<p>Stečajni upravnik <b>Dragan Popović </b>razriješen je dužnosti na svoj zahtjev u postupku stečaja nekadašnje kompanije <b>Dragana Brkovića </b>„Vektre Jakić“, a Privredni sud je umjesto njega imenovao <b>Dejana Kekovića</b> – saopštio je portparol ovog suda sudija <b>Vladimir Bulatović</b>.</p>
<p>Zato je za očekivati da će i sjutrašnje ročište za ispitivanje potraživanja biti odloženo šesti put, imajući u vidu potrebu primopredaje dokumentacije. Do sada su se ročišta odlagala zbog brojnih prijava potraživanja koje su pristizale, a koje su, prema ranijim informacijama, premašile 150 miliona eura.</p>
<p>Među povjeriocima sa najvećim potraživanjem su OTP banka i Poreska uprava, kao razlučni povjerioci, koji su prijavili 112,8 miliona, odnosno 13,1 milion. Lovćen osiguranje je prijavilo 333.200 eura potraživanja, Vektor sistem sekjuriti 218.600, Elektroprivreda 188.800, Opština Pljevlja 119.400, pljevaljska Čistoća i Vodovod 91.700, odnosno 73.100, kompanija Glečer Herceg Novi 40.000, Magma iz Podgorica 31.600 eura, Centralna banka Crne Gore 15.300, Ljetopis Automotive 12.600 i Zetratrans 5.900 eura. Pedesetak zaposlenih u ovoj kompaniji prijavilo je više od 300.000 eura potraživanja.</p>
<p>Stečaj u „Vektri Jakić“ otvoren je krajem prošle godine na zahtjev Poreske uprave, što je potvrdio i Apelacioni sud odbivši Brkovićevu žalbu.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Popović razriješen, Keković novi stečajni upravnik u postupku protiv „Vektre Jakić“

<p>U Grčkoj se osjećate kao gost, na Jadranu sve češće kao novčanik na dvije noge, saglasila se grupa turistu koju je novinarska ekipa Al Džazire sreli na proputovanju prema grčkom otoku Krf, a išli su s dva automobila iz Zagreba, te se kratko zadržali i u Sarajevu. Iako nisu svi iz Hrvatske, obje porodice godinama žive u glavnom hrvatskom gradu, te su navikli ljetovati u Istri, Crikvenici i drugim mjestima sjevernog Jadrana. Kažu da su prošle godine probali Jonsko more, putujući najprije na jug Albanije, a zatim i u grčki grad Pargu.</p>
<p>- Jednom kad probate Grčku, teško ćete se vratiti ljetovanju u Hrvatskoj. Moguće da se to u našoj zemlji namjerno radi, jer je valjda lakše primiti dvoje turista i uzeti im po 1.000 eura, nego petoro i uzeti po 400 - kazao je Danijel, otac dvije djevojčice, stanovnik Zagreba koji tu živi još od studija.</p>
<p>Supruga Teuta, Albanka porijeklom iz Sjeverne Makedonije, kaže da ga je jedva nagovorila da probaju Grčku.</p>
<p>- Mi smo kao djeca, tokom rata, morali promijeniti destinaciju, i umjesto u Crnu Goru ili Hrvatsku, na ‘naše more’, počeli smo obilaziti Grčku. Bilo je teško jer nam nisu priznavali pasoše, ali smo s ulaznim papirima koji su služili kao viza uspijevali otići barem jednom godišnje. Alternativa nam je bio Ohrid, koji je sjajan, ali nije more. A znate šta našim ljudima znači more – jedino je to pravi odmor - dodaje Teuta.</p>
<p>Kasnije je Teutina porodica krenula obilaziti i Albaniju, rekavši za Al Džaziru da neke stvari u toj zemlji ipak i dalje kaskaju.</p>
<p>- U Albaniji je zdravstvena skrb za turiste vrlo upitna, dok u Grčkoj svako mjesto ima ambulantu, a često i po više apoteka. Kad idete s djecom, to je bitno. A i cijene su često i više nego u Grčkoj. Na Krfu ležaljku dobijete besplatno ili platite pet do deset eura, a u Lermiju ili Sarandi morate izdvojiti i po 20 do 25 - kazala je Teuta, te dodaje da je to „previše za deset dana ljetovanja“.</p>
<p>- Vi ćete potrošiti te iste novce, ali ćete barem nešto dobiti zauzvrat“, dodaje Danijel, te se pita „zašto da plaća toliko mnogo za običnu ležaljku“.</p>
<h2>Zona visokih cijena</h2>
<p>U sezoni kada bi gosti trebali biti najpoželjniji, Jadran se pretvara u zonu visokih cijena. Već od juna u svim medijima čitamo o cijenama i uslugama, te iskustvima nezadovoljnih turista. Iako Hrvatska svake godine bilježi rekordne prihode, pa je tako ove godine čak i u prvom tromjesečju uprihodila 865 miliona eura, stiče se dojam da je tokom ljeta nemoguće ljetovati u Hrvatskoj, a da se ne izdvoji ozbiljan novac.</p>
<p>S druge strane, Grčka – iako suočena s inflacijom, problemima s radnom snagom i drugim problemima – nudi sasvim drugačije iskustvo: toplo gostoprimstvo, stabilne cijene i osjećaj da ste dobrodošli. Naravno, i u Grčkoj ima skupih destinacija, ali to nije pravilo, dok u bivšim jugoslovenskim zemljama teško više možete pronaći apartman u sezoni ispod 100 eura po noći.</p>
<p>Tokom ljeta u Grčkoj dvoje ljudi može večerati uz more za 30 do 40 eura, spavati u klimatizovanom apartmanu za upola manje novaca i iznajmiti ležaljke za simboličan iznos – ili ih dobiti besplatno uz naručeno piće. U istom periodu, u Crnoj Gori i Hrvatskoj, večera sličnog kvaliteta zna koštati i preko 70 eura, apartmani su često skuplji, a ležaljke se često plaćaju i previše. Razlika je što u Hrvatskoj često ima hlada, pa nisu ni potrebne, dok se u Crnoj Gori na mnogim plažama ne poštuje zakon u kom se traži da se oslobodi određeni dio plaže za turiste. Kada recimo dođete na plažu Jaz kod Budve, ljudi vas uljudno pozdrave i kažu: „Dobar dan, izvolite“, kao da ste došli u prodavnicu i kao da se podrazumijeva da morate odmah potrošiti novac. Ležaljke su smještene gotovo jedna do druge, što gužvu čini nepodnošljivom.</p>
<p>No, razlika nije samo u cijeni. Ono što posebno iritira mnoge turiste jeste osjećaj da su u Crnoj Gori i Hrvatskoj neželjeni gosti ako nemaju “dubok džep”. Nerijetko ih dočekuju neljubazni domaćini i loša usluga ili nelogične zabrane i ograničenja, poput recimo zabrane dovođenja psa na plažu, što je u Hrvatskoj vrlo precizno zabranjeno gotovo na svakoj plaži.</p>
<h2>Filoksenija kao način života</h2>
<p>Grčka, za razliku od navedenih iskustava, njeguje kulturu “filoksenije” – iskrenog gostoprimstva koje nije samo marketinška parola, već duboko ukorijenjena društvena vrijednost.</p>
<p>To otprilike kaže sagovornik Al Džazire, Stelios Koutsouris, predsjednik Asocijacije vlasnika smještajnih objekata na Halkidikiju, koji kaže kako je „filoksenija, odnosno gostoprimstvo, sve te emocije koje su Grci od doba drevne Grčke pokazivali strancima da bi ih učinili sretnim“.</p>
<p>- A što konkretno uključuje taj brend? Sigurnost iznad svega. Grčka je sigurna zemlja, bez terorističkih napada, bez organiziranog kriminala koji bi imao utjecaj na turiste, bez masovnog pljačkanja na bilo kom koraku. U našim morima nema ajkula, opasnih struja i drugih neočekivanih opasnosti“, dodaje Koutsouris, te kaže kako „Grčka nije samo more, nego je to zemlja bogata prirodom, sa svojim planinama, kanjonima i rijekama. Zamislite da danas skijate na obroncima Olimpa, a sutradan se kupate na nekoj plaži Halkidikija. Turisti vole da kombinuju razne aktivnosti jer to čini njihov odmor zanimljivim - kazao je on. </p>
<p>Pitali su Koutsourisa kako je moguće da u Grčkoj ima mnogo mjesta koja su jeftinija čak i od najjeftinijih dijelova Crne Gore i Hrvatske.</p>
<p>- Najlakši način za opravdati visoke cijene je navesti inflaciju. No cijene formiraju i drugi faktori kao što su potražnja, privlačnost samog mjesta, kvalitet ponude, te infrastruktura. U Grčkoj i danas imamo mjesta gdje postoji pojam ‘slow living’ (sporo življenje, op.a.). Ovdje i dalje postoje mjesta udaljena od civilizacije koja nije baš jednostavno posjetiti jer nema autocesta ili se mora putovati trajektom malo duže. To su neki manje popularni otoci ili gradići na kontinentalnom djelu, gdje mještani gledaju turizam kao dodatnu djelatnost za koju se ne treba previše potruditi, odnosno zatvorili su vrata masovnom turizmu i zato su i cijene normalne. Tu nećete naći luksuzne hotele, <i>fancy</i> restorane i skupe drvene ležaljke. Ljudi su na pijesku, jedu po malim tavernama, plešu na lokalnim festivalima i doživljavaju pravu Grčku. Tu ćete jesti svježu ribu, domaći sir i zaplesati rame uz rame sa onim čovjekom što sjedi preko puta nas - ističe Koutsouris. </p>
<h2>‘Crna Gora ima brojne prednosti’</h2>
<p>Drugi sagovornik Al Džazire, <b>Fadil Hasić</b>, čija porodica već preko 100 godina radi u ulcinjskom turizmu, te je trenutno vlasnik hotela, kaže kako je istina da su cijene čak i u Ulcinju porasle.</p>
<p>- To je tačno, međutim, glavni uzroci toga leže u višim nabavnim cijenama koje dolaze od dobavljača treće ruke. Danas je često slučaj da su cijene kod nas više nego u nekim državama Evropske unije. To nije problem samo Ulcinja, već cijelog regiona. Inflacija, manjak radne snage, ali i rast kirija na plažama dodatno su uticali na poskupljenja. Mnogi zakupci su bili primorani da podignu cijene svojih usluga kako bi pokrili osnovne troškove. Ipak, treba reći i da cijene nisu toliko visoke koliko se često prikazuje u javnosti - kazao je Hasić. </p>
<p>Hasić misli kako „crnogorski turizam ima brojne prednosti“.</p>
<p>- Među njima bih izdvojio predivne plaže, gostoprimstvo ljudi, kao i bogatu istoriju koju predstavljaju stari gradovi i tvrđave širom zemlje. Naša zemlja ima duboke korijene, još od vremena Ilira, što čini Crnu Goru posebno atraktivnom destinacijom“, mišljenja je Hasić, ali dodaje da „postoji prostor za napredak. Prije svega, neophodna je ozbiljna edukacija mladih u oblasti savremenog i visokokvalitetnog turizma. Takođe, važno je uključiti iskusne ljude koji su decenijama gradili turistički sektor – njihovo znanje i savjeti su dragocjeni. Potrebno je ponovo ulagati u škole turizma i ugostiteljstva, koje su nekada bile među najkvalitetnijima u Evropi, jer danas nam nedostaje kvalifikovana radna snaga, posebno obrazovana - dodao je Hasić. </p>
<p>Pored toga, Hasić crnogorske nedostatke vidi i u nedostatku letova.</p>
<p>- Crna Gora mora proširiti broj aviolinija ka evropskim gradovima. U tom pogledu, možemo učiti od Hrvatske, pa čak i Albanije. Primjera radi, aerodrom u Tirani ima preko 150 letova dnevno tokom cijele godine, dok Podgorica i Tivat zajedno imaju 20 do 30. Neophodno je raditi i na ozbiljnoj promociji zemlje na velikim evropskim sajmovima turizma, jer je marketing danas ključan u svakoj industriji, a posebno u turizmu - istakao je Hasić. </p>
<p>Hasić kaže kako je „važna i modernizacija saobraćajne infrastrukture, posebno puta duž primorja – od Herceg Novog do Ulcinja“, ali dodaje kako „Crna Gora ima jedan skriveni potencijal, a to su njena sela“.</p>
<p>- Seoski turizam je danas sve popularniji u svijetu. Mnogi ljudi žele da pobjegnu od gradske gužve i stresa, i da traže mir u prirodi. U toj priči sela imaju ogroman potencijal – uz podršku države, lokalno stanovništvo može ponuditi autentičan doživljaj, domaću hranu, sir, pršut, domaća pića… To je neiskorišćeno blago koje treba razvijati - istakao je Hasić. </p>
<h2>‘Dio Velike plaže se može ustupiti’</h2>
<p>Al Džazira je pitala Hasića i šta misli o sporazumu crnogorske vlade sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, na šta kaže kako je „šira javnost o Crnoj Gori veoma slabo informisana o detaljima“.</p>
<p>- Lokalna zajednica i vlast u Ulcinju saglasni su da se može izdvojiti dio Velike plaže – recimo trećina – kako bi se izgradili savremeni hoteli, kao i prostor Mavrijan, brdo iznad čuvene plaže Valdanos. Međutim, potpuno smo protiv toga da se cijela Velika plaža ustupi, posebno jer se uz samu plažu planira dati i čitavo zaleđe, koje u velikoj mjeri – čak 80 posto – pripada građanima Ulcinja. O ovom pitanju se mora voditi šira i ozbiljna debata, jer to nije samo lokalna, već nacionalna tema. Velika plaža pripada svim građanima Crne Gore i o njenoj budućnosti mora se misliti odgovorno – i za današnje, ali i za buduće generacije - naveo je Hasić. </p>
<p>Oba sagovornika se slažu u tome kako nije more jedino što njihove zemlje pružaju, s tim da Koutsouris kaže kako u Grčkoj već postoje određeni dijelovi zemlje koji su razvijeni, ali s nižim cijenama, dok to s Crnom Gorom baš i nije slučaj. Teško je povjerovati da će recimo krajnji crnogorski jug, grad Ulcinj, više ikad biti jeftin ukoliko dođe investitor iz Emirata.</p>
<p>- Prednost Crne Gore u odnosu na mnoge druge države jeste njena veličina – mala zemlja sa malim brojem stanovnika, ali sa izuzetno bogatom i raznovrsnom prirodom. Od morskih plaža, preko rijeka i jezera, do planinskih vrhova – sve to imamo na veoma maloj udaljenosti. Između obale i najviših planinskih predjela može se stići za manje od tri sata vožnje, što je rijetkost u svijetu. Uz dodatna ulaganja, bolju infrastrukturu i pametno planiranje, Crna Gora zaista ima potencijal da postane jedna od top destinacija u Evropi - mišljenja je Hasić. </p>
<h2>Kratkoročna logika profita</h2>
<p>I dok se svi slažu da Crna Gora i Hrvatska imaju prirodne ljepote koje se teško mogu porediti s mnogim drugim zemljama, sve više turista ističe kako priroda više nije dovoljna. Savremeni putnici traže osjećaj dobrodošlice, fer cijene i kulturnu senzibilnost – ono što Grčka, uprkos vlastitim izazovima, za sada uspješno nudi.</p>
<p>Hoće li turističku politiku nastaviti oblikovati kratkoročna logika profita ili će se Crna Gora i Hrvatska okrenuti dugoročnom održivom razvoju, obrazovanju kadra, razvoju ruralnog turizma i jačanju lokalnih zajednica?</p>
<p>Bez tih promjena, ljetni potencijal Jadrana mogao bi postati njegov najveći teret, a radna snaga još veći problem. Turisti – naročito oni sa skromnijim budžetima i velikim očekivanjima – već znaju da more nije samo plavo, niti odmor samo luksuzan. Ponekad je dovoljno da vam neko s osmijehom kaže „dobro došli“, bez obaveze da odmah otvorite novčanik, a računice govore kako su ljudi spremni potrošiti novac, ali bez osjećaja da im neko guli kožu s leđa, ili da „plaćaju vazduh“.</p>
<p>- Za svoje novce želim nešto i dobiti, a ne da moram platiti četiri eura sat parkinga - kazao je Danije s početka priče za Al Džaziru. Toliko, naime, košta parking duž Makarske rivijere, dok na Jonskom moru kaže da je parking platio samo jednom – i to samo na jednoj ekskluzivnoj plaži.</p>

Ljeto između cjenovnika i gostoprimstva: Grčka ili Jadran

<p>Sinoć je na Ljetnjoj pozornici na Cetinju, pod vedrim nebom i pred brojnom publikom, održan koncert glumca svjetske karijere, pjesnika i kantautora <b>Rada Šerbedžije</b>. Uz pratnju dugogodišnjeg benda „Zapadni kolodvor“, Šerbedžija je priredio veče puno emocija, poezije i muzike koje će se dugo pamtiti.</p> <p>U svom prepoznatljivom stilu, spojio je glumu, stihove i pjesmu, stvarajući intimnu atmosferu prožetu pričama, anegdotama i neposrednim dijalozima s publikom.</p> <p>Poseban trenutak večeri bio je nastup mlade crnogorske rediteljke i umjetnice <b>Dušanke Belade</b> koja se pridružila Šerbedžiji na sceni. U emotivnoj atmosferi, izvela je svoju autorsku pjesmu „Uspavanka“, a potom zajedno sa Šerbedžijom otpjevala baladu „U tvom srcu“, koju je Rade s Kemalom Montenom snimio prije 12 godina.&nbsp;</p> <p>Publika je pjesme Rada Šerbedžije dočekala s oduševljenjem.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250706080712_2b37b42e9464e2c8a5961d77c24502ce3079f414116457b16aef33b3d607da34.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250706080712_2b37b42e9464e2c8a5961d77c24502ce3079f414116457b16aef33b3d607da34" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Publika "> </figure>  <p>Veče je proteklo u duhu umjetnosti i zajedništva. Izuzetna energija, jedinstvena interpretacija i prepoznatljiva harizma Rada Šerbedžije, uz snažne emocije i gromoglasan aplauz, svjedočili su o njegovoj neraskidivoj vezi s publikom i univerzalnoj snazi umjetnosti.</p> <p>Koncert je održan u organizaciji Prijestonice Cetinje, Turističke organizacije grada i Centra za kulturu.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FghgYOVTl-ug%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FKd59yx6tQPY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Veče energije i zajedništva: Šerbedžija oduševio publiku na Cetinju

<p>Šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza u Skupštini Crne Gore<b> Boris Mugoša </b>navodi na mreži Iks da Vlada ignoriše drastičan rast cijena, te da su da su cijene u Crnoj Gori bezobrazno visoke, uz podsjećanje da je sindikalna potrošačka korpa prešla iznos od 2.000 eura.</p>
<p>Mugoša ističe i da i da je samo u posljednjih godinu dana došlo do njenog rasta za čak 140 eura, odnosno 7,49 odsto.</p>
<p>- Vlada obećala da će od maja nastaviti akciju sa proizvodima sa ograničenim maržama ali se to nije desilo. Krajem aprila smo na skupštinskom odboru za ekonomiju, finansije i budžet na moj predlog jednoglasno usvojili preporuke Vladi sa ciljem obezbjeđivanja povoljnijih cijena za krajnje potrošače, ali Vlada ništa po tom pitanju nije uradila -napisao je Mugoša.</p>
<p>On je upozorio i na zabrinjavajuće poređenje s ostatkom Evrope.</p>
<p>- Podaci EUROSTAT-a pokazuju da su cijene kod nas u prethodnih nekoliko godina za 50 odsto imale veći rast nego cijene u zemljama eurozone - dodao je Mugoša.&nbsp;</p>
<p>Prema njegovim riječima, uzrok leži u neodrživom ekonomskom modelu u kojem gotovo cjelokupno budžetsko punjenje zavisi od poreza, dok se lična i državna potrošnja održavaju nauštrb rastućih životnih troškova.</p>
<p>- Taj model žmuri na drastični rast cijena jer pokušava da zakrpi budžetske rupe nastale zbog ogromne fiksne rashodne strane budžeta - zaključio je Mugoša.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1941768014044524767&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Cijene bezobrazno visoke a Vlada ne preduzima ništa

<p>Broj žrtava poplava u Teksasu porastao je na 51, a kako prenosi AP, nadležne službe i spasioci tragaju za velikim brojem osoba koje se vode kao nestale.</p>
<p>Prema riječima šerifa okruga Ker Larija Lejta, među nestalima je i 27 djevojčica koje su bile na ljetovanju u kampu Mistik.</p>
<p>Gradski menadžer Kervila Dalton Rajs rekao je da se strahuje da je nestao veliki broj osoba.</p>
<p>- Gledamo na ovo na dva načina: poznati broj nestalih je 27. Ne možemo da kažemo koliko bi još moglo biti nestalih jer jednostavno ne znamo", rekao je Rajs na konferenciji za novinare -prenio je CNN.</p>
<p>Guverner Teksasa Greg Abot naložio je službama koje vrše potragu za nestalima i da to čine pretpostavljajući da je svako od nestalih i dalje živ.</p>
<p>On je prethodno proglasio vanredno stanje zbog poplava u centralnom dijelu Teksasa, prenosi Tanjug.</p>
<p>Obilne kiše, koje su u nekim djelovima regiona pale u rekordnim količinama za samo nekoliko sati, izazvale su bujične poplave rijeke Gvadalupe.</p>

Broj žrtava poplava u Teksasu porastao na 51

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: stecajni-upravnik

Popović razriješen, Keković novi stečajni upravnik u postupku protiv „Vektre Jakić“

Ljeto između cjenovnika i gostoprimstva: Grčka ili Jadran

Veče energije i zajedništva: Šerbedžija oduševio publiku na Cetinju

Mugoša: Cijene bezobrazno visoke a Vlada ne preduzima ništa

Broj žrtava poplava u Teksasu porastao na 51

PRATITE TVe UŽIVO