Crnogorska javnost, ali ni mještani mojkovačkog sela Štitarica ni pola godine od kada su vandali ošegali i ukrali jarbol sa crnogorskom zastavom ispred crkve na mjesnom groblju do danas nemaju odgovor ko je to i zašto učinio, kao ni ko je i zašto ponovo pokušao da uradi isto nedjelo kada su Štitaričani sjutradan, 3. novembra, postavili novi jarbol sa državnom zastavom Crne Gore, iako su tada osumnjičeni izgrednici privođeni.&nbsp; Skoro tri mjeseca policija je svake noći čuvala jarbol od huligana, a neko vrijeme su im pomagali i mještani.&nbsp; Jarbol sa crnogorskom zastavom grupa Štitaričana postavila je kao odgovor na postupak Crkve Srbije čije svještenstvo i vjernici su početkom oktobra prošle godine na grobljanskoj crkvi postavili jarbol sa srpskom trobojkom, sa četiri S. Na molbu dijela mještana da uklone zastavu, ova vjerska zajednica je ostala gluva, pa su se oni organizovali, skupili novac i kupili metalni jarbol, dugačak 10 metara, koji su 2. novembra postavili u dvorištu crkve i na njemu je zaviorila crnogorska državna zastava. Iste noći do danas neidentifikovani vandali posjekli su i odnijeli jarbol. Već sjutradan postavljen je novi i organizovane su straže da čuvaju zastavu. Samo dvije noći kasnije, između 5. i 6. novembra, jarbol sa crnogorskom zastavom opet se našao na meti huligana, ali je odbranjen, a dvojica od četvorice izgrednika su uhvaćena, dok su dvojica uspjela da umaknu.&nbsp; Crnogorske vlasti i policija od tada ćute o dešavanjima u Štitarici. Portalu ETV nijesu odgovorili iz Uprave policije da li su privedeni i procesuirani vandali i u kojoj je fazi istraga u slučaju posječenog i ukradenog jarbola sa crnogorskom državnom zastavom. Pitali smo ih i kakva je procjena bezbjednosne situacije u ovom selu. Policiji su se obratili i mještani koji su delegirali Dušana Bakovića da od institucija zatraži odgovore o toku istrage, ali su i oni ostali bez odgovora.&nbsp; U dopisu dostavljenom institucijama Baković je tada ukazao na činjenicu da je u grupi koja je pokušala da ošega i ukrade drugi jarbol sa crnogorskom zastavom bio i pripadnik Vojske Crne Gore.&nbsp; Portalu ETV mještani Štitarice kažu da svi u selu znaju ko su četvorica muškaraca koji su pokušali da posijeku drugi jarbol i ističu da je samo jedan iz Štitarice, dok su trojica iz Mojkovca. Mještani su Crkvi Srbije ponudili da, „radi mira u selu“, uklone obije zastave, ali uzalud. U ovoj vjerskoj zajednici tvrde da je trobojka postavljena u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom i da je to crkvena zastava. Crkva u Štitarici sagrađena je 1896. godine, kao zadužbina kralja Nikole. Da je nekada složno selo danas opasno podijeljeno upozoreno je i sa Prvomajskog uranka koji je dio mještana organizovao u Štitarici, na kojem se okupilo blizu 300 ljudi, Štitaričana i njihovih gostiju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512060520_36d61c71c9e07a8f7fb1d8296023e4581137294a3201a9c0a2197e8acd5c5b39.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512060520_36d61c71c9e07a8f7fb1d8296023e4581137294a3201a9c0a2197e8acd5c5b39" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="Prvomajski uranak u Štitarici"> <figcaption>Prvomajski uranak u Štitarici</figcaption> </figure>  - Praznik rada je u ovim krajevima uvijek imao poseban značaj, bijaše to vrijeme kada se svom zavičaju vraćahu radnici i školarci koji su veći dio godine provodili van rodnog mjesta. Zadnjeg aprilskog dana bi pošli na obližnje brdo iznad sela i zapalili vatru čiji bi odsjaj najavio prvomajske praznike, dane za druženje, obilaske i za pomalo rada na imanju. Ovo mjesto nazivamo „zborno mjesto“, tu se godinama u predvečerje igrao lijep fudbal, a u ovom Mjesnom domu se organizovale najbolje igranke. Bijaše to vrijeme bez podjela, bez vjera i bez nacija, ni prezimena jedni drugima skoro da ne spominjasmo, bijasmo samo Dragan Lekov, Raka Bajov, Rajko Tofilov, Brano Gilev. Bijaše to vrijeme kada više vjerovasmo Darvinu nego sijačima mržnje i falsifikatorima istorije. Bijaše vrijeme kada se prezirahu srebrnjaci. Bijaše vrijeme sloge, druženja i akcija. Možda bi se ponekad i posvađali, ali sama pomisao na svog, i oca onog drugog, bi svaku svađu prekidala – podsjetio je na neka druga vremena Svetozar Baković, u pozdravnom govoru 1. maja. Štitarica, kako je kazao, poslije oslobođenja od Turaka ubrzano se naseljavala iz Čeva, Morače, Uskoka, Kuča, kolašinskog kraja i drugih mjesta. - Pošto je svo stanovništvo bilo pravoslavno pojavila se želja za izgradnjom pravoslavne bogomolje, a tadašnji crnogorski knjaz Nikola Petrović im to i odobri uz obezbjeđenje novčanih sredstava i zidara Vasa Porobića iz Herceg Novog, a narod je donosio kamen i šegrtovao. Po starom crnogorskom običaju u donošenju kamena iz par kilometara udaljenog Brežđa učestvovalo je svo selo i staro i mlado i muško i žensko, kako bi crkva bila zajednička, crkva narodna. Sve to je u kamen uklesano iznad vrata kao istorijski podsjetnik za sva vremena. Crkva je sagrađena 1896. godine, a osvještana tri godine kasnije od strane mitropolita autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve Mitrofana Bana. Sve do 2015. godine se štitarička crkva svetog Arhangela Mihaila, koju je knjaz posvetio krsnom imenu najbrojnijeg bratstva Rakočević, doseljenog iz Morače, vodila na državu Crnu Goru i opštinu Mojkovac, a poslije, gle čuda, na osnovu aero foto snimka crkvu prepisaše nekom drugom u vlasništvo, a od prošle godine i neku tuđu zastavu staviše ispred nje – podsjetio je Baković na dešavanja u Štitarici nekada i danas. Poručio je negatorima crnogorske države i nacije „da njihov srednjevjekovni mrak nikada neće biti dovoljno jak da zacrni nam Goru Crnu“. - ...sve dok nam preci služe za uzora, a potomci za zora vjekovaće i Crna Gora – poručio je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512060524_cd77d758501f4448fd90eee05c5b5f844cbfe1a977c4c67f1fe3a79fe2a0828f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250512060524_cd77d758501f4448fd90eee05c5b5f844cbfe1a977c4c67f1fe3a79fe2a0828f" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="Štitarica 1. maja"> <figcaption>Štitarica 1. maja</figcaption> </figure>

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Baković: Dok nam preci služe za uzora, a potomci za zora vjekovaće i Crna Gora

Stranka evropskog progresa osudila je vandalski čin skrnavljenja crnogorske državne zastave u Štitarici i pozvala državne organe da pronađu i procesuiraju počinioce.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
To u ovom slučaju, kako kažu u toj partiji, nije teška profesionalna obaveza.
- Ekstremisti, podstaknuti agresivnom retorikom i primjerima nepoštovanja državnih simbola u crnogorskom parlamentu, upravo žele da provociraju i izazovu eskalaciju i sukobe. Pozivamo na razum i strpljenje stanovnike Štitarice - navedeno je u saopštenju SEP-a.
Poručuju da je poštovanje države i njenih simbola građanska, Ustavna i politička obaveza.
- Stranka evropskog progresa neće uzmicati pred odbranom dostojanstva države i njenih simbola - zaključeno je u saopštenju.

Portal ETV

SEP: Nadležni da procesuiraju odgovorne za skrnavljenje zastave u selu Štitarice

Odbornica Liberalne partije u Skupštini opštine Nikšić Jelena Marković kazala je da moraju biti identifikovani i uhapšeni oni koji su posjekli i i ukrali jarbol sa crnogorskom zastavom koji je juče postavljen ispred mjesne crkve i groblja u mjestu Štitarice kod Mojkovca.
- Ovo je direktan atak na državu inspirisan četnickim vojvodom, koji uklanja mirno državne simbole u najvažnijoj zgradi zakonodavnog doma, dok to opozicija mirno posmatra uz onu vojvode četničkog "zečevi". Oni koji ovo uradiše, moraju biti identifikovani i uhapšeni - navela je Marković na mreži X.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ona je stava da organi bezbjednosti znaju ko stoji iza ovog čina.
- Nije mogao jedan čovjek i ukoliko to hitno ne urade crnogorski narod mora shvatiti da se moramo sami braniti - naglasila je ona.
Najodgovorniji za sve što može da se dogodi po pitanju građanskog mira u Crnoj Gori su, tvrdi, "vojvoda četnički" Andrija Mandić i Milan Knežević.
- A odgovornost velika je na Milojku Spajiću, koji sad treba da shvati ko zapravo ne želi Crnu Goru u EU. Oni su otvoreni mrzitelji svega crnogorskog i stvaranje klerofašističke klime protiv crnogorske države i crnogorskom naroda i njene Evropske budućnosti! Neka vide EU i NATO sa kim pregovaraju i kome daju kredibilitet svojim prisustvom - poručila je Marković.

Marković o incidentu u Štitaricama: Direktan atak na državu inspirisan četnickim vojvodom

Poslednji incident koji je izazvala crkva tuđe države ispred crkve u mojkovačkom naselju Štitarice, time što je istakla zastavu tuđe države "muhamedovicu" umjesto crnogorske zastave, izazvala je opravdanu reakciju Crnogoraca, koji su istakli svoju zastavu, koju su tokom noći, popovi tuđe crkve uklonili, a što rade i na drugim crnogorskim crkvama i grobljima, ističući lažne oznake da su srpske, kazao je potpredsjednik Crnogorske evropske partije (CEP) Boris Marinović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Zatečeni brutalnim nastavkom asimilacije Crnogoraca koji traje više od dva vijeka, Crnogorska evropska partija ističe da ima plan za rješavanje crkvenog pitanja u Crnoj Gori, a koji je u skladu sa opšteprihvaćenim međunarodnim normama, i crnogorskim Ustavom.
- Prvo, sve crkve u Crnoj Gori moraju biti odvojene od države, i ravnopravne. Drugo, sva kulturna i istorijska dobra sakralnog tipa će biti nacionalizovana, i u vlasništvu države Crne Gore koja će ih ustupiti na korišćenje, ravnopravno, vjerskim zajednicama na korišćenje - naglasio je Marinović.
Iz CEP naglašavaju da su slično uradile sve evropske države, kao Njemačka, Francuska i druge, ali i Rusija i Srbija, u čijem vlasništvu se nalaze svi vjerski objekti na teritoriji njihovih država.
- Tako će biti i u Crnoj Gori, kada Crnogorska evropska partija bude vlast ili dio vlasti u Crnoj Gori - poručio je Marinović.

Marinović: Zastavu u Štitaricama uklonili popovi tuđe crkve

Jarbol sa crnogorskom zastavom postavljen je danas ispred mjesne crkve u selu Štitarice kod Mojkovca. Dio mještana organizovao se prethodnih dana, skupili su novac za jarbol i danas ga podigli ispred crkve, a na njemu vijori zastava Države Crne Gore. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FBxvf-obNa84&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo pisali, podjele u selu izazvala je Crkva Srbije kada su nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. Neki mještani potom su postavljali na ogradi crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtYM3j3p2A3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Očigledno informisani o ovoj namjeri putem društvenih mreža, veliki broj policijskih službenika iz Bijelog Polja, Mojkovca, Herceg Novog i Berana okupili su se kod groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  Međutim, nije bilo prostora za bilo kakvu intervenciju jer su mještani civilizovano ostvarili zacrtan cilj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f" data-rendition-name="original" width="666" height="707" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  Svetozar Baković, porijeklom iz mojkovačkog sela Štitarice, poručio je nakon podizanja crnogorske zastave ispred crkve da mještani neće dozvoliti nikom da Crnogorce svede na statističku grešku.&nbsp; - Došao sam da iskažem revolt i nezadovoljstvo postavljanjem zastava tuđe države i tuđe crkve na štitaričko groblje. Ovo je groblje Mjesne zajednice Štitarica, Opštine Mojkovac i groblje crnogorsko. Nikakve Srbije, nikakvih srpskih zemalja, nikakvog Dritana Abazovića i ostalih veleizdajnika - istakao je on nakon što su postavili zastavu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dio mještana mještana skupili novac za jarbol i podigli zastavu ispred crkve"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Baković, inače član SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, i Crkvenog odbora Mojkovac, rekao je da su na tom grobolju, koje je napravljeno prije 128 godina, sahranjeni njihovi preci. - Na natpisu gore piše: "Ovaj sveti hram napravi Opština štitarička pod vladom knjaza Nikole Petrovića Prvog Njegoša, 8. jula 1896. godine". Od tada 128 godina do dana današnjeg niko nije zabo nikakvu zastavu. Prođoše Turci, četnici, Italijani, Njemci - niko nikakvu zastavu ne zabode. Zbode je ova sad grupacija koja već četiri godine zavađa, muti i spaljuje Crnu Goru. U ovom selu nikad nikakvih problema nije bilo, do ovih sad momenata - šta je i kakva im je namjera? Što im gazda kaže, otrpilike, iz Beograda i Podgorice - oni to rade, slijepo slušaju i mislim da to ne vodi dobru - naglasio je Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f" data-rendition-name="original" width="720" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  U Štitaricama je, kako je rekao, između 50 i 60 kuća koje se ne slažu sa postavljanjem bilo kakvih zastava. Revolt su izrazili postavljanjem crnogorskih zastava na ogradi ispred groblja i na brijestu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Postavili smo ih namjerno da bi SPC uz svoj nacionalizam pokazala i šovinizam, da ne kažem fašizam. Ako su sjutradan pocijepali crnogorsku zastavu, a ostavili svoju to je odraz šovinizma. Borimo se i izborićemo se protiv toga. Ovo je je trenutno stanje u koje su se mnogi zanijeli i koje žele da iskoriste da plove u mutnom. Vremena prolaze, vjere ostaju.&nbsp; On je iznio podatak da je po popisu iz 1971. godine u ovom selu živjelo 444 stanovnika - 442 su se izjasnili kao Crnogorci, jedan kao Hrvat i jedan je bio neizjašnjenje vjeroispovijesti. - Na popisu 1981. godine 355 je bilo mještana. Od tog broja 350 je bilo Crnogoraca, a pet se nije izjasnilo. Kad sve sagledate, sve što se dešava je od 90-ih godina naovamo. Svakome je jasno da neko želi da nam baci trn u oko, da nas zgazi i svede na statističku grešku. Sa ovog najsvetijeg mjesta im poručujem da u tome neće uspjeti - poručio je Baković.

Tamara Klikovac

VIDEO: Ispred crkve u Štitaricama zavijorila i crnogorska zastava

Odluka Crkve Srbije da ispred mjesne crkve u mojkovačkom selu Štitarice postavi jarbol sa srpskom trobojkom izazvala je, kako smo objavili prije dvije sedmice, revolt dijela mještana, ali proizvela i „tihi rat“, jer su prije nekoliko dana kao odgovor postavljene, na ogradi ispred crkve i drvetu – crnogorske zastave, koje su, međutim, „preko noći“ uklonjene. - Kako bi provjerili sve češću priču o pomirenju i bratskoj ljubavi postavili smo i crnogorske zastave, ali su trajale su samo jedan dan – naveli su oni u obraćanju Portalu ETV. Kategorični su kako je „postavljanjem trobojki po grobljima i crkvenim objektima, Crkva Srbije jasno iskazala svoj nacionalizam“. - Ipak, ponekad im se u izlaganjima omakne izjava o građanskoj državi, sa ciljem da dokažu da u tome što forsiraju svoje nema ničeg lošeg, jer oni ne mrze tuđe i ne smetaju im druge nacije i njihova obilježja. Ali, evo, vidimo da smetaju – ogorčeni su mještani Štitarice. Poručuju da iako smatraju da na grobljima nije mjesto za nadgornjavanje zastavama, „jer tu počivaju i jedni i drugi, Srpska pravoslavna crkva je preko svojih poslušnika pokazala da na crnogorskim grobljima ima mjesta samo za srpske trobojke, dok je zvanična zastava države Crne Gore nepoželjna“. - Da li je to poruka i za grobove, hoće li uskoro doći dani da se iza zastava iz groblja i mrtvi „nesrbi“ iseljavaju, ili pak, oni kojima trobojka nije pri srcu se neće moći sahranjivati na groblju predaka? Ako ste uzeli crkvu, groblje nijeste, ono je i dalje vlasništvo Crne Gore i toga morate biti svjesni – poručuju oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241023001028_f4a90f439f5f8c32b3d76e3ee126eb6bfd63850e995e071dd9f23e3a6467f62d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241023001028_f4a90f439f5f8c32b3d76e3ee126eb6bfd63850e995e071dd9f23e3a6467f62d" data-rendition-name="original" width="720" height="1600" loading="lazy" alt="DRŽAVNI SIMBOLI SMETAJU: Crnogorske zastave uklonjene i sa drveta i sa ograde"><figcaption>DRŽAVNI SIMBOLI SMETAJU: Crnogorske zastave uklonjene i sa drveta i sa ograde(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Naglašavaju da su „na seoskom groblju u Štitarici sahranjeni mnogi koji su svoje živote uzidali u temelje suverene, nezavisne, multinacionale, multilonfesionalne države“, te da je ono što „sada sprovodi Crkva Srbije direktan udar na sve ono što su nam preci ostavili u amanet“. - Da li i dalje, poslije progona crnogorskih obilježja, ima naivnih koji vjeruju vojvodinim, popovskim i seoskim pričama o pomirenju? Ako SPC nema ništa sa skidanjem državnih zastava, neka vrati uklonjene, pa da im nešto i vjerujemo ili barem pokušamo do nekog novog nasrtaja na crnogorska obilježja i vrijednosti, koji su u zadnje vrijeme gotovo svakodnevni – zaključili su mještani u obraćanju našem portalu. Kako smo pisali, takozvani temeljni ugovor koji je bivši premijer Dritan Abazović potpisao sa Crkvom Srbije 3. avgusta 2022. godine, odnosno patrijarhom srpskim Porfirijem Perićem, oduzeo je pravo Državi Crnoj Gori da raspolaže svojom imovinom na svojoj teritoriji, konkretno svojim kulturnim i sakralnim nasljeđem, a što potvrđuje i slučaj mjesne crkve u Štitaricama. Nakon što je nedavno Svetozar Baković, porijeklom iz ovog sela, ušao u polemiku sa Crkvenim odborom Mojkovca, a nakon što je reagovao zbog toga što je na mjesnom groblju postavljen jarbol sa srpskom trobojkom, odgovorili su mu da je „između države Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve – potpisan – Temeljni ugovor, kojim je zagarantovana sloboda vjeroispovijesti“. Istakli su i kako „Crna Gora sve više pribavlja demokratske norme, i na putu je prema ujedinjenoj demokratskoj Evropi“, te da je „na tom putu ostvarivanja demokratskih formi sa garantovanjem svih prava i institucija i pojedinaca, osnovno bilo potpisivanje Temeljnog ugovora između države i crkve“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241023001028_13a5a6eabd56c4a4251b7c43e814e25612f3e5f36d6fd31dc79532a925b1e59d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241023001028_13a5a6eabd56c4a4251b7c43e814e25612f3e5f36d6fd31dc79532a925b1e59d" data-rendition-name="original" width="1920" height="1174" loading="lazy" alt="POZIVAJU SE NA TAKOZVANI TEMELJNI UGOVOR: Crkva Srbije nedavno postavila jarbol sa srpskom trobojkom ispred crkve u Štitaricama"><figcaption>POZIVAJU SE NA TAKOZVANI TEMELJNI UGOVOR: Crkva Srbije nedavno postavila jarbol sa srpskom trobojkom ispred crkve u Štitaricama(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Crkva u Štitaricama, kako je tada rekao Baković, napravljena je prije 128 godina. - Pomisliste li kako se niko za skoro vijek i po ne śeti da postavlja bilo kakve zastave? Groblja bi trebalo pošteđeti od političkih i vjerskih nadgornjavanja. Zakoni su zakoni, za neke vjerski, za neke sekularni, ali postoje i oni treći, a oni su ljudski, upravo tim zakonima i crkva i država trebaju kapu skinuti – poručio je on tada mojkovačkom crkvenom odboru Crkve Srbije. Istakao je i da ga kao agnostika „ne zanima niti jedna vjerska organizacija, kao ni njihovi objekti“, ali mu je „vrlo jasno šta je bilo 1896. godine“, kako kaže, „u mojoj Štitarici, a što je iznad ulaznih vrata u kamen uklesano prilikom izgradnje za vječnost dostupno 'OVI SVETI HRAM ARHI STRATIG MIHAILA VOZDVIŽE OPŠTINA ŠTITARIČKA POD VLADOM KNJAZA NIKOLE I NJ. 8. J.1896. G.'“. - Za mnoge je ova poruka naših predaka svetinja, koji kao da su znali kakvi će im potomci biti, pa u kamen za vječnost uklesaše kao testament, a što ipak malo više znači od bilo kakvih promjenjivih katastarskih papira – naglasio je tada Baković.

Ispred crkve u Štitaricama za crnogorsku zastavu „nema mjesta“

Takozvani temeljni ugovor koji je bivši premijer Dritan Abazović potpisao sa Crkvom Srbije 3. avgusta 2022. godine, odnosno patrijarhom srpskim Porfirijem Perićem, oduzeo je pravo Državi Crnoj Gori da raspolaže svojom imovinom na svojoj teritoriji, konkretno svojim kulturnim i sakralnim nasljeđem. Da je upravo ovaj akt alibi Crkvi Srbije da crnogorskim crkvama i manastirima gazduje po svojoj volji, potvrđuje i polemika između Svetozara Bakovića, porijeklom iz mojkovačkog sela Štitarice, inače član SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, i Crkvenog odbora Mojkovac, a nakon što je ova vjerska zajednica na mjesnom groblju postavila jarbol sa srpskom trobojkom. Baković je prije nekoliko dana oštro reagovao na tu činjenicu upozoravajući da su oni koji su je postavili „trajno poremetili međukomšijske i bratske odnose, a mogli su i drugačije, prije svega mogli su ljudski“, na što su mu prije dva dana odgovorili iz Crkvenog odbora Mojkovca kako je „između države Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve – potpisan – Temeljni ugovor, kojim je zagarantovana sloboda vjeroispovijesti“. <h2>Abazovićev legat</h2> - Zakon o slobodi vjeroispovijesti u svojoj suštini predstavlja poravnjavanje prava države Crne Gore i prava SPC, predstavlja suštinu paralelnog postojanja i djelovanja i punog uvažavanju – poručili su oni Bakoviću. U svom reagovanju na isticanje srpske trobojke Baković je podsjetio da je ta crkva napravljena prije 128 godina i da iako se ona danas „naziva srpskom, groblje je mojkovačko, a Mojkovac je jedan od 25 crnogorskih gradova“. Iz Crkvenog odbora Mojkovca, uzvratili su mu kako su tih dana podigli „i zastavu ispred crkve u Poljima“, a „ranije je podignuta zastava ispred Hrama u Mojkovcu, a crkvena zastava na crkvi u Podbišću stoji na crkvi od samog početka izgradnje“. Ukazali su i kako je „zastava Srpske pravoslavne crkve trobojka: crveno – plavo – bijelo, sa zlatnim krstom i ognjilima“, ističući i kako „Crna Gora sve više pribavlja demokratske norme, i na putu je prema ujedinjenoj demokratskoj Evropi“, te da je „na tom putu ostvarivanja demokratskih formi sa garantovanjem svih prava i institucija i pojedinaca, osnovno je bilo potpisivanje Temeljnog ugovora između države i crkve“. Baković, u reagovanju na poruke Crkvenog odbora Mojkovac, dostavljenom i Portalu ETV, poručuje im „ko god da ste, trebalo bi znati da možda i ne treba koristiti sve što je nekom dozvoljeno“. - Upravo to vodi u zavađe, posebno ako su neke stvari odobrene na prevaran način, kao što je vaš ugovor sa (Dritanom) Abazovićem. Kako ga god ko nazivao, „temeljni“ ili ne, ali sa sigurnošću po temelju dijeli i zavađa pravoslavni živalj u Crnoj Gori. No, u pravu ste, ugovor je potpisan i treba ga poštovati, niko to i ne osporava, do momenta zadiranja u osjećaje onih drugih - ističe on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241010221052_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241010221052_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Temeljni ugovor"> <figcaption>Bivši premijer Dritan Abazović takozvani temeljni ugovor potpisao je 3. avgusta 2022.(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Sama činjenica da se radi o grobljanskoj crkvi, navodi Baković, staroj 128 godina, za razliku od nekih drugih, na privatnim posjedima, namijenjenoj za ceremonije sahranjivanja, kako i zakon kaže, pomisliste li kako se niko za skoro vijek i po ne śeti da postavlja bilo kakve zastave?&nbsp; - Groblja bi trebalo pošteđeti od političkih i vjerskih nadgornjavanja. Zakoni su zakoni, za neke vjerski, za neke sekularni, ali postoje i oni treći, a oni su ljudski, upravo tim zakonima i crkva i država trebaju kapu skinuti - poručuje on.&nbsp; Kategoričan je da „kada crkva druge države, preko medija druge države objašnjava ispravnost svojih postupaka u Crnoj Gori, najbolji je pokazatelj neispravnostitih istih odluka“. <h2>Poruka predaka</h2> Objašnjava da je reagovao kako bi uticao da se izbjegnu zavađe u selu, zbog čega se i obratio medijima.&nbsp; - Tekst sam potpisao svojim imenom i prezimemom kao mještanin sela Štitarica, a u ime velikog dijela mještana, koji ne odobravaju zavađe i diobe, do skoro složnog sela, bez ikakvog pominjanja bilo koje organizacije, pa ni antifašističke - ističe Baković. Prema njegovim navodima, mediji koji su prenijeli reagovanje ukazali su na činjenicu da je član SUBNOR-a, napominjući da je na tu činjenicu izuzetno ponosan, „zbog đeda nosioca partizanske spomenice, koji je poginuo u borbama sa sljedbenicima pomenute zastave i sva ostala 33 poginula boraca, a u najvećem dijelu u borbama protiv saradnika okupatora čiju ideologiju aktuelne vlasti i promovišu“. - Antifašista sam po ubjeđenju, ne samo kao „član“, kako ironično bezimeni crkveni organ želi navesti, već sam član Izvršnog odbora SUBNOR-a Crne Gore i predśednik UBNOR-a Herceg Novi. Ipak, to nema veze sa temom o kojoj se radi – ističe Baković, pojašnjavajući da nije ni reagovao iz pozicije člana SUBNOR-a, već isključivo kao mještanin Štitarice, ali da su ga mediji, predstavili i kao člana ove organizacije. Naglašava da je saopštenje potpisao „svojim imenom i prezimenom, kao slobodan građanin ove države“. -...u ime svih nas koji nemamo rezervnu domovinu i koji ćemo se uvijek i svuda suprotstavljati podmuklim klero-nacionalističkim naumima – poručio je Baković. Istakao je i da ga kao agnostika „ne zanima niti jedna vjerska organizacija, kao ni njihovi objekti“, ali mu je „vrlo jasno šta je bilo 1896. godine“, kako kaže, „u mojoj Štitarici, a što je iznad ulaznih vrata u kamen uklesano prilikom izgradnje za vječnost dostupno 'OVI SVETI HRAM ARHI STRATIG MIHAILA VOZDVIŽE OPŠTINA ŠTITARIČKA POD VLADOM KNJAZA NIKOLE I NJ. 8. J.1896. G.'“. - Za mnoge je ova poruka naših predaka svetinja, koji kao da su znali kakvi će im potomci biti, pa u kamen za vječnost uklesaše kao testament, a što ipak malo više znači od bilo kakvih promjenjivih katastarskih papira - naglasio je Baković. Podsjeća da je štitaričko mjesno groblje vlasništvo Skupštine Opštine Mojkovac u cjelosti, te da se tu sahranjuju i vjernici Crnogorske pravoslavne crkve, Srpske pravoslavne crkve, agnostici, ateisti i svi ostali koji po bilo kojem osnovu izraze želju da vječno počivaju na tom groblju. - Favorizovanje bilo koje vjerske zajednice, ili pojedinca, nije u skladu sa sekularnim propisima države Crne Gore. Pošto je zemljište na kojem je zastava postavljena vlasništvo SO Mojkovac, koja Odlukom o upravljanju grobljima iz 2022. godine prenosi nadležnosti na mjesnu zajednicu, crkva je bespravno, bez bilo čijeg odobrenja, postavila jarbol na tuđem zemljištu, sa čime veliki broj vlasnika grobnih mjesta nije saglasan - istakao je Baković i zaključio da se nada da će „kod mještana preovladati razum i dogovor“ i da ćee zajednički „donijeti odluku o uklanjanju spornih klero-političkih obilježja, a sve u cilju održavanja dobrih međukomšijskih i međuljudskih odnosa“.

Baković: Groblja bi trebalo pošteđeti od političkih i vjerskih nadgornjavanja

Smijenjeni predsjednik RS, Milorad Dodik iako mu je Apelaciono odjeljenje Suda BiH odbilo žalbu na odluku CIK-a kojom mu je oduzet mandat, &nbsp;i dalje insistira da je "izabran od naroda" i da strane vlade nemaju pravo da ga smjenjuju.
- Nijesu poštovali Ustav BiH, nijesu poštovali Ustav RS, nijesu poštovali zakon, a ja treba da poštujem njihovo nepoštovanje svega! Neću poštovati. Poštovaću volju srpskog naroda. Bili ste bahati i osioni, a očekujete da ja budem pokoran. Neću biti. Ja sam predsjednik RS, a vi pišite šta god hoćete. Izabrao me je narod, neće me smjenjivati strana vlada! Vi tjerajte po svome, mi ćemo po svome. Nadam se da nam se putevi neće ukrstiti - &nbsp;poručio je Dodik.
Drugim riječima, Dodik se ponaša kao da je pravila stvorio sam, a zakoni, sudovi i međunarodne institucije postoje samo za druge. CIK BiH, jasno je, sada treba raspisati prijevremene izbore za predsjednika RS, ali izgleda da bivši šef SNSD-a smatra da to ne važi za njega – jer narod je, naravno, uvijek u pravu, navodi Portal radiosarajevo.ba
Dok svijet i domaća pravna scena čekaju da se procedure završe, Dodik se već grčevito drži svoje verzije realnosti, gdje je on i dalje predsjednik, a svi drugi su "bahati i osioni", piše taj medij.

Dodik i dalje u svom svijetu: Vi tjerajte po svome, mi ćemo po svome

Crnogorsko narodno pozorište saopštilo je da je u Podgorici, u 94. godini života, preminuo književnik i intelektualac Sreten Perović, dvostruki dobitnik Trinaestojulske nagrade, počasni član i dugogodišnji predsjednik Savjeta CNP-a.
Perović je bio pjesnik, dramski pisac, esejista, prevodilac, književni istoričar i kritičar, teatrolog i enciklopedista – jedan od vodećih crnogorskih stvaralaca i začetnik poslijeratne književne i pozorišne kritike. Njegov nemjerljiv doprinos crnogorskoj kulturi ogleda se u višedecenijskom radu na polju književnosti, pozorišne kritike i teatrologije.
Tokom bogate karijere bio je profesor, urednik časopisa i izdavačkih edicija, direktor Leksikografskog zavoda Crne Gore, generalni sekretar i predsjednik Crnogorskog PEN centra, član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti i Makedonske akademije nauka i umjetnosti. Autor je brojnih zbirki poezije, eseja, kritika, antologija i teatroloških studija, a njegova drama Ukradeno proljeće izvedena je 1958. na sceni CNP-a.
Dobitnik je velikog broja nagrada i priznanja u zemlji i inostranstvu, među kojima dvije Trinaestojulske nagrade (1961. i 1970), Nagrade „Risto Ratković“ (1976), Nagrade „19. decembar“ (1986), te prestižnih međunarodnih priznanja poput Zlatne medalje „Blaže Koneski“ Makedonske akademije nauka i umjetnosti (2013).
Njegovo djelo, kako navode iz CNP-a, „ostaće trajno svjedočanstvo izuzetnog doprinosa književnosti, teatrologiji i afirmaciji crnogorskog identiteta i kulturnog nasljeđa“.

CNP: Odlazak velikana crnogorske književnosti i teatrologije

Večerašnje izdanje Ljetnjeg programa TV E biće posvećeno umjetnosti kroz različite forme i izraze.
Književnica Jasenka Lalović govoriće o svom novom romanu „Zera luče“, koji će izaći u septembru, a publika će saznati i zašto smatra da je upravo ovo njeno najintimnije i najdublje djelo do sada.
Poznata crnogorska sopranistkinja Olivera Tičević predstaviće manifestaciju Nocturne, koja će uskoro biti održana u Ulcinju, dok će scenaristkinja Ana Vujadinović govoriti o filmu „Planeta 7693“, nagrađenom glavnom nagradom na festivalu na Braču.
Ekipa TV E ispratiće i svečano otvaranje manifestacije Bazar Art 2025 u Kuslevovoj kući, a za muzički dio programa biće zadužena Milica Šćepanović.

Umjetnost u fokusu večerašnjeg Ljetnjeg programa TV E

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je pisma zahvalnosti šefovima država koje su pružile pomoć našoj zemlji u gašenju požara koji su prethodnih dana zahvatili gotovo cijelu teritoriju.
Zahvalnice su upućene predsjedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću, predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisu Bećiroviću, Željki Cvijanović i Željku Komšiću, predsjedniku Mađarske Tamásu Sulyoku, predsjedniku Češke Republike Petru Pavlu, predsjedniku Austrije Aleksanderu Van der Bellenu i predsjednici Švajcarske Konfederacije Karin Keller Sutter.
- Crna Gora se proteklih deset dana suočavala suočavala sa velikom ekološkom, ali i društvenom katastrofom. Od sjevera do juga naše zemlje, vatrena stihija danima nije davala predaha, uništavajući za sobom brojna područja i domaćinstva. Gubitak života našeg vojnika, Dejana Božovića, kolektivna je bol i rana koja će ostati i nakon što se požari ugase - navodi se u zahvalnici Milatovića.
Crna Gora, iako ponosita i duhom snažna, ne može se, kako je kazao, nositi sama sa izazovima ovakvih razmjera.&nbsp;
- Svijetla tačka u ovom mračnom trenutku jeste sigurnost da imamo prijatelje na koje se možemo osloniti. Dozvolite mi zato da Vam iskažem iskrenu zahvalnost na ukazanoj pomoći. Slike prijateljskih snaga koje rame uz rame sa našim vatrogascima, vojnicima i policajcima daju vjeru u novi dan, donijele su olakšanje cijeloj Crnoj Gori. Još jednom, hvala Vam što ste pomogli Crnoj Gori da ponovo diše, što ste potvrdili da u teškim situacijama nismo sami i da na Vas možemo računati - zaključuje u pismu zahvalnosti Milatović.

Milatović uputio pisma zahvalnosti liderima zemalja koje su učestvovale u borbi protiv požara: Hvala što ste pomogli Crnoj Gori da ponovo diše

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: stitarice