Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vučinić: Najviša državna adresa 2005. zabranila uklanjanje objekta sa Rumije

Potpisivanje Temeljnog ugovora između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve stavilo je tačku na trideset godina dug proces otuđivanja i eksteritorijalizacije crnogorske crkvene imovine, i naposlijetku njeno prepisivanje u vlasništvo države Srbije, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, publicista i aktivista za ljudska prava, Stevo Vučinić.
Potpisivanje Temeljnog ugovora, kaže Vučinić, zove se veleizdaja i to je najveći zločin prema sopstvenoj državi i narodu.
Još davne 1988. godine, prisjeća se Vučinić, došlo je do upisivanja imovine na Srpsku pravoslavnu crkvu, ili takozvanu Mitropoliju cetinjsku koja je dio Srpske pravoslavne crkve.
&nbsp;- Onda je to uzelo toliko maha da je do 2006.godine prepisano 12,2 km². Vođeni su sporovi pred Evropskim sudom, traženo je da se upiše još, mislim, jedno 40 km² šuma, livada, polja itd. A, naravno, tu sva groblja, i sva imovina. 2008. godine je donesen Imovinski zakon Crne Gore koji je članom 419 i 420 dozvolio da svi korisnici postaju vlasnici. Po tom zakonu danas se prepisuje crkvena imovina na SPC. Ja sam bio taj koji je išao da interveniše, pisao sam u ime Crnogorske pravoslavne crkve intervenciju, pisao sam tekst u Vijestima, itd. Međutim, taj Zakon je prošao, zato što je neko od oligarhije, vjerovatno, imao namjeru da izvjesnu imovinu prepiše na sebe, a onda su dozvolili i da SPC prepisuje, tako da postoji zakonski osnov za prepisivanje te imovine, nažalost- rekao je Vučinić.
Temeljni ugovor je stavio tačku, smatra Vučinić, na proces koji počeo tridesetak godina prije, i Srpska crkva je postala eksteritorijalna pa su njene crkve u Crnoj Gori ambasade države Srbije.
- Taj proces je iskopao duboke jendeke između građana Crne Gore, jer su čak i groblja prepisana na Srpsku pravoslavnu crkvu, tako da su svi naši mrtvi u stvari dio države Srbije, što je zaista neshvatljivo, ne prihvatljivo, i završiće na sudovima, pokrenute su neke inicijative, a Crnogorska pravoslavna crkva je pokrenula desetine procesa, svi su upravo da se pokuša izvršiti ispravka u katastru imovinskom, da se svi nezakonito prepisani objekti ponovo vrate državi. Međutim, država nije pokazivala interesivanje, Upravni sud i sudovi, Ministarstvo finansija, su to stavljali ad acta ili su donosili presude koje su bile na strani Srpske pravoslavne crkve. Prvi takav slučaj je bio, mislim, 2008. godine kad je cetinjska Opština svu imovinu koja je ispisana sa države, upisala na Srpsku pravoslavnu crkvu, odlukom njihovog organa u opštinskom katastru tadašnjem ponovo vratila u vlasništvo Ministarstva finansija, koje je nadležno u toj proceduri, a koje je izdalo nalog da se to ponovo prepiše na Srpsku pravoslavnu crkvu- zaključio je Vučinić.
&nbsp;Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D3OT-nUYUx44&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
&nbsp;

Portal ETV

Vučinić: Temeljni ugovor je najveći zločin prema sopstvenoj državi i narodu

Novi logo Skupštine Crne Gore identičan je logoima skupština republike Srpske i Srbije i u simboličkoj ravni ruši dostojanstvo i suverenitet Crne Gore. On je zastrašujuće upozorenje i nagovještaj budućih događaja koji prijete političkim haosom, s ciljem da se zemlja liši atributa države i anektira u korist Srbije - ocijenili su predstavnici Crnogorske evropske partije Novak Adžić, Stevo Vučinić i Boris Marinović.
Oni su ukazali da ovo nije prvi put da lideri velikosrpskih stranaka iz Crne Gore izazvaju političke napetosti radi ostvarenja političke prednosti i zaštite velikosrpskih interesa.
- Predsjednik Skupštine Andrija Mandić medijima je pokazao njen novi logo, poručivši "Ovo je budući logo kao što smo već odlučili i nek nam služi na čast" on je “dao dušu Skupštini Crne Gore”. Podržani su od Srbije koja, javno i tajno, podstiče etničke i vjerske razlike, ne samo u Crnoj Gori, već u cijelom njenom okruženju, kako bi svoj regionalni utjecaj osnažila i osujetila integraciju Crne Gore kao države u EU. Njeno miješanje u unutrašnja pitanja Crne Gore potkopava jedinstvo zemlje, podstičući netoleranciju među pripadnicima različitih naroda i vjera. Tako inspiriše ekstremiste, motivisane vjerskim i nacionalnim razlikama, na ponašanje koje tendira nasilju - istakli su oni.
Inspirisla je, napominju, i novi logo crnogorske Skupštine, koji je, kako su kazali, simbolički otisak svetosavskih ruku aneksione skupštinske većine.
- Zato pozivamo parlamentarne crnogorske političke partije da napušte Skupštinu i povedu vaninstitucionalnu borbu za povraćaj državnih instrumenata u ruke državotvornih stranaka. Pozivamo i sve vanparlamentarne crnogorske stranke, javne i kulturne radnike i pojedince da ih u tome podrže - naglasili su Novak Adžić, Stevo Vučinić i Boris Marinović.
Novi logo Crnogorske Skupštine predstavlja, kako su dodali, i plagijat loga srpske vlade.
- Pa se samim tim ne bi mogla ni registrovati po Zakonu o žigu, a ni po Zakonu o dizajnu jer razlike skoro i da nema, što predstavlja povredu nosioca autorskog prava. A simbolika je jasna: jedna institucija u Crnoj Gori - Skupština - kopira Srbiju kojoj Crna Gora treba da služi kao obezdržavljeni region “srpskog sveta” - ocijenili su predstavnici CEP-a.
Smatraju da Skupštinu Crne Gore hoće da svedu na nivo Zetske banovine nastale 1929. godine u vrijeme diktature Aleksandra Karađorđevića, koja nije bila država nego obična administrativna jedinica unutar unitarne Kraljevine Jugoslavije bez ikakve autonomije.
- Kralj iz Beograda je postavljao Bana koji je bio uglavnom iz Srbije, a banovinska vlast je bila totalno potčinjena volji Beograda i Kralja Aleksandra, a poslije Kneza Pavla i Vlade u Beogradu. Ovo je klasična i podmukla Mandićeva podvala sa jasnom ideologijom protiv nezavisnosti Crne Gore. Ovo nije nikakva afirmacija Cetinja kao prijestonice nego klasična zloupotreba sa ciljem da se Crna Gora i na ovaj način potčini Srbiji i Vučićevom režimu. Cilj njihove simbolike je jasan i prepreden - podvukli su Adžić, Vučinić i Marinović.
Skupštinu bi suverenisti, cijene oni, trebalo da bojkotuju dok se ne promijeni i ukloni ovaj okupatorski i plagijatorski žig, dizajn i simbol.&nbsp;
- Nećemo valjda pristati da opet budemo servilna Zetska banovina, umjesto suverene države Crne Gore - zaključili su predstavnici CEP-a.

1250x600

1084x550

Novi logo Skupštine je zastrašujuće upozorenje i nagovještaj budućih događaja koji prijete političkim haosom

Po pravilu, crnogorska i velikosrpska ideja često se sukobljavaju na crnogorskom prostoru u nepravilnim vremenskim razmacima. Ovoga puta njihov sukob kulminirao je kroz popis, odnosno njegove očekivane rezultate. Zato je Srbija, očekujući rezultate koji bi nadpolovičnim brojem Srba dozvolili da se pokrene proces puzajuće aneksije i svođenja Crne Gore na teritoriju a Crnogoraca samo na građane, crnogorski popis oglasila srpskim nacionalnim interesom.
A mi, etnički Crnogorci, iz suprostavljenih razloga, držimo ga takođe crnogorskim državnim i nacionalnim interesom. Bez nas etničkih Crnogoraca, kojima je Crna Gora matična i jedina domovina, ona nema smisla da postoji kao suverena država. Svi ostali njeni građani, mahom imaju svoje matične države, a Srbi čak tvrde da imaju tri – Srbiju, Republiku Srpsku kao entutet unutar BiH, koja nije država, i pokušavaju da transformišu Crnu Goru kao njihovu teritoriju na moru. Ali uprkos brutalnim napadima na crnogorsko nacionalno biće, beogradskim vlastima nije pošlo za rukom da Crnogorce svedu na to da budu manjina u vlastitoj državi. Mi, etnički Crnogorci (256.436), malobrojan smo narod, ali većinski u Crnoj Gori.
Stoga ne možemo dozvoliti da nam državnu politiku i pitanje državnoga statusa rješava većina od useljenih građana nakon 1991. godine, koji Crnu Goru doživljavaju kao privremeno rješenje. Dok matičnom zemljom smatraju Srbiju koja nam prijeti aneksijom. Zato rezultati popisa ne daju odgovor na tri suštinska pitanja:&nbsp;
- prvi, koliki je procenat crnogorskih građana doseljen u zemlju nakon početka agresije Srbije na Bosnu i Hrvatsku 1991. godine i njihov nacionalnli iskaz;&nbsp;
- drugi, koliki broj od tih useljenika ima državljanstvo a koliki boravišnu dozvolu i treći,
- &nbsp;koliki procenat građana se smatra pripadnikom Srpske a koliki Crnogorske pravoslavne crkve?&nbsp;
Inače, ovaj popis držimo neregularnim, jer je održan u okolnostima koje su produkovane na štetu Crne Gore i Crnogoraca. Ne tvrdimo da su njegovi rezultati falsifikovani ali ne tvrdimo ni da nijesu. Ali za nas, kao CEP, jedino su relevantni podaci po vjerskoj, nacionalnoj i jezičkoj osnovi, isključivo crnogorskih državljana, a ne i stranih popisanih lica.&nbsp;
Tako da iz ova prethodna tri pitanja proishodi zaključak da rezultati popisa koji pokazuju da Srbi čine 32,93 odsto (205.370) za nas nije relevantan. Moraju se od toga broja isključiti Srbi doseljeni poslije 1991. godine, nezavisno da li su državljani ili nijesu, jer ih je objedinjene popis obuhvatio unutar ukupnoga broja od 205.370. Naprimjer, njih je 2011. godine bilo 178.110 a danas ih ima više 27.210, očito doseljenih za posljednjih 12 godina.&nbsp;
Taj omjer, organizovanim useljavanjem uspostavljen na štetu Crnogoraca, bitno mijenja omjer Crnogoraca i Srba, odnosno, govornika crnogorskoga i srpskoga jezika i bitno utiče na državnu politiku i može imati posljedice na državni status. Takav nepovoljan omjer između ova dva naroda na štetu Crnogoraca, usnopljen s posljedicama koje mogu proisteći iz Prijedloga izmjena zakona o državaljanstvu i Prijedloga ugovora o dvojnom državljanstvu sa Srbijom, ukoliko se usvoje, ciljano bi doveo u pitanje državni status Crne Gore. Omogućio bi još i da oko 250.000 građana Srbije porijeklom iz Crne Gore, očekivano u korist Srbije glasa na crnogorskim parlamentarnim izborima, moguće čak i referendumu o državnom statusu, i odlučuje sudbinu Crne Gore – nesporno, aneksijom u korist Srbije. Posebno, i to krucijalno pitanje je crkveno.&nbsp;
Popisom nije bilo predviđeno da se o njemu građani izjašnjavaju s razlogom da se spriječi njihov iskaz koji bi pokazao da svi Crnogorci, koji korektnim tumačenjem čine veoma ubjedljivu većinu, pretenduju da Crnogorska pravoslavna crkva, kao domicilna do 1918. godine, povrati taj status sa svim konsekvencama koje iz toga prizilaze – od imovinskih do duhovnih, s posljedicama od državotvornoga značaja.&nbsp;
Zato su za nas objavljeni rezultati popisa sumnjivi, jer je popis zlonamjerno sprovođen i tumačen na štetu Crne Gore i etničkih Crnogoraca. Svim demokratskim sredstvima ćemo se zalagati da se utvrde stvarni rezultati popisa, spriječi donošenje izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu i potpisivanje Ugovora o dvojnom državljanstvu sa Srbijom, čije su svrhe priprema formalnih uslova za stvarnu ili formalnu aneksiju Crne Gore.
(Autor je potpredsjednik Crnogorske evropske partije)

Etnički inženjering nije uspio

Svim majkama i babama, koje su izgubile nekoga, a nijesu došle do pravde i istine - dajem podršku i poručujem im da će biti vremena za plakanje, ali da svojim članovima porodice dugujemo da krenemo u borbu protiv ovoga sistema, koji je obezvrijedio i ljudskost, i empatiju i sve ono po čemu je prepoznatljiva bila Crna Gora, kazala je u emisiji E-uživo Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru u Medovini – 12. avgusta 2022.
Pejović se osvrnula na tri i po godine borbe koju vodi protiv sistema, tražeći da svi koji su napravili propuste odgovaraju.
- Smatram da rušim jednu po jednu vjetrenjaču i da upravo ova moja borba, neće da vrati moje, ali će vratiti vjeru djeci, za njihovu bezbjednost. Da će možda doći ljudi, koji će shvatiti i dati vrijednost životu, posebno dječjem - kazala je Pejović.
Iako su nadležni, tokom tri i po godine, pokušali da stave tačku na slučaj Medovina, Vesna Pejović to nije dozvolila. Borbe i dalje vodi, a u emisiji se osvrnula na posljednji slučaj kada ročište u Osnovnom sudu na Cetinju, u postupku protiv okrivljene Olivere Krivokapić, na kojem je trebalo da budu iznesene završne riječi, nije održano. Pejović nije krila ogorčenje prema Specijalnom državnom tužilaštvu, koje je 22. decembra prošle godine zatražilo i preuzelo cjelokupne spise predmeta u trenucima kada je postupak bio pred samim krajem.
- Iščekiala sam završne riječi. Cijelu noć nijesam spavala, očekujući prvi korak ka istini, korak poslije tri i po godine borbe - kazala je Pejović.
Ona je pohvalila profesionalnost sutkinje, ali je problematizovala postupke SDT-a u ovom slučaju.
- Moram da naglasim da je uvažena gospođa sudija jedan veliki profesionalac, jedna žena koja je istrajala i koja je, u svakom pravnom smislu, vodila slučaj. Nije željela da se to čeka, jer smo puno čekali. Ročišta su bila, što se kaže, svakoga mjeseca - objasnila je sagovornica TV E.
Pejović dodaje da ni oni, kao ni sutkinja, nijesu bili upoznati sa potezuma SDT-am sve do 28. januara, kada je trebalo da budu održane završne riječi.
- Nađe se neko, onaj neko ko je taj slučaj odbacio odmah u startu, upravo SDT – mi nijesmo znali, oni su rekli nije to za njih slučaj i prebacili su ga u tužilaštvo Cetinja. Pitala sam sutkinju da li je to dosad bila praksa, a ona je to negirala. I, možete misliti da se nijesu udostojili njoj, kao sudiji koja vodi predmet, da joj objasne zbog čega su spisi svi izuzeti od našeg slučaja - kazala je Pejović.
Sagovornica TV E dodala je i da su joj svi pravnici, kako iz Crne Gore, tako i iz regiona, potvrdili da je ovakav potez SDT-a presedan u postupanju.

Pejović: Želim da moja borba vrati bezbjednost svakom đetetu

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti je lani za naknade članovima i članicama izdvojila 934.566 eura, pri čemu je 930.265, 80 eura uplaćeno do 20. decembra, a 4.300,20 eura od 21. do 31. decembra 2025. godine - kazala je koordinatorka programa Aktivno građanstvo u Centru za građansko obrazovanje Sara Čabarkapa.
Podsjeća da je CGO 22. decembra uputio CANU zahtjev za slobodan pristup informacijama, tražeći podatke o naknadama za redovne i vanredne članove, zaključno sa 20. decembrom. Ti podaci su 5. januara objavljeni na sajtu CANU, što su u ovoj nevladinoj organizaciji pozdravili kao doprinos transparentnosti rada ove institucije.
 - Naknadno je CGO zatražio i podatke za period od 21. do 31. decembra, koje je CANU dostavila krajem januara. Ovog puta, međutim, ti podaci nijesu objavljeni na sajtu CANU. Izražavamo žaljenje što objedinjeni iznosi za cijelu godinu nijesu javno dostupni na jednom mjestu, imajući u vidu veliko interesovanje javnosti za ovu temu, ali ih činimo makar na ovaj način široko dostupnim - navodi Čabarkapa.
Kako je pojašnjeno CGO-u, sredstva isplaćena od 21. do 31. decembra odnose se na finansiranje projekta enciklopedije i leksikona iz zasebne budžetske stavke, za šta je izdvojeno 3.550,20 eura, kao i na projekte i ostale aktivnosti, za šta je izdvojeno 750 eura. 
- Ove naknade primilo je devet redovnih i vanrednih članova CANU, među kojima su i akademici Dragan Vukčević i Zoran Rašović, koji su po tom osnovu primili po 150 eura. Podsjećamo da su Vukčević i Rašović među pet akademika koji su tokom 2025. godine od CANU primili više od 40 hiljada eura. Tako su konačni godišnji iznosi honorara za tih pet akademika: Predrag Miranović - 42.803,20 eura; Zoran Rašović - 41.108,40 eura; Žarko Mirković - 40.859,60 eura; Ljubiša Stanković - 40.544,00 eura; Dragan Vukčević - 40.446,00 eura - precizirala je Čabarkapa.
Napominje da se ovi iznosi odnose na dodatna primanja, jer akademici istovremeno ostvaruju prihode po osnovu redovnog zapošljenja, penzija, statusa istaknutih umjetnika i drugih honorarnih angažmana. 
- Drugim riječima, akademici CANU ne žive isključivo od sredstava koja primaju od CANU, iako su ona značajna. Podsjećamo da je budžet CANU u 2021. godini iznosio 1,33 miliona eura, što znači da iznos isplaćen članovima i članicama u jednoj godini predstavlja oko 70 odsto tog budžeta. CANU je, za razliku od pravosuđa kojem se dugo obećava Palata pravde, u vrlo brzom roku dobila zgradu koja je koštala devet miliona eura - podsjeća Čabarkapa.
 Imajući u vidu da je budžet CANU od 2021. do 2026. godine porastao za 135 odsto, te da za ovu godinu iznosi rekordnih 3,13 miliona eura, CGO će nastaviti da prati rad Akademije i način trošenja javnih sredstava, o čemu će redovno informisati javnost. 
- CANU se finansira novcem svih građana i građanki Crne Gore, koji imaju pravo da znaju kako se taj novac troši - zaključila je Čabarkapa.

Čabarkapa: CANU lani za naknade izdvojila više od 930.000 eura

Novinar crnogorskog nedeljnika Monitor Zoran Radulović kazao je da bi radnije svjedočio ispaljivanju vatrometa u čast ostavki funkcionera, nego onima kojima se slavi nečija ubistva.
Radulović je to izjavio, komenatišući riječi direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića u emisiji "Načisto" na TV Vijesti, da bi "organizovani kriminal sa zgrade Bemaxa ispaljivao vatromet kada bi podnio ostavku".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4XzidVQB7iE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Izgleda da direktor policije ne zna, ili ga baš briga - otkad je on na tom mjestu, organizovani kriminal je u Podgorici, Nikšići i na Cetinju ispalio više vatrometa, slaveći ubistva članova drugog klana i nije našao za shodno ni on, ni neko iznad i ispod njega da reaguje na sve to - rekao je Radulović u emisiji "Ukrštene riječi" emitovane u ponedjeljak na TV E.
Vjeruje, kako je rekao, da značajan javnosti dijeli negov sud.
- Radije bih svaki dan gledao vatromet ispaljen u čast nečije ostavke, makar ga organizovao organizovani kriminal, nego one u čast nečijeg ubistva, a bilo ih je više od jednog - poručio je Radulović.

Radulović: Radije bih svaki dan gledao vatromet u čast nečije ostavke, nego one koji slave ubistva

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović sastao se premijerom Kosova Aljbinom Kurtijem i čestitao mu nedavnu izbornu pobjedu.
- Na proputovanju kroz Prištinu kratko sam se sreo s premijerom Kurtijem i čestitao mu nedavnu izbornu pobjedu. U prijateljskom razgovoru razmijenili smo mišljenja o aktuelnim procesima na Zapadnom Balkanu, i na globalnom planu, s posebnim osvrtom na pitanja od značaja za bezbjednost regiona - poručio je Đukanović u objavi na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDjukanovicCG%2Fstatus%2F2019423694108377227%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2019423694108377227%7Ctwgr%5E8e89ef93107fc1f03f532136bf81bcfd0549878f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: stevo-vucinic