U Upravi policije kažu da su tokom ove godine realizovali niz obuka i ostalih aktivnosti u cilju jačanja bezbjednosti štićenih ličnosti.
- Polaznici su stekli napredna teorijska i praktična znanja neophodna za unapređenje bezbjednosti štićenih ličnosti i efikasnije izvršavanje službenih zadataka, uključujući vatrenu obuku i realizaciju praktičnih scenarija bliske zaštite - kazali su u Upravi policije. 
Od ponovnog uspostavljanja Sektora za obezbjeđivanje ličnosti i objekata kao posebne organizacione jedinice Uprave policije najvišeg nivoa, u decembru 2024. godine, rukovodstvo ovog Sektora preduzelo je intenzivne i kontinuirane aktivnosti na uspostavljanju sveobuhvatnog sistema internih obuka i policijskog treninga.
Kako je rečeno u policiji, ove aktivnosti realizovane su kroz normativnu djelatnost i izradu operativnih procedura za oblast obezbjeđivanja, kao i kroz stvaranje neophodnih organizacionih i tehničkih preduslova za početak realizacije programa praktičnih obuka za policijske službenike angažovane na poslovima obezbjeđivanja štićenih ličnosti.
Tokom 2025. godine realizovan je kurs bliske zaštite kroz devet grupa, u okviru kojeg je obučeno 105 policijskih službenika. 
- Polaznici su stekli napredna teorijska i praktična znanja neophodna za unapređenje bezbjednosti štićenih ličnosti i efikasnije izvršavanje službenih zadataka, uključujući vatrenu obuku i realizaciju praktičnih scenarija bliske zaštite - kazali su u Upravi policije.
Takođe, na inicijativu Sektora, a nakon višegodišnjeg zastoja, Crna Gora je, kao jedina država kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, dobila poziv da u svojstvu posmatrača učestvuje na godišnjoj konferenciji Evropske mreže za zaštitu javnih ličnosti (ENPPF), koja je održana početkom decembra 2025. godine u Kopenhagenu. 
- Na ovaj način, država Crna Gora, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije dobili su dodatno priznanje za dosadašnje rezultate u procesu evropskih integracija i ispunjavanju evropskih standarda policijskog rada, kao i potvrdu da se prepoznaju kao kredibilan i pouzdan partner - kazali su u policiji.
U UP poručuju da je u 2026. godini planirano dalje podizanje standarda selekcije, osposobljenosti i operativne spremnosti policijskih službenika obezbjeđivanja, kao i realizacija ambicioznog plana razvoja internih obuka i policijskog treninga, uz podršku država članica ENPPF mreže i drugih partnerskih službi i organizacija. 
- Paralelno sa tim, biće nastavljene aktivnosti na stvaranju unaprijeđenih materijalnih, tehničkih i kadrovskih uslova, u cilju efikasnijeg i kvalitetnijeg rada Sektora - poručuju u policiji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

UP: Intenzivne obuke i međunarodna saradnja u cilju jačanja bezbjednosti štićenih ličnosti

Uprava policije ne može da saopšti broj službenika koji su angažovani na poslovima obezbjeđenja štićenih ličnosti, zbog tajnosti podataka, saopšteno je Portalu ETV, ali prema našim nezvaničnim informacijama, više od 120 policajaca brine o sigurnosti aktuelnih javnih funkcionera, dvojice bivših, ali i tri osobe, za koje su bezbjednosne procjene upozorile da su ugrožene. &nbsp;- Broj policijskih službenika koji se radno angažuju na poslovima neposrednog fizičkog obezbjeđenja štićenih ličnosti, određen je pojedinačnim planovima obezbjeđenja štićenih ličnosti, koji se sačinjavaju na osnovu člana 12 stav 3 Vladine Odluke o određivanju ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje Uprava policije i shodno članu 5 Uputstva o sadržaju mjera i stepenima zaštite ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje Uprava policije, i oni su, shodno Zakonu o tajnosti podataka, određeni kao tajni podaci – saopšteno nam je iz Uprave policije. Portal ETV nije tražio broj službenika za konkretne štićene ličnosti, već ukupan broj policajaca koji su angažovani za ove radne zadatke, ali je to, prema njihovom tumačenju, tajni podatak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240907080928_b9f5511bb1fec1f4528b9fe93505856fef8b069815deb31997517a09aeba85d9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240907080928_b9f5511bb1fec1f4528b9fe93505856fef8b069815deb31997517a09aeba85d9" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> <figcaption>Jakov Milatović(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  Shodno članu 10 Zakona o predsjedniku Crne Gore i shodno članu 3 stav 1 alineja 1 Vladine Odluke o određivanju ličnosti objekata i prostora koje obezbjeđuje Uprava policije, kako su nam saopštili, policija obezbjeđuje predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića. &nbsp;- ...trenutno policija obezbjeđuje i predsjednika Skupštine Crne Gore (Andriju Mandića), predsjednika Vlade Crne Gore (Milojka Spajića), potpredsjednika Vlade Crne Gore, ministra pravde (Bojana Božovića), ministra unutrašnjih poslova (Danila Šaranovića), ministra vanjskih poslova (Ervina Ibrahimovića), vrhovnog državnog tužioca (Milorada Markovića), glavnog specijalnog tužioca (Vladimira Novovića), vršiteljku dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore (Vesne Vučković) i direktora Uprave policije (Zorana Brđanina) – rekli su Portalu ETV iz Uprave policije, ali bez navođenja imena funkcionera i funkcionerke o čijoj bezbjednosti policija brine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240926060932_6f3b66e7d3bac25f902f2544cb94cf20c2f115f69c664f77ec66da3439f735d3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240926060932_6f3b66e7d3bac25f902f2544cb94cf20c2f115f69c664f77ec66da3439f735d3" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> <figcaption>Andrija Mandić(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  &nbsp;Policijski službenici zaduženi su i za sigurnost bivšeg premijera Dritana Abazovića, a, kako nam je saopšteno, „shodno članu 6 Vladine Odluke, jer to zahtijevaju razlozi bezbjednosti, na osnovu procjene stepena ugroženosti Agencije za nacionalnu bezbjednost“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922220944_3cf71f2c8967ee57fa54849ae2a70320d02d3c11fce1b1469ac35c8e56aeb1b5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240922220944_3cf71f2c8967ee57fa54849ae2a70320d02d3c11fce1b1469ac35c8e56aeb1b5" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Dritan Abazović"> <figcaption>Dritan Abazović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Shodno članu 18 Zakona o predsjedniku Crne Gore, policija obezbjeđuje bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, i to u skladu sa bezbjednosnom procjenom koju utvrđuje nadležni organ, u skladu sa zakonom – rekli su iz Uprave policije. A policijski službenici brinu i o članovima uže porodice tri javna funkcionera – Milatovića, Madića i Spajića. - Shodno članu 3 stav 1 Vladine Odluke, trenutno policija obezbjeđuje i članove uže porodice predsjednika Crne Gore, predsjednika Vlade Crne Gore i predsjednika Skupštine Crne Gore – naveli su iz Uprave policije, ne precizirajući koliko članova porodica ovih javnih funkcionera štiti policija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922220944_0a82e6194c368dd44d38efcbb80f89a6bdf9b59a717d92be5680c6202d963f91.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240922220944_0a82e6194c368dd44d38efcbb80f89a6bdf9b59a717d92be5680c6202d963f91" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Milojko Spajić"> <figcaption>Milojko Spajić(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Osim o njima, policajci brinu, „shodno članu 10 Vladine Odluke, jer na to ukazuje bezbjednosna procjena stepena ugroženosti, kao i drugi podaci i saznanja iz nadležnosti policije“, o bezbjednosti „pet ličnosti, od kojih tri nijesu javni funkcioneri“.&nbsp; Praksa javnih funkcionera u Crnoj Gori je da, kada im to zakon omogućava, niđe ne mrdaju bez policijskog obezbjeđenja.&nbsp; Iako su nove proruske i prosropske vlasti, nakon što su pobijedile na izborima u avgustu 2020, pa, opet i na vanrednim 2023, poručivale kako će ove prakse njihovih prethodnika postati prošlost, utisak je da su ih čak nadmašili. A primjer nekadašnjeg predsjednika i premijera Crne Gore Filipa Vujanovića, koji je odbijao policijsku pratnju i dalje je ostao samo - primjer.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240930200936_4ea91bcd2833d41251273727bcb93ad9f67bba717f20a7bf10062e1b31122521.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20240930200936_4ea91bcd2833d41251273727bcb93ad9f67bba717f20a7bf10062e1b31122521" data-rendition-name="original" width="663" height="326" loading="lazy" alt="Filip Vujanović"> <figcaption>Filip Vujanović(Photo: Antena M)</figcaption> </figure>  Kao što se do danas prepričava nevjerovatna anegdota kada je u zimu 2012, kao predsjednik države, na svečanost povodom obilježavanja Dana Pljevalja stigao auto stopom, sa Žabljaka. Helikopter se zbog guste magle morao prizemljiti na Žabljaku, a Vujanović, namjeran da u Pljevlja stigne na vrijeme, odmah je po izlasku iz letilice, na zaprepašćenje svih, izašao na cestu da stopira. Naišao je „golf dva“ i vozač se zaustavio, a šokirao se kada ga je predsjednik države zamolio da njega i njegovog savjetnika preveze do Pljevalja, ako ide prema tom gradu...

Kaćuša Krsmanović

Policija čuva i porodice Milatovića, Mandića i Spajića

U &nbsp;većem dijelu Crne Gore danas će biti pretežno sunčano, a na sjeveru promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, jutro će biti jako hladno, u kontinentalnim predjelima umjeren do jak, a na primorju ponegdje slab mraz.&nbsp;
Duvaće salb vjetar promjenljivog smjera, tokom noći mjestimično umjeren južni.
Jutarnja temperatura od minus 14 do jedan, najviša dnevna od nula do devet stepeni.

Danas pretežno sunčano i hladno

Novi gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani (34), glasni kritičar američkog predsjednika Donalda Trampa, Polaže danas zakletvu, prvog dana četvorogodišnjeg mandata koji predstavlja kao "novu eru" za najnaseljeniji grad u SAD.
Član Demokratske stranke i Demokratskih socijalista Amerike, 111. gradonačelnik Njujorka, služio je u Skupštini države Njujork prije izbora 4. novembra, gdje se zalagao za javni prevoz, obnovljive izvore energije i borio se protiv iseljenja, prenijela je britanska agencija Rojters (Reuters).
Kao dokaz svoje "posvećenosti radnicima koji svakodnevno održavaju grad u funkciji, Mamdani je izabrao da položi zakletvu na neobičnoj lokaciji - napuštenoj metro stanici Stara gradska kuća, koja se nalazi ispod Gradske kuće.
Ceremonija polaganja zakletve održaće se u maloj, privatnoj ceremoniji na stanici, koja je zatvorena 1945. godine.
Ceremonija, koja uključuje govore i muziku, planirana je na Trgu gradske kuće, kojoj će prisustvovati 4.000 gostiju, a biće prenošena uživo na ekranima duž Brodveja pod sloganom "Inauguracija nove ere".
Među prisutnima biće senator iz Vermonta Berni Sanders, vodeća ličnost lijevog krila Demokratske stranke, kojeg Mamdani smatra svojim glavnim izvorom inspiracije, kao i demokratska predstavnica Aleksandrija Okasio-Kortez, najmlađa žena ikada izabrana u Kongres SAD.
Gradonačelnik je prikupio rekordnih 2,6 miliona dolara (2,22 miliona eura) od oko 30.000 donatora za finansiranje tranzicije i svečanosti inauguracije.
Prvi muslimanski gradonačelnik Njujorka, Mamdani, vodio je inovativnu kampanju unutar Demokratske stranke, fokusirajući se na zamrzavanje stanarina, besplatan autobuski prevoz i brigu o djeci.
Osvojio je 50 odsto glasova protiv nezavisnog kandidata Endrua Kuoma i republikanca Kertisa Slive, na izborima koje je obilježila rekordna izlaznost od više od dva miliona birača. Njujork ima 8,5 miliona stanovnika.
Zohran Mamdani, rođen u Ugandi 1991. godine i naturalizovan američki državljanin 2018. godine, sin je indijsko-američke filmske rediteljke Majre Nair i Mahmuda Mamdanija, poznatog akademika specijalizovanog za političke nauke.

Novi gradonačelnik Njujorka danas polaže zakletvu

Sa direktorom Uprave policije Lazarom Šćepanovićem dogovorili smo da se iz Botuna povuče policija i da se oslobodi saobraćajnica koja vodi prema gradu. Dogovoreno je da se na inicijativu Skupštine Crne Gore i njenog predsjednika Andrije Mandića pokrenu novi razgovori u koji će biti uključeni predstavnici ministarstva, Glavnog grada, Opštine Zeta i mještana Botuna - rekao je sinoć portalu Adria predstavnik žitelja tog zetskog sela Duško Stijepović nakon sastanka sa šefom policije.
Dok ti pregovori traju, naveo je Stijepović, dogovoreno je da sve saobraćajnice u Zeti budu odblokirane.
- I neće biti okupljanja građana dok pregovori traju - kazao je on portalu Adria.
To znači, pojasnio je on, da se otkazuje protest koji su za danas najavili u Botunu.
- S obzirom na to da je pokrenuta inicijativa sa visokog mjesta, predsjednika Skupštine, nadamo se da ćemo naći zajednički jezik i da ćemo problem riješiti na obostrano zadovoljstvo - rekao je Stijepović, navodeći da očekuje da šef parlamenta doprinese u okviru svojih nadležnosti da se problem riješi na najbolji mogući način.
Građani, odlučni u namjeri da ne dozvole početak gradnje kolektora u Botunu, juče su novi protest zakazali za danas u 11 sati, za kada je bilo planirano da sa kompletnom mašinerijom krenu u to zetsko selo.
Veliki broj mještana, na čelu sa predsjednicima Demokratske narodne partije i Opštine Zeta, Milanom Kneževićem i Mihailom Asanovićem, juče su oko 16 sati okončali višesatnu blokadu puteva kroz Zetu.
Oni su se juče okupili i ispred Aerodroma Golubovci, gdje su planirali da razgovaraju sa premijerom Milojkom Spajićem. Do razgovora, međutim, nije došlo.
Mještani su, osim namjere Glavnog grada da turskim investitorima omogući gradnju kolektora u Botunu, ogorčeni zbog akcije 30. decembra u kojoj je učestvovalo nekoliko stotina policajaca pod punom opremom.
Uprkos privođenjima i tome što je investitor zauzeo parcelu na kojoj planira gradnju kolektora, mještani su i dalje riješeni da te radove ne dozvole.

Postignut dogovor sa policijom, neće biti okupljanja dok traju pregovori

Na današnji dan, prije tačno godinu dogodio se masakar na Cetinju. Aco Martinović 1. januara 2025. ubio je 13 osoba, među kojima dvoje djece, a potom izvršio samoubistvo, dok je četiri osobe ranio.
Nakon trodnevne žalosti, Vlada Crne Gore dala je krupna obećanja. Crnogorskoj javnosti 3. januara saopšteno je da će ključna mjera Vlade biti usvajanje novog Zakona o oružju.
Po riječima premijera Milojka Spajića, novim Zakonom propisaće ponovnu provjeru dozvola onih koji legalno posjeduju oružje, a kazne za one koji nelegalno oružje ne vrate tokom naredna dva mjeseca.
Masovni zločin na Cetinju počinjen je nelegalnim oružjem. Acu Martinoviću, koji je usmrtio 13 osoba, 2022. godine oduzeto je oružje za koje nije imao dozvolu. Zbog toga je krajem 2024. osuđen na kaznu zatvora od tri mjeseca, na koju je uložio žalbu.
<h2>Protesti i neuslišeni zahtjevi</h2>
Trećeg januara, dok je trajala sjednica Vlade Crne Gore, nekoliko stotina građana okupilo se ispred zgrade Vlade, zahtijevajući smjenu političkog rukovodstva sektora bezbjednosti.
Protesti najavljivani su i za naredne dane. Građani su poručivali da ubistva na Cetinju zahtijevaju ozbiljno ispitivanje odgovornosti i spremnosti sistema bezbjednosti. Masakar na Cetinju 1. januara bio je drugo višestruko ubistvo u Prijestonici u posljednje dvije i po godine.
Podsjećamo, 12. avgusta 2022. Vuk Borilović ubio je 10 sugrađana i ranio šest, nakon čega je ubijen.
Pojedine nevladine organizacije, nekoliko medija i brojni građani pitali su šta se to od 2022. godine do danas promijenilo u sistemu bezbjednosti.
Neformalna grupa stutenata "Kamo śutra" je od 5. januara organizovala proteste i blokade saobraćajnica. tražeći smjenu čelnika sektora za bezbjednost zbog, kako su kazali, propusta policije u slučaju zločina na Cetinju 1. januara.
Prvi veliki protest bio je 5. januara, ispred Ministarstva unutrašnjih poslova u Podgorici, organizovan dan nakon trodnevne žalosti u Crnoj Gori. Na tom protestu, po procjenama policije, okupilo se više hiljada ljudi.
Premijer Milojko Spajić i ostali članovi Vlade odbili su zahtjeve strudenata i građana, koji su, pored ostalog, tražili smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića.
Tada su iz Vlade poručili da je "ostavka čin moralne i objektivne odgovornosti", a da su svi članovi Vlade "podložni promjeni nakon analize njihovog učinka".
Politički pritisci i svakodnevno targetiranje neformalne grupe studenata urodili su plodom. Već u aprilu "Kamo śutra" saopštenjem obavještava javnost da prekida djelovanje. Priznali su da njihova borba nije uspjela jer je od samog početka sistematski obesmišljavana, "što je skrenulo pažnju sa samih zločina za koje još uvijek niko nije preuzeo odgovornost, niti je, po svemu sudeći, osjeća".&nbsp;
Dio medija i politički subjekat iz kojeg je vrh sistema bezbjednosti učinio je sve da kompromituje studentske proteste i prikaže ih kao politički motivisane.
Građani Cetinja su svoje proteste počeli blokirajući saobraćajnicu na Kruševom Ždrijelu pružajući podršku studentima iz "Kamo śutra". Međutim, kako je ta grupa prestala da djeluje, građani Prijestonice odlučili su da sami nastave proteste, svakodnevno blokirajući saobraćaj na dva sata.
<h2>Smjena Jokića</h2>
Svakodnevno su, mjesecima, tražili pravdu i odgovornost nadležnih. Jedan od zahtjeva je bila i smjena sada bivšeg načelnika Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ Gorana Jokića.
Nakon što su u policiji, 5. decembra, potvrdili da Jokić više nije načelnik RCB Centra, grupa građana saopštila je da će privremeno obustavljaju proteste i poručili su tom prilikom da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se tom prilikom svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Godina od drugog masakra na Cetinju: Dan kada je Crna Gora ponovo utihnula

Protiv M.H. i E.H. podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da su posjekli &nbsp;17,18 metara kubnih bukovih, grabovih i hrastvovih stabala i tako Upravi za gazdovanje šumama i lovištima u Bijelom Polju pričinili štetu od 1.144 eura.
Njima se na teret stavlja šumska krađa.
- Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ nastavljaju sa aktivnostima u borbi protiv ekološkog kriminala kao jednog od nacionalnih prioriteta, kao i na sprečavanju bespravne sječe šuma, pronalasku i procesuiranju izvršilaca krivičnih djela, a u cilju očuvanja prirodnih resursa Crne Gore - poručili su u policiji.

Krivične prijave protiv dvije osobe zbog šumske krađe u Bijelom Polju, pričinjena šteta od 1.144 eura

Na osnovu Glavnog projekta koje je obezbijedilo Ministararstvo prosvjete, nauke i inovacija, Ministarstvo javnih radova je raspisalo tender za rekonstrukciju i dogradnju JU OŠ ,,Donja Lovnica" PO ,,Ćosovica” Rožaje, vrijednosti 352.989,98 eura.
Kako je navedeno u saopštenju, škola je projektovana za 60 učenika, a u objektu su planirane dvije učionice, zbornica i sanitarni čvor.
- Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Ministarstvo javnih radova će nastaviti zajednički da rade na unapređenju kvaliteta obrazovne infrastrukture, kako bi svako dijete- u gradskim i seoskim sredinama imalo adekvatne uslove za školovanje - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Raspisan tender za rekonstrukciju škole u Rožajama

Vrhovni sud Crne Gore donio je odluku o produženju pritvora bivšem šefu kontraobavještajne službe Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) i funkcioneru Uprave policije Dragu Spičanoviću i biznismenu Aleksandru Mijajloviću.&nbsp;
- Okrivljenom A. M. pritvor je produžen zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, dok je D. S. pritvor produžen zbog osnovane sumnje da je počinio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i odavanje tajnih podataka - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Kako se dodaje, prema navodima iz naredbe o sprovođenju istrage i obrazloženju rješenja suda, osnovana sumnja proizilazi da je A. M, u periodu od 2018. do februara 2024. godine, organizovao i rukovodio kriminalnom organizacijom koja je djelovala na teritoriji Crne Gore, sa ciljem vršenja teških krivičnih djela radi sticanja nezakonite dobiti i moći.&nbsp;
- Kriminalna organizacija, kako se sumnja, imala je jasno definisanu hijerarhiju, unaprijed određene uloge i zadatke za svoje pripadnike, dugotrajno planirano djelovanje, kao i spremnost na primjenu nasilja i zastrašivanja. U okviru tog djelovanja, okrivljeni D. S. se sumnjiči da je, kao službeno lice, zloupotrebljavao svoj službeni položaj tako što je prikupljao i neovlašćeno dostavljao povjerljive i tajne podatke organizatoru kriminalne organizacije, uključujući podatke iz policijskih i bezbjednosnih evidencija, kao i informacije označene stepenom tajnosti „Tajno“, čije je odavanje moglo imati štetne posljedice po bezbjednost Crne Gore - stoji u saopštenju Vrhovnog suda.
Pritvor je, kako se navodi, okrivljenima A. M. i D.S. produžen jer je sud ocijenio da postoji opasnost od bjekstva, mogućnost da bi boravkom na slobodi mogli uticati na svjedoke, kao i realna opasnost da bi mogli ponoviti krivično djelo.
- Okrivljenima A. M. i D. S. pritvor je prvobitno određen rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici od 5. oktobra, a produžen rješenjem Krivičnog vijeća tog suda od 31. oktobra, koje je preinačeno rješenjem Apelacionog suda Crne Gore. Rješenjem Vrhovnog suda pritvor okrivljenima je produžen za još tri mjeseca i može trajati do 03. aprila 2026. godine - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Spičanoviću i Mijajloviću produžen pritvor za još tri mjeseca

Sa dva auto-otpada u Bijelom Polju oduzeto je sedam vozila, saopšteno je iz Uprave policije (UP). &nbsp;
Kontrola je, kako se navodi, izvršena na auto-placu u vlasništvu B.L. iz Bijelog Polja kojom prilikom su oduzeta tri vozila, kao i na auto-placu u vlasništvu E.H. takođe iz toga grada - od njega oduzeta četiri vozila, bez odgovarajuće dokumentacije.
- O događaju je obaviješten tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, koji se izjasnio da se protiv B.L. i E.H. podnesu krivične prijave zbog sumnje da su izvršili krivično djelo nedozvoljena trgovina. Oni su, kako se sumnja, bez ovlašćenja za obavljanje trgovinske djelatnosti, pribavili vozila izbjegavajući plaćanje carinskih obaveza, kako bi vozila rastavili na djelove i izvršili njihovu dalju prodaju - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Ova akcija, kako navode iz UP, predstavlja još jedan primjer uspješne, koordinisane i sinhronizovane saradnje Uprave policije i Uprave carina, te potvrđuje odlučnost nadležnih organa u borbi protiv svih oblika kriminaliteta.