Stotine ljudi učestvovalo je u protestima u švedskoj prijestolnici Stokholmu, izražavajući nezadovoljstvo zbog američke vojne akcije u Venecueli i obnovljenih izraelskih napada na Pojas Gaze, javlja Anadolu.&nbsp;
Protest je održan na trgu Odenplan, a organizovale su ga brojne organizacije civilnog društva. Učesnici su optužili Izrael za kršenje primirja koje je stupilo na snagu 10. oktobra 2025. godine, nakon što su ponovo započeti napadi na Gazu.&nbsp;
Takođe su kritikovali Sjedinjene Američke Države zbog vojne intervencije u Venecueli i pritvaranja predsjednika Nikolasa Madura i njegove supruge Silie Flores. Demonstranti su pozvali Izrael da zaustavi vojne operacije u Gazi i zatražili oslobađanje Madura i njegove supruge.&nbsp;
Govoreći za Anadolu, švedska aktivistkinja Sigrun Meder rekla je da je cilj protesta osuditi, kako je navela, genocidne postupke Izraela u Gazi, ali i nezakonito pritvaranje venecuelanskog rukovodstva. Prema njenim riječima, uprkos tvrdnjama o primirju, nasilje u Gazi se nastavlja.&nbsp;
- Dok svjedočimo ovom užasnom genocidu koji se odvija pred našim očima u Palestini, vidimo kako se bombardovanja nastavljaju i mnogi ljudi su ubijeni- rekla je Meder, ističući da međunarodno pravo često nije poštovano u aktuelnim sukobima, ali da demonstranti „brane međunarodno pravo, demokratiju i ljudska prava“.&nbsp;
Sjedinjene Američke Države izvele su vojnu operaciju u Venecueli 3. januara, tokom koje su zarobljeni Maduro i Flores. Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će njegova administracija upravljati Venecuelom i njenim naftnim resursima tokom prelaznog perioda. Maduro i Flores potom su prebačeni u Njujork gdje su imali prvo sudsko ročište po optužbama za drogu i oružje, a izjasnili su se da nisu krivi po svim tačkama optužnice.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Stokholm: Protesti protiv napada SAD-a na Venecuelu i Izraela na Gazu

Švedska policija je saopštila da zasad smatra da nije bilo namjerno nalijetanje autobusa u Stokholmu na pješake na trotoaru kada su poginule tri osobe.
Vozač autobusa je u bolnici, a uhapšen je zbog sumnje na ubistvo iz nehata.
Po švedskim medijima, vozač čiji identitet nije otkriven, trebalo je da napravi pauzu tokom radnog dana, ali je ipak vozio.
U petak je u vrijeme popodnevnog špica autobus na sprat uletio u red ljudi koji su čekali na autobuskoj stanici na prometnoj ulici u centru švedske prijestonice.
Po snimcima s mjesta udesa, autobus je pregazio stanicu s nadstrešnicom, cijelom dužinom se popeo na trotoar i zaustavio se pošto je udario u stub rasvjete.
- Vidjeli smo autobus kako se kreće prilično velikom brzinom. Udario je u autobusku stanicu i čuli smo kako se staklo lomi - rekla je Linda Kontreraz-Elfors, svjedokinja incidenta, listu Ekspresen.
Dodaje da autobus nije pokušao da zakoči, udario je u drvo ili banderu i tek tada se zaustavio.
Tri osobe su poginule, a tri su povrijeđene, prema policijskim podacima. Njihov identitet nije objavljen.

500x500

Policija: Smrtonosno nalijetanje autobusa na pješake u Stokholmu nije bilo namjerno

U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se danas popodne dogodila u centru Stokholma, autobus je udario u autobusku stanicu na Estermalmu. Više osoba je poginulo, a nekoliko ih je povrijeđeno, piše švedski Aftonbladet. Expressen javlja da su poginule najmanje tri osobe.
- Radi se o ozbiljnom incidentu- izjavila je Sofi Gunarson, portparolka gradskog prevoznika SL.&nbsp;
Dojava o nesreći primljena je u 15:24. Hitne službe su potvrdile da na mjestu događaja ima teško povrijeđenih.&nbsp;
- Povrijeđeno je više osoba- rekao je Oskar Davila, operater u hitnoj službi. Policija je kasnije potvrdila da ima više smrtnih slučajeva, ali zasad ne iznose detalje.&nbsp;
Trenutno policija ne komentariše informacije o broju, polu ili uzrastu stradalih.
Uzrok nesreće još uvijek nije poznat. „Nažalost, to ne znamo“, kratko je poručila Gunarson.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRothLindberg%2Fstatus%2F1989360799786397957%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1989360799786397957%7Ctwgr%5Eeb0f8772ec3d1a94c7227311272e66ec9e57c9fd%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Stokholm: Autobus se zabio u stanicu, najmanje troje stradalo

STEGA, neformalna asocijacija građana, dostavila je Sudu za prekršaje u Podgorici više podneska 13.02.2026. godine koja su potpisali preko 20 građana, sa zahtjevom da im se omogući, prisustvo na zakazanim ročištima i postupcima protiv 35 građana koji su iskazali nezadovoljstvo postupkom i načinom dodjele Trinaestojulske nagrade, saopšteno je iz ove organizacije.
Oni to traže saglasno procesnom zakonu kojim se uređuje vođenje sudskog postupka i članu 120 Ustava Crne Gore koji jamči javnost rasprava pred sudom, da prisustvuju zakazanim ročištima i postupcima protiv 35 građana koji su iskazali nezadovoljstvo postupkom i načinom dodjele Trinaestojulske nagrade.
- Pravo javnosti da bude informisana o toku i sadržaju sudskog postupaka je pored činjenice da ju ustavno zagarantovano i od izuzetnog društvenog značaja jer čini temelj demokratskog poretka i pravne sigurnosti- poručili su iz STEGE.
I pored činjenice da transparentnost sudskih procesa doprinosi jačanju povjerenja građana u institucije, prevashodno sudsku vlast i vladavinu prava, iz STEGE ističu da do danas nijesu obavješteni da li je dozvoljen pristup javnosti naznačenim ročištima.
- Takođe, želimo da obavijestimo javnost da je prvi sledeći postupak zakazan za srijedu u 11:30. pred sudom za prekršaje i zbog toga će STEGA podnijeti nove zahtjeve za obezbjeđenje javnosti naznačenih postupaka- poručili su iz ove organizacije.

STEGA: Sud za prekršaje da dozvoli zainteresovanima prisustvo na ročištima i postupcima protiv 35 građana

Cetinjska policija uhapsila je ruskog državljanina V.Z. (32) zbog sumnje da je počinio krivično djelo vanbračna zajednica sa maloljetnikom, u sticaju sa krivičnim djelom nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, kao i krivično djelo protivpravno lišenje slobode, na štetu maloljetne ruske državljanke.
V.Z. se sumnjiči da je, u kontinuiranom vremenskom periodu dužem od šest mjeseci, na teritoriji Cetinja, živio u zajednici sa maloljetnicom. Kontrolom ostvarivanja njenih kontakata, kretanja i komunikacije, te primjenom nasilja, narušio je njen duševni i tjelesni integritet.
Takođe se sumnja da je u jednom navratu oštećenu protivpravno držao zaključanu u prostoriji stana u kojem su prethodno boravili.
- Osumnjičeni je, nakon sprovedene kriminalističke obrade, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Cetinju, lišen slobode zbog osnovane sumnje da je izvršio navedena krivična djela, nakon čega mu je određeno zadržavanje u zakonom propisanom roku - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Cetinje: Ruski državljani osumnjičen da je bio u vanbračnoj zajednici sa maloljetnicom, zaključavao je u stanu i kontrolisao

Apelacioni sud potvrdio je presudu Višeg suda u Podgorici kojom je ovaj optuženi Petar Ćiraković osuđen na 40 godina zatvora zbog ubistva Slobodana Barovića 2023. godine u Nikšiću.
Prvostepenom presudom utvrđeno je da je optuženi Ćiraković na svirep način i iz koristoljublja sa umišljajem ubio S.B. On je ispred kuće S.B. oštećenom zadao nožem 25 ubodnih rana u predjelu vitalnih organa i šet udaraca metalnom šipkom u predjelu glave. 
Utvrđeno je da je nakon toga Ćiraković ušao u kuću oštećenog, izvršio premetačinu i uzeo 710 eura, dva ručna sata, zlatni prsten, tri mobilna telefona i dvije bankovne kartice.
Prvostepeni sud je optuženom za navedeno krivično djelo izrekao maksimalnu kaznu zatvora u trajanju od 40 godina.
U postupku odlučivanja o žalbi branioca optuženog, ovaj Apelacioni sud je ocijenio da su navodi žalbe neosnovani i da predstavljaju samo neslaganja sa činjeničnim i pravnim zaključcima prvostepenog suda, koja nemaju uporišta u provedenim dokazima i činjenicama koje iz tih dokaza proizilaze.
Ocijenili su da je prvostepeni sud pravilno i potpuno utvrdio dokaze i činjenice u odnosu na krivično djelo za koje je optuženi oglašen krivim i osuđen.

Ćiraković pravosnažno osuđen na 40 godina zatvora zbog ubistva Barovića

Američke snage su danas počele povlačenje iz svoje najveće baze na sjeveroistoku Sirije, nakon što su vlasti u Damasku konsolidovale kontrolu nad zemljom, javlja Rojters, pozivajući se na neimenovane bezbjednosne izvore. Nekoliko desetina kamiona, od kojih su neki natovareni oklopnim vozilima, napustilo je danas bazu Kasrak, u oblasti Hasaka.
Ukoliko dođe do potpunog povlačenja iz Kasraka, američke snage će ostati u bazi Rmelan, u blizini granice sa Irakom.
Kasrak je duže od deset godina bio glavna baza za borbu protiv organizacije Islamska država. Očekuje se da će povlačenje iz Kasraka trajati oko mjesec dana.
Američki mediji tvrde da SAD povlače sve svoje snage iz Sirije, oko 1.000 vojnika.

Tag: stokholm