Broj izrečenih kazni na osnovu pravosnažnih presuda za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici u Crnoj Gori u prvih šest mjeseci ove godine iznosi 224 – što je već za 18 odsto više nego tokom cijele 2023. godine, a dostiglo je gotovo 80 odsto ukupnog broja iz prošle godine.&nbsp;
Prema odgovorima Sekretarijata Sudskog savjeta dostavljenim Portalu ETV, statistika pokazuje drastične skokove u posljednjih pet godina.&nbsp;
Tako je 2021. godine evidentirano 155 pravosnažnih presuda zbog nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, 2022. taj broj je naglo porastao na 253, dok je 2023. došlo do pada na 189.&nbsp;
Sudeći prema informacijama Sudskog savjeta, ipak, 2024. godina je završena sa 282 kazne – što je najviše do tada. Već u prvoj polovini ove godine izrečene su čak 224 kazne, čime je već premašen ukupan broj iz 2023, a dostignuto gotovo četiri petine presuda iz prethodne godine.&nbsp;
Ove brojke jasno pokazuju da nasilje u porodici i porodičnoj zajednici ne jenjava, već poprima zabrinjavajuće razmjere, dok sistem ostaje nemoćan kada je riječ o prevenciji i adekvatnoj zaštiti žrtava.&nbsp;
<h2>Značajan broj predmeta ostaje neriješen&nbsp;</h2>
Statistika Sudskog savjeta pokazuje da sudovi u Crnoj Gori primaju sve više predmeta nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, ali i da ih ne rješavaju dovoljno brzo, zbog čega i broj neriješenih predmeta iz godine u godinu samo raste.&nbsp;
Dok su 2021. godine bila 72 neriješena predmeta, već naredne godine je taj broj porastao na 102, a 2023. godine na 129.&nbsp;
Prošla, 2024. završena je sa 167 neriješenih predmeta, da bi u prvih šest mjeseci ove godine njihov broj bio 360 – što je gotovo pet puta više nego četiri godine ranije.&nbsp;
Istovremeno, prema statistici dostavljenoj Portalu ETV, broj primljenih predmeta takođe bilježi veliki rast, pa tako od 210 u 2021. godini, na 333 u 2022, zatim 314 u 2023, a 2024. je zabilježen nagli skok na 629 novih predmeta.&nbsp;
Samo u prvoj polovini 2025. godine primljeno je 364 predmeta, što ukazuje da bi do kraja godine mogao biti premašen prošlogodišnji rekord.&nbsp;
Ukupan broj predmeta u radu, koji obuhvata i ranije prenešene slučajeve, popeo se s 282 u 2021. na 796 u 2024. godini.&nbsp;
U tekućoj godini već sada je u radu 724 predmeta.&nbsp;
Ovi podaci ukazuju na to da sudovi jesu sve opterećeniji slučajevima nasilja u porodici, ali i da značajan dio njih dugo ostaje neriješen, što otvara pitanje efikasnosti postupaka i zaštite žrtava.&nbsp;
<h2>Broj pravosnažno riješenih predmeta&nbsp;</h2>
Iako i broj pravosnažno riješenih predmeta u slučajevima nasilja u porodici i porodičnoj zajednici bilježi rast, sudovi i dalje ne stižu da obrade nagli priliv novih slučajeva. Tako je 2021. riješeno 132 predmeta, 2022. broj je porastao na 207, dok je 2023. došlo do pada na 157. Prošla godina završena je sa 222 pravosnažno riješena predmeta, a u prvih šest mjeseci 2025. već je riješeno 166 slučajeva – što predstavlja oko 75 odsto ukupnog broja iz prošle godine.
Statistika Sudskog savjeta, u koju je imao uvid Portal ETV, za posljednjih pet godina pokazuje da su pravosnažne odluke u najvećem broju slučajeva osuđujuće. Tako su 2021. godine donijete 133 osuđujuće odluke, godinu kasnije 211, 2023. je donijeto 157, dok je prethodne godine taj broj bio 216, a u prvih šest mjeseci 2025. već 166. S druge strane, oslobađajuće odluke su izuzetno rijetke.&nbsp;

Vjera Ljuljđuraj

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Broj kazni za nasilje u porodici u pola godine dostigao 80 odsto ukupnog broja iz 2024.

Brojno stanje stoke u prošloj godini bilježi pad u odnosu na 2023. u ukupnom broju goveda, ovaca i koza, pokazali su preliminarni podaci Monstata.
- Ukupan broj goveda iznosi 67,5 hiljada i u odnosu na prošlu godinu manji je 1,9 odsto. Trend smanjenja ukupnog broja muznih krava i dalje se nastavlja i to 6,7 odsto - navodi se u saopštenju.
U odnosu na prošlu godinu, u ovčarstvu je prisutno smanjenje u ukupnom broju grla 6,6 odsto. Broj koza u odnosu na prošlu godinu je manji 7,3 odsto.
- Ukupan broj svinja bilježi rast od 20,8 odsto u odnosu na prošlu godinu, i iznosi 29,27 hiljada - rekli su statističari.
Ukupan broj živine u prošloj godini veći je 24,9 odsto.
- Najveće učešće imale su kokoške nosilje čiji je ukupan broj 1,02 miliona i u odnosu na prošlu godinu bilježi rast od 26,7 odsto - zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

Monstat: U Crnoj Gori manje goveda i ovaca

Na teritoriji Crne Gore samo tokom januara prijavljeno je 85 krivičnih djela koja su Krivičnim zakonikom definisana kao nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, podaci su koje je Pobjeda dobila iz Uprave policije. Tokom februara policija je evidentirala 71 krivično djelo, a bilo je i osam krivičnih djela koja se dovode u vezu sa nasiljem u porodici.
Nasilje u porodici ostaje jedan od najvećih problema društva, a institucije, gledajući samo slučajeve o kojima mediji izvještavaju, nemaju snagu niti sposobnost da se izbore sa sve ekstremnijim oblicima u kojima se javlja.
Ukoliko se pogledaju rubrike crne hronike u medijima, najveći dio vijesti se odnosi na nasilje u porodici. U jednom dijelu slučajeva, žrtve su djeca, pa i bebe. Djeca koja prisustvuju i svjedoče nasilju su takođe žrtve.
<h2>Vaspitavanje kamdžijom</h2>
Od početka godine mogli smo da pročitamo da je jedan prijetio supruzi da će joj staviti bombu u usta, držeći joj nož pored glave. Prijetnje je začinio i time da će joj raznijeti glavu i onda je zapaliti u kontejneru.
Drugi, nasilnik povratnik, je „samo“ smrću prijetio supruzi. U februaru je jedan nasilnik od supruge uzeo bebu iz ruku, a zatim je suprugu udario šakom, uhvatio za kosu i vukao, izvukao je na terasu, šutirao je i iščupao više pramenova kose... Bilo je i prebijanja u prisustvu djece, ali i prebijanja djece.
Jedan nasilnik je odlučio da djecu vaspitava – pesnicama i kožnom kandžijom, drugi je kćerki od 11 godina prijetio da će je ubiti tako što joj je nož uperio u grudi.
Tragedije na Cetinju su se takođe koristile kao promjeri što se može dogoditi porodici – zaboraviće se Borilović – prijetio je nasilnik svojoj ženi. Tužioci su najčešće donosili odluke o zadržavanju od 72 sata u ovim slučajevima.
I žene su bile nasilne i to najčešće prema djeci, bivšim partnerima i njihovim porodicama. One su uglavnom prijetile, a tukle su djecu.
<h2>Početak godine ne obećava</h2>
Porazna je statistika, koju je Pobjedi dala Uprava policije, za prva dva mjeseca ove godine.
Na teritoriji Crne Gore samo tokom januara je prijavljeno 85 krivičnih djela koja su Krivičnim zakonikom definisana kao nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
Ukoliko uporedimo ovu i prošlu godinu, užasava podatak da je tokom januara 2024. godine registrovano „samo“ 48 ovakvih krivičnih djela.
Policija je zabilježila u januaru i četiri krivična djela koja se dovede u vezu sa nasiljem u porodici - oduzimanje maloljetnog djeteta, nedavanje izdržavanja, kršenje zabrane određene izrečenom mjerom bezbjednosti, a bilo je i jedno protivpravno lišenje slobode.
U januaru je bilo 104 žrtve porodičnog nasilja, koje je počinilo 89 osoba, od čega 83 muškarca i šest žena. Među žrtvama su 24 muškarca i dva dječaka, 73 žene i pet djevojčica.
Osim prijava za ovih 86 nasilnika i nasilnica, bilo je još 39 prekršajnih prijava zbog izvršena 53 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Te prekršaje su počinile 42 osobe – 26 muškaraca i 16 žena.
Iz Uprave policije je Pobjedi rečeno da je od 52 žrtve prekšraja - 17 muškog pola, a 35 ženskog. Od ukupnog broja žrtava izvršenih prekršaja, 23 su djeca – devet dječaka i 14 djevojčica.
Februar, iako ima nešto manje zabilježenog nasilja koje se goni kao krivično djelo, ipak ne zaostaje. Tokom najkraćeg mjeseca u godini, policija je evidentirala 71 krivično djelo. Bilo je i osam krivičnih djela koja se dovode u vezu sa nasiljem u porodici ili porodičnoj zajednici - vanbračna zajednica sa maloljetnikom, oduzimanje maloljetnog djeteta, zapuštanje i zlostavljanje maloljetnog djeteta, nedavanje izdržavanja i neovlašćeno objavlivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka.
Ova krivična djela je počinila 81 osoba - 63 muškarca i 18 žena. Ukupan broj žrtava porodičnog nasilja je 94 žrtve, od kojih je 19 muškaraca i šest dječaka, 55 žena i 14 djevojčica. Podnešeno je 77 krivičnih prijava.
Tokom prošlogodišnjeg februara je evidentirano 43 krivična djela, što i ovom slučaju pokazuje da je ova godina počela mnogo nasilnije prethodna.
Osim za krivična djela, Uprava policije je podnijela i 44 prekršajne prijava zbog izvršenih 48 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, koje su počinili 33 muškarca i 11 žena.
U ovim slučajevima je bilo 45 žrtava - 20 muškog pola, a 25 ženskog pola. Od ukupnog broja žrtava izvršenih prekršaja 19 su maloljetna lica - 11 dječaka i osam djevojčica.
Statistika koja donosi slučajeve za prva dva mjeseca ove godine govori da nasilje u porodici ne jenjava u odnosu na prošlu godinu, kada je zabilježeno 840 krivičnih djela nasilja u porodici, nad gotovo 13.000 žrtava, od čega je bilo 99 djece. Ukoliko se ovakav nasilni talas nastavi, moguće je da do kraja ove godine budemo svjedočili i većem broju žrtava.
<h2>Pred tužilaštvima najčešće muškarci</h2>
Podatak Vrhovnog državnog tužilaštva da je za prvih osam mjeseci 2024. godine za porodično nasilje prijavljeno 514 osoba, što je više nego tokom čitave 2023. godine, govori o problemu sa kojim institucije ne umiju da uzađu na kraj.
Podaci Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici i u Bijelom Polju, sa kojima smo kontaktirali, jer je prostim uvidom u medije jasno da se u mjestima koja su pod njihovom nadležnošću događa i najveći broj slučajeva, prate policijsku statistiku.
U ODT Podgorica je od početka godine do danas, zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici formiran 71 predmet.
Iz ODT-a je Pobjedi rečeno da je u ovim predmetima 10 žena, u jednom su to i muškarac i žena, a u ostalima su počinioci muškarci.
- Od navedenog broja, u 30 predmeta je podignuta optužnica, u 12 predmeta je odbačena krivična prijava, a u ostalim predmetima je u toku izviđaj – kazali su Pobjedi iz ODT-a.
Od 1. januara, ODT Bijelo Polje je formirano 16 predmeta (15 muškaraca i jedne žene) zbog krivičnog djela nasilje u porodici.
Protiv četvoro je podnijet optužni prijedlog, u šest sliučajeva je odbačena krivična prijava, a jedan predmet je ustupljen nadležnom tužilaštvu. U dva slučaja je donijeta naredba o sprovođenju istrage, od čega je podignuta jedna optužnoca, jedna istraga je u toku, a protiv tri lica je u toku izviđaj.
U Bijelom Polju je 2024. godine, formirano ukupno 69 predmeta protiv 72 lica (68 muškaraca i četiri žene) zbog krivičnog djela nasije u porodici
Protiv 37 lica je podnijet optužni predlog, 30 prijava je odbačeno a u šest slučajeva je donijeta naredba o sprovođenju istrage, od čega je protiv pet lica podignuta optužnica, a u jednom slučaju je istraga obustavljena.
U odnosu na ranije godine, nasilje u Bijelom Polju je eksaliralo, sudeći prema predmetima u ODT-u.
Portparolka tog ODT-a, državna tužiteljka Danijela Đuković je ranije Pobjedi kazala da je tokom 2023. godine bilo pet puta manje predmeta zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici – svega 13.
Posljednji izvještaj Savjeta Evrope upozorava na eskalaciju porodičnog nasilja u Crnoj Gori.
Na to godinama upozoravaju i iz Evropske komisije, koji ocjenjuju da je nasilje u porodici ozbiljan problem i „najekstremnija manifestacija rodne neravnopravnosti u Crnoj Gori“. Iako postoji dobar zakonodavni okvir, kazne za počinioce koje određuju sudije su blage, i takva praksa nije u skladu sa međunarodnim standardima.
Blage kazne koje određuju sudije, kao i često neprepoznavanje problema od strane tužilaštva, uslovilo je i to da je veoma mnogo nasilnika povratnika. Žrtve najčešće ostaju nezaštićene nakon njihovog izlaska iz pritvora ili zatvora. U najtragičnijim slučajevima, dolazi i do ubistva žrtve, iako je nasilnika prijavljivala prije tog čina.
U polugodišnjem izvještaju operativnog tima za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama, koji je objavljen u oktobru prošle godine analiziran je takav slučaj.
U septembru prošle godine je ubijena B. P. a ovaj tim je konstatovao propuste u radu policije, tužilaštva i suda za prekršaje, koji su prethodili ubistvu. Niko od njih nije adekvatno procijenio rizik po žrtvu, niti je adekvatno vršena kontrola nad primjenom zaštitne mjere. Ustanovljeno je da tužilac nije poštovao obavezujuće Uputstvo Vrhovnog državnog tužilaštva da se žrtva sasluša hitno, a najkasnije u roku od 72 sata od prijave nasilja. Naročito je za brigu odluka Suda za prekršaje da okrivljenom izrekne opomenu, kao mjeru upozorenja, iako je u obrazloženju izrečene zaštitne mjere sud našao da postoji opasnost od ponavljanja djela.

1250x600

Ekspanzija nasilja u porodici: Od početka godine 300 žrtava i 256 nasilnika

Sa aspekta politike imali smo paradoks na prošlogodišnjem popisu, obrisali smo crnogorske državljane, koji imaju prebivalište u inostranstvu, a popisali državljane drugih država koji žive u Crnoj Gori, rekao je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, vještak za elektrotehniku i telekomunikacije Predrag Boljević.
Davno je Evropa prestala da se prebrojava statistički po naciji i vjeri, podsjeća Boljević, jer to nijesu kategorije od interesa za ekonomiju jedne države, niti za, kako kaže, bilo koju Vladu.
Za potrebe ekonomije uzima broj stanovnika i njihov popis, objašnjava Boljević, radi planiranja budžeta, planiranja raznih potrošnji, od energije do hrane, dodaje on, i ekonomiju ne interesuje da li su oni državljani ili nijesu.
- Za potrebe politike stranci nijesu bitni, jer oni nijesu ti koji glasaju, oni nijesu ti koji imaju pravo glasa u toj državi. U nekoj drugoj državi mogu imati i interese te druge države, i za potrebe politike to nikako ne smije i nije dozvoljeno da se radi, već samo kad su u pitanju državljani. U konkretnom slučaju vidjeli ste kako je to izgledalo u Crnoj Gori, kakva je procentualna slika, i nominalna slika, populacije, po nacionalnom, vjerskom i jezičkom pitanju, kako izgleda kad uzmemo nekih pedesetak hiljada stranih državljana, a kako izgleda kad uzmemo sliku samo državljana, koji imaju ta politička prava u Crnoj Gori - rekao je Boljević.
Na Odboru za praćenje popisa u Skupštini Crne Gore , 25.1.2024.godine, podsjeća Boljević, direktor Monstata Miroslava Pejović je saopštio podatke da je popisano 673.000 lica, a na presu 27. decembra Snežana Remiković je obavijestila da je do tog trenutka popisano 618.000 lica.
- Na istom tom press-u, od 25. januara gospodin Pejović nas izvještava da je od 673.000 njih 633.000 državljana. Javila se razlika od 40.000 državljana…Što je sasvim u redu, ja nemam ništa ako to koristimo za potrebe ekonomije, to je u redu. Jer 40.000 ljudi koje je Monstat uklonio ad hoc su državljani Crne Gore, ponavljam, državljani Crne Gore, koji imaju prebivalište u inostranstvu. Sa aspekta prebivališta, i sa aspekta stanovništva, u referentnom trenutku, a referentni trenutak je bio, ja mislim 30.oktobar u 20 h oni nijesu bili u Crnoj Gori… Sa aspekta politike imali smo paradoks, obrisali smo tih 40.000 ali smo imali 48.000 stranaca - naglasio je Boljević.
Cijelo gostovanje može se pogledati na Jutjub kanalu TV E:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DeUilipHcows&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Boljević: Davno je Evropa prestala statistički da se prebrojava po vjeri i naciji

Ministar zdravlja Crne Gore Vojislav Šimun i ministar unutrašnjih poslova Mađarske Šandor Pinter razgovarali su danas u Budimpešti o produbljivanju saradnje u oblasti javnog zdravlja, sa zajedničkim ciljem jačanja kapaciteta zdravstvenog sistema, unapređenja kvaliteta usluga i sigurnosti pacijenata.
Sastanak je održan uoči Sedmog sastanka Protokola o vodi i zdravlju, koji se sjutra otvara u Budimpešti.
Tokom razgovora, ministar Šimun je predstavio dostignuća Crne Gore u tri ključne oblasti – prevenciji i kontroli nezaraznih bolesti (NCD), sprovođenju nacionalnih programa skrininga za rano otkrivanje raka, te jačanju sistema pripravnosti i reagovanja u vanrednim situacijama javnog zdravlja.
On je istakao da je Crna Gora u prethodnim godinama ostvarila značajan napredak u jačanju sistema javnog zdravlja, te podsjetio da se trenutno sprovode tri nacionalna programa skrininga raka – kolorektalnog, cervikalnog i raka dojke – uz planirano proširenje na teritoriju cijele države.
Ministar je najavio da je u pripremi Nacionalna strategija za prevenciju i kontrolu nezaraznih bolesti 2026–2030, koja će objediniti aktivnosti u borbi protiv kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, gojaznosti i raka, kao i Plan za kontrolu malignih bolesti, usklađen sa Evropskim planom za borbu protiv raka.
Takođe, kako je naglasio, sistem pripravnosti i reagovanja na zdravstvene krize (PHEOC) dodatno je ojačan kroz bolju koordinaciju sektora zdravstva, civilne zaštite i drugih institucija.
Sagovornici su se saglasili da postoji širok prostor za intenzivniju razmjenu znanja i iskustava između Crne Gore i Mađarske, naročito u oblastima skrininga, kontrole kvaliteta, digitalnih registara i akreditacije laboratorija, kao i u prevenciji nezaraznih bolesti kroz primjenu fiskalnih i regulatornih mjera za smanjenje gojaznosti i promociju zdravih stilova života.
Razmatrane su i mogućnosti saradnje u oblasti zdravstvene bezbjednosti i kriznog upravljanja, razvoja sistema ranog upozoravanja, edukacije zdravstvenih kadrova, te zajedničkih projekata u okviru programa EU4Health, Horizon Europe i COST inicijative.
Ministar Pinter je istakao da će Mađarska pružiti Crnoj Gori tehničku i regulatornu podršku, kao i pomoć u edukaciji kadra, s ciljem jačanja sistema kvaliteta, sigurnosti pacijenata i upravljanja zdravstvenim rizicima.
Posebno je naglašena podrška Mađarske evropskom putu Crne Gore, kroz razmjenu iskustava u procesu usklađivanja sa EU zdravstvenim politikama i standardima.
Sastanku su, uz ministra Šimuna, prisustvovali državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja Slađana Perišić, v. d. direktora Instituta za javno zdravlje Ivan Samardžić, te Čedomir Fuštić, ambasador Crne Gore u Mađarskoj.
Sa mađarske strane prisustvovali su dr Péter Takács, državni sekretar za zdravstvo, i Mátyás Hegyaljai, savjetnik ministra.
Sjutra u Budimpešti počinje Sedmi sastanak Protokola o vodi i zdravlju uz Konvenciju o zaštiti i korišćenju prekograničnih voda i međunarodnih jezera, na kojem će ministar Šimun učestvovati kao panelista zajedno sa kolegama iz regiona i Evropske unije.

Crna Gora i Mađarska jačaju saradnju u oblasti javnog zdravlja

Ambasador Države Palestine u Crnoj Gori, Nj. E. Rabii Alhantouli, boravio je danas u posjeti Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK) na Cetinju.
Posjeta je započela sastankom sa predstavnicima Fakulteta, tokom kojeg je ambasador upoznat sa djelatnošću ustanove, kao i sa dosadašnjim aktivnostima usmjerenim na osvjetljavanje palestinske istorije, kulture i književnosti. Tom prilikom, ambasador Alhantouli poklonio je biblioteci FCJK vrijedna izdanja i prevode palestinskih autora na crnogorski jezik, čime je dodatno obogaćena bibliotečka zbirka ove visokoškolske ustanove.
U Svečanoj sali FCJK ambasador je potom održao predavanje pod nazivom „Palestina: identitet i otpor“, koje je izazvalo veliko interesovanje studenata, profesora i građana.
Predavanje je publici pružilo uvid u istorijske, političke i kulturne aspekte palestinskog identiteta, kao i u različite oblike otpora palestinskog naroda kroz decenije borbe za slobodu i samoodređenje.
Ambasador Alhantouli podsjetio je na ključne istorijske događaje – od Balfourove deklaracije iz 1917. godine do savremenih zbivanja i aktuelne situacije na palestinskim teritorijama.
- Koliko god se to ponekad činilo daleko, Palestina nije daleko. Trenutna situacija u Palestini diktira nove tokove u međunarodnoj politici. Ono što se događa u Palestini ne ostaje u Palestini – i ako je međunarodno pravo tu posrnulo, to će se odraziti na cijeli svijet - poručio je ambasador.
Alhantouli je posebno naglasio ulogu akademske zajednice i naučnih istraživanja u očuvanju istine i razumijevanju globalnih procesa.
Nakon izlaganja, ambasador je u otvorenom dijalogu razgovarao sa profesorima i studentima o istoriji Palestine, savremenim izazovima i mogućnostima saradnje u oblasti obrazovanja, kulture i nauke.

Ambasador Palestine Rabii Alhantouli posjetio Fakultet za crnogorski jezik i književnost

Više od 60 volontera učestvovalo u inicijativi „Nisam turista“ NVO Kompas
Na području spomenika prirode Ratac sprovedena je volonterska akcija čišćenja koju je organizovala NVO Kompas, u okviru inicijative „Nisam turista“, realizovane kroz program „Zajedno za opšte dobro“.
U akciji je učestvovalo više od 60 volontera, koji su zajedničkim radom prikupili 144 džaka otpada.
Cilj akcije bio je podizanje svijesti građana o značaju očuvanja prirodnih vrijednosti i odgovornog odnosa prema životnoj sredini. Ratac, kao zaštićeno prirodno područje i simbol barske obale, posljednjih godina trpi posljedice nesavjesnog odlaganja otpada, što zahtijeva intenzivniju edukaciju, saradnju i uključivanje zajednice.
- Ova akcija pokazuje da svako od nas može doprinijeti čistijem i zdravijem okruženju. Zajedničkim radom stvaramo navike koje čine našu zajednicu otpornijom i odgovornijom prema prirodi - poručili su iz NVO Kompas.
Nakon akcije, Komunalno preduzeće Bar uklonilo je prikupljeni otpad pomoću svoje mehanizacije, dok organizatori planiraju da u saradnji s lokalnim službama iniciraju dodatne mjere zaštite i edukacije građana kako bi se dugoročno očuvalo ovo područje.
Iz NVO Kompas poručuju da očuvanje životne sredine nije samo obaveza pojedinca, već izraz kolektivne odgovornosti prema zajednici i budućim generacijama.
Akcija je sprovedena u okviru inicijative „Nisam turista“, koju realizuje NVO Kompas u saradnji sa Juventasom i UNDP-om, kroz program „Zajedno za opšte dobro – Jačanje povjerenja građana u institucije i izgradnja otpornih zajednica“, koji finansira Fond Ujedinjenih nacija za izgradnju mira (UN Peacebuilding Fund).

Volonterska akcija čišćenja spomenika prirode Ratac: Prikupljena 144 džaka otpada

U večerašnjem izdanju emisije „E uživo“ na Televiziji E, panelisti su razgovarali o temi koja sve češće zaokuplja pažnju javnosti – sivom razvodu, odnosno razilaženju partnera u kasnijim godinama života.
Kroz razgovor je analizirano kako dolazi do „sivog razvoda“, koji su najčešći razlozi prekida dugogodišnjih brakova, te kako se ovaj fenomen odražava na porodicu i društvo u cjelini.
Gosti emisije podijelili su svoja stručna i lična iskustva, osvrćući se na psihološke, emotivne i socijalne aspekte ovakvih razvoda, kao i na izazove sa kojima se suočavaju ljudi koji odluče da novi početak potraže u zrelijim godinama života.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Ftve_montenegro%2Freel%2FDQpAEkkjO9C%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

E uživo: Šta je sivi razvod i kako do njega dolazi?

Ministarka Tamara Vujović mi je bez okolišanja saopštila da na moje mjesto dolazi Vučić Ćetković. Na moje pitanje otkud on kao nekomptenetna osoba, koja po svom obrazovanju i iskustvu nema nikakve veze sa Muzičkom produkcijom, ona mi je odgovorila da je premijer Milojko Spajić zahtijevao moje razrješenje, odnosno dovođenje svog savjetnika, čiji rad na toj poziciji nikom nije poznat - saopštila je bivša poslovna direktorica Muzičkog centra Isidora Damjanović koju je Vlada smijenila prošle sedmice.
Damjanović kaže da se Vujović pravdala kako eto, ni ona nema veze sa kulturom pa je tu gdje jeste.
Uoči isteka mandata 7. oktobra joj je, kaže, slala dopise.
- Slala sam dopise ministarki po pitanju nekih poslovnih aktivnosti u namjeri da se vidim sa njom i obrazložim joj svoje poslovne planove. Međutim, ona je u kontinuitetu od više dana bila u inostranstvu, pa sam pomislila da će me kontaktirati kad joj se za to ukaže prilika - rekla je Damjanović na današnjoj pres konferenciji.
Navela je da je 30. oktobra ministarka Vujović došla u njenu kancelariju na sopstvenu inicijativu, kako bi obavila razgovor sa njom, te da je pitala ministarku da li je premijeru predočila rezultate njenog prethodnog rada, na što je dobila negativan odgovor.
- Na moje pitanje da li mogu da ostanem do 20. novembra budući da sam počela vrlo važan projekat, opet mi je odsječno odgovorila “ne”, uz konstataciju da je ona zapravo došla da me obavjesti o razrješenju, što je bolje nego da saznam iz medija. A razrješenje će se desiti vrlo brzo, iz čega sam shvatila da se ministarki veoma žuri da me skloni iz Muzičkog centra. Konstatovala sam da je mojom smjenom ministarka zapravo našla način da me istjera iz Savjeta Muzeja savremene umjetnosti, na šta je ona reagovala krajnje neubjedljivo - ukazala je Damjanović.
Smatra indikativnim da je njeno razrješenje i Vučićevo imenovanje donijeto istog dana na sjednici Vlade Crne Gore u 16.30 sati, navodeći da to znači da ministarka nije htjela da ostavi ni malo prostora za njenu reakciju.
<h2>Čudne situacije</h2>
Govoreći o onome što je prethodilo svemu, Damjanović je kazala da su se otkad je ministarka Vujović stupila na dužnost dešavale prilično čudne situcije.
- U kojima sam, osim sa njenim neznanjem, morala da odolijevam i njenjim ucjenjivačkim sklonostima... Tokom marta mjeseca 2024. ministarka Vujović je poslala dopis Muzičkom centru u kojem nas obavještava da se od nas očekuje da uzmemo učešće u realizaciji muzičkog gala koncerta Fondacije “Miloš Karadaglić”. Pored Muzičkog centra, u dopisu je navedeno učešće Crnogorskog narodnog pozorišta i Ministarstva kulture. Na događaju planiranom za 6. april predviđeno je učešće stipendista Petre Radulović i Koste Popovića, Miloša Karadaglića, gudačkog orkestra Muzičkog centra Crne Gore od 30 članova i dirigenta Andreasa Otenzamera - rekla je Damjanović.
Kazala je da se podrazumijeva da bi Muzički centar podržao ovaj događaj da se od njih nije zahtjevalo da ta institucija snosi troškove učešća za angažovanje 30 muzičara na koncertu kojeg organizuje Miloš Karadaglić.
- Ovaj koncert nema nikakve veze sa našim planom i programom rada, niti smo u mogućnosti da finansiramo angažovanje 30 zaposlenih za neki privatni projekat. Niti imamo zakonskog načina da ih platimo. Smatrala sam da ukoliko neko želi angažman izvođača iz Muzičkog centra za svoju privatnu fondaciju da je dužan i da ih plati, a ne da se njegova obaveza prebacuje na nas - rekla je Damjanović.
<h2>"Ministarka zahtijevala nenamjensko trošenje sredstava"</h2>
Kazala je da je ministarka bila uporna da se tako nešto realizuje, navodeći da joj je poslala poruku sledeće sadržine: “Saradnja sa Karadaglićem je državna odluka. Ja Vas još jednom pozivam da nađete način da angažujete i platite zaposlene. Saradnja na ugovorenom nivou izmedju Fondacije i muzičara ne dolazi u obzir!”.
- Nakon toga, Vučić Ćetković me pozvao u svoj kabinet da mi kaže kako je neophodno da muzičari iz Crnogorskog simfonijskog orkestra nastupaju na koncertu fondacije. Na moju konstataciju da im se nastup za privatni događaj mora platiti, on je odgovorio da je premijer Milojko Spajić pokrovitelj događaja i da je iza koncerta stala Vlada - rekla je Damjanović.
Ukazala je da se na zvaničnom sajtu Crnogorskog narodnog pozorišta nigdje ne pominje da je pokrovitelj koncerta bio premijer Spajić, navodeći da poziva premijera da dostavi javnosti Odluku Vlade Crne Gore o pokroviteljskoj ulozi premijera, kojom se podržava privatni koncert, na kojem, nastupa i vlasnik fondacije Miloš Karadaglić.
- Kako je moguće da se Ministarstvo finansija veoma rigorozno odnosi prema potrošačkim jedinicama i insistira na namjenskoj potrošnji, a da istovremeno zahtjeva od institucija da bezrezervno i nenemjenski troše sredstva na događaje koji nisu predviđeni budžetom? Osim Vučića Ćetkovića ko još u Vladi Crne Gore zna da je pokrovitelj događaja bio Milojko Spajić ? Ministarka Vujović nam je plasirala informaciju da je saradnja sa Fondacijom MIloša Karadaglića projekat od državnog značaja. Zašto crnogorska javnost nikad nije dobila taj projekat na uvid? - upitala je Damjanović.
<h2>Obratila se i Spajiću</h2>
Upitala je premijera Spajića da li je od svog savjetnika Vučića Ćetkovića imao informaciju da će se za cilj Kotorarta koji inače dobija pozamašna sredstva od države, upregnuti tri državne institucije da potroše veliki novac, ljudske i tehničke resurse, bez da to ima bilo kakvog dugoročnog efekta na crnogorsku kulture.
- Da li Vas je gospodine Spajiću informisao Vaš savjetnik Vučić Ćetković da je prema Uredbi o kriterijumima za odredjivanje festivala od posebnog značaja, svaki festival koji dobije takav status u obavezi da se iz NVO transformiše u Javnu ustanovu. Kotor art od 2008.godine krši zakon i za razliku od Ratkovićevih večeri kojima je Ministarstvo kulture ultimativno naredilo da se transformišu u javnu ustanovu Kotor art do danas nije izvršio tu obavezu i fukcioniše kao DOO. Isti slučaj je i za Njujork džez festivalom koji ima status festivala od posebnog značaja ali funkcioniše kao NVO - rekla je Damjanović.
Razlog za to je što, kako je pojasnila, Javne ustanove imaju direktore u maksimalno dva mandata, navodeći da moraju da funkcionišu transparentno i uz odobrenje Savjeta.
- Kako je moguće da sekretarka Ministarstva kulture Marija Tomović, zadužena za pravne poslove toleriše takve anomalije? Veoma je indikativno da su ljudi koji vode ove festivali bliski sa Vašim savjetnikom Ćetkovićem kojim im pruža zaštitu u protivzakonitom djelovanju, a od Muzičkog centra se traži. Kada je ove godine Njujork džez festival pregovarao oko uslova za iznajmljivanje prostora Vučić Ćetković mi je rekao da se premijer lično založio da se festivalu odobre što povoljniji uslovi. Zašto? Zar to nije privatizovanje institucija, predsjedniče Vlade? - upitala je Damjanović.
Ukazala je da je od 2023. imenovana sam za člana Savjeta u Muzeju savremene umjetnosti, navodeći da taj posao obavlja kao javni funkcioner bez novčane nadokande.
- Nakon natpisa u dnevnom listu Pobjeda tražila sam dokumentaciju koja se tiče poslovanja ove institucije i otkrila mnoge nezakonite djelatnosti. Svu tu dokumentaciju imao je na uvid Savjetnik za kulturu Vučić Ćetković, od kojeg se u javnosti nije mogao čudi ama baš nikakav komentar - rekla je Damjanović.
Podsjetila je da je početkom ove godine, 20. janura Savjet održao sjednicu na kojoj je raspravljalo samo o programu za 2025, navodeći da su nakon toga institucije kulture dobile obavještenje od Ministarstva kulture da do 15. februara dostave finansijske godišnje izvještaje za 2024.
- Pošto je direktor Vladislav Šćepanović u tom period boravio u Americi, Savjet nije mogao razmatrati finansijski izvještaj za 2024. Sasvim slučajno u martu mjesecu, saznala sam da je iz Muzeja savremene umjetnosti, poslat dokument Ministarstvu kulture u kojem piše da je Savjet usvojio finansijski izvještaj za 2024. Što nikako nije mogla biti istina, jer ga nismo ni razmatrali - navela je Damjanović.
<h2>"Ministarstvu poslat falsifikovani dokument"</h2>
Prema njenim riječima, kako se Vučić Ćetković interesovao za rad Savjeta, saopštila mu je da je Ministarstvu kulture poslat falsifikovani dokument “na šta je on bio zgrožen ali opet bez nekog direktnijeg postupka prema Vladi Crne Gore, odnosno premijeru”.
- Indikativno, da ministarka kulture Tamara Vujović kao ni njena sekretarka zadužen za pravne poslove Marija Tomović nisu reagovale iako su znale da im je poslat falsifikovani dokument. U aprilu mjesecu Savjet se izjašnjavao o finansijskom izvještaju Muzeja savremene umjetnosti, i epilog glasanja je bio negativan što je značilo da Izvještaj nije dobio potrebnu većinu - rekla je Damjanović.
Ukazala je da se prema Statut Muzeja savremene umjetnosti, direktor razrješava prije vremena ako, između ostalog, ne posluje na zakonit način i ako Savjet ustanove ne usvoji finansijski izvještaj.
- Poslije niza opstrukcija od strane Ministarstva kulture Savjet je u junu pokrenuo inicijativu za smjenu Vladislava Šćepanovića. Pored finansijkog izvještaja posebnu pažnju je privukao projekat izgradnje novog Muzeja koji je prije samo godinu-dvije dana koštao između 15 i 20 miliona, da bi se tokom ove godine operisalo sa cifrom od preko 60 miliona eura. Savjet nikad nije mogao dobiti nijedan dokument koji se tiče izgradnje novog Muzeja - upozorila je Damjanović.
Ukazala je da je početkom jula ministarka kulture zakazala satanak na kojem joj je pokazala veoma opširnu dokumentaciju o malverzacijama u Muzeju.
- Na moju opasku da ja i Natalija Čađenović, koja je takođe ukazivala na nepravilnosti u radu Muzeja, kao direktori institucija znamo da čitamo finansijske izvještaje, umjesto da me podrži, ministarka je konstatovala da je zapravo to problem u baš tome. Ona je takođe nagovijestila kako bi trebalo izabrati još jednog člana Savjeta uz mogućnost da se ponovo glasa o izvještaju, čime je implicirala želju da po svaku cijenu želi da spasi direktora Šćepanovića - naglasila je Damjanović.
Ukazala je i da je izrazila čuđenje finansijama koje su neophodne za izgradnju Muzeja, navodeći da joj je ministarka odgovorila da će 20 miliona obezbjediti država a ostalih 40 dobiće se od donacija.
- Slučajno ili ne - isto to mi je potvrdio i Vučić Ćetković. Kad sam ga pitala da li premijer u sve to upućen on mi je dao potvrdan odgovor, što mi je dalo nadu da će se vođen tom informacijom premijer odlučiti za stavljanja Inicijative Savjeta Muzieja savremene umjetnosti za smjenu Vladislava Šćepanovića, na jednoj od prvih sjednica Vlade - navela je Damjanović.
<h2>"Za godinu troškovi gradnje MSU utrostručeni"</h2>
Upozorila je da, iako nije urađen glavni projekat, “izgradnja Muzeja je sa godinu dana skočila sa 20 na 60 miliona a da nemamo nijedan dokument kako se došlo do te cifre”.
- I sve to znaju ministarka Tamara Vujović i Vučić Ćetković, a Savjetu se ne proslijeđuje ni jedna informacija, ni jedan konkretan dokument. Sasvim neočekivano kada je inicijativa o smjeni Šćepanovića trebalo da dođe na Vladu, Vučić Ćetković me obavijstio kako je na Vladi postavljeno pitanje legitimiteta inicijative, jer je predlaže Savjet u sastavu od četiri a ne pet članova. I tako je inicijativa sklonjena ad akta - tvrdi Damjanović.
Smatra da to ukazuje da su sve odluke koje je Savjet u sastavu od četiri člana, uz obezbjeđeni kvorum donosio prije nego se bavio finansijskim izvještajem validne, a da jedino nije validna Inicijativa za smjenu Šćepanovića.
Prema njenim riječima, iako je davno trebao da sazove sjednicu Savjeta, Vladislav Šćepanović to izbjegava čekajući da istekne njen mandat, “da je ministarka razrješi, istovremeno smjeni u Savjetu, kada bi i Natalija Čađenović napustila Savjet, a oni izabrali novi Savjet po mjeri ministarke Vujović I Šćepanovića.”
- Jedno vrijeme kao budući direktor Muzeja pominjao se Vučić Ćetković, ali pošto ministarka Vujović ima kolosalan motiv da drži Šćepanovića na tom mjestu, ona je istrgovala sa Ćetkovićem tako što joj je on poslužio kao čistač dokumenta i spriječio da se o inicijativi Savjeta raspravlja na Vladi, sklonila ga iz Vlade da je ne kontroliše, sklonila ga iz Muzeja da može sa Šćepanovićem da radi šta joj se prohtije, a za uzvrat Vučiću poklonila Muzički centar kako bi kod premijera Spajića iz nule prešla u jedinicu - kazala je Damjanović.
Smatra da sve to nadzire sekretarka Ministarstva kulture i medija Marija Tomovića, “čiji je brat zaposlen u Muzeju savremene umjetnosti, osoba kojoj je peti put istekao VD mandate i koja je sve asistirala da ne dodje do smjene Vladislava Šćepanovića.”
<h2>Kažnjava li me Spajić za rezultate u MCCG ili za rad u Savjetu?</h2>
Damjanović je upitala premijera da je je kažnjava za rezulatat koji je postigla u Muzičkom centru Crne Gore ili za rad u Savjetu.
- Šta je to što nisam uradila, a mogla sam? Šta je to što ja nemam a Vaš savjetnik koji štiti kriminal ministarke Tamare Vujović ima? Molim Vas da crnogorskoj javnosti objasnite zašto ste dozovolili da Vučić Ćetković skloni Inicijativu Savjeta Muzeja sa dnevnog reda Vlade Crne Gore ? Šta je to toliko dragocjeno čime Vas sve Vladislav Šćepanović drži u šaci da Vlada Crne Gore ne smije da se izjasni o njegovoj smjeni? - upitala je Damjanović.
Ona je zatražila i odgovore na pitanja kojim zakonom je dozvoljeno da Vlada Crne Gore sabotira rad i odluke Savjeta javne insituticije u kojoj ima upravljačku nadležnnost, kao i koji je interes ministarke kulture “da se tako grčevito drži za čovjeka koji joj je poslao falsifikovani dokument o izjašnjavanju Savjeta, a falsifikovanje spada u red krivičnih djela?”.
- Objasnite predsjedniče Vlade, pošto ste, kao što mi je rekao Vučić Ćetković imali sva saznanja o protizakonitim radnjama Vladislava Šćepanovića, zašto ništa niste preduzeli? Da li je moguće, gospodine Spajiću, da izgradnja jednog objekta, za godinu dana sa 20 poskupi na 60 miliona i da Vi to ne problematizujete? Ko je procjenio toliko poskupljenje i na osnovu čega, ako nije urađen glavni projekat - upitala je Damjanović.
Ona od premijera zahtjeva odgovor na osnovu čega je dozvolio da osoba koju je ocjenio nulom i dalje vodi resor kulture.
- Kako je moguće da DRI utvrdi kako je Ministarstvo kulture do oktobra mjeseca potrošilo na stavku Ugovori o djelu 1.460.000 eura, a da sve nacionalne institucije kulture, njih ukupno 12, za 2025 na istoj stavci imaju na raspolaganju nešto više od 1.160.000? Čime se to bavi Ministarstvo kulture ako više troši od 12 institucija? - pita Damjanović.
<h2>"SDT da ispita ulogu Ćetkovića, Tomović i Vujović u gradnji MSU"</h2>
Ona je pozvala Specijalno državno tužilaštvo da ispita ulogu Vučića Ćetkovića, Marije Tomović sekretarke u Ministarstvu kulture i ministarke Vujović u izgradnji Muzeja savremene umjetnosti.
- Kako se došlo do iznosa od 60 miliona eura, a da nije uradjen glavni projekat? Takodje pozivam tužilaštvo da ispita zašto je Vučić Ćetković sklonio sa sjednice Vlade inicijativu Savjeta Muzeja savremene umjetnosti za smjenu Vladislava Šćepanovića sa sjednice Vlade i molim predsjednika Spajića da se izjasni o tome. Zašto se Vučić Ćetković tim povodom nikad nije oglasio u medijima, da iznese svoj stav o svemu što zna - rekla je Damjanović.
Pozvala je Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore da Mariju Tomović, koja je zadužena za pravne poslove Ministarstva, ispita “zašto je od Savjeta Muzeja savremene umjetnosti sakrila informaciju da je rad Savjeta kompromitovan?”.
- Zašto Vučić Ćetković nije obavijestio premijera Spajića o ovom krivičnom djelu? - pita Damjanović.
<h2>Urađeno puno</h2>
Ona je decidna da je u Muzičkom Centru Crne Gore (MCCG) u protekle četiri godine organizovano skoro 300 programa, uglavnom koncerata.
- a za programsku djelatnost izdvojeno je 300 odsto više sredstava nego ranije - dodala je ona.
Podvukla je da je od 2021. godine, kada je stupila na funkciju zajedno sa umjetničkom direktoricom Mirjanom Živković, urađeno puno.
- Crnogorski simfonijski orkestar, koji je bio na ivici održivosti sa nešto više od 40 članova, danas broji 60, a moja namjera je bila da u sledećoj godini zaposlimo još desetak članova i time kompletiramo sastav, što prethodni direktori, jedni za dvije, a prvi za 13 godina rukovođenja Muzičkim centrom, nisu uspjeli. Mojim dolaskom u Muzički centar orkestar je prvi put imao isplaniranu godišnju sezonu i plan rada od septembra jedne do avgusta sledeće godine - istakla je Damjanović.
Ukazala je da su značajna imena iz svijeta muzike nastupala sa orkestrom što kao solisti, što kao dirigenti: od Alesandra Kadaria, Muhai Tanga, Srboljuba Dinića, do Gordana Nikolića, Dragana Đorđevića, Frančeske Dego, Iva Pogorelića.
Kazala je da je 2021. pokrenula Baletski studio u kojem su bile uključene balerine, školovane u našem obrazovnom sistemu, da bi 2023. novom sistematizacijom balet bio uvršten u integralni dio institucije, kao i orkestar sa definisanim radnim mjestima.
- Uprkos brojnim opiranjima, opstrukcijama iz Ministarstva kulture realizovane su baletske predstave sa kojima se ansambl predstavio domaćoj publici, kako u Crnoj Gori tako i šire. Od ove jeseni posredstvom internacionalne audicije dobili smo izvrsne baletske igrače iz Japana, Grčke, Španije, koji su zajedno sa našim igračima unaprijedili nivo ansambla - istakla je Damjanović.

Damjanović: Tamara Vujović došla da mi kaže da Spajić traži da Ćetković dođe umjesto mene, on nema kompetencije

Crnu Goru je minule sedmice, regionalno gledano, obilježilo hapšenje biznismena Ranka Ubovića, a planetarno - ksenofobično orgijanje, koje je kulminiralo otvorenim lovom na gastarbajtere iz Turske.&nbsp; Iako ova dva slučaja naizgled nemaju nikakavu zajedničku poveznicu, ona ipak postoji.&nbsp; <h2>Dvostruki aršini</h2> Naime, dok se kadrovi i fotografije sa lisicima na rukama Ranka Ubovića, Veselina Kovačevića, te ranije uhapšenih Aca Mijajlovića i Vlada Ivanovića, snimljenih na stepeništu SPO, ovih dana bjesomučno prikazuju na televizijama i portalima, crnogorska policija i tužilaštvo su objavili samo inicijale naoružanih ljudi sa kapuljačama.&nbsp; Koji su, poput pripadnika Ku Kluks Klana, napali građane Turske na Zabjelu, a njihove kolege krenule da pale i demoliraju turske automobile i radnje širom Crne Gore. Što je klasična diskriminacija. Policija i tužilaštvo, dakle, poštuju presumpciju nevinosti brutalnih napadača na Turke, objavljujući samo njihove inicijale. Dok, s druge strane, poznate crnogorske biznismene „žigošu“, otkrivajući medijima termine kada će biti dovedeni ispred zgrade SPO, kako bi ih „ovjekovječio“ kamermansko-fotoreporterski streljački vod. Dakle, iako u napadima na građane Turske ima klasičnih elemenata specijalnog rata protiv CG, jer se ona tako pokušava udaljiti od EU, nema imena i snimaka uhapšenih „osvetnika“ sa lisicama na rukama. Niti javnost zna ko su. <h2>Kad jaganjci utihnu</h2> Što je, gledano isključivo iz ugla ljudskih prava, pohvalno. Osim, ako se iza objavljivanja inicijala, a ne punih imena i prezimena uhapšenih, ne krije namjera da se od javnosti zaštiti nečiji bratanić, sestrić, kumara...&nbsp; S druge strane, kada su u pitanju Ranko Ubović i drugi uhapšeni ugledni crnogorski bisnismeni, tužioci, policajci, univerzitetski profesori, bivši ministri... to pravilo ne važi u Besudnoj Zemlji. Što predstavlja klasičnu diskriminaciju. Ali, ne daj Bože goreg: da je zapalo Dritanu i sličnim samoproglašenim tužiocima i sudijama, vjerovatno bi Ubovića, Lazovića, Katnića... privodili kod tužioca i sudija vezane kao Hanibala Lektora iz filma „Kad jaganjci utihnu“.&nbsp; Jer te ljude, po naređenju pretpostavljenih, da li iz policije, tužilaštava, stranih ambasada, Srbije, Rusije... ili svih njih zajedno, vrag će ga znati, treba javno kriminalizovati i diskreditovati. Ili preciznije rečeno: medijski linčovati. Prije svakog suđenja i presude.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026211040_78caeb559460f112f13397e5b62473271ae60a6c05553b0022c221c57ef17085.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251026211040_78caeb559460f112f13397e5b62473271ae60a6c05553b0022c221c57ef17085" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Okupljeni građani u podgoričkom naselju Zabjelo"> <figcaption>Okupljeni građani u podgoričkom naselju Zabjelo(Photo: Patrola CG)</figcaption> </figure>  <h2>Vučićev čovjek</h2> Godinama najavljivano hapšenje Ranka Ubovića i Veska Kovačevića, zbog navodnog pranja novca, desilo se, vrlo indikativno, uoči samog isticanja roka za dostavu ponude za projektovanje i izgradnju druge dionice autoputa Mateševo - Andrijevica. Vrijedne oko 600 miliona eura. Kao što je objavljeno, za taj posao su se javile četiri kompanije. Tri iz Kine i jedna iz Turske. Među njima i Bemaks, kao podizvođač. No, hapšenjem Ranka Ubovića i Veska Kovačevića, unaprijed je trebalo diskvalifikovati tu renomiranu firmu. A čime bolje, nego dobro tempiranim hapšenjem. Nije nikakva tajna: za taj veliki posao zainteresovana je i Srbija, odnosno kontroverzni bisnismen s Kosova i „Vučićev čovjek“ Zvonko Veselinović.&nbsp; Kako je konstatovala Radio Slobodna Evropa, Veselinović je za „Srbiju biznismen, za Kosovo kriminalac, a u Sjedinjenim Državama je na crnoj listi“. &nbsp; Njegova firma Inkop, kao i firme povezane sa njima, radile su, ili su angažovane, na izgradnji brojnih saobraćajnica u Srbiji. Osim toga, kako se može čuti, njegove firme su već kupile zemljište za eksploataciju kamena, blizu trase novog dijela autoputa Mateševo - Andrijevica. Vjerovatno ubijeđeni u to da će oni dobiti taj posao. Slučajno ili ne, uoči samog isticanja roka za dostavljanje ponude za izgradnju nastavka autoputa, na podgoričkom aerodromu uhapšen je Vesko Kovačević. U njegovom ruksaku nalazila se obimna dokumentacija i ponuda Kinezima za radove na tom kapitalnom projektu.&nbsp; <h2>Kula od karata&nbsp;</h2> Ako ovo nije slučajnost, onda to optužuje onog ko je odredio tajming hapšenja čelnih ljudi Bemaksa. Sumnjivo lice je postupajući tužilac Miloš Šoškić. Ali moramo poštovati njegovu presumciju nevinosti. Vratimo se hapšenju biznismena Ranka Ubovića. Višegodišnja političko-medijsko-tužilačka hajka, napokon je urodila plodom: slikan je sa lisicama na rukama! Uz javno likovanje ministra policije Danila Šaranovića i istrošenog političara Dritana Abazovića, koji su orden za to hapšenje htjeli pripučiti sebi na prsa.&nbsp; Baš kao i onda kada su uhapšeni Zoran Lazović, Milivoje Katnić i Saša Čađenović.&nbsp; No, dosadašnji sudski postupak pokazuje da se optužnica protiv njih ruši kao kula od karata.&nbsp; Što će se, po svemu sudeći, desiti i sa ovom kojoj sada aplaudiraju.

Dobro tempirano hapšenje

U dvorani „Napredak“ u Zagrebu održana je međunarodna konferencija posvećena jednoj od najmračnijih tema postjugoslovenskog prostora – nestalim bebama, a događaj je organizovao Savez hrišćana Hrvatske. Kako je saopšteno, konferencija je okupila roditelje, stručnjake i istraživače iz regiona, odlučne da otkriju istinu koju sistemi decenijama prikrivaju. <h2>&nbsp;PRIKRIVANJE ISTINE</h2> U uvodnom obraćanju, ističe se u saopštenju, predsjednik Saveza mr Damir Katulić naglasio je da istina o nestalim bebama prevazilazi nacionalne i vjerske granice, to je, kazao je on, pitanje savjesti čitavog društva. - Konferenciji su prisustvovali i brojni roditelji čija su djeca nestala neposredno nakon rođenja, a njihova svjedočenja odjekivala su salom kao bolni podsjetnik da borba nije završena – piše u saopštenju. Među govornicima iz Srbije bili su Ana Pejić, majka nestalog đeteta i osnivačica Udruženja roditelja nestalih beba Vojvodine, dr Gordana Radelić, majka nestalog đeteta, te prof. dr Goran Belojević, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu. Dan prije ove konferencije, dodaju u saopštenju, 29. oktobra u Londonu je troje stručnjaka iz različitih oblasti predstavilo naučni rad o otmicama beba na prostoru bivše Jugoslavije, čime je tema prvi put dobila i naučni temelj.&nbsp; - Taj trenutak mnogi nazivaju prekretnicom, jer borba roditelja od tog dana više nije samo vapaj, već argumentovana, dokumentovana istina – saopšteno je nakon Konferencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110307110_162524f9cfef83e8a4825d54685b7920656b852a5b0aa07717adb353960b6314.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025110307110_162524f9cfef83e8a4825d54685b7920656b852a5b0aa07717adb353960b6314" data-rendition-name="original" width="1042" height="496" loading="lazy" alt="Sandi Dizdarević"> <figcaption>Sandi Dizdarević</figcaption> </figure>  Putem video-bima obratio se i profesor kriminalističke psihologije Sandi Dizdarević, član međunarodnog istraživačkog tima koji učestvuje u pronalaženju nestalih beba.&nbsp; - Njegove riječi, izrečene s oprezom ali odlučno, potvrdile su ono što roditelji već dugo znaju – istina postoji, ali se sistemski prikriva – piše u saopštenju. Podsjećaju da je nakon presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u Srbiji usvojen zakon koji, kako poručuju roditelji, nije donio pravdu, već pokušaj zataškavanja.&nbsp; Majke iz Hrvatske su se, poput majki iz Srbije, obratile istom sudu i dobile presudu u svoju korist.&nbsp; - Ana Pejić je u Zagrebu izrekla rečenicu koja je odzvanjala poput zavjeta: „Nemojte dozvoliti da majke Hrvatske prođu kao majke Srbije. Ispunite presudu, dajte nam odgovor - gdje su naša djeca“ – poručila je ona. <h2>&nbsp;DAVID PROTIV GOLIJATA</h2> U saopštenju se naglašava da je posebno emotivan trenutak tokom konferencije bio kada je jedan od očeva objavio da je, vjerovatno, pronašao svog sina.&nbsp; - To nije bio samo trenutak emocije - to je bio trenutak sudara dvije sile: roditeljske vjere i sistemske tišine. Borba ovih roditelja, koja traje više od tri decenije, više se ne može opisati kao epska. Ovo je biblijska borba Davida protiv Golijata – borba malih, golorukih ljudi protiv nevidljivog, hladnog sistema moći. David danas nema praćku ni kamen, već dokumenta, presude, DNK analize i glas koji više niko ne može ućutkati. Golijat više nije vojnik, već birokratski zid, lažna dokumentacija, izgubljeni spisi i institucije koje ćute. Ali istorija nas uči: Golijat uvijek djeluje nepobjedivo – sve dok David ne ustane. Ti roditelji jesu taj David. I dok im svijet okreće leđa, oni ne odustaju. Dok institucije odlažu, oni ne prestaju. Dok vlasti traže načine da zataškaju, oni traže samo jedno - istinu i ime svog djeteta – naglašava se u saopštenju koje je Portalu ETV dostavio sekretar Saveza hrišćana Hrvatske Bojan Jovanović. Njihova borba, dodaje se, nije politička, nije nacionalna, nije vjerska, već borba za osnovni smisao postojanja – za istinu, za pravdu, za dijete koje je negdje, možda još živo, možda izgubljeno u nečijem tuđem životu. - U vremenu kada su mnogi pristali na ćutanje, ovi ljudi su izabrali da govore. I zato ova borba nije samo hrvatska, srpska, ni regionalna – ona je ljudska. Ona prevazilazi granice, zakone i sisteme, jer dodiruje ono što nijedna vlast ne može kontrolisati: ljubav majke i oca prema djetetu koje traže. Istina je krenula. I neće stati dok posljednje ime ne bude izgovoreno, dok posljednje dijete ne bude pronađeno i dok pravda ne nadvlada strah – zaključeno je u saopštenju, Konferenciju u Zagrebu pratila je državna njemačka televizija, koja, kako je Portalu ETV kazao Jovanović, priprema dokumentarni serijal od šest epizoda, čime slučaj nestalih beba ulazi u evropski medijski i istraživački fokus. Sljedeća konferencija, u organizaciji Saveza hrišćana Hrvatske, biće održana u Bosni i Hercegovini, a već se planira i nova – u Crnoj Gori. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110307110_11ad3163e117336a23a2f938af0e9dcfc1e38846315bd821920539d860b5a729.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025110307110_11ad3163e117336a23a2f938af0e9dcfc1e38846315bd821920539d860b5a729" data-rendition-name="original" width="770" height="513" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"> <figcaption>Bojan Jovanović(Photo: Al Jazeera)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;TRGOVINA BEBAMA</h2> Tema nestalih beba iz porodilišta u nekadašnjoj SFRJ decenijama je aktuelna u Srbiji, a pokrenuta je i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Hiljade žena tvrde da su njihove bebe bile žrtve trgovine ljudima. Majkama je saopštavano da su im bebe umrle, a one su završile u dobro razrađenom i širokom lancu trgovaca ljudima i prodavane su. Dojčevele objavio je 2019. godine priču muškarca iz BiH koji tvrdi kako mu je ljekara Ginekološke klinike Kliničko-bolničkog centra Zvezdara u Beogradu 1998. godine u prostoriji punoj novorođene djece rekao da odabere jednu bebu.&nbsp; - Biraj - tvrdi Marko Ivić da mu je rekao ljekar.&nbsp; On i supruga decenijama žive i rade u Njemačkoj, ali nijesu mogli da imaju djecu, pa su se odlučili na usvajanje. - Željeli smo usvojiti napušteno dijete iz sirotišta. Igrom slučaja upoznao sam čovjeka iz Bugojna koji mi se predstavio kao Dragan i on mi je kazao da ima rješenje za mene u Beogradu. Otputovali smo u Beograd i jako sam se iznenadio kada mi je rekao da parkiramo vozilo pored porodilišta. Mislio sam da ćemo otići u sirotište - ispričao je Ivić 2019. za Dojčevele. Medicinska sestra mu je dala bijeli mantil i sa ljekarom je krenuo u obilazak porodilja, a dodirivanje kreveta trebalo je da bude znak doktoru koja porodilja liči na njegovu suprugu. - Pitao me kako izgleda moja žena, a ja sam odgovorio da je crnka. Poslije me je odveo u boks sa bebama i rekao mi da izaberem bebu. Doslovno mi je rekao: „Biraj“. Rekao je da se po djetetu plaća 10.000 DEM, a ako želim blizance, onda 15.000 DEM, da će sve papire srediti kao da je moja žena rodila. Čak mi je govorio da i mojim njemačkim prijateljima, ali i našim ljudima, kažem da u tom porodilištu mogu dobiti dijete ako to žele. Kada je to govorio, predstavljao se kao veliki humanista, jer su to, navodno, djeca iz siromašnih porodica ili studentkinja koje nijesu znale što bi s njima. Znao sam da to nikako ne može biti u redu. Rekao sam da ću razgovarati sa ženom i otišao – ispričao je Ivić, koji je sa suprugom odlučio da neće uzeti bebu iz tog porodilišta. Odlučio je da progovori kada je 2017. na jednoj reginalnoj televiziji vidio prilog o nestalim bebama, a govorile su đene iz Udruženja nestalih beba Srbije.&nbsp; - Supruga i ja gledali smo tu emisiju i ja sam samo kazao: Ane moja, to smo mi mogli biti. Mi smo mogli to ukradeno dijete kupiti. Mi smo mogli biti kupci. Ostali smo šokirani. Vidio sam te majke i rekao da neću ćutati – ispričao je on 2019. U Beogradu je, na poziv majki iz ovog udruženja, svjedočio o svom iskustvu. - Trgovina bebama je bila sistemski organizovana u lancu ljekata, preko matične službe centara za socijalni rad i policije. Očito su te strukture i danas jake – rekla je 2019. Ana Pejić za Dočevele. Prije dvije godine snimljena je i mini serija „Kalup“ na osnovu svjedočanstava roditelja nestalih beba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110307110_74dac77071bf15e7b04839edb157a01ecbc1f97b45603cee9118b22fec9bff6c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025110307110_74dac77071bf15e7b04839edb157a01ecbc1f97b45603cee9118b22fec9bff6c" data-rendition-name="original" width="621" height="502" loading="lazy" alt="Ana Pejić"> <figcaption>Ana Pejić</figcaption> </figure>  Prvi put i majke iz Hrvatske progovaraju i tvrde da su im djeca oteta. Nedavna vijest o majci koja je nakon 40 godina u Srbiji pronašla svog sina za kojeg su rekli da je umro tijekom porođaja, samo potvrđuje da su se u tim godinama događale nevjerojatne stvari. Sve žene s kojima je razgovarala ekipa emisije Provjereno, imaju gotovo identičnu priču - uredan porođaj nakon kojeg je u prvim danima sve bilo u redu. Odjednom se stanje pogoršava, nastaju komplikacije s bebom zbog koje djecu premještaju u druge bolnice. Čak i druge gradove. Prije tri godine u Srbiji je odjeknula vijest da je majka, kojoj je nakon porođaja saopšteno da je beba umrla, pronašla svoga sina poslije 40 godina. On je usvojen, takođe, u Srbiji. U potrazi za sinom pomoglo joj je Udruženje za istinu i pravdu o bebama. DNK analiza potvrdila je njihovu kevnu vezu. Prema istraživanju Ane Pejić u bivšoj Jugoslaviji, kasnije i u državama nastalim iz nje, u razdoblju od 1960. do 2003. iz porodilišta je ukradeno pola miliona đece.

Ana Pejić: Dajte nam odgovor - gdje su naša djeca

Tvrdnju funkcionera Demokrata, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića izrečenu na sjednici skupštine krajem jula - da su pronašli navodno prikrivene dokaze o ubistvu Gorana Žugića prije 25 godina – nedavno je javno opovrgao vrhovni državni tužilac Milorad Marković. On je u intervjuu TV Vijesti kazao da je tužilaštvu Šaranović dostavio već poznata, neprovjerena operativna saznanja. To je nastavak političkog djelovanja Demokratske Crne Gore koje se temelji na populističkim nastupima, iznošenju neistina i targetiranju bez dokaza. Gromoglasno, senzacionalistički i populistički je krajem jula, na ministarskom satu, prvi čovjek MUP-a saopštio da ima ekskluzivnu vijest. - Ovo što ću danas pokazati su zvanična dokumenta Službe javne bezbjednosti i izazvaće političko-društveni zemljotres u Crnoj Gori. Tako je Šaranović, najavio navodno dugo skrivane detalje o ubistvu nekadašnjeg savjetnika za bezbjednost predsjednika Crne Gore Gorana Žugića. Politički zemljotres je najavio u prvoj a odjavio već u trećoj rečenici. Pojašnjenjem koje je prošlo ispod radara javnosti. - Informacija broj jedan, zavedena u Službi javne bezbjednosti prije dvadeset pet godina, sadrži sljedeće informacije: prema neprovjerenim podacima Goran Žugić je ostvario posredan ili neposredan kontakt... I tako dalje…  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251103191128_29c2103fd2ab14ea65c0e7dd746d404971da34f250e8745ef2cd9bda5759a133.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251103191128_29c2103fd2ab14ea65c0e7dd746d404971da34f250e8745ef2cd9bda5759a133" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Danilo Šaranović"><figcaption>Danilo Šaranović</figcaption></figure>  Šaranović je upravo to citirao - ,,prema neprovjerenim informacijama"... Zvaničnost, ali i validnost, informacije po ministru obezbjeđuje - to što je ona zavedena, a iznešena saznanja se temelje na operativnim informacijama koje su po definiciji – „podaci koji mogu da ukazuju na izvršenje određenog djela, nemaju dokaznu snagu, ali nameću obavezu da budu provjerene“. Zato ministar citira da su podaci koje iznosi - neprovjereni. Nastavljajući politički marketing Demokrata, mjesec i po kasnije Šaranović se ponovo oglasio istim povodom. Nakon što je saslušan u Višem državnom tužilaštvu Šaranović je kazao da je dodatno dostavio zvanično zavedene podatke Službe javne bezbjednosti sačinjene dvije sedmice nakon ubistva Žugića, kao i “produbljeni” izvještaj sastavljen gotovo četiri mjeseca nakon tog događaja. - Ta dokumentacija tužilaštvu je dostavljena pet dana prije mog obraćanja tokom ministarskog sata, u Parlamentu 28. jula. Što se tiče njenog sadržaja, mogu naglasiti jedino da je riječ o materijalu od izuzetnog značaja za rasvjetljavanje slučaja. Detalje neću iznositi, jer je nadležnost tužilaštva da vodi istragu ubistva koje već četvrt vijeka nije rasvijetljeno, a ne javnosti,. Naravno, pred tužiteljkom sam iznio mnogo više detalja od onih koje sam saopštio u Parlamentu, kazao je ministar. Navodno dokazni materijal je izuzetan značaj izgleda imao - samo u govoru ministra Šaranovića! Tokom nedavnog gostovanja na televiziji Vijesti vrhovni državni tužilac Milorad Marković, rasvijetlio je namjeru ministra unutrašnjh poslova. On je kazao da su mnogi političari javno izjavljivali da imaju određene dokaze i informacije, te da je tužilaštvo takve slučajeve procesuiralo tako što ih je pozivalo da se izjasne pred tužiocima, ali da niti u jednom slučaju nije bilo dostavljanja konkretnih dokaza. Radilo isključivo o operativnim informacijama. - Posljednje što smo uradili je to da smo pozivali ministra unutrašnjih poslova Šaranovića koji je prezentovao u skupštini određene informacije i mi smo ga pozvali da da dokaze. On nam je samo dao operativne informacije. U svim tim slučajevima nismo dobili nikakve dokaze, decidan je Marković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251103191128_fdcb50f4e36f33823e48cc6111f5ea9898ff8dadf323b31e126853d4d5a00382.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251103191128_fdcb50f4e36f33823e48cc6111f5ea9898ff8dadf323b31e126853d4d5a00382" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Milorad Marković"><figcaption>Milorad Marković</figcaption></figure>  Senzacionalističke zloupotrebe javnog prostora i plasiranje notornih neistina u političke svrhe odavno su način funkcionisanja Demokrata. Potvrdili su to nebrojeno puta do sada. I kada su navodno vetingovali poštene i časne policajce, urušavajući bezbjednosni sistem države. Ali i kada je onaj - citiramo predsjednika Demokrata Aleksu Bečića - ,,užasni prostorni plan Budve" odjednom postao prihvatljiv, ali tek nakon što je njegova majka ušla u građevinski biznis... I kad je ,,mali Berija" mjesecima bježao od poštara kako se ne bi suočio sa optužbama za izrečene neistine o Bemaksu. Ali i kad su tvrdili da su sve skaj prepiske tačne osim onih u kojima se vidi da Škaljarci za Demokrate kupuju glasove. Spisak je mnogo duži jer je u pitanju suština djelovanja Demokratske Crne Gore. Stoga ne čudi ni izjava ministra Šaranovića na skupštinskom zasjedanju krajem jula da su Demokrate “napravile takav sistem da su spremni i život za istinu dati”. Ipak, sudeći po onome što Demokrate odavno rade, obožavatelji ove minorne političke pojave ne moraju brinuti za živote svojih političkih idola.

Tag: statistika