradnju sa Centrom bezbjednosti Podgorica, jer se oni svake godine trude da sve prođe u najboljem redu.&nbsp;
Smatra da su javni funkcioneri pozvani da unaprijede položaj LGBT osoba, jer je društvu neophodna edukacija i suzbijanje svih oblika diskriminacije i vršnjačkog nasilja, stigmatizacije.
- Donosioci i donositeljke odluka bi mogli da unaprijede položaj LGBT osoba ako bi se javno angažovali u pravcu unapređenja kvaliteta naših života, tako da bi njihova podrška i te kako pomogla. Međutim mi živimo u realnosti u kojoj takav način funkcionisanja nažalost izostaje. U teoriji bi to prilično pomoglo, u praksi se to ne dešava - ocijenila je Baštrica.
Prisjeća se prvog Prajda iz 2013. godine kada su učesnici bili okruženi sa dva kordona policije, jer su tu povoruku pratili veliki neredi.&nbsp;
- Danas imamo situaciju koja je potpuno drugačija i nemamo nerede. Nemamo toliki broj prisutnih pripadnika policije i u tom slučaju možemo reći da je došlo da promjena na bolje - zaključila je Baštrica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNZ9FlIcHc0U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Baštrica o Montenegro prajdu: Društveno je došlo do promjena na bolje od 2013, ali iza kulisa stvari se baš i ne mijenjaju

U Podgorici su 15. i 17. januara brutalno napadnuti strani državljani pripadnik i pripadnica LGBTIQ+ zajednice, od strane maloljetnih lica, a ti napadi motivisani homofobijom predstavljaju ozbiljnu prijetnju po sigurnost i &nbsp;ljudska prava LGBTIQ+ osoba, zbog čega bi nadležni trebalo hitno da reaguju.
Uprava policije je preduzela sve potrebne mjere u vezi &nbsp;napada na strane državljane, slučaj je u tužilaštvu, te se očekuje da se riješi u korist osoba koje su napadnute, kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, &nbsp;Staša Baštrica iz Queer Montenegro.
- U našem iskustvu nije tako nešto uvijek sa pozivnim ishodom, jer naše tužilaštvo ne umije da prepozna zločine iz mržnje prema &nbsp;LGBTIQ+ osobama, tako da čekamo. Strani državljani za vrijeme boravka u Crnoj Gori nijesu imali slične napade, jer smo dobili informaciju da su oni u Crnoj Gori nekih tri godine, do sada nijesu imali slična iskustva, što je zanimljivo. Queer Montenegro je upozoravao godinama unazad da zbog ovakvog funkcionisanja sistema, koje se ne bavi pitanjima LGBTIQ+ &nbsp;osoba, vrlo je vjerovatno da će doći do porasta broja nasilja prema tim osobama - rekla je Baštrica.
Po broju obraćanja direktno organizaciji Queer Montenegro od strane LGBTIQ+ osoba, objašnjava Baštrica, evidentno je da je došlo do porasta nasilja prema tim osobama.&nbsp;
&nbsp;- Kažem da je to uzročno posljedično, zbog sistema koji odbija da se na kvalitetan način bori sa ovakvim pojavama u društvu - istakla je Baštrica.
Queer Montenegro je prva adresa, smatra Baštrica, kad su u pitanju žrtve nasilja uzrokovanog homofobijom ili transfobijom.
- Prvo se ugrožene osobe nama obrate, jer mi možemo da im pružimo socijalno pravnu podršku, te da im pomognemo u procesu prijavljivanja. U ovakvim slučajevima češće se javljaju samim nevladinim organizacijama, nego što će se odlučiti da se direktno obrate policiji- naglasila je Baštrica.
Obrazovanje je glavni stub formiranja zrelog i svjesnog čovjeka, te uključivanje predmeta poput zdravih stilova života i građanskog obrazovanja, smatra Baštrica, &nbsp;bi imalo dobar uticaj.
&nbsp;- Školski predmeti koji bi uključivali teme koje se tiču različitosti, nenasilja, tolerancije, smatram da bi to itekako moglo da utiče na formiranje mladih osoba, da kasnije budu ljudi koji će da poštuju druge, a neće da se na bilo kakav način negativno ophode prema drugim ljudima, a pogotovu u ovom slučaju kad govorimo o LGBTIQ + zajednici, jer mi smo ranijih godina imali takve slučajeve da su se ti predmeti izučavali u školama, čak su nevladine organizacije, kao što je Queer Montenegro, imale pristup školama, držali radionice, međutim, danas nije tako, i mislim da će se to itekako osjetiti u društvu - rekla je Baštrica.
Queer Montenegro ima dobru saradnju sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava, podsjeća Baštrica, sa druge strane Ministarstvo unutrašnjih poslova nema dovoljno sluha za probleme LGBTIQ+ osoba.
&nbsp;- Sve je selektivno, od resora do resora. Smatram da bi to moglo da bude na mnogo većem nivou, i mora da bude na većem nivou, zato što je to njihova dužnost, ali je &nbsp;naša dužnost da mi njih pozivamo - poručila je Baštrica.
&nbsp;Očekivanje pozitivnog ishoda od tužilaštva bila bi potvrda da se nasilje neće tolerisati.
&nbsp;- Pozitivan ishod bi doveo do toga da se oni koji vrše nasilje zapitaju zašto to rade, jer nasilje nikad nije rješenje. Ako, kao u nekoliko prethodnih slučajeva, ishod bude takav da se počinitelji puštaju na slobodu, onda će to značiti da je nasilje u ovoj državi prihvatljivo, što je nedopustivo- zaključila je Baštrica.
&nbsp;Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

1250x600

1084x550

Baštrica: Naše tužilaštvo ne umije da prepozna zločine iz mržnje prema LGBTIQ+ osobama

U novoj epizodi emisije Građanski ugao osvrnuli smo se na neke od najvažnijih tema i izazova u 2024. godini.
Danijel Kalezić, koordinator Montenegro Prajda razgovara sa Stašom Baštricom, direktoricom Kvira i Jovanom Džoli Ulićević, izvršnim direktorom asocijacije Spektra o aktuelnom slučaju seksualnog uznemiravanja od strane profesora podgoričke Gimnazije “Slobodan Škerović”, kao i o položaju i pravima LGBTIQ osoba u Crnoj Gori tokom 2024. godine.&nbsp;
Emisiju Građanski ugao možete pogledati večeras u 22 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DRn0XpBi8r18&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Građanski ugao na TV E: Danijel Kalezić, Staša Baštrica i Jovan Džoli Ulićević o seksualnom uznemiravanju bivše učenice podgoričke Gimnazija

Uprkos gotovo potpunoj blokadi interneta i telefonskih veza, iz Irana i dalje pristižu snimci i svjedočenja koji ukazuju da se veliki broj građana ponovo vratio na ulice širom zemlje. Protesti su ušli u 14. dan, a vlasti su dodatno pojačale bezbjednosne mjere i represiju.
Državna televizija emituje snimke spaljenih primjeraka Kurana i demonstrante opisuje kao „naoružane kriminalce“. Iranska vojska se zvanično oglasila, zaprijetivši upotrebom sile protiv učesnika protesta, dok je za naredne dane najavljen i provladin kontraprotest u Teheranu.
Prema navodima BBC-ja, bolnice širom Irana su preopterećene ranjenim demonstrantima, među kojima je veliki broj onih sa prostrelnim ranama, uključujući i povrede glave. Istovremeno, režim je dodatno ograničio pristup internetu i telefonskim komunikacijama, pokušavajući da spriječi širenje informacija.
U egzilu se oglasio i prognani princ Reza Pahlavi, koji je pozvao građane da zauzmu gradske centre, pokrenu opšti štrajk i poručio da se „priprema za povratak“. Prema procjenama, milioni ljudi odazvali su se pozivima na proteste u više iranskih gradova.
Iranske vlasti saopštile su da je u dosadašnjim sukobima poginulo najmanje 65 osoba, dok je više od 2.300 ljudi uhapšeno. Vrhovni vođa Irana, Ali Hamnei, zaprijetio je oštrim odgovorom i optužio strane sile da stoje iza, kako je naveo, pokušaja destabilizacije države.
Bivši američki predsjednik Donald Tramp upozorio je Teheran da bi Sjedinjene Američke Države mogle reagovati ukoliko dođe do masovnih ubistava demonstranata.

Teheran: Demonstranti skandiraju ''smrt Hamneiju'', blokirane internet i telefonske veze

Organizovane kriminalne grupe sa Balkana imaju razvijene veze u Venecueli, što potvrđuju brojne zapljene kokaina, hapšenja i sudski postupci. Međunarodne agencije, poput EUROPOL-a i INTERPOL-a, označavaju ih kao ključne aktere u krijumčarenju kokaina iz Latinske Amerike u Evropu. Venecuela ima značajnu ulogu kao tranzitna država, jer predstavlja strateški izlaz ka Atlantiku, odakle se droga transportuje direktno u Evropu ili preko Zapadne Afrike.
Ipak, kako ističe Saša Đorđević iz Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC), Venecuela nije primarna tačka za balkanske grupe. Daleko važniju ulogu imaju Kolumbija, Brazil i u posljednje vrijeme Ekvador. Hapšenje venecuelanskog lidera Nikolasa Madura i akcije SAD-a, prema njegovoj procjeni, neće bitno poremetiti ove mreže, jer su izuzetno prilagodljive i brzo pronalaze alternativne rute.
Veze balkanskih kriminalnih grupa s Venecuelom posebno su razotkrivene zapljenom pet tona kokaina kod Arube 2020. godine, kada je uhapšeno 11 crnogorskih državljana. Istrage su tu pošiljku povezale sa kriminalnom mrežom iz Srbije, bliskom kavačkom klanu iz Crne Gore. Međunarodni izvještaji ukazuju da Venecuela ostaje ključna tranzitna zona zbog slabe kontrole, kombinovanja pomorskog i avio-saobraćaja i duboke infiltracije kriminala u državne strukture.

Venecuelanske veze kriminalnih grupa sa Balkana i šverc kokaina

Šavnički vatrogasci zaputili su se ka putnom pravcu Krnja Jela - Semolj - Dragovića Polje.
Prema prvim informacijama, koje su potvrđene Portalu Analitika, tamo je zaglavljeno više lica u automobilu.
Kako je saopšteno ovo portalu, riječ je o izuzetno nepristupačnom terenu.
Ekipa šavničkih vatrogasaca upućena je ka tunelu Semolj, pri čemu za sada nije poznata precizna lokacija na kojoj se zavijane osobe nalaze.
Toj službi je slučaj prijavljen posredstvom OKC-a.

Šavnik: Zavijano više osoba kod Semolja, vatrogasci krenuli prema njima

Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei podigao je bezbjednosne službe zemlje na najviši stepen pripravnosti, jer protesti prijete da sruše režim, a dosad je potvrđeno da je najmanje 65 demonstranata ubijeno tokom sukoba, piše britanski list "Telegraf", pozivajući se na neimenovane iranske zvaničnike.
Ajatolah Ali Hamnei naredio je Korpusu islamske revolucionarne garde (IRGC) da uspostavi kontrolu nad situacijom u zemlji, zbog straha od prebjega redovnih oružanih snaga i policije.
- Vođa je naredio IRGC-u da bude na najvišem nivou pripravnosti, čak i višem nego tokom junskog rata (sa Izraelom). On je u bližem kontaktu sa IRGC-om nego sa vojskom ili policijom, jer vjeruje da je rizik od prebjega IRGC-a gotovo nepostojeći, dok su drugi prebjegli ranije. Stavio je svoju sudbinu u ruke IRGC-a- naveo je britanskom listu visoki iranski zvaničnik koji je želio da ostane anoniman.
"Telegraf" piše da bezbjednosne službe tragaju za policajcima koji su odbili da pucaju na demonstrante.
Kurdska grupa za ljudska prava Hengav, bazirana u Norveškoj, navela je da su vlasti Irana uhapsile nekoliko pripadnika snaga bezbjednosti koji su odbili da pucaju na demonstrante.
Neimenovani iranski zvaničnici rekli su "Telegrafu" da je zemlja u većem stepenu pripravnosti nego tokom rata sa Izraelom prošle godine, i da su "podzemni raketni gradovi" stavljeni u pripravnost.

Tag: stasa-bastrica