Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp kazao je da postoji velika šansa da se uskoro sastane s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, nakon Putinovog sastanka s američkog specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom. 
 
- Postoji velika šansa da će se sastanak održati vrlo brzo- rekao je Tramp nakon što je njegova portparolka Karolajn Livit potvrdila da je otvoren za sastanak s Putinom kako bi razgovarali o invaziji Rusije na Ukrajinu, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Tramp je razgovarao sa novinarima u Bijeloj kući pošto je Livit u saopštenju navela da su Rusi "izrazili želju da se sastanu s Trampom, a predsjednik je otvoren za sastanak i s Putinom i s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim". 
 
Njujork tajms i CNN su objavili da Tramp planira da se sastane s Putinom već sljedeće sedmice i da zatim želi trostrani sastanak s Putinom i Zelenskim. 
 
Nema informacija o tome gde će sastanak biti održan. 
 
- Lični sastanak Trampa i Putina izgleda da je u pripremi- rekao je diplomatski izvor iz redova Evropske unije za RSE. 
 
Analitičar za Ukrajinu u Međunarodnoj kriznoj grupi Lusijan Kim kazao je za RSE da Putin nije voljan da se sastane sa Zelenskim, ali da ne želi da propusti priliku da se sastane s Trampom. 
 
- Trebalo bi da budemo svjesni da se njegova ideja o rješenju sukoba veoma razlikuje od Trampove, ili Zelenskog- naveo je Kim. 
 
Sastanak Vitkofa i Putina je održan dva dana prije isticanja roka 8. avgusta, koji je Tramp postavio ruskom predsjedniku da pristane na prekid vatre s Kijevom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tramp najavio da je moguće da se uskoro sastane s Putinom

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp ocijenio je današnji razgovor ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa u Moskvi kao veliki napredak u nastojanju da se okonča skoro četvorogodišnji rat u Ukrajini. 
 
On je na mreži Truth Social naveo da je o rezultatima razgovora Vitkofa i Putina u Moskvi obavijestio pojedine evropske saveznike i da se sa svima saglasio da se rat u Ukrajini mora okončati. 
 
- Moramo na tome raditi u narednim danima i sedmicama - istakao je Tramp. 
 
Iz Bijele kuće je ranije danas saopšteno da je sastanak Vitkofa i Putina dobro prošao, ali da Vašington i dalje planira da Moskvi uvede sankcije, prenosi Tanjug. 
 
Putinov pomoćnik Jurij Ušakov kazao je da je na sastanku bilo riječi o ukrajinskoj krizi i izgledima za mogući razvoj strateške saradnje između SAD i Rusije. 
 
Sastanak je, kako je naveo Ušakov, bio veoma koristan i konstruktivan. 
 
To je bila peta posjeta Vitkofa Rusiji od početka godine.

1084x550

Tramp: Današnjim razgovorom Putina i Vitkofa napravljen veliki napredak

U Kremlju je danas završen sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina i specijalnog izaslanika predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Stivena Vitkofa, saopštila je Pres-služba ruskog predsjednika.
Razgovor je trajao oko tri sata, prenosi agencija RIA Novosti.
Specijalni izaslanik američkog predsjednika stigao je u Moskvu rano jutros, a dočekao ga je generalni direktor Ruskog fonda za direktne investicije (RFDIF) Kiril Dmitrijev, nakon čega su posjetili park Zarjadje u Moskvi.
Dvojica zvaničnika provela su oko sat i po u restoranu, nakon čega su prošetali parkom, obišli vidikovac i razgledali panoramu Moskve.
Prema izvještaju, razgovarali su u "prijateljskoj atmosferi", uz prisustvo obezbjeđenja.
Posle sastanka sa Dmitrijevim, Vitkof nije odgovarao na pitanja novinara o predstojećim pregovorima, niti o planiranim sastancima.
Ovo je peta posjeta Vitkofa Rusiji od početka godine.
Pomoćnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov, kazao ej da su dvojica predsjednika razgovarala o ratu u Ukrajini i saradnji dvije države.
Sastanak je, kako je naveo Ušakov, bio veoma koristan i konstruktivan, prenijela je agencija TASS.&nbsp;
Ušakov je rekao i da Putin ima "potpune informacije o ukrajinskom pitanju", dodavši da je Vitkof dobio neke signale o situaciji s Ukrajinom i da su odgovarajući signali dobijeni od predsjednika SAD Donalda Trampa.
- Situacija je sada takva da naš predsjednik ima potpune informacije, odnosno naše signale i signale od predsjednika Trampa. Ali Tramp još nije obaviješten o rezultatima ovog sastanka. Stoga bih se uzdržao od detaljnijih komentara. Da vidimo kada Vitkof može da izvijesti Trampa o razgovoru koji je danas održan. Nakon toga, očigledno, moći ćemo da dopunimo moje komentare nečim suštinskijim - rekao je Ušakov.

Završen sastanak Putina i Vitkofa: Razgovarali o Ukrajini i saradnji Rusije i SAD

Specijalni izaslanik američkog predsjednička Donalda Trampa, Stiv Vitkof, stigao je jutros u Moskvu gdje će se sastati sa visokim ruskim zvaničnicima.
Vitkof je u Moskvu došao samo dva dana prije roka koji je Bijela kuća postavila Rusiji da zaustavi rat protiv Ukrajine, ili da se suoči sa dodatnim sankcijama.
Kako piše Radio Slobodna Evropa, dok je Tramp prijetio tarifama Rusiji i sekundarnim sankcijama državama koje još kupuju rusku naftu, ne očekuje se da će ruski predsjednik Vladimir Putin zaustaviti rat koji je započeo u februaru 2022. godine.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je, dok je Vitkof kretao za Moskvu, rekao da su razgovarali sa Rusijom i predložili joj mir na nebu, bez napada raketama i dronovima, a posebno bez napada na civilnu infrastrukturu ili na energetski sektor.
Tramp je prošle sedmice upozorio Moskvu da će biti sankcija, ali da se "čini da su prilično dobri u izbjegavanju sankcija."
On je kazao i da će biti značajno podizanje tarifa Indiji zbog kupovine ruske nafte.
Na pitanje novinara kakva bi bila Vitkofova poruka Moskvi i da li postoji išta što Rusija može učiniti da izbjegne sankcije, Tramp je u nedjelju odgovorio da Rusija može izbjeći sankcije tako što će postići dogovor i zaustaviti ubijanje ljudi.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je ranije da u Moskvi "uvijek rado vide Vitkofa" i da takav kontakt smatraju važnim, značajnim i korisnim.

Trampov specijalni izaslanik stigao u Moskvu

Prema prvobitnom planu specijalni izaslanik američkog predsjednika za Bliski istok Stiv Vitkof je trebao putovati direktno za Dohu, ali je raspored ipak promijenjen pa će se sa delegacijom Katara i Izraela u pregovorima oko talaca prvo sresti u četvrtak u Rimu.
Ukoliko prvi susret u Rimu da željene rezultate Vitkof se nada da će do kraja sedmice otputovati u Dohu kako bi finalizirao prekid vatre u Gazi i sporazum o oslobađanju talaca između Izraela i Hamasa.
S druge strane, izvor uključen u posredničke napore rekao je da je Vitkof zapravo još u SAD-u i da je trebao otputovati tek u srijedu, ali na sastanke u Evropi, a ne u Kataru gdje se vode tekući pregovori o bliskoj saradnji.
Vitkofovo prisustvo u Dohi predstavljeno je kao pokazatelj da se pregovori bliže kraju, jer su pregovarači rekli da se on želi pridružiti pregovorima tek kada dostignu tačku u kojoj su spremni za objavu sporazuma.
Pregovori o mirovnom sporazumu traju od 6. jula, a postignuti sporazum predviđa oslobađanje 10 živih talaca i tijela 18 ubijenih talaca u zamjenu za još uvijek nedogovoren broj palestinskih zatvorenika tokom 60-dnevnog primirja.
Nakon što privremeni prekid vatre stupi na snagu, strane će razgovarati o uslovima trajnog prekida vatre i oslobađanju preostalih 22 talaca, od kojih se vjeruje da je oko 10 živih.
Posrednici su prošle sedmice izrazili optimizam u pogledu šansi za skori dogovor nakon što je Izrael pristao da odustane od zahtjeva u vezi sa obimom prisustva svojih trupa u Gazi tokom dvomjesečnog primirja.

Vitkof putuje u Rim na novu rundu pregovora sa Izraelom i Katarom, u Dohi bi mogli dogovoriti primirje u Gazi

Američki izaslanik Stiv Vitkof &nbsp;putuje na Bliski istok kako bi finalizovao uspostavljanje koridora za humanitarnu pomoć u Pojasu Gaze, čiji je princip dogovoren sa zaraćenim stranama, saopštio je večeras Stejt department.
- Izaslanik putuje u region sa čvrstom nadom da će se postići novi prekid vatre, kao i koridor za humanitarnu pomoć o kome su se obije strane, zapravo, složile- rekla je novinarima portparolka Stejt departmenta Tami Brus i dodala da je Vitkof krenuo na put.
Posle 21 mjeseca rata, izazvanog napadom Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, palestinskoj teritoriji prijeti glad, prema podacima UN i nevladinih organizacija.
Izraelska vojska je nedavno saopštila da je proširila svoje operacije na tom području.
Izrael, koji dozvoljava ulazak pomoći u malim količinama, optužuje palestinski islamistički pokret Hamas da eksploatiše tešku situaciju civila, posebno preusmjeravanjem pomoći.

Američki izaslanik ide na Bliski istok za dogovor o koridoru pomoći za Gazu

Odgovor palestinskog pokreta Hamasa na prijedlog SAD o prekidu vatre u Pojasu Gaze je "potpuno neprihvatljiv", izjavio je američki specijalni izaslanik za Bliski istok Stiv Vitkof.
- To je potpuno neprihvatljivo i samo nas vraća unazad. Hamas bi trebalo da prihvati prijedlog koji smo predstavili kao osnovu za razgovore, koje možemo početi već sljedeće nedjelje - napisao je Vitkof na društvenoj mreži X.
Američki izaslanik nije iznio druge detalje.
Hamas je saopštio ranije danas da je dostavio svoj pozitivan odgovor na američki predlog za primirje u Pojasu Gaze, dodajući da sporazum uključuje oslobađanje 10 živih talaca otetih tokom napada u Izraelu 7. oktobra 2023. godine.
- Kao dio ovog sporazuma, deset živih zarobljenika okupacije (Izrael) koje drži otpor biće pušteno, pored vraćanja 18 tijela, u zamjenu za dogovoreni broj palestinskih zarobljenika" koje drži Izrael - dodaje se u saopštenju.
Hamas je zatražio i garancije za trajni prekid vatre i dalju dostavu humanitarne pomoći, za koje se ne zna da li se nalaze u američkom prijedlogu.
Izrael je ranije prihvatio američki prijedlog.

Američki specijalni izaslanik: Potpuno neprihvatljiv odgovor Hamasa na prijedlog o prekidu vatre

Iranski i američki pregovarači dogovorili su održavanje treće runde pregovora o iranskim nuklearnim ambicijama, što je pozitivan signal usred neusklađenih poruka Bijele kuće o potencijalnoj vojnoj akciji i novim zahtjevima prema Teheranu.
Sastanci 19. aprila, održani u Rimu, bili su drugi put da su se visoki pregovarači iz Vašingtona i Teherana sastali ovog mjeseca.
Nije bilo neposrednih komentara o ishodu razgovora u Rimu od američke delegacije, koju je predvodio specijalni izaslanik Bijele kuće Stiv Vitkof. Ali iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči rekao je da su se dvije strane dogovorile da se ponovo sastanu 26. aprila u Omanu, gdje je održana prva runda.
- Vjerujem da će tehnički pregovori na ekspertskom nivou početi u Omanu u srijedu (23. aprila), a sljedeće subote ćemo se sastati u Omanu i pregledati rezultate rada eksperata da vidimo koliko su blizu principima sporazuma - rekao je Arakči za iransku državnu televiziju.
Dodaje da je to bio dobar sastanak.
- I mogu reći da pregovori napreduju. Ovog puta smo uspjeli da postignemo bolje razumijevanje o nizu principa i ciljeva - rekao je Arakči.
Sjedinjene Države i druge zapadne zemlje dugo su optuživale Iran da pokušava da izgradi nuklearno oružje.
Teheran je dosljedno negirao optužbe, insistirajući da su njegovi napori usmjereni na civilne svrhe, kao što je proizvodnja električne energije.
<h2>Protivrječne poruke</h2>
Nakon povratka u Bijelu kuću u januaru, američki predsjednik Donald Tramp, koji je prethodno povukao SAD iz sporazuma iz 2015. poznatog kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA), obnovio je kampanju "maksimalnog pritiska" sankcija protiv Irana.
Prošlog mjeseca, poslao je pismo iranskom vrhovnom lideru pozivajući na obnovljene pregovore, dok je upozoravao na vojnu akciju ako diplomatija ne uspije. Protekle nedjelje, Tramp i drugi zvaničnici Bijele kuće slali su ponekad protivrječne poruke o američkom pristupu pregovorima.
Bijela kuća je poslala teške, dalekometne bombardere u region, zajedno sa drugim nosačem aviona.
- Nisam u žurbi da koristim vojnu opciju. Mislim da Iran želi da razgovara - rekao je Tramp novinarima 17. aprila.&nbsp;
Idućeg dana, 18. aprila, kazao je novinarima da se zalažu za sprečavanje Irana da ima nuklearno oružje.&nbsp;
- Oni ne mogu imati nuklearno oružje. Želim da Iran bude veliki, prosperitetan i sjajan - naveo je Tramp.
U intervjuu danom prije nekoliko dana na Foks njuzu, Vitkof je rekao da su Sjedinjene Države otvorene prema tome da Iran ima neku vrstu ograničenog nuklearnog programa.
Ali je zatim odstupio od tog stava u objavi na društvenim mrežama, sugerišući da cijeli program treba demontirati.
Američki državni sekretar Marko Rubio je u međuvremenu rekao kako se nada da će iranski pregovori biti "plodonosni".
- Svi bismo više voljeli mirno i trajno rješenje - rekao je nakon sastanaka u Parizu.
Ali, dodao je, "to mora biti nešto što ne samo da sprečava Iran da sada ima nuklearno oružje, već i u budućnosti".
<h2>Uloga Izraela</h2>
Uloga Izraela u debati o iranskim nuklearnim ambicijama je takođe ključna.
Izraelski zvaničnici su obećali da će spriječiti Teheran da stekne nuklearno oružje, a Izrael nije isključio napad na njegove nuklearne objekte u narednim mjesecima, prema više novinskih izvještaja.
Tramp je navodno rekao izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu da Vašington ne podržava takav potez.
Bivši zvaničnici i eksperti dugo su govorili da bi Izraelu bila potrebna značajna američka vojna podrška - i oružje - da uništi iranske nuklearne objekte i zalihe, od kojih su neki u podzemnim objektima.

1250x600

Dogovorena treća runda pregovora Irana i SAD o nuklearnom programu Teherana

Pojedini studenti Studijskog programa za primijenjenu fizioterapiju Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore požalili su se Pobjedi da im kasne subvencije koje je trebalo da prime početkom novembra. Dobili su informaciju da bi trebalo da ih prime do petog u mjesecu za prethodni mjesec, ali ih još nema na njihovim računima.
Od resornog Ministarstva prosvjete, nauka i inovacija (MPNI) Pobjeda čeka odgovore na ovu temu.
Vlada je u februaru ove godine donijela zaključak o participaciji troškova za smještaj i ishranu studenata Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore - Studijski program za primijenjenu fizioterapiju u Igalu, Herceg Novi. Tada je rečeno da MPNI, Univerzitet Crne Gore i Opština Herceg Novi od 1. marta do 1. jula, mjesečno uplaćuju finansijska sredstva studentima i to: Ministarstvo i UCG po sto eura, a Opština Herceg Novi po 50 eura.
Fakultet primijenjene fizioterapije osnovan je 2004. godine i od osnivanja studenti nemaju riješeno pitanje smještaja i ishrane. Iz Vlade su tada isticali da je važno istaći da se participacija odnosi na studente koji studiraju van mjesta prebivališta, odnosno nijesu iz Herceg Novog, što je prema evidenciji Medicinskog fakulteta 116 studenata.
Pojedini studenti su ispričali Pobjedi da im je krajem septembra počela nastava, te da su, kako je od njih traženo, dostavili nadležnima podatke i da im je rečeno da mogu očekivati subvencije početkom mjeseca za prethodni mjesec.
Studenti komentarišu da se suočavaju sa finansijskim izazovima, jer za razliku od njihovih kolega u drugim gradovima koji studiraju na državnim fakultetima - oni nemaju obezbijeđen smještaj, odnosno dom, niti menzu koju bi plaćali po simboličnim cijenama. Kažu da se zato osjećaju diskriminisano, jer moraju da se snalaze kako znaju i umiju i sami finansiraju smještaj i ishranu.
Navode podatke da je za njihov standard skupo iznajmljivanje stanova ili soba, te da plaćaju sobe u iznosu od 150 do 250 eura, a pojedini su, kako ističu, imali sreću da dođu do jednosobnog stana koji plaćaju 200 eura. Za ishranu izdvajaju, kako navode studenti, do 300 eura mjesečno, te se snalaze i na način da od kuće donose ponekad hranu. Studenti dobijaju kredit od 160 eura, ali kažu da im to nije dovoljno.
- Sijaset problema imamo. Od toga da ne možemo da plaćamo smještaj i hranu do toga da svakodnevno treba da izdvajamo određena sredstva i za fakultet, za kopiranje knjiga i slično. Ne dolazimo iz imućnih porodica i vrlo nam je teško. Osjećamo se zanemareno. Obradovali smo se subvencijama od 250 eura, koje bi nam dosta značile, da budu redovne isplate, ali ih još nema. Dešava se da to pravi dodatni problem studentima, jer nemaju za kiriju, računali su na tu vrstu pomoći, pa njihovi roditelji pozajmljuju od drugih kako bi njihova djeca mogla da plate sve što treba. Nimalo nam nije lako - kažu za Pobjedu.
Razgovarali su, kako dodaju, sa studentima koji su na drugim godinama, te su dobili informacije da te subvencije često kasne, te da kada ih dobiju, dešava se da budu isplate za dva mjeseca.
- Ovdje ima određenih praznih prostorija i uvjereni smo da se može riješiti i pitanje naše ishrane, odnosno da nam se obezbijedi menza. Skupo je ovdje sve za nas. Zamolili bismo donosioce odluka da pronađu rješenje, jer smo kao studenti primorani da pronalazimo neke poslove da bismo mogli da preživljavamo, a onda trpi nastava na fakultetu. Ne možemo da radimo puno radno vrijeme i da studiramo. Ne osjećamo se lijepo ni što roditeljima otežavamo sve, zbog čega moraju da se zadužuju - navode pojedini studenti.
<h2>Napuštaju studije</h2>
Ispričali su da svi na fakultetu znaju u kakvoj se poziciji nalaze studenti.
- Takvo je stanje godinama i ništa se ne dešava, ne mijenja. Na prvoj godini studija je oko 45 studenata. Na drugim godinama ih je manje, jer pojedini i napuštaju studije. Jasno je zbog čega. Nemamo uslova kao neke naše druge kolege kojima je dosta toga olakšano. Mi nemamo ni internet, ništa. Sve moramo da plaćamo i ne osjećamo se kao studenti, jer nemamo nikakvih povoljnosti. Mi sada preživljavamo. Ne možemo da učimo na hljebu i pašteti. Samo molimo nadležne da pokažu malo razumijevanja i da se pronađe trajno rješenje za našu situaciju - naveli su pojedini studenti.
Ranije je iz Vlade saopštavano da u kontinuitetu rade na unapređenju položaja studenata u društvu i kreiranju što povoljnijeg ambijenta za sve mlade ljude u Crnoj Gori.
Komentarisali su da odlukom o subvenciji nastoje postići uspjeh u svojim akademskim ciljevima, te da inicijativa predstavlja značajan korak prema obezbjeđivanju boljih uslova za studiranje za studente na ovom studijskom programu i važan podsticaj za stvaranje povoljnijeg ambijenta za mlade ljude.

Kasne subvencije, studenti ne mogu da plaćaju kirije

Ovo je još jedan dokaz da naša zemlja nezaustavljivo korača ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji i da nas gotovo svi vide kao prvu narednu članicu velike porodice evropskih naroda - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić čestitajući Glavnom gradu Podgorica titulu Evropske prijestonice mladih.
On je čestitke uputio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću, predsjednici Skupštine Glavnog grada Jeleni Borovinić Bojović i njihovom timu „mladih, pametnih i požrtvovanih ljudi“.
- Posebno mi je drago što je Podgorica dobila titulu prestonice mladih, jer upravo mladi predstavljaju budućnost ove zemlje - zaključio je Mandić u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).

Mandić čestitao Glavnom gradu titulu Evropske prijestonice mladih: Još jedan dokaz da nezaustavljivo koračamo ka EU

Crnogorski državljanin Z.R. (46) uhapšen je u Holandiji po potjernici koju je za njim raspisao podgorički Interpol.
- Za njim su crnogorski organi za sprovođenje zakona raspisali potjernicu radi obezbeđenja prisustva u krivičnom postupku koji se vodi pred Osnovnim sudom u Podgorici, zbog sumnje da je izvršio produženo krivično djelo falsifikovanje isprave - naveli su u policiji.
Određen mu je ekstradicioni pritvor.

Crnogorski državljanin uhapšen u Holandiji po Interpolovoj potjernici

Državljanin Rusije V.B. (39), za kojim je raspisana međunarodna potjernica, uhapšen je u Baru.
On se potraživao shodno naredbi suda u Basmaniju, radi vođenja krivičnog postupka, pored ostalog, zbog sumnje na učešće u kriminalnoj zajednici.
- Pokušaj primanja mita - izvršen od strane organizovane grupe u velikom obimu, svjesno dovođenje lica u krivičnu odgovornost u sticaju sa lažnim optuživanjem lica za izvršenje teškog krivičnog djela, falsifkovanje dokaza u krivičnom predmetu vezano za teško krivično djelo ili posebno teško krivično djelo, i falsifikovanje dokaza koje je prouzrokovalo teške posljedice, Krivičnog zakonika Rusije - naveli su u policiji.
Njemu je sudija za istragu Višeg suda u Podgorici odredio ekstradicioni pritvor.
V.B. su procesuirali službenici Odjeljenja bezbjednosti Bar u koordinisanoj aktivnosti sa službenicima NCB Interpola Podgorica.

U Baru uhapšen Rus koji se potraživao na međunarodnom nivou

&nbsp;Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević saopštio je na današnjoj sjednici Skupštine da je njegov partijski kolega Nermin Abdić danas porukom obaviješten da je smijenjen sa pozicije ljekara u Fudbalskom klubu Budućnost.
- Danas sam dobio informaciju - koja za mene predstavlja korak unazad kada je u pitanju međusobna tolerancija. Danas je naš kolega Abdić smijenjen sa pozicije ljekara u FK Budućnost. Vidjećete da je to samo zato što pripada jednoj političkoj opciji koja je opoziciona - naveo je Rakočević.
Istakao je da je Abdić čovjek koji na sedmičnom nivou pregleda hiljade pacijenata.
- Ne gledajući ko pripada kojoj partiji, naciji, vjeri... Koji ima najveći ugled u Podgorici i šire. Danas je dobio obavještenje sms porukom da je smijenjen. Mislim da &nbsp;je ovo poruka, ne zbog pozicije ljekara nekog fudbalskog kluba, već da očigledno netolerancija, revanšizam i suštinska nebriga o vrijednostima koje bi zajednički trebalo da usvajamo, stanuje u Glavnom gradu. To je daleko od pomirenja - naveo je Rakočević.

Abdić SMS-om obaviješten da više nije ljekar FK Budućnost

Skupštinski Zakonodavni odbor nije prihvatio amandman poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića i Slađane Kaluđerović kojim se u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović - Njegoš riječi "nasilne aneksije države" u kontekstu 1918. godine mijenjaju sa "ujedinjenja Crne Gore i Srbije".
Ovaj amandman je bio pravno prihvatljiv za četiri poslanika, tri su bila protiv, te dva uzdržana.
Predsjednik Zakonodavnog odbora Dragan Bojović (Demokratska narodna partija) konstatovao je da amandman nije prošao.
Zakonodavni odbor je bez rasprave usvojio amandman poslanika Pokreta Evropa sad Gordana Stojović kojim se traži uklanjanje riječi "nasilna" iz termina "nasilna aneksija".
<h2>Neminovan proces</h2>
Božović je, tokom sjednice, kazao da je Ujedinjenje Crne Gore i Srbije bilo političko-istorijski neminovan proces, a tome u prilog, kako je istakao, govore brojni istoričari.
- Citiraću jednog od njih. Gospodin Šerbo Rastoder u svom djelu "Životna pitanja Crne Gore od 1918. do 1929. godine" navodi: "U tom smislu Ujedinjenje Crne Gore i Srbije proklamovano na podgoričkoj skupštini 26. novembra 1918. predstavlja politički čin čija se logika ne može braniti alternativom, teško je zamisliti Crnu Goru izvan objedinjenog jugoslovenskog prostora, a imati na umu odlike i pravce njenog društvenog razvoja u 19. i s početka 20. vijeka" - kazao je Božović.
Mora se, prema njegovim riječima, naglasiti da su mnogi istoričari mijenjali svoje stavove u zavisnosti od društveno-političkih okolnosti.
- Kada je riječ o istorijskoj svijesti i značaja za crnogorsku državu, dinastija Petrović Njegoš zaslužuje apsolutno naše duboko poštovanje, kao što je to govorio blaženopočivši mitropolit Amfilohije Radović: "Bila je svetorodna, duhovna, svjetovna, vodič i zaštitnik Crne Gore, predvodnik njenih nacionalnih i državnih interesa". Činjenica je i da su ovi vladari kroz vjekove čuvali našu tradiciju, naš srpski identitet i državnost - istakao je Božović.&nbsp;
To, kako dodaje, nije politički stav, "to su istorijske činjenice".&nbsp;
- Možemo govoriti o značaju Petra I koji je pomirio zaraćena crnogorska plemena ili Petra II koji je prvi uspostavio institucije u Crnoj Gori i stavio Crnu Goru na svjetsku mapu kada govorimo o književnosti. Smatramo da je istorijska uloga dinastije Petrović Njegoš komplementarna sa istorijskom istinom o nacionalnom karakteru Crne Gore, naročito s kraja 19. i početkom 20. vijeka, a to je da je Crna Gora bila duboko ukorijenjena u srpskom nacionalnom identitetu. Sljedstveno tome, i kralj Nikola je vodio takvu politiku koja je prije svega bila zasnovana na, kako se to tada govorilo, "prvijenstvo u srpstvu". To je bila državna politika i postoje jasni dokazi da je kralj Nikola imao aspiracije na tron ujednjene države - rekao je Božović.&nbsp;
Tome, kako je naveo, u prilog govori izjava tadašnjeg ministra Jovana Plamenca koja kaže: "Kakve dinastije, kakve diobe sfera interesa, nama treba jedna srpska država. Šta je ovo, zar je ovo država? Pa to je umiranje. Zar ova država postoji samo da ja budem ministar ili da se neko širi na kolima ili na konjima cetinjskim ulicama? Mi nećemo dinastičku i separatističku politiku, mi hoćemo opštu srpsku". Ovo se, kako dodaje, može naći u djelu istoričara Živka Andriješevića "Nacija sa greškom".&nbsp;
- Ako govorimo o načinu vladanja, pošto se često sporo legalitet i legitimitet podgoričke skupštine, kada govorimo o unutrašnjoj politici kralja Nikole činjenica je da je vladao apsolutistički kada govorimo o unutrašnjim prilikama. Kada su održani prvi izbori nakon donošenja ustava 1906. godine pobijedila je narodna stranka, što je predstavljalo iznenađenje za tadašnji dvor. Imenovan je predsjednik koji nije bio po volji kralja Nikole, ubrzo je pala vlada Lazara Mijuškovića, a izabrana je nova koja se nije dugo zadržala usljed opstrukcija dvora. Već 1907. raspisani su novi izbori, nakon kojih nije bilo nijednog predstavnika narodne stranke u parlamentu, jer se očigledno dvor tada koristio represivnim metodama - kazao je Božović.
Suština neprihvatanja odluka sa podgoričke skupštine su, prema njegovim riječima, dinastičke prirode.
- Razlike koje postoje u tome da li je trebalo da vlada dinastija Petrović Njegoš ili Karađorđević ujedinjenom državom. Normalno je i prirodno da je svako htio da dinastija iz Crne Gore bude na tronu, ali se postavlja pitanje da li je to bilo logično, s aspekta i ekonomske snage i položaja Crne Gore i broja stanovnika. Razlike postoje samo u tom dijelu i nisu nikako nacionalne ili ideološke prirode - ocijenio je Božović.
Ako se govori o podgoričkoj skupštini, to je, kako je kazao, bio inkluzivan proces.&nbsp;
- Slušajući često politički narativ tu se stekao utisak da su se ljudi okupili na nekoj livadi, podigli ruke svi jednoglasno i donijeli odluke koji su podrazumijevali da se Crna Gora ujedini Srbiji. Bili su konsultovani djelovi Crne Gore koji prije nisu konsultovani, postojala su jasna pravila i procedure - istakao je Božović.
<h2>Sporno obrazloženje</h2>
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić je rekao da nisu išli u izmjene ovog zakona zbog istorijskog revioznizma, već da se na lakši način reguliše nešto što je neka prethodna vlast obećala a nije ispunjeno porodici Petrović Njegoš.
- Ovaj amandman - neću ulaziti je li tačan ili netačan - istorijska prošlost nema nekakve veze s kontekstom nezavisnosti i države koju ima danas. Danas smo nezavisna država, to piše u Ustavu. Obrazloženje ovog amandmana sa čim imam problem je da postoje istorijski dokazi o ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Meni obrazloženje kojom se potvrđuje teza suprotna karakteru države Crne Gore i u kom se kaže "dokaz ujedinjenja" nije u saglasnosti. Da je obrazloženje izostavilo taj dio po meni tehnički nema nikakvih problema, ali Ustav Crne Gore kaže da smo nezavisna država, a obrazloženje da je to dokaz viševjekovnih intencija da budemo ujedinjena država. Ne mogu podržati ovaj amandman ni sa aspekta zakonitosti i ustavnosti, a o samom amandmanu i političkom segmentu ću se na matičnom odboru izjasniti - rekao je Čarapić.
Bojović smatra da je Božović iznio činjenice koje su nesporne.
- Mi možemo da tumačimo da li je Cezar trebalo da pređe Rubikon ili nije i da li bi istorija bila drugačija, ali ovo su istorijske činjenice koje su nesporne. Ovdje čak i ne treba iznositi političko mišljenje, već je riječ o istorijskim činjenicama - naveo je Bojović.
Poslanik PES-a Darko Dragović smatra da sa aspekta ustavnosti i primjene pravnih propisa u odnosu na sadržinu samog amandmana ništa nije sporno.
- Moj politički stav ću iznijeti na matičnom odboru, drugačiji je. Žao mi je što se kontaminirali vaš amandman sa obraloženjem, sa aspekta ovlašćenja našeg odbora, a ne sa aspekta vašeg političkog stava ili bilo kog drugog člana ovog odbora. Moje mišljenje je da ne postoji državno-pravni kontinuitet između današnje Crne Gore i kraljevine Crne Gore - naveo je Dragović.
Dodao je da misli da ne treba posmatrati podgoričku skupštinu, a posebno ne što se desilo prije ili poslije nje, iz perspektive današnje društvene realnosti.
- A upravo vi to radite - ocijenio je Dragović.
Božović smatra da ne stoji prav da se htjelo djelovati u tom pravcu da se ugrozi državno-pravni status Crne Gore.
- Obrazloženje ne možemo prilagođavati svakom odboru, nego ostaje isto. Razumijem da kolege ne žele da glasaju za ovo, nema potrebe da se muče da nalaze kreativna rješenja. Ovo nije usko politički interes, već kontinuitet naše politike - naveo je Božović i podsjetio da su kad se donosio zakon glasali protiv.
Ponavlja da nije namjera da se dovodi u pitanje državno-pravni status Crne Gore.
- Crna Gora je nezavisna država, Srbija je nezavisna država. Smatramo da je u interesu da bude u prijateljskim odnosima sa Srbijom, jer nam je istorijski i kulturološki i jezički najbliža država - naveo je Božović.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2vuDgMPQjfM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Prijedlog Božovića i Kaluđerović da umjesto "nasilne aneksije države" piše "ujedinjenje Crne Gore i Srbije" bez podrške Zakonodavnog odbora

J.V. je odlukom Suda za Prekršaje osuđena na dvadeset dana zatvora zbog vrijeđanja čelnice podgoričke vlasti Z.Š. - potvrdila je za Portal ETV portparolka tog Suda Ana Bokan.
Istim rješenjem, kako je navela, okrivljenoj je izrečena mjera obavezno psihijatrijsko liječenje u zdravstvenoj ustanovi zatvorenog tipa, &nbsp;s tim što se vrijeme provedeno u ustanovi uračunava u izrečenu kaznu zatvora.
J. V. je počinila prekršaj iz Zakona o javnom redu i miru.&nbsp;
- Okrivljena je 15. novembra na društvenoj mreži "Instagram" naročito se drsko ponašala i vrijeđala Z.Š. Ispod video snimka koji je na društvenoj mreži podijelila zamjenica gradonačelnika Podgorice N.Ð, a na kojem se vide zamjenica i Z.Š. postavila je komentar drske i uvredljive sadržine, a koji se odnosi Z.Š. - navela je Bokan.

Dvadeset dana zatvora zbog vrijeđanja čelnice podgoričke vlasti

Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki odbila je žalbu koju je kompanija Bemax izjavila protiv odluke Ministarstva javnih radova o izboru najpovoljnije ponude za adaptaciju stare zgrade Vlade za potrebe Specijalnog državnog tužilaštva. 
 
 Podsjetimo, procijenjena vrijednost radova bila je 1.930.000 eura bez PDV-a, a na tender su se prijavile dvije strane. Bemaxova ponuda vrijedna 1.781.788 eura bez PDV-a, dok ponuda drugog konzorcijuma (Ramel, LD Gradnja, Stambeno, Timing) iznosi 1.928.368 eura bez PDV-a, dakle razlika u plaćanju je 146.580 eura. 
 
 I tako je Ministarstvo za, po njima, najpovoljniju ponudu izabralo skoro 150.000 eura skuplju ponudu.
U rješenju o žalbi navodi se da je Bemax podnio zbog "bitne povrede zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava". Takođe, u žalbi navode i razloge zbog kojih bi, kako tvrde, trebalo iz postupka da bude isključena zajednička ponuda "Ramel". 
 
 "Žalilac (Bemax) u žalbi, u bitnom, ističe da je neopravdano isključen iz postupka javne nabavke, tj. da je razlog koji je naveden kao osnov za isključenje čisto formalistički razlog koji je suprotan načelu ekonomičnosti i konkurentnosti", navodi se, između ostalog, u Rješenju o žalbi. 
 
 Pored toga što je Komisija, nakon utvrđenog razloga za isključenje, odbila da razmatra Bemaxov argument o tome da je njegova ponuda najpovoljnija, takođe je jasno odbila da cijeni navode o nepravilnostima u ponudi Konzorcijuma (Ramel) na koje je Bemax u žalbi ukazao. 
 
 "Zajednička ponuda "Ramel" nije dostavio Ugovor o zajedničkom nastupanju u skladu sa odredbama člana 122 stav 4 Zakona o javnim nabavkama iz razloga što je samo zadnja strana navedenog ugovora dostavljena kao skenirana kopija ali ne i kompletan ugovor. Takođe, nejasno je na osnovu čega je ponuđač zajednička ponuda "Ramel" izvršio podjelu posla ... jer raspodjela posla između članova zajedničke ponude nije izvršena po stavkama, što predstavlja još jedan razlog za isključenje ovog ponuđača iz postupka", citira se u Rješenju o žalbi. 
 
 U krajnjem, Bemax je isključen iz postupka jer je u jednom dijelu, kako Komisija navodi "izjava privrednog subjekta nepravilno sačinjena". 
 
 Takođe, Komisija je u rješenju navela: ,,Komisija za zaštitu prava nije razmatrala ostale žalbene navode žalioca (o cijeni i povoljnosti) jer isti nije dokazao da ne postoji razlog za njegovo isključenje iz postupka javne nabavke i da je njegova ponuda najpovoljnija".
Postavlja se pitanje, da li bi komisija smjela da koristi ovaj pravni stav za eliminaciju ponuđača koji nudi najveću uštedu i čija se suštinska kvalifikovanost ne dovodi u pitanje. 
 
 Dakle, iako se radi o poslu koji nas može koštati značajno više zbog navodno "nepravilno sačinjene izjave", navode koje je kompanija Bemax navela kao razloge zbog kojih bi, po njima, trebalo isključiti iz postupka zajedničku ponudu "Ramel", nijesu ni razmatrani. 
 
 Bemax: Politički motivisan udarac 
 
 Kompanija Bemax nedavno se obratila javnosti saopštenjem u kojem su ocijenili da je odluka o njihovom isključenju politički motivisan udarac. 
 
 "Odluka o diskvalifikaciji je donesena sumnjivom žurbom, u jeku neviđene medijske hajke koja se vodi protiv naše kompanije. Sve je tempirano tako da se Bemax što prije eliminiše iz javnih poslova, bez obzira na štetu po državni budžet - istaknuto je u saopštenju", istakli su u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 64.4087%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fbemax-transparentnost-ministarstva-na-testu-ko-ce-dobiti-kljucnu-rekonstrukciju-stare-zgrade-vlade&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Zakon predviđa mehanizme za prevazilaženje formalnih grešaka 
 
 Načelo javnih nabavki definisano je i Zakonom o javnim nabavkama. Načelo ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti upotrebe javnih sredstava u članu 7 jasno kaže: 
 "Naručilac je dužan da u postupku javne nabavke obezbijedi ekonomično, efikasno i efektivno korišćenje javnih sredstava i da nabavi robe, usluge odnosno radove, odgovarajućeg kvaliteta u odnosu na svrhu, namjenu i procijenjenu vrijednost javne nabavke." 
 
 Zakon o javnim nabavkama (ZJN) takođe predviđa mehanizme za prevazilaženje formalnih grešaka.
U članu 62 ZJN kaže se da: „Naručilac (u ovom slučaju Ministarstvo) može da zahtijeva od ponuđača da razjasni, precizira i prilagodi ponudu ili da pruži dodatne informacije, kojima se ne vrše izmjene osnovnih elemenata ponude, pod uslovom da takvo pojašnjenje nema za posljedicu narušavanje konkurencije ili diskriminaciju ponuđača. '' 
 
 Zbog čega Ministarstvo nije pribjeglo ovim zakonskim mogućnostima nije poznato.
Da li ovo rješenje znači da će od sada državne institucije i u drugim postupcima javnih nabavki isključivati ponuđače zbog sličnih formalnosti, čak i kada oni nude drastično niže cijene?&nbsp;
GLAVNO PITANJE JE: Šta tačno plaćaju građani u toj razlici?

Tag: stiv-vitkof