Američki Stejt Department saopštio je da ima vjerodostojne izvještaje da bi Hamas mogao prekršiti primirje napadom na palestinske civile u Gazi.
- Ako se napad dogodi, to bi predstavljalo direktno i ozbiljno kršenje sporazuma postignutog u cilju okončanja dvogodišnjeg rata između Izraela i Hamasa - navodi se u saopštenju, prenosi AP.
Nijesu objavljeni dodatni detalji o potencijalnom napadu.
- Ukoliko Hamas izvede ovaj napad, biće preduzete mjere radi zaštite stanovništva Gaze i očuvanja integriteta primirja - saopštio je Stejt Department.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

SAD upozoravaju na mogući napad Hamasa na civile u Gazi

Ministarstvo unutrašnjih poslova je sa posebnom pažnjom primilo godišnji izvještaj State Departmenta o stanju na planu borbe protiv trgovine ljudima, u kojem je potvrđeno da Crna Gora i ove godine zadržava status u Grupi 2, saopšteno je iz MUP-a.
U izvještaju se navodi da je „Vlada pokazala generalno veće napore u odnosu na prethodni izvještajni period; stoga je Crna Gora ostala na nivou 2.“ 
Ova ocjena potvrđuje, kako kažu u MUP-u, da Crna Gora ostvaruje značajne rezultate i da međunarodni partneri prepoznaju kontinuirane pomake u borbi protiv trgovine ljudima.
Izvještaj posebno ističe da je u prethodnom periodu identifikovan veći broj žrtava i da je otvoreno i u potpunosti finansirano prvo državno sklonište za djecu žrtve trgovine ljudima. 
Takođe, pohvaljena je reorganizacija policijskog Odsjeka za borbu protiv trgovine ljudima, što je omogućilo imenovanje specijalizovanih službenika i kontakt tačaka na lokalnom nivou, kao i povećanje sredstava za rad Odjeljenja za borbu protiv trgovine ljudima. Prepoznati su, ističu u MUP-u, i dodatni napori u prevenciji, uključujući grantove nevladinim organizacijama za podizanje javne svijesti i sredstva za unapređenje položaja romske zajednice, koja spada među najranjivije grupe.
- Ocjene iz izvještaja potvrđuju da Crna Gora ide u pravom smjeru. Ministarstvo unutrašnjih poslova ostaje u potpunosti posvećeno daljem jačanju institucionalnih kapaciteta, zaštiti žrtava i sprovođenju međunarodnih preporuka, kako bi sistem borbe protiv trgovine ljudima bio još efikasniji - navodi se u saopštenju Stejt departmenta.
Ministarstvo podsjeća da je u toku procedura usvajanja Strategije za borbu protiv trgovine ljudima 2025–2028, kroz čije akcione planove će se implementirati preporuke date u izvještaju i obezbijediti, ističu u tom resoru, jasan okvir za dalje jačanje resursa, proaktivnu identifikaciju žrtava, adekvatno gonjenje počinilaca i unapređenje saradnje sa nevladinim i međunarodnim partnerima.
- Crna Gora će nastaviti da, kroz zajedničke napore institucija, civilnog društva i međunarodne zajednice, gradi sveobuhvatan sistem prevencije, zaštite i pravne odgovornosti, šaljući jasnu poruku da trgovina ljudima nema i neće imati mjesto u našem društvu - poručuju u MUP-u.

MUP: Crna Gora zadržala status u Grupi 2 u godišnjem izvještaju Stejt departmenta o trgovini ljudima

Bivša predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica i nekadašnji poslanik i čelnik Opštine Budva Milo Božović stavljeni su na listu sankcija američkog Stejt department zbog značajne korupcije koja je omogućila krijumčarenje narkotika, saopšteno je 10. septembra.
U saopštenju se navodi da je Božović zloupotrebljavao javne funkcije za podršku organizovanom kriminalu i međunarodnoj trgovini drogom, dok je Medenica posredovala u sudskim odlukama i primala mito kako bi podržala kriminalnu organizaciju.
Odluka obuhvata i njihove članove uže porodice Božoviće – Draganu, Balšu i Pavla, kao i Medenice – Miloša i Mariju.
Iz Stejt departmenta navode da ovakve mjere potvrđuju posvećenost SAD borbi protiv transnacionalnog kriminala i odgovornosti pojedinaca uključenih u krijumčarenje droge.
Vesna Medenica bila je jedna od najuticajnijih ličnosti crnogorskog pravosuđa u posljednje dvije decenije, podsjeća Radio Slobodna Evropa.&nbsp;
Na sudijskim funkcijama provela je 17 godina, a tri puta je birana za predsjednicu Vrhovnog suda, iako Ustav Crne Gore dozvoljava najviše dva mandata.
Prije toga obavljala je i funkciju vrhovne državne tužiteljke.
Medenica je uhapšena aprila 2022. nakon objave transkripta Europola, presretnutih telefonskih razgovora sa aplikacije Skaj njenog sina Miloša i tjelohranitelja, policajca Darka Lalovića, u kojima su dogovarali krijumčarenje droge i šverc cigareta
Iz transkripata je proizašlo da je Medenica bila upoznata sa njihovim kriminalnim aktivnostima i navodno spremna da ih štiti.
Specijalno tužilaštvo je tereti da je, koristeći položaj u periodu od 2019. do 2021. godine, posredovala u rješavanju sudskih predmeta u korist određenih privrednih društava uz primanje mita.
Takođe, optužena je da je vršila pritisak na sudije da donesu presude suprotne zakonu.
Prema optužnici Specijalnog državnog tužilaštva iz oktobra 2022. godine, Miloš Medenica se, između stalog, tereti da je 2019. godine stvorio kriminalnu organizaciju u cilju krijumčarenja cigareta i protivzakonitog uticaja na sudsku vlast.
Na suđenju pred Višim sudom u Podgorici, Medenica je negirala sve optužbe, tvrdeći da je žrtva političke odmazde.
Naime, Vesna Medenica je dugo važila za ključnu figuru pravosudnog sistema pod uticajem tadašnje vlasti, predvođene Demokratskom partijom socijalista (DPS) Mila Đukanovića. Njen rad na čelu Vrhovnog suda izazivao je kritike domaće i međunarodne zajednice zbog problema u vladavini prava i korupciji.
S druge strane, Milo Božović, bivši gradonačelnik Budve, uhapšen je u aprilu 2023. godine pod sumnjom za stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćenu proizvodnju i promet opojnih droga.
Protiv Božovića je Specijalno državno tužilaštvo podiglo optužnicu zbog krivičnih djela koja se odnose na stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje kokaina.
U februaru ove godine za novog predsjednika Opštine Budva izabran je Nikola Jovanović.
Time je okončan mandat dotadašnjeg predsjednika Mila Božovića koji je 22 mjeseca iz zatvora upravljao gradom, potpisivao plate zaposlenima, odlučivao o investicijama, javnim nabavkama...
Božović je kadar jedne od stranaka rasformiranog sproruskog Demokratskog fronta predsjednika parlamenta Andrije Mandića.
<h2>Od ranije na listama nekoliko crnogorskih građana</h2>
Ranije, 2023. Američka Agencija za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva finansija je na listu sankcionisanih kompanija i pojedinaca iz Crne Gore stavila i Branislava- Brana Mićunovića i Miodraga- Daku Davidovića, zbog korupcije i zlonamjernih aktivnosti u korist Rusije.
Mićunovića, koji je u međuvremenu preminuo, američki Stejt Dipartment je označio vodećom ličnošću u organizovanom kriminalu u Crnoj Gori još iz perioda bivše Jugoslavije.
"Najpoznatiji je po ilegalnom švercu cigareta, te je korumpirao i podrio nezavisnost crnogorskih nezavisnih institucija", navodi se u dokumentu.
Za Miodraga Davidovića se, u odluci američkih vlasti, navodi, da je decenijama prao novac za kriminalne organizacije, jačajući svoj uticaj i učestvujući u švercu cigareta, nafte i oružja u Crnoj Gori:
"Njegove koruptivne aktivnosti omogućile su napore Rusije da ugrozi nezavisnost demokratskih institucija i pravosuđa u zemlji, uključujući napore da utiče na izborne rezultate."
Američko Ministarstvo finansija objavilo je 11. aprila 2022. listu sankcija za djela korupcije među kojima je i Svetozar Marović nekadašnji visoki funkcioner Demokratske partije socijalist Mila Đukanovića i posljednji predsjednik Državne zajednice Srbije i Crne Gore.
Svetozar Marović osuđen je 2016. godine zbog višemilionskih malverzacija u Budvi, dok je ta partija bila na vlasti.
Marović je uhapšen u decembru 2015. godine. U maju sljedeće je pušten iz pritvora nakon što je priznao krivicu.
Nakon toga, otišao je u Beograd, a Crnoj Gori do danas nije izručen i pored raspisane potjernice.
Apsolutna zastara kazne na koju je osuđen Marović, od tri i po godine zatvora, nastupa u oktobru 2026. godine.

Medenica i Božović na listi sankcija SAD

Ljudi koji apliciraju za život ili rad u SAD-u sada će biti provjeravani i zbog mogućeg “antiamerikanizma”, uključujući provjeru njihovih profila na društvenim mrežama, saopštile su vlasti, u sklopu pooštravanja restrikcija koje su zabrinule zagovornike imigracije i advokate.
Imigracioni službenici moći će provjeravati da li su podnosioci zahtjeva imali “bilo kakvo učešće u antiameričkim ili terorističkim organizacijama” ili da li postoji “dokaz o antisemitskoj aktivnosti”, navodi se u ažuriranoj politici Američke službe za državljanstvo i imigraciju (USCIS), piše N1.
Provjere društvenih mreža, koje je administracijaDonalda Trampaveć uvela u proces imigracione provjere u junu, bit će proširene kako bi obuhvatile i traganje za bilo kakvom “antiameričkom aktivnošću”, stoji u saopštenju.
Stejt Department je ove godine poništio više od 6.000 studentskih viza, rekao je u ponedjeljak jedan zvaničnik.
A u junu je Stejt Department saopštio da ambasade i konzularna predstavništva moraju provjeravati aplikante za studentske vize zbog “neprijateljskih stavova prema našim građanima, kulturi, vladi, institucijama ili temeljnim principima.”
- Američke beneficije ne bi trebale biti date onima koji preziru ovu zemlju i promovišu antiameričke ideologije - rekao je glasnogovornik USCIS-aMathju Trageseru saopštenju za javnost.
On je dodao da je imigraciona agencija “posvećena implementaciji politika i procedura koje iskorjenjuju antiamerikanizam i podržavaju sprovođenje rigoroznih mjera provjere i nadzora u najvećoj mogućoj mjeri.”
Ažurirana politika nije dala tačnu definiciju “antiamerikanizma,” već je samo navela da se to odnosi na one koji podržavaju “antisemitski terorizam, antisemitske terorističke organizacije i antisemitske ideologije.”
Međutim, ukazala je na jedan dio Zakona o imigraciji i državljanstvu iz 1952. godine (INA) kao primjer “antiameričkih” ideologija.
Taj dio zakona, koji predstavlja glavni pravni okvir SAD-a za imigraciju, zabranjuje određenim osobama da postanu naturalizirani državljani, uključujući članove različitih komunističkih partija, one koji se zalažu za “svjetski komunizam”, one koji pišu ili distribuiraju materijale protiv “svake organizovane vlade”, ili one koji žele nasilnim putem srušiti američku vladu.
Ova objava odmah je izazvala zabunu i uzbunu, a na online forumima povela se rasprava o tome šta se zapravo smatra “antiamerikanizmom”.
Mnogi su izrazili zabrinutost da bi nejasna formulacija i izostanak jasne definicije mogli imigracionim službenicima dati ovlasti da dodatno pooštre imigraciju, bez obzira na postojanje stvarne prijetnje.

Stejt Department će u aplikacijama za vizu pregledati društvene mreže zbog „antiameričkih poruka“

Američki Stejt department u svom novom izvještaju o stanju ljudskih prava u svijetu navodi da u Crnoj Gori tokom 2024. nije bilo značajnijih promjena.
Među glavnim problemima bili su izvještaji o mučenju ili okrutnom, nečovječnom i ponižavajućem postupanju, te ozbiljna ograničenja slobode izražavanja i medijskih sloboda.
Navedeno je da su nevladine organizacije, uključujući Akciju za ljudska prava (HRA) i Građansku alijansu, kritikovali sporost vlasti u procesuiranju ratnih zločina, priznavanju žrtava i isplati odštete iz rata 1990-ih.
Istaknuto je da su novinari bili izloženi prijetnjama i napadima.
Izvještaj navodi i da je Agencija za elektronske medije proširila zabranu emitovanja ruskih državnih medija (Russia Today, Sputnik, Rossiya 1) kako bi se u potpunosti uskladila s mjerama EU protiv Rusije. Ipak, zabrana nije u potpunosti sprovedena jer su platforme i dalje dostupne, piše u izvještaju.
Zvaničnici su nastavili da ciljaju kritičke medije, a neriješeni napadi stvaraju atmosferu zastrašivanja, navedeno je.
- Novinari su tokom godine doživjeli prijetnje, napade i pritiske zbog izvještavanja o politici, etničkim, vjerskim pitanjima, korupciji i krijumčarenju - piše u izvještaju.
U izvještaju se zaključuje da iako ustav i zakon zabranjuju torturu i zlostavljanje, nevladine organizacije prijavile su zlostavljanje osumnjičenih u policiji i zatvorima širom zemlje. Vlada je procesuirala neke policajce i zatvorske čuvare, ali sudski postupci su kasnili.&nbsp;

Stejt department: Ozbiljna ograničenja slobode izražavanja u Crnoj Gori

Sjedinjene Američke Države zabrinute su zbog izvještaja o saradnji Univerziteta Crne Gore (UCG) s kineskim Nacionalnim superračunaskim centrom Đinan, saopšteno je Radiju Slobodna Evropa iz Stejt departmenta.
- Ovu instituciju vodi kineski Nacionalni univerzitet odbrambene tehnologije, koji je pod sankcijama Ministarstva trgovine SAD - navodi se u odgovorima.
Državni Univerzitet je 18. jula potpisao Memorandum o saradnji sa ovim centrom u oblastima kriptografije, vještačke inteligencije (AI) i sajber bezbjednosti.
Iz Vašingtona napominju da je Crna Gora saveznica u NATO i lider u -izgradnji regionalnih sajber kapaciteta.
- Njena partnerstva u osjetljivim područjima poput AI i sajber bezbjednosti trebalo bi da budu usklađena sa zajedničkim bezbjednosnim prioritetima NATO-a i da izbjegavaju omogućavanje ili saradnju sa subjektima povezanim s naporima za modernizaciju kineske vojske - navode.
Dodaju da je važno da "akademske i istraživačke institucije usvoje snažne bezbjednosne mjere, uključujući, ali ne ograničavajući se na, provjeru njihove potencijalne saradnje i veza sa subjektima koji izazivaju zabrinutost".
Inače, potpisnik Memoranduma, rektor UCG Vladimir Božović, doktorirao je u SAD upravo u oblasti matematike i kriptografije, nauke o metodama i principima šifrovanja.
Tokom studija, radio je i kao istraživač u Centru za kriptologiju i informacionu sigurnost (Center for Cryptology and Information Security - CCIS).
Kabinet rektora nije odgovorio RSE-u da li smatraju problematičnim to što je memorandum potpisan sa kompanijom pod sankcijama, imajći u vidu da je Crna Gora članica NATO i sjedište Regionalnog centra za sajber kapacitete.
Inače, ovo nije jedina kineska kompanija ili institucija sa kojom UCG jača saradnju a koja je pod američkim sankcijama.
<h2>Saradnja sa kineskim IT kompanijama</h2>
Naime, delegacija UCG predvođena rektorom Božovićem decembra prošle godine posjetila je Kinu, gdje je osim tamošnjih univerziteta obišla i kompanije Alibaba Cloud i Hikvision.
Kako je saopšteno sa UCG, one su predstavile svoje proizvode u oblasti cloud tehnologije i vještačke inteligencije.
Alibaba Cloud je najveća kompanija u ovoj oblasti u Aziji i četvrta u svijetu.
Druga, Hikvision - koja se u saopštenju UCG naziva globalnim liderom u video nadzoru - od 2019. na crnoj trgovinskoj listi a od 2021. pod sankcijama a njihova oprema uvršena na listu onih koji predstavljaju rizik po nacionalnu bezbjednost SAD.
Pored toga, Evropski parlament je 2021. uklonio njihove kamere, a više evropskih zemalja zabranilo korištenje njihove opreme u državnoj administraciji.
Kompanija je tada saopštila da su njene kamere "u skladu sa važećim pravilima i propisima zemalja u kojima poslujemo i podliježu strogim bezbjednosnim zahtjevima".
<h2>Crna Gora - regionalni centar za sajber kapacitete</h2>
Inače, istog mjeseca kada je delegacija UCG boravila u Kini, u kompleksu Univerziteta otvoren je Regionalni centar za sajber kapacitete (WB3C).
Osnivanje Centra inicirale su Francuska i Slovenija, članice Evropske unije i NATO.
- U eri kada sajber prijetnje postaju sve sofistiriranije i prisutnije, imperativ je da ovaj region opremimo potrebnim alatima za efikasnu borbu protiv ovih izazova - rekla je na otvaranju vicepremijerka Slovenije Tanja Fajon.
Naime, slovenački, francuski i eksperti iz regiona učestvuju u izvođenju obuka u tri oblasti – sajber bezbjednosti, sajber kriminaliteta i sajber diplomatije.
Tako Centar, između ostalog, organizuje jednogodišnju obuku iz oblasti digitalne forenzike za policijske istražitelje.
Iz UCG ističu da su imali ključnu ulogu u donošenju odluke da sjedište WB3C bude upravo u Crnoj Gori.
Prije nego što su osposobljene vlastite prostorije, WB3C je izvodio obuke u prostorijama Rektorata UCG.
Slovenačko Ministarstvo vanjskih poslova odbilo je da komentariše memorandum UCG i kineskog centra, dok iz francuske amabasade nisu odgovorili na upit RSE.
<h2>Usaglašenost sa sankcijama EU</h2>
Osim članica poput Slovenije i Francuske, podršku Crnoj Gori u oblasti sajber bezbjednosti pruža i sama EU.
Evropska komisija (EK) ranije je objavila da je Crna Gora sajber bezbjednost postavila za prioritet 2023. godine. Godinu ranije, crnogorska država IT infrastruktura bila je meta velikih sajber napada.
Crna Gora je, prema izvještaju EK za 2024, postigla značajan napredak na prevenciji i suzbijanju sajber kriminala, uključujući i dvije optužnice Specijalnog tužilaštva u ovoj oblasti.
Kao pozitivan korak navodi se i pridruživanje Crne Gore sankcijama Savjeta Evrope zbog sajber napada koji su prijetnja EU. Među sankcionisanima ima i kineskih državljana i kompanija.
Sa ciljem podrške sajber bezbjednosti Crne Gore, predsjednica EK Ursula fon def Lajen je oktobra 2024. u Podgorici otvorila Vladin Bezbjednosno-operativni centar, koji je finansiran i sredstvima EU.
Crna Gora je takođe članica NATO Centra izvrsnosti za kooperativnu sajber odbranu, čije je sjedište u Talinu, Estoniji.
Iz Evropske komisije i NATO nisu odgovorili na zahtjev RSE-a da prokomentarišu saradnju crnogorskog državnog Univerziteta sa kineskim kompanijama koje su pod sankcijama SAD-a.
Sa Univerziteta je na pitanja RSE-a stigao automatski, povratni mail da su na odmoru do druge polovine avgusta.
RSE je poslao pitanja na adrese dva ministarstva u Vladi Crne Gore - Ministarstva prosvjete u čijem je resoru rad Univerziteta, i Ministarstva javne uprave, koje je zaduženo za informacionu bezbjednost.
Odgovor su u RSE dobili samo iz Ministarstva javne uprave.
<h2>Saradnju razmatrati kroz prizmu bezbjednosnih rizika</h2>
Ministarstvo nema institucionalnu ingerenciju nad državnim Univerzitetom, ali pažljivo prati sve pojave koje mogu imati bezbjednosni ili strateški uticaj na digitalni prostor Crne Gore, kazao je za RSE pomoćnik ministra Dušan Polović.
On je u Ministarstvu javne uprave zadužen za oblast informacione bezbjednosti.
- U tom kontekstu, svaka saradnja – a posebno u osjetljivim oblastima kao što su sajber bezbjednost i vještačka inteligencija (AI) – mora biti razmotrena kroz prizmu potencijalnih bezbjednosnih rizika i strateškog usklađivanja sa vanjskopolitičkim prioritetima Crne Gore - kaže Polović.
Crna Gora je, ističe, kao članica NATO-a i kandidat za članstvo u EU jasno opredijeljena za saradnju sa saveznicima i partnerima koji dijele demokratske vrijednosti, standarde i principe u oblasti sajber bezbjednosti i AI.
Naglasio je da NATO sajber bezbjednost tretira kao dio nacionalne bezbjednosti, na koji se odnosi i član 5, koji predviđa kolektivnu odbranu u slučaju napada na jednu članicu.
Polović ukazuje na oprez neophodan u uspostavljanju međunarodnih partnerstava u oblast vještačke inteligencije, zbog njene primjenjivosti u odbrani, obradi osjetljivih podataka, mogućeg uticaja na ljudska prava...
- Stoga očekujem da sve relevantne institucije pri uspostavljanju tih vidova saradnje uzmu u obzir moguće posljedice po nacionalne interese i digitalnu bezbjednost države - naveo je Polović.
Dodaje da je Crna Gora Zakonom o elektronskim komunikacijama uredila ograničavanje nabavke i upotrebe opreme određenog proizvođača za koju se smatra da može imati štetne posljedice po nacionalnu bezbjednost.
Crna Gora trenutno radi na izradi Strategiji vještačke inteligencije, na kojoj će imati pomoć SAD.

Stejt department zabrinut zbog saradnje Univerziteta Crne Gore i kineskog centra u oblasti sajber bezbjednosti

Privremena vlada Kosova potvrdila je za Radio Slobodna Evropa da je izrazila spremnost da sarađuje sa Sjedinjenim Državama u vezi sa prihvatanjem i privremenim smještajem državljana trećih zemalja na Kosovu, "u skladu sa utvrđenim uslovima".
- Tokom jednogodišnjeg perioda, do 50 osoba može biti privremeno premješteno, s ciljem olakšavanja njihovog bezbjednog povratka u zemlju porijekla. Vlada je izrazila spremnost da se angažuje, uz mogućnost odabira pojedinaca sa predložene liste, pod uslovom da ispunjavaju određene kriterijume u vezi sa vladavinom prava i javnim redom - izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) portparol privremene vlade Kosova Prparim Krueziju.
On je dodao da će dodatne informacije biti objavljene naknadno.
Američki Stejt department potvrdio je za RSE 6. juna da su zemlje Balkana uključene u kontakte u okviru šire strategije SAD za deportaciju stranih državljana bez regulisanog statusa.
- Američki partneri i regionalni lideri blisko sarađuju s nama kako bi okončali krizu ilegalne i masovne migracije - naglasio je Stejt department, dodajući da je sprovođenje migracione politike administracije predsjednika Donalda Trampa jedan od njegovih glavnih prioriteta.
- Protjerivanje stranaca iz SAD-a, za koje postoje konačna rješenja o deportaciji, kao i protjerivanje ilegalnih migranata, štiti Sjedinjene Države od stranih terorista i drugih prijetnji po nacionalnu bezbjednost i javni red - navedeno je u odgovoru.
Stejt department je takođe istakao da je kontinuirana saradnja sa stranim vladama ključna za sprečavanje ilegalne i masovne migracije, kao i za bezbjednost granica.
Privremena vlada Kosova je navela da Sjedinjene Države ostaju nepokolebljiv saveznik Republike Kosovo.
- Naše uzajamno partnerstvo, izgrađeno decenijama, zasniva se na zajedničkim vrijednostima i saradnji. Visoko cijenimo njihovu podršku, naročito na našem putu ka integraciji u evroatlantske institucije - navela je Vlada Kosova.
Agencija Rojters, pozivajući se na Blumberg njuz, izvijestila je 5. juna da administracija predsjednika Trampa vrši pritisak na Srbiju i druge zemlje Balkana da prihvate migrante koje će Sjedinjene Države da protjeraju.
Prošlog mjeseca, američki Vrhovni sud dozvolio je Trampovoj administraciji da ukine privremeni legalni status za stotine hiljada migranata iz Venecuele, Kube, Haitija i Nikaragve koji žive u SAD, čime su pojačani napori republikanskog predsjednika ka povećanju broja deportacija.
Prema pisanju Blumberga, Trampova administracija traži potencijalne destinacije za migrante koji bi mogli biti deportovani kao rezultat ove odluke.
<h2>Vlada spremna razgovarati s Britanijom o migrantskim centrima</h2>
Privremena vlada Kosova je 26. maja izrazila spremnost da razgovara i sa Velikom Britanijom o prijedlogu za uspostavljanje "centara za povratak" na Kosovu za tražioce azila koji su odbijeni na britanskom ostrvu.
Prijedlog za uspostavljanje centara za povratak dio je šire strategije Velike Britanije za rješavanje sve većeg broja migranata koji dolaze na britansko ostrvo ilegalnim putevima.
Međutim, međunarodna organizacija Hjuman rajts voč (Human Rights Watch) izrazila je zabrinutost da bi korišćenje zemalja Balkana kao prijemnih destinacija za migrante moglo da naruši njihova prava i stvori nove izazove za zemlje domaćine.
U sličnom sporazumu koji je takođe izazvao kritike, Kosovo i Danska su se 2022. godine saglasile o iznajmljivanju 300 zatvorskih ćelija u Kazneno-popravnoj ustanovi u Gnjilanu za smještaj stranih zatvorenika koji se očekuje da će biti deportovani iz Danske nakon što odsluže kazne.
Zauzvrat, Kosovo bi trebalo da dobije više od 200 miliona eura, koji će biti uloženi u Kazneno-popravnu službu i projekte obnovljive energije.
Ovaj sporazum izazvao je reakcije međunarodnih organizacija i civilnog društva, koje su izrazile zabrinutost zbog mogućih kršenja ljudskih prava i izazova koje bi upravljanje stranim zatvorenicima moglo donijeti Kosovu.
Kosovo je ranije primilo oko 1.900 avganistanskih državljana, koji su evakuisani iz Avganistana nakon povratka talibana na vlast 2021. godine.
Nakon dvije godine funkcionisanja, kamp Lija u američkoj vojnoj bazi Bondstil u Uroševcu je zatvoren.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Kosova, većina Avganistanaca je već premještena u zemlje domaćine, dok je mali broj njih i dalje ostao na Kosovu.
Prema sporazumu između Kosova i Sjedinjenih Država, Avganistanci su trebali da ostanu na Kosovu dok ne prođu proces bezbjednosne provjere, kako bi potom bili preseljeni u SAD ili neku drugu zapadnu zemlju.

Vlada Kosova izrazila spremnost da prihvati migrante koje SAD deportuju

Ruski napadi na ukrajinske gradove moraju odmah prestati, izjavio je danas portparol američkog Stejt departmenta nakon što su ruske snage izvele jedan od najvećih vazdušnih udara na Kijev.
- Vidjeli smo ove izvještaje i pažljivo pratimo situaciju, uključujući napade na porodilište u Odesi - rekao je portparol i poručio da ruski napadi na ukrajinske gradove moraju odmah prestati, prenosi Rojters.
Rusija je u ranim jutarnjim časovima pokrenula masovni vazdušni napad na Kijev i druge ukrajinske gradove koristeći dronove, krstareće i balističke rakete.

Stejt department: Ruski napadi na ukrajinske gradove moraju odmah prestati

Zemlje balkanskog regiona uključene su u kontakte u okviru šire američke strategije deportacije stranih državljana bez regulisanog statusa, potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa (RSE) u Stejt departmentu.
Američko ministarstvo spoljnih poslova nije željelo da komentariše navode američkog Blumberga (Bloomberg) da administracija predsjednika SAD Donalda Trampa pokušava da ubijedi balkanske zemlje da prihvate deportovane migrante, većinom iz Kube, Haitija, Nikaragve i Venecuele, kojima je ukinut privremeni pravni status u SAD.
SAD, rekli su u Stejt departmentu, ne komentarišu detalje diplomatske komunikacije sa drugim državama u okviru strategije deportacije stranih državljana bez regulisanog statusa.
Navodi se da je kontinuirana saradnja sa stranim vladama ključna za odvraćanje ilegalnih i masovnih migracija, kao i za bezbednost granica.
Agencija Blumberg prenijela je u četvrtak da Trampova administracija pritiska Srbiju i druge balkanske zemlje da primi migrante deportovane iz SAD.
Zahtjevi upućeni zemljama u regionu su u toku i dio su šire strategije da se nađu strane vlade spremne da prime migrante poslate iz SAD, uključujući neke koji su prvobitno ušli u SAD pod zaštitama važećim za vreme prethodnog predsjednika Džozefa Bajdena, prenijela je agencija.
Podsjeća se da je američki Vrhovni sud dozvolio Trampovoj administraciji da ukine legalni status za više hiljada venecuelanskih, kubanskih, haićanskih, nikaragvanskih migranata koji žive u SAD, podstičući napore republikanskog predsjednika SAD da poveća broj deportacija.
Blumberg je dodao da je Trampova administracija tražila moguće destinacije za imigrante koji bi mogli da budu deportovani na osnovu te odluke.

Stejt department o deportacijama: Zemlje Balkana uključene u kontakte u okviru šire strategije

Sjedinjene Američke Države više neće posredovati u mirovnim pregovorima između Ukrajine i Rusije nakon što je Vladimir Putin odbio da pristene na prekid vatre, objavilo je američko Ministarstvo vanjskih poslova.
Stejt department poručio je da mijenja “metodologiju svog doprinosa” pregovorima i da više neće “letjeti širom svijeta na prvi poziv” zbog sastanaka.
- Nastavićemo da pomažemo, ali više nećemo letjeti po svijetu kao posrednici na sastancima. Sada je na dvije strane, došlo je vrijeme kada moraju da predstave i razviju konkretne ideje o tome kako da okončaju ovaj sukob. To će biti na njima - kazala je Temi Brus, portparolka Stejt departmenta.
Odluka dolazi neposredno nakon što su SAD i Ukrajina potpisale sporazum o mineralima pod, za Ukrajinu, povoljnijim uslovima nego što se ranije mislilo, a američki predsjednik Donald Tramp je odobrio prvu rundu isporuke oružja Kijevu otkad je njegova administracija ponovo preuzela vlast.
Donald Tramp, prema izvorima iz Vašingtona, sve je frustriraniji Putinovim ponašanjem, a američki obavještajni izvještaji objavljeni preko noći sugerišu da je ruski predsjednik sada oslabljen i da je promijenio neposredne ratne ciljeve, fokusirajući se na učvršćivanje dosad zauzete teritorije.
<h2>Vens: Malo vjerovatno da će se rat uskoro završiti</h2>
Potpredsjednik SAD Džej Di Vens upozorio je da je malo vjerovatno da će se rat u Ukrajini uskoro završiti, rekavši da je sada na Kijevu i Moskvi da postignu rješenje.
U razgovoru za Foks njuz, Vens je rekao da je Tramp doveo obije strane za pregovarački sto, ali da SAD više neće predvoditi napore za posredovanje u miru.
- To ne vodi nikuda... neće se uskoro završiti. Sada je na njima da postignu dogovor i zaustave ovaj brutalni, brutalni sukob - istakao je Vens.
Komentari dolaze nakon što je Kremlj izrazio spremnost za direktne pregovore, ali je odbacio nedavni američki mirovni prijedlog uz obrazloženje da ne daje međunarodno priznanje teritoriji koju su zauzele ruske snage.
Ukrajina je, sa svoje strane, dosljedno odbijala da prizna bilo kakve ruske aneksije, tvrdeći da predsjednik Vladimir Putin ne smuje biti nagrađen za invaziju na njenu suverenu teritoriju.
Ova objava označava značajnu promjenu u američkom pristupu ratu, nakon upozorenja da će se povući iz svoje posredničke uloge ako se ne postigne napredak.&nbsp;
Stejt department je u utorak saopštio da će odustati ukoliko ne vidi „konkretne predloge“ i od Kijeva i od Moskve o tome kako okončati rat.

SAD se povlače iz mirovnih pregovora: "Na Ukrajini i Rusiji je da nađu rješenje"

U Crnoj Gori jutros je najviše snijega u Beranama, 35 centimetara (cm), pokazuju podaci objavljeni na sajtu Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Kako se navodi, na Žabljaku je jutros u sedam sati izmjereno 24 cm snijega, a u Pljevljima 19.
Visina sniježnog pokrivača u Kolašinu i Šavniku iznosi 13 cm, Rožajama 12, Gusinju osam i Plužinama šest.

Najviše snijega u Beranama i na Žabljaku

U Kičevu je poplavljeno nekoliko stambenih objekata i evakuisano je oko 100 osoba, saopštio je danas Centar za upravljanje krizama Sjeverne Makedonije.
Kako se navodi u saopštenju, ti ljudi iz poplavnjenih stambenih objekata u Prilepskoj ulici sada su smješteni u sportskoj dvorani „Hristo Uzunov“ i obezbijeđeni su im hrana, voda, kreveti, dušeci i ćebad.
Na terenu su intervenisale ekipe Crvenog krsta, Direkcije za spasavanje, Regionalnog centra za upravljanje krizama, lokalne vatrogasne jedinice, ekipe Javnog preduzeća Komunalec i Opštine Kičevo.
Registrovana su i izlivanja rijeke Zajaške u području iznad stadiona „Vlazrimi“ i nove škole „Sande Šterjoski“, kao i izlivanja rijeke Treske na poljoprivrednom zemljištu u područjima sela Bigor Dolenci, Vranešti i okoline.
Jake kiše pogodile su i ostale djelove Sjeverne Makedonije, pa je došlo do rasta vodostaja i izlivanja rijeka u Tetovskom, Gostivarskom, Bitoljskom, Prespanskom, Ohridskom i Kičevskom regionu.
Kiša, koja je juče padala cijeli dan, poplavila je pojedine stambene zgrade, poljoprivredno zemljište, podrume, a zabilježena su klizišta i odroni kamenja na nekim putevima.

Poplave u Sjevernoj Makedoniji: Evakuisano oko 100 osoba

Kada se 2025. godina bude analizirala u kontekstu političkih kretanja, moći će se izvući samo jedan zaključak: Ovo je bila godina za desničare, odnosno za populiste koji dolaze s ove strane političkog spektra, piše <a href="https://www.klix.ba/vijesti/svijet/populisti-ce-slaviti-2025-godinu-cijeli-svijet-skrenuo-udesno-trump-ih-poveo-u-velike-pobjede/251226095">Klix.ba</a>.
Od Evrope, preko sve tri Amerike pa do Japana, desničari su redom osvajali izbore ili utvrđivali svoju vlast, dok se lijeve i centrističke stranke još ne mogu pronaći u novoj političkoj realnosti.
<h2>Evropa krenula u desno, s jednim značajnim izuzetkom</h2>
U 2025. godini nije održano previše izbornih procesa u Evropi, ali tamo gdje jeste može se reći da su desničari odnijeli ogromne pobjede.
Na birališta su tako, između ostalih, izašli i građani Njemačke, zemlje koja je po svim važnijim parametrima najveća država u Evropskoj uniji. Iako je Fridrih Merc, aktuelni kancelar ove zemlje, uspio sastaviti vladu, njegov CDU definitivno nije pobjednik, već ta titula pripada radikalima iz AfD-a.
Pod vodstvom Alis Vajdel, koja je predstavila AfD kao znatno manje radikalnu stranku (iako to baš i nije u potpunosti tačno), njemački desničari su osvojili čak 69 mjesta više u Bundestagu nego što je to bio slučaj na prethodnim izborima.
AfD je učvrstio svoju poziciju glavnog političkog odabira na istoku Njemačke, suvereno osvajajući najviše glasova u Tiringiji, Saksoniji, Saksoniji-Anhalt, Meklenburgu i Brandenburgu.
Ove regije su ranije dijelile svoje glasove između radikalne ljevice (Die Linke) i SPD-a, ali te pokrajine sada, politički, pripadaju desnim radikalima.
Zemlja s kojom Njemačka dijeli najdužu kopnenu granicu, Češka Republika, takođe je u 2025. godini održala parlamentarne izbore, te dobila i novu vlast.
Umjesto dosadašnje koalicije okupljene oko centrista iz SPOLU-a, na vlast se vratio Andrej Babiš, čija je stranka ANO 2011 dobila 80 mandata u parlamentu i s radikalima iz SPD-a te strankom Motorista došao do potrebne većine za formiranje vlade koju će sam predvoditi.
Još jedna zemlja koja dijeli ogromnu granicu s Njemačkom je i Poljska, koja je u godini iza nas imala predsjedničke izbore. Pobjedu je, u drugom krugu i dosta tijesno, odnio Karol Navrocki iz desničarske stranke PiS.
Pobjeda Navrockog došla je kao znak uzbune za aktualnu vladu koju predvodi premijer Donald Tusk, koji ima naredne dvije godine da vrati povjerenje Poljaka u svoju liberalno-centrističku većinu.
Na kraju se kao izuzetak ističe Nizozemska, gdje je zabilježen jedini značajan poraz desničara u Evropi. Na vanrednim izborima organizovanim jer su radikali iz PVV-a napustili ionako krhku većinu u parlamentu pobjedu je, pomalo iznenađujuće, odnijela stranka D66, a koju predvodi Rob Jeten.
Lider PVV-a Hert Vajlders se, računajući na talas populizma koji je zapljusnuo cijeli svijet, odlučio srušiti vlast i nadati se da će u naredne pregovore ući stabilniji, ali je na kraju samo izbacio svoju stranku iz bilo kakve kombinacije za formiranje vlasti.
Iako su izbori održani u oktobru, pregovori o formiranju vlasti još nisu završeni, ali je jasno da će predvodnik biti D66 i da sada biraju između lijevo-liberalne i centrističke koalicije.
<h2>Južna i Centralna Amerika, pod Trampovim pritiskom, sve više padaju u populističke ruke</h2>
U Južnoj i Centralnoj Americi je održano nekoliko važnih izbornih procesa u 2025. godini, a ističu se Argentina, Honduras i Čile, gdje su desni populisti ili konsolidovali vlast, ili došli do nje.
U Argentini, potpomognut finansijskom inekcijom od 40 milijardi dolara koja mu je stigla od Donalda Trampa prije izbora, predsjednik Havier Milei je konsolidovao svoju vlast većinom u parlamentu.
Time mu je otvoren put za još radikalnije politike, koje su već rezultirale u hiljadama izgubljenih radnih mjesta, ali koje očigledno imaju podršku stanovništva.
Iako je Tramp imao svoj uticaj i na izborni proces u Argentini, nigdje ga nije imao tako otvoreno i poprilično nadmeno kao u Hondurasu.
Prije predsjedničkih izbora, Tramp je otvoreno prijetio Hondurasu sankcijama ako novi predsjednik ne bude Nasri Asfura, što se na kraju i desilo, uz pomalo nevjerovatan scenarij.
Zbog brojnih neregularnosti, veliki broj glasova je ručno izbrojan te je tek krajem decembra Asfura i službeno proglašen za pobjednika, čime se Honduras "spasio" američkih sankcija, ali i Tramp, pored Najiba Bukelea u El Salvadoru, dobio još jednog saveznika u tradicionalno nepredvidljivoj Centralnoj Americi.
Na kraju vrijedi spomenuti i Čile, gdje je po prvi put na predsjedničkim izborima pobijedio kandidat koji je otvoreno podržavao Augusta Pinošeta, desničarskog diktatora koji je 16 godina suvereno vladao ovom zemljom, a iza sebe ostavio hiljade ubijenih osoba.
Hose Antonio Kast je porazio kandidatkinju Komunističke stranke Žanet Žara, a očekuje se da će njegovom pobjedom ova zemlja ponovo krenuti putem Pinošeta i njegove radikalno desne ideologije.
<h2>Japan dobio izrazito radikalnu premijerku</h2>
Na dalekom istoku vrijedi istaći Japan, koji je održao parlamentarne izbore u 2025. godini iz kojih je kao pobjednica izašla Sanae Takaiči, koja je postala prva žena na čelu vlade ove zemlje u istoriji.
Takaiči je na mjesto premijerke došla nakon što je prvo preuzela liderstvo u stranci LDP, porazivši dosta umjerenijeg kandidata Šinjira Koizumija.
Radi se o osobi koja se ponosi svojim nacionalizmom i konzervatizmom, a dovoljno govori i što kao uzora navodi bivšu premijerku Velike Britanije Margaret Tačer.
Iako još nije imala priliku da pokaže kako će voditi Japan, sve što je Takaiči najavila i sugerisala svojim izjavama pokazuje da i ova zemlja nije preživjela nalet populista koji je definitivno obilježio 2025. godinu.
<h2>Tramp kao figura s kojom populisti "žive i umiru"</h2>
Zanimljivo je da je populizam širom svijeta ponovo u porastu po povratku Donalda Trampa u Bijelu kuću.
U tom kontekstu, 2025. godina je dosta slična 2016., kada su se populisti širom svijeta ohrabrili Trampovom pobjedom i "progurali" se među stranke koje se decenijama nalaze na samom vrhu političke scene u svojim zemljama.
Ipak, loše vijesti za populiste su što njihove vlade generalno kratko traju i taj nalet bi mogao biti već na izmaku.
Već sljedeće godine su populističke vlasti u Mađarskoj i SAD-u na ozbiljnim testovima, a sve ankete sugerišu da ih čeka poraz. Vođeni tim sve izvjesnijim rezultatima, može se desiti i da ideja desničarskog populizma doživi svoj drugi krah tokom naredne godine.
Međutim, to je pitanje za budućnost, a populisti od Japana do Argentine mogu 2025. godinu apsolutno smatrati svojim ogromnim uspjehom.

Populisti će slaviti 2025. godinu: Cijeli svijet skrenuo udesno, Tramp ih poveo u velike pobjede

U gradu Gazi, nakon više od dvije godine rata i razaranja, djeca su ponovo sjela u školske klupe. Tamo gdje su nekada bile učionice, danas su šatori koji služe za obrazovanje.
U naselju Tel al-Hava, na jugozapadu grada Gaze, djeca uče među ruševinama škole Lulva Abdel Vahab al-Katami, koja je pogođena u januaru 2024. godine. Mjesecima je školsko dvorište služilo kao sklonište za raseljene porodice.
Danas je to ponovo mjesto učenja bez zidova, struje i interneta, ali s tablama, bilježnicama i nastavnicima koji pokušavaju vratiti djeci barem djelić normalnosti.
Prema podacima UNICEF-a, više od 97 posto škola u Gazi oštećeno je ili potpuno uništeno tokom rata.
Od oko 658.000 djece školskog uzrasta u Pojasu Gaze, većina gotovo dvije godine nije imala formalno obrazovanje. U tom periodu mnoga djeca su umjesto školskih lekcija učila o gladi, raseljavanju i smrti.
Četrnaestogodišnji Naem al-Asmar pohađao je ovu školu prije njenog uništenja. Tokom rata izgubio je majku u izraelskom vazdušnom napadu.
- To je bila najteža stvar kroz koju sam ikada prošao. Mnogo mi je nedostajala škola. Prije rata imali smo prave učionice, sada su to šatori. Učimo samo četiri predmeta. Nije isto, ali je važno. Škola mi ponovo ispunjava dane - kazao je dječak.
Slične osjećaje dijeli i Rital Ala Harb, učenica devetog razreda koja sanja da postane stomatolog.
- Raseljenje je potpuno prekinulo moje obrazovanje. Nije bilo škole, nije bilo vremena za učenje. Najviše su mi nedostajali prijatelji i moja stara škola - kazala je djevojčica.
Improviziranu školu vodi UNICEF i okuplja djecu iz ove i drugih škola koje su uništene u ratu. Nastava se ne odvija po punom palestinskom nastavnom planu i programu, a predaju se samo osnove: arapski, engleski jezik, matematika i prirodne nauke.
Školu trenutno pohađa oko 1.100 učenika, raspoređenih u tri smjene dnevno, uz samo 24 nastavnika. Dječaci i djevojčice nastavu pohađaju naizmjenično zbog nedostatka prostora.
Osim materijalnih nedostataka, djeca se suočavaju i s teškim psihološkim posljedicama rata. Više od 100 učenika izgubilo je jednog ili oba roditelja, mnogi su ostali bez domova ili su svjedočili ubistvima.
UNICEF upozorava da je situaciju dodatno pogoršalo ograničenje ulaska humanitarne pomoći u Gazu. Ukazali su da nedostaju papir, sveske, olovke, gumice te druga osnovna sredstva bez kojih je obrazovanje gotovo nemoguće.

Tag: stejt-department