<p>Povodom odluka ovogodišnjeg žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, organizacija Stega izražava ozbiljnu zabrinutost zbog, kako navode, „dalje degradacije institucionalnog života u Crnoj Gori“.</p>
<p>- Odluke većine u žiriju, koju čine eksponenti aktuelne vlasti, predstavljaju još jedan derivat sveukupne degradacije institucionalnog života - navodi se u reagovanju.</p>
<p>Stega ukazuje i na mišljenja stručne javnosti da je u procesu dodjele moguće došlo do formalno-pravnih prekršaja Zakona o državnim nagradama, ali posebno ističe da je riječ o, kako kažu, "novom posrtanju jednog od najvažnijih državnih priznanja".</p>
<p>- Trinaestojulska nagrada, iako ni ranije nije bila lišena upliva političkih i ličnih interesa, danas je postala paravan za estetsku banalnost, etički relativizam i kulturološku regresiju - stoji u saopštenju.</p>
<p>Organizacija oštro kritikuje kriterijume po kojima se biraju laureati, navodeći da su to često autori „koji ne dosežu umjetničke standarde“, te da njihova djela „nerijetko sadrže otvorene poruke netrpeljivosti, negiranja sopstvene tradicije i nerazumijevanja kulturne raznolikosti“.</p>
<p>Posebna kritika upućena je Ministarstvu kulture koje, prema Stegi, „umjesto da bude korektivni faktor, pruža institucionalnu podršku ovakvim tendencijama“. Takođe se navodi da se pojedinci koji „vrijeđaju samu ideju Crne Gore, njene kulture i građanskog duha“ proglašavaju za istaknute stvaraoce, uz priznanja „nacionalnih folklornih udruženja, značke biblioteka i diplome mjesnih čitaonica“.</p>
<p>- Ovakvim postupanjem Trinaestojulska nagrada gubi svoje značenje – kao što se planski nastoje obesmisliti i druga obilježja crnogorske državnosti i trajanja - poručuju iz Stege.</p>
<p>Na kraju, u saopštenju se izražava nada da će u budućnosti o najvišim državnim priznanjima odlučivati stručne i nezavisne komisije, a ne „traljavo skrpljena politička većina“.</p>
<p>- Tada će Trinaestojulska nagrada ponovo biti ono što bi trebalo da bude – biljeg časti, a ne partijske i ideološke lojalnosti - zaključuje se u saopštenju Stege.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Stega: Trinaestojulska nagrada izgubila smisao pod političkim pritiskom

<p>U Crnoj Gori je nastupio nenaučni revizionizam. Nema adekvatne reakcije institucija - upozorio je <b>Vladimir Nikaljević</b> na otvaranju panel diskusije „Crna Gora između sekularizma i klerikalizma“ u organizaciji neformalne građanske asocijacije STEGA.</p>
<p>Ovaj događaj je održan u sali Crvene komune u Petrovcu, a kako bi se otvorio dijalog i podsticanje kritičke javne svijesti o procesima koji prijete sekularnom, demokratskom i evropskom razvoju države.&nbsp;</p>
<p>Nikaljević je poručio da će STEGA kroz građanski aktivizam dati doprinos antifašističkoj borbi, kao i borbi za socijalnu pravdu u Crnoj Gori.</p>
<p>Na događaju otvorenom za javnost, govorili su istaknuti univerzitetski profesori, pravnici, istoričari, politikolozi i kulturni radnici, analizirajući i raspravljajući o savremenim društvenim i političkim izazovima u domenu odnosa vjerskih zajednica i države.</p>
<h2>SEKULARNOST NE UKIDA RELIGIJU</h2>
<p>Prof. dr<b> Čedomir Čupić</b> kazao je da je greška ako se misli da sekularnost ukida religiju, jer ona samo određuje odgovarajuće mjesto religije u društvu. U Crnoj Gori, kao multikulturalnoj državi, važno je obezbijediti ravnopravnost svih religija.</p>
<p>- Dvije ideologije koje ruše sekularnost, a i samu državu, su nacionalizam i klerikalizam - poručio je on.</p>
<p>Prof. dr <b>Branislav Radulović</b> je ukazao da je Evropski parlament (EP) u ovom mjesecu usvojio rezoluciju kojom se prepoznaju nove prijetnje za crnogorsko društvo.</p>
<p>- Nekritički revizionizam podstiče poricanje zločina iz prošlosti, a radikalni klerikalizam podrazumijeva uplitanje crkve i vjerskih zajednica u državne poslove - istakao je on.</p>
<h2>POLITIČKE SLUGE CRKVE</h2>
<p>Prof. dr <b>Adnan Prekić </b>kao ključne nosioce ovog procesa, osim crkve, ističe političke subjekte koji služe interesima crkve.</p>
<p>- I pored formalno velike podrške EU integracijama koja iznosi 80 odsto, naši građani bi pali na prvim testovima iz zapadnog karaktera i vrijednosti kao što je, recimo, odnos prema manjinama - ocijenio je Prekić.</p>
<p>Prof. dr <b>Miomir Jovanović</b> ukazao je na prećutni motiv uvođenja vjeronauke, a to je jačanje uticaja vjerskih zajednica.</p>
<p>- Moguće posljedice: podjele u društvu, jačanje klerikalizma, zapošljavanje novog kadra na teret budžeta. Postojeća alternativa je Istorija religije koji ima za cilj da pruži informaciju o različitim religijama sa neutralnog stanovišta - upozorio je Jovanović.</p>
<h2>OPRAVDAVANJE ZLOČINACA - MASKIRANJE ODGOVORNOSTI</h2>
<p>Doc. dr <b>Nikola Šaranović</b> ukazao je razlike pojmova sekularizacije (proces), sekularnosti (zajednička baština evropskih naroda) i sekularizma (ideologija). On smatra da je greška napravljena jer se Crna Gora nije dovoljno bavili uticajem religije.</p>
<p>- Crnogorska istorija je istorija revizionizma i zbog toga moramo naći način da se zaštitimo od aktuelnog, nenaučnog revizionizma - istakao je Šaranović.</p>
<p>Mr <b>Miloš Vukanović</b> ukazao je da je opravdavanje zločinaca iz Drugog svjetskog rata samo maskiranje da bi se sakrila odgovornost onih koji su griješili devedesetih godina.</p>
<p>- Cilj uticaja srpskih medija je ugrožavanje bogate istorije Crne Gore, a cilj aktivnosti kao što je bio događaj u Duklji u organizaciji Srpske pravoslavne crkve je revizionizam i lažno predstavljanje uloge Srpske pravoslavne crkve - naveo je on.</p>
<p>Mr <b>Andro Martinović</b> naglasio je da u Crnoj Gori postaju jednako važne vještačka inteligencija i crkva. I jedna i druga, kako je podvukao, imaju odgovor na sve.&nbsp;</p>
<p>U STEGA su istakli da ovaj događaj predstavlja važan društveni odgovor na zabrinjavajuće trendove političkog revizionizma i klerikalizma u Crnoj Gori.</p>
<p>- Na pojave koje predstavljaju prijetnju izgradnje evropskog društva, ukazala je Evropska unija u izvještaju o Crnoj Gori, usvojenom 18. juna ali i visoki komesar UN- a u oblasti ljudskih prava koji je nedavno boraveći u Crnoj Gori izrazio zabrinutost zbog govora mržnje, ukazujući na „posebnu odgovornost političara i javnih ličnosti da se bore protiv njega“. STEGA nastavlja sa organizovanjem sličnih tematskih panela i u drugim crnogorskim gradovima, s ciljem otvaranja dijaloga o ključnim društvenim pitanjima u procesu evropske integracije i demokratizacije crnogorskog društva - zaključili su oni.</p>

1250x600

„Crna Gora između sekularizma i klerikalizma“: Na nenaučni revizionizam nema adekvatne reakcije institucija

<p>Neformalna građanska asocijacija STEGA, nastala 2024. godine potpisivanjem Deklaracije o izradi Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru od strane 65 akademika, profesora, advokata, privrednika i drugih uglednih građana, pokreće seriju panel diskusija o temama od posebnog društvenog značaja.</p>
<p>Prva panel diskusija iz ovog ciklusa biće održana u Petrovcu, 30. juna u zgradi Crvene komune, s početkom u 19 časova. Tema događaja je „Crna Gora između sekularizma i klerikalizma“, a učestvovaće istaknuti profesori, istoričari, pravnici, politikolozi, ekonomisti i kulturni radnici, s ciljem analize savremenih društvenih izazova u ovoj oblasti.</p>
<p>Skup će otvoriti <b>Vladimir Nikpaljević</b> u ime asocijacije STEGA, dok će u nastavku govornici izložiti svoje uvide kroz sljedeće teme:</p>
<p>Prof. dr <b>Čedomir Čupić</b> – Potraga za društvenim balansom</p>
<p>Prof. dr <b>Branislav Radulović </b>– Uporednopravna iskustva zaštite od nenaučnog revizionizma i radikalnog klerikalizma</p>
<p>Prof. dr <b>Adnan Prekić</b> – Istorijsko-pravni okvir crnogorske sekularnosti i savremeni politički izazovi</p>
<p>Prof. dr <b>Miomir Jovanović</b> – Obrazovanje u svjetlu zahtjeva za obaveznim uvođenjem vjeronauke u školski sistem</p>
<p>Doc. dr <b>Nikoleta Đukanović</b> – Klerikalizam kao otpor evropeizaciji</p>
<p>Doc. dr<b> Nikola Šaranović </b>– Sekularnost, sekularizacija, sekularizam – razlike i sličnosti</p>
<p>Mr<b> Miloš Vukanović</b> – Sekularizam i nekritički istorijski revizionizam</p>
<p>Mr<b> Andro Martinović </b>– Etika, identitet i politička instrumentalizacija</p>
<p>Moderator diskusije biće <b>Ivana Brajušković.</b></p>
<p>Iz STEGA-e poručuju da je skup otvoren za javnost, te pozivaju građane i stručnu zajednicu da uzmu aktivno učešće u razgovoru o jednom od ključnih pitanja savremenog crnogorskog društva.</p>

Panel diskusija “Crna Gora između sekularizma i klerikalizma”

<p>Građani Cetinja i članovi porodica stradalih u dva masovna zločina na Cetinju izražavaju zahvalnost delegaciji STEGA-e koji su činom dolaska na Kruševo ždrijelo pokazali solidarnost.</p>
<p>- Za razliku od onih čija je državna i profesionalna obaveza da daju odgovore vezane za zločine na Cetinju - navode u saopštenju građani Cetinja koji protestuju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fstega-uz-cetinjane-solidarnost-protiv-ignorisanja-stradalih-i-gusenja-slobode-okupljanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Nažalost, umjesto da saznaju istinu i dobiju odgovore od organa vlasti porodice stradalih su, dodaju oni, primorane, pored tuge i bola koji nose, da se kroz protest bore za svoja prava i prava stradalih.</p>
<p>- Istovremeno smo zajednički sa STEGA-om izrazili protest protiv najvljene promjene zakona o javnim skupovima koji je naprasno stavljen u proceduru i čiji je jedini cilj da se uguši opravdani bunt građana Cetinja i porodica stradalih - zaključuju Cetinjani u saopštenju.</p>

Zajednički bunt protiv izmjena Zakona o javnim okupljanjima: STEGA se pridružila protestima na Kruševom ždrijelu

<p>Neformalna građanska asocijacija STEGA, formirana 2024. godine potpisivanjem Deklaracije o izradi Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru od strane 65 istaknutih akademika, profesora, advokata, privrednika i drugih uglednih građana, najavljuje početak serije panel diskusija posvećenih temama od posebnog društvenog značaja.</p>
<p>Prva u nizu biće održana u Petrovcu, u zgradi Crvene komune, 30. juna 2025. godine, s početkom u 19 časova, pod nazivom „Crna Gora između sekularizma i klerikalizma“.</p>
<p>Na ovom događaju, koji je otvoren za javnost, učestvovaće renomirani profesori, pravnici, istoričari, politikolozi i kulturni djelatnici, sa ciljem analize i rasprave o savremenim društvenim i političkim izazovima u domenu odnosa između crkve i države.</p>
<p>U ime organizatora skup će otvoriti <b>Vladimir Nikaljević,</b> dok će svoja izlaganja imati:</p>
<p>- Prof. dr <b>Čedomir Čupić </b>– Potraga za društvenim balansom</p>
<p>- Prof. dr<b> Branislav Radulović</b> – Uporedno-pravna iskustva zaštite od nenaučnog revizionizma i radikalnog klerikalizma</p>
<p>- Prof. dr <b>Adnan Prekić </b>– Istorijsko-pravni okvir crnogorske sekularnosti i savremeni politički izazovi</p>
<p>- Prof. dr<b> Miomir Jovanović</b> – Obrazovanje u svjetlu zahtjeva za obaveznim uvođenjem vjeronauke u školski sistem</p>
<p>- Doc. dr <b>Nikoleta Đukanović </b>– Klerikalizam kao otpor evropeizaciji</p>
<p>- Doc. dr <b>Nikola Šaranović </b>– Sekularnost, sekularizacija, sekularizam – razlike i sličnosti</p>
<p>- Mr <b>Miloš Vukanović</b> – Sekularizam i nekritički istorijski revizionizam</p>
<p>- Mr <b>Andro Martinović</b> – Etika, identitet i politička instrumentalizacija</p>
<p>Moderator diskusije biće <b>Ivana Brajušković</b>.</p>
<p>Organizatori najavljuju da će se slični tematski paneli organizovati i u drugim crnogorskim gradovima, s ciljem otvaranja dijaloga o ključnim društvenim pitanjima u procesu evropske integracije i demokratizacije crnogorskog društva.</p>

Panel diskusija u Petrovcu: Crna Gora između sekularizma i klerikalizma

<p>Odluka Vlade Crne Gore da ne odobri upis za 40 studenata prve godina na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju presedan je koji niti jedna Vlada Crne Gore ranije nije uradila - ocijenili su iz nevladine organizacije Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA).</p>
<p>U demokratskim društvima, a posebno onima koji pretenduju “EU Agendu”, kako ističu, obrazovanje i nauka moraju biti zaštićeni od politički motivisanih odluka, koje potkopavaju temeljne slobode i akademsku autonomiju.</p>
<p>- Vlada je dužna da ukupnoj crnogorskoj javnosti pruži jasan odgovor o razlozima donošenja ove, više nego sporne, odluke. U protivnom ova “mjera” će neupitno biti doživljena kao anticivilizacijski obračun sa jednom visokoškolskom inistiucijom, njenim profesorima i studentima - navodi se u saopštenju,&nbsp;</p>
<p>Dodatno, ovim činom bez presedana, kako su rekli, demonstriran je neprimjereno loš odnos prema ustavno utvrđenom zvaničnom jeziku i crnogorskim državljanima koji govore crnogorskim - službenim jezikom.&nbsp;</p>
<p>- Zato STEGA i njena Redakcija za nauku i obrazovanje, ovaj potez Vlade doživljava duboko “nazadnim” sa očitom namjerom gašenja jedne naučno - obrazovne visokoškolske insitucije na Cetinju, posebno u u trenutku kada Vlada izdvaja ogromna budžetska sredstva za nelegalne vjerske škole - ocijenili su u saopšteju.</p>
<p>Vrijedi naglasiti da ovakvo postupanje koje implicira političku represiju i potkopavanje akademskih sloboda, nije dozvolio sebi čak ni srbijanski predsjednik u obračunu sa Univerzitom u Beogradu i pobunjenim studentima.&nbsp;</p>
<p>- Ukoliko se ova “odluka” ne povuče, onda se ona jedino može uporediti sa odlukom vlade u Nikaragvi iz avgusta 2023 diktatora Danijela Ortega koji je zatvorio Univerzitet “Centroamericana” (UCA), koji je bio jedan od posljednjih centara nezavisnog mišljenja i aktivizma protiv autoritativnog režima što je izazvalo opštu međunarodnu osudu - zaključili su u saopštenju.&nbsp;</p>

Stega o odluci da se ne odobri upis na FCJK: Presedan koji niti jedna izvršna vlast ranije nije uradila

<p>Organizacija STEGA uputila je otvoreno pismo Vrhovnom državnom tužiocu (VDT) <b>Miloradu Markoviću</b>, pozivajući ga da preduzme radnje iz svoje nadležnosti povodom, kako navode, antiustavnog i nezakonitog postupanja sveštenika Srpske pravoslavne crkve (SPC) <b>Metodija Ostojića</b>.</p>
<p>- Cijenimo potrebnim, za slučaj da Vi ili vaši saradnici nijeste usljed Vaših redovnih profesionalnih obaveza identifikovali antiustavno, a samim tim i nezakonito postupanje sveštenika SPC Ostojića<b>,</b> upozoriti Vas na isto, koje bi, saglasno Krivičnom zakonu, trebao biti predmet Vašeg postupanja – navodi se u obraćanju Markoviću.</p>
<p>U pismu, STEGA ističe da je sveštenik Ostojić u svojim javnim objavama od 9. juna 2025. godine direktno povrijedio odredbe člana 14. stav 1. Ustava Crne Gore, koji se odnosi na odvojenost vjerskih zajednica od države, te da je svojim postupanjem ušao u zonu "izazivanja nacionalne, rasne, vjerske i druge mržnje i netrpeljivosti" iz člana 55. Ustava.</p>
<p>- Vjerujemo da Vama, nakon upoznavanja sa sadržajem inkriminisanog postupanja imenovanog, nije potrebno obrazlagati odredbe Krivičnog zakonika, te nadležnosti VDT koji bi tim povodom trebale biti aktivirane - navodi se u pismu.</p>
<p>STEGA naglašava da crnogorska javnost, vidno zabrinuta usljed, kako navode, "radikalnog porasta kleronacionalizma, negacije antifašizma i nenaučnog istorijskog revizionizma", očekuje od VDT-a da objasni kojim je naučnim "metodama" sveštenik Ostojić utvrdio da su partizanski pokret i njegov vrhovni komandant "najveći monstrumi", dok su direktni saradnici okupatora i kvislinzi "vitezovi i heroji". Iz organizacije ironično dodaju da su to možda saznanja "studenta ekonomije" koji se prekvalifikovao u svešteno lice ili je to posljedica bavljenja "padobranstvom", što mu omogućava da "visoko leti... vidi i ono što drugi – primarno relevantna istorijska nauka ne mogu vidjeti!"</p>
<p>U pismu se dalje ističe da veličanje kvislinških, profašističkih, okupatorskih vojski, pokreta i vođa nije u nadležnosti Crkve i popova, niti je u saglasju sa misijom hrišćanstva i služenja Bogu. STEGA podsjeća na 46 crnogorskih sveštenika koji su bili aktivni sudionici Narodnooslobodilačke borbe (NOB) i svojim životima i borbom dali nemjerljiv doprinos oslobađanju zemlje od fašističkog okupatora.</p>
<p>Osvrćući se na formulaciju sveštenika Ostojića o "titoističko-ustaškoj koaliciji", STEGA podsjeća da je 1944/45. nastala "četničko-ustaška" koalicija u NDH, usljed čijeg je "nefunkcionalnog djelovanja" i lošeg izbora partnera "vitez nad vitezovima" Pavle Đurišić izgubio život. Organizacija takođe dovodi u pitanje "stradalništvo" Đurišića u borbi protiv fašista, protiv kojih, kako navode, "od strane četnika u Crnoj Gori nema zabilježene bitke".</p>
<p>STEGA posebno podvlači imena četničkih koljača poput Milorada Vukojevića (popa Mace) i Josifa Babića, koji su odgovorni za stotine svirepih ubistava civila. </p>
<p>- Podsjetimo, četnički koljač iz Pljevalja Milorad Vukojević zavnani pop Maca, koji je na teritoriji opštine Pljevlja izvršio 57 svirepih ubistava klanjem, u istoriografiji ostaće samo bitanga, ubica i zlikovac, kao i njegov saborac Josif Babić koji je optužen za 512 žrtava. Ovaj “vitez i heroj” na sudu je hladnokvrno priznao i opisao 219 zločina nad civilima i ostalom nejači. Od noža ovih “vitezova” stradale su Pljevljakinje - Božana Mišović, Miladina Božović, Živka Kontić, Milica Janketić … Stanica Tasović – navodi se u pismu.</p>
<p>Pozivaju sveštenika Ostojića, "padobranca" u ovoj temi, da pročita ispovijest glumca Miša Janketića, zabilježenu u knjizi "Dželat sa oreolom sveca", o tome kako je Janketić kao dijete molio zlikovce za život svoje majke Milice. Iz STEGA-e vjeruju da će nakon čitanja te knjige, sveštenik Ostojić "u srcu osjetiti bol i duboko pokajanje i već sjutra dan umjesto zločincima, fašistima, koljačima i ostalim probisvjetima održati opijelo za nevino stradale žrtve ovih zlikovaca". Predlažu Kolašin, mjesto zloglasnog četničkog logora, kao pravo mjesto za to.</p>
<p>STEGA naglašava da su Tito i partizani "visina koju pop-padobranac nikada neće dostići" i da su "odavno svi skoro mrtvi i dobili svoje mjesto u naučnoj istoriografiji". Podsjećaju da su partizani 1956. godine donijeli odluku da "svako dijete bez obzira da li potiče iz partizanske ili četničke porodice" ima jednako pravo uživanja na školovanje i obrazovanje, čije benefite, kako navode, zasigurno i danas osjeća i nesuđeni ekonomista Ostojić.</p>
<p>Pismo završavaju pozivom VDT-u Markoviću da, kao prvi čovjek te značajne državne instance, u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima, preduzme sve radnje u cilju zaštite ustavnog poretka, pravnog sistema i zaštite ljudskih prava i sloboda, poručujući da je ovo njihovo obraćanje "više potreba da damo skroman doprinos da 'institucije rade svoj posao', jer u kući đe mačke nema miševi kolo vode."</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmetodije-uporedio-drazu-mihajlovica-sa-njegosem&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Duško Mihailović

STEGA pisala VDT Markoviću: Metodije krši Ustav i zakone, preduzmite radnje iz svoje nadležnosti

<p>U Upravnom odboru Plantaža nema nijednog stručnjaka iz vinskog svijeta, a to nije ni izvršni direktor <b>Igor Čađenović</b>. Izbor vrhunskih profesionalaca je prvi i najvažniji korak na početku oporavka Plantaža, poručili su iz udruženja STEGA.</p>
<p>Udruženje STEGA već duže vremena upozorava na izuzetno loše poslovanje Plantaža i nestručan rad njenog rukovodstva. </p>
<p>- Već više godina slušamo samohvalisenje rukovodstva Plantaza o „izuzetnim rezultatima“, a koje zaista teško bilo ko  iz struke može razumjeti. Široj javnosti se plasiraju informacije od izvršnog direktora Igora Ćađenovića koje prikrivaju činjenice i realno stanje, a odmah poslije toga i saopštenje Plantaža o navodnim netačnim podacima koje iznosi STEGA. Pritom, nema konkretnog demantovanja ni jednog podatka koje smo iznijeli. Na taj način se svjesno stvara lažna slika o poslovanju ove kompanije - navedeno je u saopštenju STEGE.</p>
<p>Poslije, kako su rekli, „uspješne“ 2022. i 2023. godine po mišljenju uprave Plantaža, i 2024. se završila sa „fenomenalnim i istorijskim rezultatima". Stoga, u STEGI su postavili nekoliko pitanja i iznijeli činjenice.</p>
<p>- Predstavili ste kao veliki uspjeh to što ste 2023. ostvarili negativno poslovanje od oko šest miliona eura, i da je to značajno manji gubitak od 12 miliona eura ostvarenih u 2022. godine. Pitamo da li ijedna firma na svijetu ovakve rezultate prestavlja kao istorijski uspjeh? Hvalite se da su Plantaže ostvarile u 2024. pozitivno poslovanje od oko 300 hiljada eura, pa nas interesuje da li je Bord direktora kao najveći organ upravljanja firme odobrio planove da poslujete sa milionskim gubicima, ili minimalnim pozitivnim rezultatom koji se ostvaruje prodajom zemljišta Plantaža, i da li i oni proslavljaju ovakve rezultate - pitaju u ovom udruženju.</p>
<p>Takođe, postavljaju pitanje da li je dobar rezultat poslovanja što Plantaže duguju državi poreze i doprinose u iznosu od 15,4 miliona eura da bi se namirivale kratkoročne obaveze koje se ne mogu redovnim poslovanjem pokrivati. </p>
<p>- Saopšteno je da ste naslijedili poreske dugove od stare uprave. Korektno i tačno bi bilo da su na kraju 2019. godine bila izmirena sva poreska dugovanja prema državi, i da je tada uslijedila korona i spriječenost u 2020. godini da se obaveze isplate, a koje su na kraju te godine iznosile oko 4,7 miliona eura. Trebalo je iznijeti i tačan podatak da su obaveze prema državi periodu 2021-2024. povećane za oko 11 miliona eura - naglašeno je u saopštenju.</p>
<h2><b>Proizvodnja</b></h2>
<p>STEGA konstatuje da su vinogradarski zasadi suština Plantaža, te da rezultat ne može biti dobar dok je vinogrdaima stanje loše. </p>
<p>- Ističete samo da je berba 2024. godine bolja od 2023, zaobilazeći podatak da je 2023. bila najgora berba u istoriji Plantaža kada se ubralo svega osam miliona kg grožđa, što je za devet miliona kg manje od nekadašnjeg prosjeka, a u 2024. šest miliona kg manje takođe od ranijeg prosjeka. Za vrijeme Vašeg upravljanja je iskrčeno, pripremljeno za krčenje i zapušteno na stotine hektara vinograda zahvaljujuću, prije svega, i izgubljenoj kvalifikovanoj radnoj snazi. Loše berbe su dovele i do najmanje proizvodnje vina u istoriji Plantaža, pa je tako u 2024. i 2023. u odnosu na 2019. godinu proizvedeno manje 2,5 miliona litara,m odnosno četiri miliona litara - ističe se u saopštenju.</p>
<h2><b>Prodaja</b></h2>
<p>STEGA podsjeća da su se Plantaže pohvalile istorijskom prodajom flaširanih proizvoda, a tačno je, navode, da prodaja količinski nije dostigla 2019. godinu. Prema informacijama tog udruženja, prodaja 2023. godine bila je manja oko 700 hiljada litara, a 2022. iznosila je oko 1,6 miliona litara. Konačno, kažu, i u količinski prodaja je manja.                                                                                                                                        </p>
<p>- Što se tiče finansijskih iznosa znamo, da je zbog ekonomskih kretanja prosječna vrijednost skoro svake robe porasla od 2019. do 2024. za nekih 50 odsto, pa su tako ii proizvodi Plantaža povećali cijene proizvoda u prosjeku za nekih 30 odsto. Zar ne bi bilo logično da je finansijski prodaja trebalo više da raste, pa tako od prihoda prodaje iz 2019. godine od 25 miliona eura , sa povećanjem cijena od oko 30 odsto, trebalo je biti barem oko 32 miliona eura, a ne oko 27 miliona eura koliko je ove godine ostvareno - konstatuje se u saopštenju.</p>
<p>Podsjećaju i da su u Plantažama rekli da je prodaja usmjerena ka profitabilnosti i većoj prodajnoj cijeni, a ne u količinskoj realizaciji. Međutim, STEGA obavještava da su proizvodi Plantaža od 2021. do polovine 2024. g. bili jeftiniji od vina mnogih proizvođača koji su u prethodnim godinama bili jeftiniji od Plantaža. </p>
<p>- Takođe su na mnogim tržištima prisutni popusti - akcije na Plantažina vina od punih 50 odsto, pa nas zaista čudi kako ste to vodili računa o većim prodajnim cijenama i profitabilnosti. Svakako je bilo lakše prodavati vina po bilo kojim cijenama kada vam je na zalihe ostalo preko 19 miliona litara, ili 42 miliona eura iz 2020. godine - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Kada Plantaže komentarišu „istorijsku“ prodaju u Crnoj Gori, treba da znaju, kažu u uddruženju STEGa, da je vrijednost uvoza vina u Crnu Goru u 2024. godini povećana u odnosu na 2019. za oko 7,5 miliona eura, dok su Plantaze u 2024. imale minimalno povećanje prodaje u Crnoj Gori u odnosu na 2019. To je, kažu, za brigu. </p>
<p>- Izvozna tržišta se posljednjih godina drastično gube, poput Kine koja bilježi veliki pad prodaje, kao i sveobuhvatno izvoz koji Plantaže ostvaruju mimo zemalja regiona - konstatuje se u saopštenju.</p>
<h2><b>Finansiijski rezulati</b></h2>
<p>STEGa se osvrnula i na tvrdnje Plantaža<b> </b>o istorijskom uspjehu kompanije sa prihodima od 35 miliona eura, ili za oko 1,5 miliona eura viši nego 2019. godine.</p>
<p>- Ali ne navodite da je u te prihode ušla všsemilionska prodaja zemljišta, pa bi bilo korektno da makar iznesete da vam je prodaja zemljišta obezbijedila pozitivan godišnji finansijski rezultat. Ne spominjete ni da je u 2023. i 2024. postignut baš istorijski rezultat, ali u povećanju troškova poslovanja, koji su inace u odnosu na 2019. veći za oko 5,5 miliona eura - navode iz tog udruženja.</p>
<p>Istaknuto je, podsjećaju, da je finansijski dug kompanije 2024. ggodine smanjen, i to prema bankama 3,6 miliona eura, a ukupni dug jedan milion eura.</p>
<p>STEGA pita zašto kompanija u analizi dugovanja firme ne navede da su povećali dugovanja na nekoj drugoj strani od 2,6 miliona eura, vjerovatno prema dobavljačima, ili državi.</p>
<p>- Navodite da ste posljednje četiri godine smanjili dug prema bankama sa 23,4 miliona na 16,5 miliona eura, a ne saopštavate da ste u tom periodu dug prema državi povećali za oko 11 miliona eura. Iznosite da je kompletan dug prema poslovnim bankama naslijeđen, iako treba da znate na koji način je potrošen taj kreditni novac. Tada su ostvarene značajne investicije: nova hladnjača, nova linija za flaširanje, podizanje vinograda itd. Za vrijeme Vašeg upravljanja prodato je više miliona eura zemljišta, a da nijedna ozbiljna investicija nije realizovana - naglašeno je u saopštenju.</p>
<p>Pošto se Čađenović, kažu u STEGI, pohvalio velikim uspjehom povećanjem investicija u 2024. od 1,5 miliona eura, ističu da su investicije zbirno gledajući za vrijeme njegovog upravljanja od tri godine iznosile oko 5,3 miliona eura, dok su investicije u periodu  2017-2019. iznosile oko 12,3 miliona eura. </p>
<p>- Tvrdnja da se ste finansirali investicije iz sopstvenih sredstava, a s obzirom da državi dugujete 15,4 miliona eura i da ste prihodovali od prodaje zemlje 5,4 miliona eura, upućuje da se ipak može zaključiti da se finansirate iz „tuđih izvora“ - navedeno je u saopštenju.</p>
<p>Navođenje kao rješenje za plaćanja obaveza državi kroz valorizaciju zemljišta koje se decenijama ne koristi je, kažu u STEGi, nedopustivo jer ni proslije upravljačke strukture blizu 60 godina nisu prodavale zemljište u desetinama miliona eura za plaćanje poreza i doprinosa državi.</p>
<p>- Da li je istina da ste na tenderima u 34 javna poziva od 2022. do 2024. godine dali na prodaju preko 250.000 metara kvadratnih sa početnom cijenom od oko 17,5 miliona eura. Za period 2023/2024. na prodaju je ponuđeno oko 13 miliona eura zemljišta. Da li je istina da ste u milionskom iznosu prodali zemljište Plantaža u 2024. godini što je uticalo na značajno povećanje prihoda u 2024. godini? Da li smatrate da se treba hvaliti istorijskim prihodima na račun prodaje Plantažine zemlje? Da li je istina da ste imali zahtjev prema ministru poljoprivrede da se 30 hektara Plantažinog zemljišta prebaci sa poljoprivrednog na građevinsko, i na taj način omogući prodaja zemljišta u više desetina miliona eura? O Vašoj izjavi „mi ne prodajemo nacionalno blago i želimo da ga sačuvamo u naslijeđe budućim generacijama“ je nešto o čemu ce šira javnost donijeti sud. Za nas je najgora vrsta manipulacije - ističe se u saopštenju.</p>
<p>Poručuju da je Plantažama potreban menadžment i Upravni odbor koji su vinski znalci i vrhunski profesionalci. </p>
<p>- U Upravnom odboru nema nijedan stručnjak iz vinskog svijeta, a nijeste to ni Vi. Izbor vrhunskih profesionalaca je prvi i najvažniji korak na početku oporavka Plantaža. Zato će  se STEGA i dalje boriti za bolje Plantaže - zaključeno je u saopštenju.</p>

STEGA: "Plantaže" obmanjuju javnost, Čađenović svjesno stvara lažnu sliku o poslovanju kompanije

<p>Ekonomska redakcija Stege u sastavu <b>Vladimir Nikaljeviš</b> dipl ecc i prof. dr <b>Vesna Maraš</b>, danas je upoznala ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede <b>Vladimira Jokovića</b> sa rezultatima poslovanja AD Plantaže i izrazili zabrinutost za budućnost ove kompanije kao nosioca vinogradarskog sektora u Crnoj Gori i našeg najznačajnijeg brenda, navedeno je u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Ukazano je, ističu, i na aktivnosti Stege, kojima je upozoravana Vlada, da uvođenjem akciza na mirna vina za domaća vina, čine manje konkurentnom njihovu ponudu, tim prije što ni jedna država u okruženju nema akcize.&nbsp;</p>
<p>Joković je izjavio da sagledavajući podatke i suprostavljene zaključke da će se direktno upoznati u Plantažama o ukupnim podacima konstatujući da je u pitanju teško stanje i da se traži pravi model prevazilaženja stanja pozivajući i Stegu da da doprinos.&nbsp;</p>
<p>Stega, cijeneći značaj vinogradarstva za ukupnu ekonomiju Crne Gore poziva Skupštinu Crne Gore da na temu: Budućnost crnogorskog vinogradarstva, shodno članu 108 Ustava, pokrene postupak interpelacije o radu Vlade u ovoj oblasti.&nbsp;</p>
<p>Oni će, kako su saopštili, povodom reakcije menadžmenta Plantaža, objavljene u medijima izaći sa novim podacima narednog dana.&nbsp;</p>

Stega upoznala Jokovića sa rezultatima poslovanja Plantaža, u pitanju loše stanje

<p>Prinosi grožđa „Plantaža“ su na istorijskom minimumu od 2021. godine – pošto su u prosjeku, za posljednje četiri godine od kad je došla „nova uprava“, godišnje manji za 5.1 milion kilograma – ili 40 odsto od prethodnog prosječnog četvorogodišnjeg prinosa za period prije njihovog dolaska.</p>
<p>To su ukazali u ekonomskoj redakciji STEGA napominjući da su ministru poljoprivrede Vladimiru Jokoviću pisali o alarmantnom stanju jednog od najvećih crnogorskih brendova.</p>
<p>Kažu da je proizvodnja vina manja u višemilionskim iznosima - u prosjeku godišnje za oko četiri miliona litara.</p>
<p>- Došlo je do krčenja i uništavanja nekoliko stotina hektara vinograda. Prodaja vina u 2023. godini pada količinski na svim tržištima u odnosu na 2019. godnu, a pored povećanja cijena proizvoda prodaja 2023. još nije finansijski dostigla 2019. godinu – navode oni.</p>
<p>Dolazi, kažu, do sve veće prodaje jeftinih vina u strukturi vina - a u padu je prodaja premijum vina 2023. je u odnosu na 2019. godinu.</p>
<p>- Izvoz vina „Plantaža“ količinski pada - i to na svim tržištima, a uvoz inostranih vina u Crnoj Gori drastično raste. Tako se u Crnoj Gori 2024. u odnosu na 2019. godinu uvoz vina povećao za oko 90 odsto - ili za 6.5 miliona eura - dokle je izvoz vina „Plantaža“ 2023. u odnosu na 2019. godinu manji za 400 hiljada eura i pored značajnog povećanja cijena proizvoda – istakli su u STEGA.&nbsp;</p>
<p>Količinski je, kažu, pad prodaje vina „Plantaža“ u izvozu oko 10 odsto.</p>
<p>- Tako je 2019. godine uvoz vina u Crnoj Gori bio oko sedam miliona eura, a izvoz 13.6 - dokle je 2024 uvoz oko 13.4 miliona eura, a izvoz 16.3 - što je zaista zabrinjavajući trend – ocijenili su u STEGA.</p>
<p>Ocijenili su i da je drastično manji broj nagrada na tri najprestižnija svjetska takmičenja (Decanter, Mundus Vini, Decanter Asia).</p>
<p>- 2017-2020 broj nagrada 60, 2021-2024 broj nagrada 23 – naveli su oni.</p>
<p>Podvlače da obaveze prema državi za poreze i doprinose sve više rastu i da su dostigle oko 15 miliona eura.</p>
<p>- Novo rukovodstvo sve više prodaju zemljište „Plantaža“ i iz te prodaje finansiraju kratkoročne obaveze koje ne mogu pokrivati iz redovnog poslovanja. Posljednje četiri godine su prodali oko 15 miliona vrijednosti zemljišta, i to visoko potencijalnog i važnog za buduće poslovanje ove firme – naveli su u STEGA.</p>
<h2><b>TJERAJU KADROVE, A TROŠKOVI ZA PLATE RASTU</b></h2>
<p>Cijene i da rukovodstvo „Plantaža“ protjeruje, degradira i omalovažava iskusne kadrove koji su desetinama godina radili u ovoj kompaniji.</p>
<p>- „Plantaže“ je napustio veliki broj stručnih kadrova, koje će biti teško nadomjestiti. Njihov nedostatak se manifestuje kroz negativne rezultate kompanije. Pored dosta datih otkaza radnicima i njihovih odlazaka zbog nezadovoljstva iz firme, ne smanjuju se broj zaposlenih, već je sve više partijskih zapošljavanja i to većinom onih bez iskustva i potrebnog znanja – kazali su u STEGA ukazujući da tako rastu troškovi za plate. Za primjer su dali 2023. godinu kad je u odnosu na prethodnu u pitanju bilo 1.3 miliona eura iako se, kako su kazali, rezultati poslovanja iskazuju visemilionskim gubicima poslednjih godina.</p>
<p>Ističu da rukovodstvo „Plantaža“ i pored takvih gubitaka (samo 2022/2023 oko 19 miliona eura) prima redovne plate i to u vrijednostima nekoliko hiljada eura.</p>
<p>- A izvršni direktor jednu od najvećih plata koje se daju u firmama sa većinskim državnim vlasništvom - preko 3.000 eura – dodali su u STEGA.</p>
<h2><b>BUNAR BEZ DNA</b></h2>
<p>Navode i da investicija posljednje četiri godine skoro i da nema.</p>
<p>- I pored velike prodaje zemljišta, tako da su manje godišnje u prosjeku za oko tri miliona eura u odnosu na period prije dolaska nove uprave. Novoj upravi je u momentu odlaska stare uprave na zalihe ostalo 20 miliona litara vina ili oko 43 miliona eura vrijednosti početkom 2021. godine - koje je nova uprava posljednje četiri godine poprilično rasprodavala – ocijenili su u STEGA.</p>
<p>Tako su, kažu, prinosi u milionima kilograma manji, proizvodnja vina u milionima litara manja, a ukupni troškovi značajno rastu.</p>
<p>- 2023. u odnosu na 2019 godinu plus 2,4 miliona eura, gdje troškovi plata u 2023. rastu u odnosu na 2022.godinu plus 1.3 miliona eura. Na drugoj strani su 2023. godine prihodi smanjeni i pored povećanja cijena, i to prije svega zbog slabe prodaje vina i sve veće prodaje jeftinih vina. Onda je zaista teško povjerovati da ovakav način upravljanja i ovakve rezultate država kao većinski vlasnik podržava. Da li je moguće da ovakva uprava, koja godinama dovodi „Plantaže“ u ogromne milionske gubitke u poslovanju, prima plate u iznosima hiljada eura!? Da li prihvatljivo od države da se ovako loši rezultati nove uprave pokrivaju milionskom prodajom zemljišta (oko 15 miliona eura) i ujedno daje podrška firmi kroz mogućnost neplaćanja višemilionskih obaveza prema državi (oko 15 miliona eura)? - naveli su oni.</p>
<p>Kažu da je na ovaj način za četiri godine država omogućila podršku firmi &nbsp;za oko 30 miliona eura, a da se pritom ostvaruju katastrofalni rezultati.&nbsp;</p>
<p>- Ako na sve ovo dodamo i 42 miliona eura vrijednosti zaliha vina koje je nova uprava naslijedila, onda ne možemo reći da nova uprava nije imala značajne podrške u ovome četvorogodišnjem periodu – naveli su u STEGA.</p>
<p>I pored takve podrške došlo je, ukazuju, do uništavanja stotina hektara vinograda, gubljenja tržišta, neinvestiranja, protjerivanja kadrova i povećanja troškova.</p>
<p>- Očigledno da se bivši Demokratski front (DF), kome su dodijeljenje „Plantaže“ kao politički plijen, nije baš najbolje snašao. Najgore u svemu će biti što će se dalje poslovanje firme pokrivati iz već najavljene, i još veće, prodaje zemljišta „Plantaža“ - ili nekih kreditnih aranžmana koji se ne mogu otplaćivati sa ovakvim poslovanjem – ocijenili su oni.</p>
<p>Tako će, dodaju, „Plantaže“ nažalost i dalje biti „bunar bez dna“ koji će finansirati država sve dok ne postavi dorasli - stručni i profesionalni menadžment.</p>
<p>- Radujemo se zlatnim medaljama koje su „Plantaže“ na posljednjem ocjenjivanju Mundus vini ostvarile, ali s obzirom da su četiri vina od sedam - i to iz najvišeg cjenovnog ranga, stvarana u periodu prethodne upravljačke strukture, nadamo se da će i ovo novo rukovodstvo imati što da ostavi budućim vremenima. Na kraju, dobronamjerna sugestija marketingu Plantaža je da kada obavještavaju javnost o priznanjima, kako na svom sajtu - tako i svim drugim kanalima za oglašavanje, napišu i godine berbi vina - što je elementarno vinsko pravilo – zaključili su u STEGA.</p>

STEGA: Katastrofalni rezultati nove uprave „Plantaža“, prinosi grožđa na istorijskom minimumu, proizvodnja vina godišnje manja za četiri miliona litara...

<p>Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) podržava Opštinu Mojkovac u rješavanju ekoloških izazova, a sanacija nelegalnog odlagališta otpada Zakršnica prvi je korak u tom pravcu.</p>
<p>To je saopšteno iz MERS-a nakon posjete resornog ministra <b>Damjana Ćulafića</b> Opštini Mojkovac.</p>
<p>Kako se navodi u saopštenju, Ćulafić je sa predsjednikom Opštine Veskom Delićem i predsjednikom Skupštine opštine Markom Janketićem razgovarao o aktuelnim problemima i izazovima u oblastima upravljanja otpadom, otpadnih voda i vodosnabdijevanja.</p>
<p>Predstavnici MERS-a su iskazali spremnost za realizaciju projekata upravljanja otpadnim vodama i vodosnabdijevanja, a na sastanku je bilo riječi o dva projekta vodosnabdijevanja, u naseljima Podbišće i Štitarica.</p>
<p>- U oblasti upravljanja otpadom, razgovarano je o završnim radovima na nelegalnom odlagalištu otpada Zakršnica, kao i izazovima sa kojima se opština susrijeće u dijelu sakupljanja i deponovanja otpada - kaže se u saopštenju.</p>
<p>Dodaje se da su predstavnici Opštine ukazali su na nedostatak administrativnih kapaciteta u vezi sa transfer stanicom, koja je Državnim planom upravljanja otpadom za period 2025 - 2029. godine, predviđena za reciklažni centar.</p>
<p>- Shodno Državnom planu, Opština Mojkovac je predviđena kao dio Regionalnog centra za upravljanje otpadom Bijelo Polje, koji će pokrivati više opština sjevernog regiona - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Ćulafić je podsjetio da je, prema Državnom planu, reciklažni centar planiran upravo u Mojkovcu, što predstavlja važnu razvojnu priliku za unapređenje lokalne infrastrukture i povećanje stope reciklaže.</p>
<p>Na sastanku je, kako je saopšteno, bilo razgovora i o potencijalnoj lokaciji za odlaganje nekomunalnog neopasnog otpada.</p>
<p>Predstavnici Opštine su predočili da Komunalno preduzeće ima problem sa mehanizacijom, koja je, prema riječima Janketića, zastarjela.</p>
<p>Ćulafić je, kako se navodi u saopštenju, izrazio podršku u tom dijelu, navodeći da MERS ima fondove za pomoć u nabavci komunalne opreme.</p>
<p>Ćulafić je ocijenio da je Opština Mojkovac primjer kako bi i druge opštine trebalo da se ponašaju.</p>
<p>Delić je zahvalio Ćulafiću na kontinuiranoj podršci i razumijevanju izazova sa kojima se ta opština susrijeće.</p>
<p>- Očekujemo da će realizacija ovih projekata donijeti značajne promjene u kvalitetu života naših građana, kao i da će Mojkovac postati primjer dobre prakse u upravljanju otpadom i zaštiti životne sredine - kazao je Delić.</p>
<p>Kako je saopšteno iz MERS, Ćulafić je obišao nelegalno odlagalište otpada Zakršnica, reciklažno dvorište i transfer stanicu.</p>
<p>Iz MERS su podsjetili da je sanacija započeta 8. juna 2023. godine i da je realizovano oko 95 odsto radova, uz ukupna ulaganja od 3.421.936,34 eura, uključujući 1.526.546,93 eura tokom pršle godine.</p>

MERS: Podrška rješavanju ekoloških izazova u Mojkovcu, sanacija Zakršnice prvi korak

<p>Iako je predsezona u Budvi prema ocjenama lokalnih ugostitelja bila iznad očekivanja, jun je donio pad u popunjenosti i prometu, prenosi RTV Budva.</p>
<p>U jeku ljeta, očekivanja su visoka, ali izazovi brojni – od nedostatka infrastrukture do problema sa avio-povezanošću.</p>
<p><b>Luka Vučković</b> iz Udruženja ugostitelja Budve ističe da je predsezona, od februara do kraja maja, bila rekordna.</p>
<p>- Februar, mart, april i maj su bili iznad svih očekivanja, možda i rekordni. Ipak, jun je bio nešto slabiji, što je trend koji se uobičajeno ponavlja - kaže Vučković.</p>
<p>Uprkos dobrom početku, brojni faktori uticali su na nešto sporiji početak glavne ljetne sezone.</p>
<p>- Budva nije prepuna, a uzroci su višestruki. Od radova na putevima, nedostatka infrastrukture, kako na državnom, tako i na opštinskom nivou - dodaje Vučković.</p>
<p>Očekivanja su sada usmjerena ka drugoj polovini jula, kada se očekuje špic sezone koji bi mogao trajati do 20. ili 25. avgusta.</p>
<p>- Moramo učiti iz grešaka. Od nedostatka parkinga, zaobilaznice oko Budve, preko upravljanja otpadom, i sličnih problema - objašnjava.</p>
<p>On dodaje da Budva ima potencijal za desetomjesečnu turističku sezonu, ali da bi to zahtijevalo sinhronizovan rad Opštine, privrede i građana. Nedostatak edukovane radne snage dodatno komplikuje situaciju, naročito kada je riječ o održavanju kvaliteta usluge tokom cijele godine.</p>
<p>Pored toga, još jedan hronični problem je nedovoljna povezanost Budve i Crne Gore sa evropskim i svjetskim tržištima. Vučković ističe da bi bolje avio-veze, naročito sa zemljama EU i preko low-cost kompanija, mogle znatno da povećaju broj turista.</p>
<p>- Imamo rast turista iz Velike Britanije zahvaljujući avio-konekcijama, ali to nije ni približno nivou koji imaju Dalmacija ili Albanija. Turiste iz Rusije smo u potpunosti izgubili. Oni su tradicionalno dobri gosti i veliki potrošači - zaključuje Vučković.</p>

Ugostitelji Budve: Jun ispod očekivanja

<p><b>Dragan Mijušković</b>, v.d. generalnog direktora Direktorata za obrazovanje i vaspitanje pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i mr <b>Miloš Trivić</b>, direktor Ispitnog centra, ispratili su jutros ekipu koja će predstavljati Crnu Goru na 57. Međunarodnoj olimpijadi iz hemije (IChO 2025), koja će biti održana u periodu od 5. do 14. jula u Dubaiju, Ujedinjeni Arapski Emirati.</p>
<p>Crnogorskom timu u sastavu:<b> Aleksa Damjanović</b> i<b> Lana Backović</b> (Gimnazija „Slobodan Škerović“ Podgorica), <b>Isidora Mrdak</b> (Gimnazija „Petar I Petrović Njegoš“ Danilovgrad) i <b>Janko Orbović</b> (Gimnazija „Stojan Cerović“ Nikšić), kao i liderima dr<b> Željku Jaćimoviću </b>sa Metalurško-tehnološkog fakulteta i dr <b>Miljanu Bigoviću</b> sa Prirodno-matematičkog fakulteta, želimo uspjeh na ovom takmičenju.</p>
<p>- Svima njima želimo puno uspjeha i dobre rezultate na ovom prestižnom takmičenju - poručeno je iz Ministarstva prosvjete, neuke i inovacija.</p>

Srednjoškolci otputovali na 57. Međunarodnu olimpijadu iz hemije

<p>Tokom čitavog dana, na području Prijestonice Cetinje, zaposleni u Službi zaštite i spašavanja Cetinje su na terenu i imaju pune ruke posla. Novi požari ne dozvoljavaju im predah. Kod tunela Mekavac i u Dobrskom Selu izbili su novi požari koji su brzo ugašeni, kazao je za Radio Cetinje komandir <b>Miloš Ćećanović </b>i dodao da su oni na Obzovici i Prekornici i dalje aktivni.</p>
<p>- Brzom intervencijom naših vatrogasaca uspjeli smo da lokalizujemo požare. Zbog rane dojave reagovali smo promptno i nijesmo dozvolili širenje vatre – kazao je Ćećanović.</p>
<p>On je rekao da je požar kod tunela ponovo aktiviran. Istakao je da su ljudi premoreni i iscrpljeni, jer se već danima bore s požarima, a sinoćnja akcija na Boroviku i Prekornici do 3:30 sati ujutru nije im dozvolila ni da se odmore za novi dan.</p>
<p>- Od ranih jutarnjih časova gotovo sva ekipa naše službe je na terenu. Strah me je da ako se nastavi ovim intenzitetom nećemo više biti u mogućnosti da se odazovemo izazovu, jer smo na ivici snaga. Ono što me najviše zabrinjava jeste to što se ovi požari nijesu mogli sami od sebe zapalili. To neko namjerno radi. A ako neko ima namjeru da nastavi da podmeće požare, onda teško da mi možemo tu mnogo da uradimo – kazao je komandir.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D00OiM6_3rSM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Novi požari kod tunela Mekavac i u Dobrskom Selu

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: stega