Specijalni američki izaslanik Stiv Vitkof kaže da administracija američkog predsjednika Donalda Trampa preferira diplomatsko, a ne vojno rješenje, u odnosu na trenutne tenzije s Iranom.
Na pitanje da li misli da je američki vojni napad na Iran vjerovatan, Vitkof odgovara da se nada da će se postići diplomatsko rješenje.&nbsp;
- Zaista se nadam - dodaje on.
Američki izaslanik kaže da bi diplomatski sporazum s Iranom riješio četiri pitanja, odnosno nuklearno obogaćivanje, smanjenje zaliha projektila, posjedovanje nuklearnog materijala i posrednike.
Sugeriše da bi Iran mogao biti spreman na kompromis po svim pitanjima, jer se ekonomija Irana nalazi u teškom stanju.
- Ako se žele vratiti u Ligu naroda, možemo riješiti ta četiri problema diplomatskim putem, onda bi to bilo odlično rješenje. Alternativa je loša - kaže Vitkof.
Tramp je više puta prijetio da će napasti Iran ako dođe do ubijanja demonstranata. Međutim, u srijedu je Teheran izvijestio da je ubijanje demonstranata prestalo, što je dovelo do pretpostavke da neće doći do napada.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vitkof: SAD pokušava riješiti sukob s Iranom diplomatskim putem, a ne vojnim

Izaslanici američkog predsjednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof i Džared Kušner, planiraju uskoro posjetiti Moskvu radi sastanka s čelnikom Kremlja Vladimirom Putinom. Planirana posjeta dio je napora za postizanje mirovnog sporazuma s ciljem okončanja rata Rusije protiv Ukrajine, piše Bloomberg.
Izvori za Bloomberg navode da bi se sastanak mogao održati kasnije ovog mjeseca, ali upozoravaju da planovi još nisu konačni i da bi termin mogao biti promijenjen zbog razvoja događaja u Iranu, gdje su u toku veliki protesti.
Zvaničnik Bijele kuće izjavio je da takav sastanak trenutno nije zakazan, dok Kremlj nije odgovorio na zahtjev za komentarom. Prema jednom od izvora, još nije poznato koliko je Putin zainteresovan za održavanje novog sastanka s članovima Trampovog tima, što se čini glavnom preprekom za određivanje datuma.
<h3>Mirovni plan i prethodni razgovori</h3>
Očekuje se da će Putinu biti predstavljen najnoviji nacrt mirovnog plana od 20 tačaka, koji su izradili ukrajinski i američki predstavnici. Vitkof i Kušner već su posjetili Moskvu i sastali se s Putinom u decembru, a taj krug razgovora trajao je gotovo pet sati, ali nije donio značajniji napredak.
Vitkof se s Putinom u Rusiji sastao šest puta tokom prošle godine. Ovi diplomatski napori slijede nakon sastanka predstavnika 35 zemalja i organizacija održanog 6. januara u Parizu, na kojem je finaliziran rad na bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu.
Nakon sastanka, britanski premijer Kir Starmer, francuski predsjednik Emanuel Makron i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisali su deklaraciju o namjeri raspoređivanja trupa u Ukrajini u slučaju postizanja mirovnog sporazuma. U američkoj delegaciji u Parizu bili su Vitkof i Kušner, a Vitkof je izjavio da je nakon sastanka „Koalicije voljnih“ postignut značajan napredak.

Bloomberg: Trampovi izaslanici Vitkof i Kušner planiraju posjetu Putinu

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da je imao telefonski razgovor sa američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, dan nakon što je objelodanio detalje novog američkog plana za okončanje rata sa Rusijom.
- Razgovarali smo o nekim važnim detaljima tekućeg rada. Postoje dobre ideje koje mogu doprinijeti zajedničkom ishodu i trajnom miru- naveo je Zelenski na Fejsbuku.
On je dodao da je imao "veoma dobar razgovor" sa američkim izaslanicima i zahvalio im na "njihovom konstruktivnom pristupu, intenzivnom radu i lijepim rečima".
- Nadam se da će se sporazumi postignuti danas na Božić i ideje o kojima smo razgovarali pokazati korisnim- rekao je Zelenski.
Ukrajinski predsjednik je u srijedu otkrio novu verziju američkog plana za okončanje rata Rusije i Ukrajine, o kojoj su nedjeljama pregovarali Vašington i Kijev, podsjetio je pariski Mond na svom sajtu.

1250x600

1084x550

Zelenski razgovarao sa američkim izaslanicima Vitkofom i Kušnerom

Specijalni izaslanik Bijele kuće Stiv Vitkof vratio se u Sjedinjene Američke Države bez sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, nakon pet sati razgovora u Kremlju o mirovnom prijedlogu koji su sastavile SAD, a koji se smatrao uveliko usmjerenim prema ruskim interesima.
Uopšteno se očekivalo da će se američka delegacija, u kojoj su bili Vitkof i zet predsjednika Donalda Trampa, Džared Kušner, sastati sa Zelenskim negdje u Evropi nakon sastanka, budući da je ukrajinski lider bio u Irskoj.
Umjesto toga, dan nakon nekih od najintenzivnijih diplomatskih napora za okončanje najvećeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata, Zelenski je rekao da će ukrajinski pregovarači razgovarati s evropskim savjetnicima za nacionalnu sigurnost, a zatim otputovati u SAD.
- Također će razgovarati o evropskoj komponenti potrebne sigurnosne arhitekture- napisao je Zelenski u objavi na društvenim mrežama.
Napori da se pronađe rješenje za zaustavljanje skoro četverogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine naišli su na propast na sastanku u Moskvi, jer Kremlj i ruski zvaničnici ne signalizuju spremnost da odustanu od tvrdokornih zahtjeva.
Vitkof, investitor u nekretnine bez prethodnog diplomatskog iskustva, nije dao nikakav komentar ruskim medijima nakon što je napustio Kremlj nakon svog šestog sastanka s Putinom, umjesto toga uputivši se u američku ambasadu prije nego što se vratio u Sjedinjene Američke Države.
Jurij Ušakov, veteran diplomata i Putinov glavni savjetnik za vanjsku politiku, opisao je sastanak kao "konstruktivan", ali je ruskoj štampi rekao da mir nije ni bliže ni dalje.
- Nismo razgovarali o konkretnim formulacijama koje su Amerikanci pripremili, već o suštini poruke. Neke stvari nam odgovaraju. Neke stvari su dočekane s našim kritikama. Ne vidimo šansu da riješimo ukrajinsku krizu bez teritorijalnih pitanja. Da bismo zaista krenuli naprijed, vrijeme je da i Moskva i Vašington ozbiljno počnu raditi - citirali su ga.
Neposredno prije razgovora, Zelenski je rekao da postoji bolja šansa "sada nego ikad" da se postigne dogovor. To je bilo u oštroj suprotnosti s Putinom koji je nekoliko sati kasnije optužio evropske vlade da pokušavaju blokirati mirovni proces, istovremeno izdajući upozorenje da ako Evropa želi započeti rat s Rusijom, onda je Moskva spremna za borbu.
Vitkof i Kušner su odletjeli u rusku prijestonicu nakon početnog američkog prijedloga od 28 tačaka koji je iznenadio Ukrajinu. Taj dokument - za koji se uopšteno smatra da je u skladu s nekoliko ruskih ciljeva - "usavršen" je na 19 tačaka nakon razgovora između američke i ukrajinske delegacije prošle sedmice.
Evropske vlade su takođe podnijele amandmane i kontraprijedlog na nacrt plana, nastojeći ukloniti ili ublažiti odredbe za koje su rekli da potkopavaju suverenitet Ukrajine.
- &nbsp;Sastanak nikada nije bio pregovor. To je bila namjerna, nedvosmislena prezentacija ruskih preduslova. Putin sada čeka da vidi hoće li ova direktna poruka promijeniti Trampov stav- rekla je Tatjana Stanovaja, ruska politička analitičarka koja sada živi u inostranstvu.
Uoči svojih sastanaka 2. decembra, Putin je iskazao ratobornu notu, upozoravajući da će Rusija uključiti evropske države u pregovore sve dok one prepoznaju ono što je on nazvao "realnošću na bojnom polju" u Ukrajini.
- Nemamo namjeru boriti se protiv Evrope, to sam rekao 100 puta- rekao je Putin. "Ali ako Evropa želi ponovo da se bori i počne, onda smo za to odmah spremni."
Evropska unija je više puta rekla da neće prihvatiti nasilno prekrajanje evropskih granica i da samo Ukrajina može odlučivati o budućnosti svoje teritorije.
Putin je insistirao da Ukrajina preda istočni Donbas kako bi osigurala mir, uključujući područja koja Rusija nije uspjela zauzeti u više od tri i po godine rata. Kijev je odbacio te uslove i odbio pokušaje Moskve da ograniči težnje Ukrajine za NATO ili ograniči veličinu njenih oružanih snaga.
- Postigli smo određeni napredak, ali još nismo tamo. I zato smo pokušali – i mislim da smo postigli određeni napredak – shvatiti s čime bi Ukrajinci mogli živjeti što im daje sigurnosne garancije za budućnost. U konačnici, odluke, u slučaju Rusije, mora donijeti sam Putin, a ne njegovi savjetnici. Putin – samo Putin može okončati ovaj rat na ruskoj strani- rekao je američki državni sekretar Marko Rubio u intervjuu za Fox News.
Ukrajina je otvoreno izrazila zabrinutost da će se Vašington i Moskva dogovoriti o planu za okončanje najvećeg kopnenog rata u Evropi od 1945. godine.
Tramp je 2024. godine vodio kampanju tvrdeći da može riješiti rat za 24 sata, ali postizanje sporazuma o okončanju ruske invazije velikih razmjera - pokrenute u februaru 2022. - pokazalo se teškim. Tramp je izrazio frustraciju s objema stranama dok su pregovori mjesecima odgađani, sve dok se ponovo nisu intenzivirali posljednjih sedmica.
Ukrajina se boji da će je neki uslovi bilo kojeg mirovnog plana izložiti eventualnom osvajanju od strane Rusije, iako su Sjedinjene Države također ponudile 10-godišnju sigurnosnu garanciju za Kijev.
Putin je rekao da je spreman razgovarati o miru, ali da će, ako Ukrajina odbije sporazum, ruske snage napredovati dalje i zauzeti više ukrajinske teritorije.
Neki od Vitkofovih ranijih postupaka izazvali su uzbunu kod vanjskih posmatrača, koji se boje da je manipulisan ili da pogrešno shvata duboko nerješive istorijske konture rata.
Vitkof se za razgovore s Putinom i drugim zvaničnicima oslanjao na prevodioce koje je obezbijedio Kremlj, umjesto da koristi prevodioce koje je ovlastila američka ambasada.
Nakon Vitkofovog posljednjeg sastanka s Putinom u augustu, američki i evropski zvaničnici rekli su da je izaslanik pogrešno shvatio geografiju ukrajinske teritorije koju Putin polaže pravo.

Bez očekivanog sastanka Zelenskog i Vitkofa nakon američko-ruskih razgovora

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp kazao je da postoji velika šansa da se uskoro sastane s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, nakon Putinovog sastanka s američkog specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom. 
 
- Postoji velika šansa da će se sastanak održati vrlo brzo- rekao je Tramp nakon što je njegova portparolka Karolajn Livit potvrdila da je otvoren za sastanak s Putinom kako bi razgovarali o invaziji Rusije na Ukrajinu, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Tramp je razgovarao sa novinarima u Bijeloj kući pošto je Livit u saopštenju navela da su Rusi "izrazili želju da se sastanu s Trampom, a predsjednik je otvoren za sastanak i s Putinom i s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim". 
 
Njujork tajms i CNN su objavili da Tramp planira da se sastane s Putinom već sljedeće sedmice i da zatim želi trostrani sastanak s Putinom i Zelenskim. 
 
Nema informacija o tome gde će sastanak biti održan. 
 
- Lični sastanak Trampa i Putina izgleda da je u pripremi- rekao je diplomatski izvor iz redova Evropske unije za RSE. 
 
Analitičar za Ukrajinu u Međunarodnoj kriznoj grupi Lusijan Kim kazao je za RSE da Putin nije voljan da se sastane sa Zelenskim, ali da ne želi da propusti priliku da se sastane s Trampom. 
 
- Trebalo bi da budemo svjesni da se njegova ideja o rješenju sukoba veoma razlikuje od Trampove, ili Zelenskog- naveo je Kim. 
 
Sastanak Vitkofa i Putina je održan dva dana prije isticanja roka 8. avgusta, koji je Tramp postavio ruskom predsjedniku da pristane na prekid vatre s Kijevom.

Tramp najavio da je moguće da se uskoro sastane s Putinom

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp ocijenio je današnji razgovor ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa u Moskvi kao veliki napredak u nastojanju da se okonča skoro četvorogodišnji rat u Ukrajini. 
 
On je na mreži Truth Social naveo da je o rezultatima razgovora Vitkofa i Putina u Moskvi obavijestio pojedine evropske saveznike i da se sa svima saglasio da se rat u Ukrajini mora okončati. 
 
- Moramo na tome raditi u narednim danima i sedmicama - istakao je Tramp. 
 
Iz Bijele kuće je ranije danas saopšteno da je sastanak Vitkofa i Putina dobro prošao, ali da Vašington i dalje planira da Moskvi uvede sankcije, prenosi Tanjug. 
 
Putinov pomoćnik Jurij Ušakov kazao je da je na sastanku bilo riječi o ukrajinskoj krizi i izgledima za mogući razvoj strateške saradnje između SAD i Rusije. 
 
Sastanak je, kako je naveo Ušakov, bio veoma koristan i konstruktivan. 
 
To je bila peta posjeta Vitkofa Rusiji od početka godine.

Tramp: Današnjim razgovorom Putina i Vitkofa napravljen veliki napredak

U Kremlju je danas završen sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina i specijalnog izaslanika predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Stivena Vitkofa, saopštila je Pres-služba ruskog predsjednika.
Razgovor je trajao oko tri sata, prenosi agencija RIA Novosti.
Specijalni izaslanik američkog predsjednika stigao je u Moskvu rano jutros, a dočekao ga je generalni direktor Ruskog fonda za direktne investicije (RFDIF) Kiril Dmitrijev, nakon čega su posjetili park Zarjadje u Moskvi.
Dvojica zvaničnika provela su oko sat i po u restoranu, nakon čega su prošetali parkom, obišli vidikovac i razgledali panoramu Moskve.
Prema izvještaju, razgovarali su u "prijateljskoj atmosferi", uz prisustvo obezbjeđenja.
Posle sastanka sa Dmitrijevim, Vitkof nije odgovarao na pitanja novinara o predstojećim pregovorima, niti o planiranim sastancima.
Ovo je peta posjeta Vitkofa Rusiji od početka godine.
Pomoćnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov, kazao ej da su dvojica predsjednika razgovarala o ratu u Ukrajini i saradnji dvije države.
Sastanak je, kako je naveo Ušakov, bio veoma koristan i konstruktivan, prenijela je agencija TASS.&nbsp;
Ušakov je rekao i da Putin ima "potpune informacije o ukrajinskom pitanju", dodavši da je Vitkof dobio neke signale o situaciji s Ukrajinom i da su odgovarajući signali dobijeni od predsjednika SAD Donalda Trampa.
- Situacija je sada takva da naš predsjednik ima potpune informacije, odnosno naše signale i signale od predsjednika Trampa. Ali Tramp još nije obaviješten o rezultatima ovog sastanka. Stoga bih se uzdržao od detaljnijih komentara. Da vidimo kada Vitkof može da izvijesti Trampa o razgovoru koji je danas održan. Nakon toga, očigledno, moći ćemo da dopunimo moje komentare nečim suštinskijim - rekao je Ušakov.

Završen sastanak Putina i Vitkofa: Razgovarali o Ukrajini i saradnji Rusije i SAD

Specijalni izaslanik američkog predsjednička Donalda Trampa, Stiv Vitkof, stigao je jutros u Moskvu gdje će se sastati sa visokim ruskim zvaničnicima.
Vitkof je u Moskvu došao samo dva dana prije roka koji je Bijela kuća postavila Rusiji da zaustavi rat protiv Ukrajine, ili da se suoči sa dodatnim sankcijama.
Kako piše Radio Slobodna Evropa, dok je Tramp prijetio tarifama Rusiji i sekundarnim sankcijama državama koje još kupuju rusku naftu, ne očekuje se da će ruski predsjednik Vladimir Putin zaustaviti rat koji je započeo u februaru 2022. godine.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je, dok je Vitkof kretao za Moskvu, rekao da su razgovarali sa Rusijom i predložili joj mir na nebu, bez napada raketama i dronovima, a posebno bez napada na civilnu infrastrukturu ili na energetski sektor.
Tramp je prošle sedmice upozorio Moskvu da će biti sankcija, ali da se "čini da su prilično dobri u izbjegavanju sankcija."
On je kazao i da će biti značajno podizanje tarifa Indiji zbog kupovine ruske nafte.
Na pitanje novinara kakva bi bila Vitkofova poruka Moskvi i da li postoji išta što Rusija može učiniti da izbjegne sankcije, Tramp je u nedjelju odgovorio da Rusija može izbjeći sankcije tako što će postići dogovor i zaustaviti ubijanje ljudi.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je ranije da u Moskvi "uvijek rado vide Vitkofa" i da takav kontakt smatraju važnim, značajnim i korisnim.

Trampov specijalni izaslanik stigao u Moskvu

Prema prvobitnom planu specijalni izaslanik američkog predsjednika za Bliski istok Stiv Vitkof je trebao putovati direktno za Dohu, ali je raspored ipak promijenjen pa će se sa delegacijom Katara i Izraela u pregovorima oko talaca prvo sresti u četvrtak u Rimu.
Ukoliko prvi susret u Rimu da željene rezultate Vitkof se nada da će do kraja sedmice otputovati u Dohu kako bi finalizirao prekid vatre u Gazi i sporazum o oslobađanju talaca između Izraela i Hamasa.
S druge strane, izvor uključen u posredničke napore rekao je da je Vitkof zapravo još u SAD-u i da je trebao otputovati tek u srijedu, ali na sastanke u Evropi, a ne u Kataru gdje se vode tekući pregovori o bliskoj saradnji.
Vitkofovo prisustvo u Dohi predstavljeno je kao pokazatelj da se pregovori bliže kraju, jer su pregovarači rekli da se on želi pridružiti pregovorima tek kada dostignu tačku u kojoj su spremni za objavu sporazuma.
Pregovori o mirovnom sporazumu traju od 6. jula, a postignuti sporazum predviđa oslobađanje 10 živih talaca i tijela 18 ubijenih talaca u zamjenu za još uvijek nedogovoren broj palestinskih zatvorenika tokom 60-dnevnog primirja.
Nakon što privremeni prekid vatre stupi na snagu, strane će razgovarati o uslovima trajnog prekida vatre i oslobađanju preostalih 22 talaca, od kojih se vjeruje da je oko 10 živih.
Posrednici su prošle sedmice izrazili optimizam u pogledu šansi za skori dogovor nakon što je Izrael pristao da odustane od zahtjeva u vezi sa obimom prisustva svojih trupa u Gazi tokom dvomjesečnog primirja.

Vitkof putuje u Rim na novu rundu pregovora sa Izraelom i Katarom, u Dohi bi mogli dogovoriti primirje u Gazi

Američki izaslanik Stiv Vitkof &nbsp;putuje na Bliski istok kako bi finalizovao uspostavljanje koridora za humanitarnu pomoć u Pojasu Gaze, čiji je princip dogovoren sa zaraćenim stranama, saopštio je večeras Stejt department.
- Izaslanik putuje u region sa čvrstom nadom da će se postići novi prekid vatre, kao i koridor za humanitarnu pomoć o kome su se obije strane, zapravo, složile- rekla je novinarima portparolka Stejt departmenta Tami Brus i dodala da je Vitkof krenuo na put.
Posle 21 mjeseca rata, izazvanog napadom Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, palestinskoj teritoriji prijeti glad, prema podacima UN i nevladinih organizacija.
Izraelska vojska je nedavno saopštila da je proširila svoje operacije na tom području.
Izrael, koji dozvoljava ulazak pomoći u malim količinama, optužuje palestinski islamistički pokret Hamas da eksploatiše tešku situaciju civila, posebno preusmjeravanjem pomoći.

Američki izaslanik ide na Bliski istok za dogovor o koridoru pomoći za Gazu

Personalna asistencija predstavlja ključni vid podrške za samostalan život osoba sa invaliditetom i sistem je ne smije ograničavati niti uslovljavati, poručio je predsjednik Saveza slijepih Crne Gore Andrija Samardžić u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Kako je istakao, personalna asistencija podrazumijeva podršku žive osobe u obavljanju onih aktivnosti koje osoba sa invaliditetom ne može samostalno da izvrši, ali na način koji omogućava potpunu autonomiju u donošenju odluka.
- Personalna asistencija je asistencija žive osobe, zapravo podrška za sve ono što osoba sa invaliditetom u pogledu samostalnog života ne može samostalno da uradi. To je izvršavanje određenih radnji za potrebe osobe sa invaliditetom kako bi ona mogla samostalno da odlučuje na koji način će i kako će to raditi. Sistem nikako ne bi smio da ometa ili uslovljava osobu sa invaliditetom, jer ako je uslovljava, taj život više nije samostalan, već zavisi od sistema - naglasio je Samardžić.
Udruženje mladih sa hendikepom, kao partnerska organizacija Saveza slijepih Crne Gore, u fokus stavlja upravo pitanje personalne asistencije, podsjećajući da je riječ o pravu koje je zagarantovano svakome. Prema riječima Samardžića, u toku je izrada publikacije koja se bavi personalnom asistencijom kao vidom podrške, kao i usklađenošću tog servisa sa Konvencijom o pravima lica sa invaliditetom, zakonima i podzakonskim aktima.
- Riječ je o Konvenciji Ujedinjenih nacija koju je Crna Gora ratifikovala još 2009. godine i čiju je primjenu dužna da sprovodi. Nije obavezujuća samo Konvencija, već i njeni komentari koje priprema Komitet UN-a zadužen za praćenje njenog sprovođenja. Važno je naglasiti da se, u skladu sa crnogorskim Ustavom, Konvencija direktno primjenjuje u Crnoj Gori, pa ono što nije uređeno zakonom treba da bude uređeno Konvencijom, a zatim dalje razrađeno kroz zakone i podzakonske akte - rekao je Samardžić.
On je podsjetio da je personalna asistencija propisana članom 19 Konvencije UN-a, dok se komentar 5 iste Konvencije detaljno bavi pravom na samostalan život i uključivanje u zajednicu, garantujući personalnu asistenciju kao neophodnu podršku.
- Personalna asistencija je neraskidiva od samostalnog života, a samostalan život osoba sa invaliditetom je glavni preduslov kvalitetnog svakodnevnog života. Samostalan život ne znači nužno da osoba živi sama, već da samostalno donosi odluke – sa kim će živjeti, u kakvom prostoru, u skladu sa svojim socio-ekonomskim okolnostima, kao i u kakvom ambijentu želi da živi - pojasnio je Samardžić.
Zaključio je da personalna asistencija mora ostati alat osnaživanja, a ne kontrole, jer samo na taj način osobe sa invaliditetom mogu ostvariti pravo na istinski samostalan i dostojanstven život.

Samardžić: Personalna asistencija je neraskidiva od samostalnog života osoba sa invaliditetom

Policijski službenici Sektora granične policije su juče u Herceg Novom uhapsili državljanina Republike Srbije S. O. (61) nakon što je utvrđeno da je na uvid dao falsifikovanu ličnu kartu, te da je za njim NCB Interpol Beograd raspisao međunarodnu potjernicu.
On se traži, kako se navodi, zbog prisustva krivičnim postupcima koji se protiv njega vode pred nadležnim organima Republike Srbije.
- U Herceg Novom je, u okviru pojačane kontrole kretanja, boravka i rada stranaca, kontrolisan S. O. koji je na uvid dao ličnu kartu za koju su policijski službenici posumnjali da je falsifikovana. Daljim provjerama, u saradnji sa službenicima FRONTEX-a, utvrđeno je da je riječ o falsifikovanoj ličnoj karti te je sa događajem upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom koji se izjasnio da se u radnjama S. O. stiču elementi krivičnog djela falsifikovanje isprave - ističu iz Uprave policije.
Osim toga, dodaju, nakon detaljne provjere, u saradnji sa službenicima NCB Interpol-a Podgorica, utvrđeno je da je za njim na snazi međunarodna potjernica.
- On je uhapšen, te će u zakonskom roku biti priveden postupajućem tužiocu u hercegnovskom osnovnom državnom tužilaštvu na dalju nadležnost u odnosu na falsifikovani dokument, nakon čega slijedi privod nadležnom sudiji za istragu, po osnovu međunarodne potjernice - navodi se u saopštenju.

U Herceg Novom uhapšeno međunarodno traženo lice koje je procesuirano i zbog falsifikovanja dokumenta

Lider Demokratske unije Albanaca (DUA) Mehmed Zenka kazao je za Portal ETV da je za evropski put Crne Gore i njeno članstvo u EU prijeko potrebna prekompozicija vlasti.
- To je prijeko potrebno. No, za to treba volje i hrabrosti. Nažalost, izgleda da toga fali - naveo je Zenka u izjavi za Portal ETV.
Zenka jasno podvlači da je prekompozicija vlasti trebalo da se desi ranije i da je za to već bilo vrijeme, ali, kako kaže, za takav iskorak ne vidi spremnost.
Na pitanje da li smatra da će Demokratska narodna partija (DNP), koju predvodi Milan Knežević, izaći iz Vlade, Zenka kaže da, na osnovu rečenog i svega onoga što se u međuvremenu izdešavalo (Botun i ostalo), ne vidi da će Knežević i dalje biti dio vlasti.
- Ipak, ostaje da vidimo što nam ovi dani donose - kazao je on u izjavi za Portal ETV.
Podsjetimo, prije nekoliko dana lider DNP-a Milan Knežević poručio je da će, ukoliko na prvoj narednoj sjednici Vlade budu odbijene njihove inicijative o srpskom jeziku, državljanstvu, trobojci i dijalogu u vezi sa gradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, ministri iz redova Demokratske narodne partije, Milun Zogović i Maja Vukićević, podnijeti ostavke. Poslanički klub DNP-a će otkazati podršku Vladi Milojka Spajića, dok će Odbornički klub DNP-a u Skupštini Glavnog grada otkazati podršku gradonačelniku Saši Mujoviću.

Zenka: Knežević i DNP na izlaznim vratima, nema Evrope bez nove većine

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je tokom boravka u Briselu, povodom Samita EU–Zapadni Balkan, da Evropska unija može da primi Crnu Goru bez promjene načina odlučivanja, te da je cilj jasan: punopravno članstvo do 2028.
Nove države koje bi se u budućnosti pridružile Evropskoj uniji mogle bi ostati bez punog prava glasa unutar Unije, prema planu o kojem se sve češće govori u Briselu.
Kako piše Politico, evropska komesarka za proširenje Marta Kos najavila je da bi se u februaru ili martu pred aktuelnim članicama EU mogla naći reforma procesa proširenja ovog bloka.
Crnogorski predsjednik je u izjavi za Politiko kazao da je smo najnapredniji kandidat, te da je cilj početak izrade Ugovora o pristupanju i članstvo do 2028.
Milatović je naveo i da očekuje početak izrade Ugovora o pristupanju.
- Crna Gora je najnaprednija zemlja-kandidat za članstvo u EU i očekujemo da budemo 28. članica 2028. godine. EU je prije Brexita imala 28 članica, nakon ulaska Crne Gore opet će ih biti 28, zato nije potrebna unutrašnja reforma Unije da bismo postali članica - istakao je Milatović.&nbsp;
Prema toj reformi – ili barem prema informacijama koje su za sada dostupne – države koje bi u budućnosti postale članice EU ne bi odmah imale puno pravo odlučivanja, odnosno ne bi imale pravo veta na ključne odluke koje se donose unutar Unije.
Reforma bi bila predstavljena kao dio šireg paketa promjena unutar EU, s ciljem da se riješi jedan od najvećih problema Unije – mogućnost blokade odluka od strane pojedinih država članica.
Prije svega se misli na Mađarsku, koja često prijeti vetom na odluke na nivou EU, naročito u kontekstu politike prema Ukrajini i Rusiji. Iako je mađarski premijer Viktor Orban u više navrata odustajao od blokada, uglavnom nakon određenih ustupaka iz Brisela, zabrinutost zbog takvih situacija i dalje postoji.
Ideja dijela evropskih zvaničnika jeste da nove članice dobiju pravo glasa, ali bez mogućnosti blokiranja odluka, sve dok se ne reformiše postojeći sistem odlučivanja u EU.
Države koje su trenutno najbliže članstvu imaju različite stavove o ovom prijedlogu. Premijer Albanije Edi Rama rekao je za Politico da je riječ o „dobroj ideji“ i da je njegova zemlja „otvorena“ za takav pristup.
Bivša predsjednica Gruzije Salome Zurabišvili takođe je navela da bi podržala ovu ideju, ističući da ju je zagovarala i dok je bila na čelu države.
S druge strane, Ukrajina i Crna Gora protive se ovakvom rješenju. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski poručio je da „članstvo mora biti potpuno“.
Cjelovit prijedlog reforme najvjerovatnije će biti poznat u narednim mjesecima, a da bi bio usvojen i sproveden, moraće da dobije podršku svih 27 postojećih država članica Evropske unije.

Tag: stiv-vitkof