Vršiteljka dužnosti predsjednice Stomatološke komore Crne Gore dr Jelena Bulajić saopštila je da od sjutra građani nastavljaju da dobijaju besplatnu uslugu zubara.
Ona je, na današnjoj konferenciji za medije, podsjetila je da je 2008. godine država prepustila stomatologe tržištu rada, te da oni danas, poslije 17 godina, dobijaju isti iznos od 5, 6 miliona eura.
- Društvenu odgovornost su stomatolozi pokazali. Na javnom pozivu se prijavilo 180 stomatologa. Nije potrebno obrazlagati vrijednost eura danas i prije 17 godina. Predlažemo ministru finansija Novici Vukoviću da rukovodstvu Fonda vrate zarade iz tog perioda - rekla je ona.
Prema njenim riječima, stomatolozi se pritiskaju da potpišu sporne ugovore gdje im se nude loši uslovi.
Sa konferencije je poručeno da neće uspjeti da se izbore protiv države, te da ne mogu da izlažu radnike tome da nemaju platu...
Objašnjavaju da je nekolicina stomatologa potrčala da prva potpiše ugovor sa kojim se većina ne slaže.
Dr Todor Tomašević tvrdi da se prethodna dva mjeseca pokušava prebaciti odgovornost na stomatologe.
- Fond je odgovoran i za nadležne koji kreiraju zdravstvenu politiku. U privatno-javnom partnerstvu smo ugovorna strana. Odluka o izboru ordinacija koje su ispunile uslove nije donešena. Pozvani smo telefonom da uzmemo ugovore. Fond je u ranijim godinama ugovore slalo poštom. Ovaj put smo pozvani i da preuzmemo ugovore gdje nijesmo ništa potpisali. Rokovi nisu definisani javnim pozivom. Dva mjeseca smo pregovarali, ali nijesmo našli kompromis i, na kraju, ponudili su nam isti ugovor - pojasnio je on.
Dodaje da država smatra da je dovoljno 5, 6 miliona, ali da stomatolozi nijesu saglasni jer je sve poskupilo, pa ne mogu priuštiti savremene materijale i bolju uslugu pacijentima.
Ističe da je neprimjereno da građani sedam dana ne znaju gdje mogu da dobiju besplatnu zdravstvenu zaštitu.
- Naša krivica u ovome nije - istakao je on.
Napominje da Kotor nema ugovore već dvije godine i da su preusmjereni u Tivat gdje još nijesu potpisani...
- U Nikšiću nema ugovora, u Podgorici je potpisano osam ugovora, u Rožajama nema ugovora, u Plužinama i Šavniku, takođe, nema ugovora, kao ni u Plavu, Mojkovcu - napominje Tomašević.
Dodaje i da je neozbiljno od Fonda što licitira i saopštava da je potpisalo 35 stomatologa.
- Vrše se pritisci. Svi koji smo preuzeli ugovore imamo pravo da ih detaljno analiziramo - rekao je Tomašević.
Pozvao je Fond da, koliko je sjutra, održe sastanak i nađu kompromisno rješenje.
Dr Marija Čanak-Iličković pojasnila je da su nadležni priznali da je od 2008. uvedena nakaradna reforma.
- Pozivamo kolege da potpišemo ugovore, ali da ne odustajemo od dalje borbe - naglasila je Čanak-Iličković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Građani od sjutra opet imaju besplatnu stomatološku zaštitu

Stomatološka komora Crne Gore do daljnjeg je odustala od generalnog štrajka, kazala je predsjednica Skupštine Komore Jelena Bulajić.
Kako je navela, to su odlučili nakon pregovora koji su održani krajem prošle sedmice sa predstavnicima Ministarstva zdravlja i Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO).
- Ovogodišnji budžet, kako nam je saopšteno, ostaje isti jer ga je Skupština Crne Gore već usvojila i iznosi 5,6 miliona EUR, ali će se uslovi raspodjele mijenjati. Ti uslovi, za razliku od dosadašnjih, sada će biti racionalno i pravično utemeljeni - kazala je Bulajić.
Prema njenim riječima, kao jasan dokaz dobre namjere za dugoročno rješenje problema u sferi stomatologije, Ministarstvo zdravlja i FZO su iskazali spremnost da, zajedno sa Komorom, učestvuju u pregovorima koji će, kako se nadaju, uslijediti sa Ministarstvom finansija.
Bulajić je kazala da su, cijeneći podršku donosilaca odluka u zdravstvu, kao Skupština Stomatološke komore, odlučili da do daljnjeg ne stupaju u generalni štrajk.
- Ali ga ni ne isključujemo u slučaju da u Ministarstvu finansija ne nađemo sagovornika koji je spreman makar da bude informisan o posljedicama po javno zdravlje koje imaju odluke koje se donose u toj važnoj instituciji u ime građana Crne Gore - naglasila je Bulajić.
Kako je navela, njihova trenutna pozicija i odluka da za sada odustanu od generalnog štrajka je gest dobre volje, a istom fer odnosu se nadaju i sa strane Ministarstva finansija.
- Za pacijente to znači da su im u privatnim ambulantama koje imaju ugovore sa FZO, vrata ponovo širom otvorena. O eventualnim novim odlukama Skupštine komore od značaja za javnost, izvijestićemo blagovremeno - kazala je Bulajić.

Bulajić: Stomatološka komora odustaje od generalnog štrajka do daljnjeg

Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Bogdan Božović najavio je da će ta stranka predati inicijativu za izmjene Ustava Crne Gore, kojom se pravo na stanovanje definiše kao ustavna kategorija.
- U vremenu kada su cijene stanova i zakupa nerealno visoke i potpuno nesrazmjerne primanjima građana &nbsp;- država više nema luksuz da ovo pitanje tretira kao privremeni problem ili predizborno obećanje. Očekujemo podršku kolega &nbsp;poslanika, jer je riječ o temi za koju ne postoje partijske razlike i za koju građani s pravom očekuju jedinstven stav - kazao je Božović.
On je istakao da danas veliki broj građana, posebno mladi ljudi, i pored stalnog zaposlenja, ne može da riješi osnovno životno pitanje - krov nad glavom, dok mnogi rade i po dva posla kako bi obezbijedili ono što bi trebalo da bude dostupno normalnim radom i poštenim primanjima.
- To nije pitanje životnog stila, već pitanje socijalne sigurnosti i dostojanstva. Mladi koji nemaju šansu da riješe stambeno pitanje ne odlaze zato što to žele, već zato što su prinuđeni. Država koja ih na to ćutke gleda, gubi i ljude i budućnost - naveo je Božović.
Prema njegovim riječima, uvođenje prava na stanovanje u Ustav znači trajnu obavezu države da štiti one koji su najranjiviji, da vodi ozbiljnu i odgovornu stambenu politiku i da konačno stane na stranu građana, a ne tržišnih špekulacija i kratkoročnih profita.
- Ustav nije mrtvo slovo na papiru - on mora biti štit za običnog čovjeka. Pravo na dom ne smije zavisiti od sreće, veza ili nasljeđa, već mora biti garantovano svakom građaninu koji pošteno radi i želi da živi od svog rada. Ovo je pitanje ljudskog dostojanstva i socijalne pravde, a ne dnevne politike. Upravo zato i očekujemo podršku svih poslanika - zaključio je Božović.

SNP inicira izmjene Ustava: Pravo na stanovanje da bude garantovano

Obavezna rezerva banaka na kraju novembra je, prema podacima Centralne banke (CBCG), iznosila 330,18 miliona eura.&nbsp;
Od ukupnog iznosa, na računima obavezne rezerve banaka u zemlji izdvojeno je 74,76 odsto, a na računima CBCG u inostranstvu 25,24 odsto.
Prosječno stanje ukupnih depozita banaka u oktobru, koji čine osnovicu za obračun obavezne rezerve, iznosi 6,05 milijardi eura. Od ukupnog nivoa depozita, na one po viđenju odnosi se 85,21 odsto, a na oročene 14,79 odsto.
Banke u Crnoj Gori izdvojile su obaveznu rezervu na osnovu odluke CBCG. Tom odlukom je uspostavljen sistem obračuna obavezne rezerve primjenom stope od 5,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti po viđenju i depoziti ugovoreni sa ročnošću do jedne godine i stope od 4,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti ugovoreni sa ročnošću preko jedne godine.
Na depozite ugovorene sa ročnošću preko jedne godine koji imaju klauzulu o mogućnosti razročenja u roku kraćem od jedne godine primjenjuje se stopa od 5,5 odsto.
Banke mogu da koriste beskamatno do 50 odsto izdvojene obavezne rezerve za održavanje dnevne likvidnosti, ako korišćeni iznos vrate istog dana.

CBCG: Obavezna rezerva 330,18 miliona eura

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović i &nbsp;direktorica Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva Aleksandra Hajduković uručile su direktoru Gimnazije „Slobodan Škerović“ Zoranu Pejoviću elektronske udžbeničke komplete na engleskom jeziku iz matematike, biologije, istorije i fizike namijenjene učenicima dvojezične gimnazije.
- Specijalistička odjeljenja opšte gimnazije postoje od školske 2016/17.godine i do sada nije bilo udžbenika za pomenute predmete na engleskom jeziku, tako da je na ovaj način prevaziđen dugogodišnji izazov sa kojim su se suočavali profesori i učenici u Gimnaziji „Slobodan Škerović“ - naglasili su u resoru prosvjete, nauke i inovacija.
Obezbjeđivanje udžbenika na engleskom jeziku bila je, prema njihovim riječima, i jedna od ključnih preporuka Izvještaja o realizaciji nastave u odjeljenjima specijalističke gimnazije i u odjeljenjima sa nastavom na engleskom jeziku.
- Čime se dodatno unapređuje kvalitet i dostupnost obrazovanja - naglasili su u MPNI.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, poručuju oni, ostaje snažno posvećeno kontinuiranom unapređenju kvaliteta obrazovanja, razvoju savremenih nastavnih programa i stvaranju jednakih uslova za učenje za sve učenike, u skladu sa savremenim obrazovnim standardima i potrebama društva.

Elektronski udžbenički kompleti za učenike dvojezične gimnazije

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ponovo upozorava na posljedice netransparentnosti prilikom izbora vanrednih članova Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), uoči sjednice Skupštine 23. decembra 2025. godine na kojoj će ovaj proces biti dovršen, i to na štetu institucije CANU, ali i na štetu javnog interesa. Kako je naglasila njihova koordinatorka programa Aktivno građanstvo Sara Čabarkapa, prethodno su ukazali na <a href="https://cgo-cce.org/2025/12/16/zatvorena-vrata-i-rodna-neravnoteza-u-canu/" target="_blank">osnove diskriminacije po osnovu roda i zatvorenost CANU</a>, kao i na <a href="https://cgo-cce.org/2025/12/18/slucaj-micunovic-selekcija-u-canu-bez-jasnih-kriterijuma/" target="_blank">primjer izbora jednog člana kroz Odjeljenje umjetnosti koji nije zasnovan na objektivnim referencama</a>. - Takođe, to je uokvireno tako da se eliminiše konkurencija za projektovanog člana, Branislava Mićunovića, time što su druga dva kandidata blokirana za dalji proces iako je konkurs raspisan za dva člana u toj kategoriji - dodala je Čabarkapa. Slična situacija zabilježena je, ukazuje ona, i u Odjeljenju prirodnih nauka, za koje je bilo prijavljeno čak deset naučnika za konkurs raspisan za tri člana. - Međutim, na sjednici Odjeljenja izabran je samo jedan kandidat, prof. dr. David Kaljaj, iako su među preostalih devet kandidata bili naučnici sa nesporno relevantnim referencama. U zapisniku sa sjednice nema podataka da se prije tajnog glasanja raspravljalo o referencama kandidata, niti je dodatno obrazložen izbor samo jednog kandidata - navela je Čabarkapa. Ovakav ishod je, kako je ustvrdila, problematizovan i na samoj sjednici, što je zabilježeno u zapisniku - gdje se navodi da je većina članova izrazila nezadovoljstvo činjenicom da veći broj kandidata nije dobio podršku Odjeljenja. Zbog toga je zatraženo i pravno tumačenje Pravilnika o izboru članova CANU. - Na ove kontroverze ukazao je javno i prof. dr Gojko Joksimović, jedan od deset prijavljenih kandidata, u autorskom tekstu „<a href="https://www.vijesti.me/kolumne/779612/sjeca-glava-u-hramu-nauke" target="_blank">Sječa glava” u hramu nauke</a>“, objavljenom u Vijesti 20. oktobra 2025. godine. On objašnjava da je pet od deset kandidata bilo predloženo od po dva akademika iz Odjeljenja, te da su na inicijalnoj sjednici dobili većinu glasova da budu uvršteni kao zvanični prijedlozi Odjeljenja, dok na narednoj sjednici, na kojoj se odlučivalo o svim potencijalnim kandidatima, nijesu dobili podršku - navela je koordinatorka CGO.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122013128_62b1b8eba8b293609b31b233466ed3b4eebd290d7a1b4f8cbe60263a56a2aada.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025122013128_62b1b8eba8b293609b31b233466ed3b4eebd290d7a1b4f8cbe60263a56a2aada" data-rendition-name="original" width="3484" height="5226" loading="lazy" alt="Sara Čabarkapa"> <figcaption>Sara Čabarkapa(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  Profesor Joksimović, kako je dodala, podsjeća i da je prije tri godine bio kandidat Odjeljenja koji je ušao u završnu fazu izbora i da je na sjednici Skupštine CANU dobio 19 od potrebnih 20 glasova, što je, kako navodi, „kuriozitet od postanka Akademije“. - Tri godine kasnije, isti naučnik nije dobio dovoljan broj glasova ni za podršku Odjeljenja za kandidaturu. S obzirom da su reference prof. dr Joksimovića ostale nepromijenjene, otvara se pitanje po kojim kriterijumima akademici odlučuju, kada ishodi glasanja na dva različita konkursa za vanredno članstvo mogu biti toliko različiti. Prof. dr Joksimović s pravom problematizuje i svrhu raspisivanja konkursa za tri člana u ovom odjeljenju, ukoliko se, po pravilu, u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa bira samo jedan kandidat, izražavajući sumnju da se konkursi raspisuju na način koji omogućava siguran izbor unaprijed određenog kandidata na Skupštini CANU - naglasila je Čabarkapa. Ona ukazuje da ovo dodatno podupire ocjenu da je CANU zatvorena, a javnost zaslužuje odgovor na pitanje zašto se bira manje akademika od predviđenog broja i čije se privilegije time štite. - CGO poziva CANU da detaljno obrazloži i odluke u vezi sa izborima u Odjeljenju prirodnih nauka, te da javnosti pojasni da li se postupano u skladu sa zapisnikom i da li zatraženo i dobijeno pravno tumačenje Pravilnika, koji je sadržaj tog tumačenja, ko ga potpisuje i da li je po njemu postupano - poručila je Čabrkapa. U CGO naglašavaju i da najviša državna institucija u oblasti nauke i umjetnosti ne smije biti mjesto gdje se uticajem trguje, odluke donose bez obrazloženja, a o stručnim i naučnim referencama ne vodi argumentovana rasprava. - Dok god je situacija takva CANU ne zaslužuje onaj obim izdvajanja iz budžeta koji sada ima i <a href="https://cgo-cce.org/2025/12/19/canu-trosi-a-javnost-ne-vidi-rezultate/" target="_blank">CGO izražava nadu da će to imati u vidu i poslanici i poslanice</a> Skupštine Crne Gore prilikom glasanja za Budžet za 2026. godinu - zaključila je Čabarkapa.

CGO poziva CANU da detaljno obrazloži odluke o izboru u Odjeljenju prirodnih nauka

(FOTO, VIDEO) Burzan: Rade sve da nam državu unište, nećemo skrenuti sa staze; Sekulić: Dostojanstvo Crne Gore je naša linija; Marunović: Naše vrijeme tek dolazi

Zaprepašćena sam da je uopšte poslovna komunikacija, u kojoj sam učestvovala kao izvršna direktorica Portala Analitika, dovedena ili pokušava biti kriminalizovana i davati joj se neki drugi kontekst osim onog koji je poslovni - poručila je Tinka Đuranović koja se odazvala na poziv Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) za svjedočenje u slučaju istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića. Za danas je bilo zakazano i saslušanje glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića, ali je odloženo. Direktorica Analitike nije mogla iznijeti detalje sa današnjeg davanja iskaza jer je postupak u toku. - Uredno sam se odazvala na poziv za svjedočenje i izvršila tu obavezu svjedočenja - naglasila je ona. Smatra da je targetirana kao žena na čelnoj poziciji jednog medija. - Osim toga što smatram i doživljavam ovo kao pokušaj ličnog unižavanja reputacije i ličnog ugrožavanja egzistencije, smatram da je to prije svega targetiranje jednog medija i uticaj na reputaciju, egzistenciju i prihode tog medija, isticanjem poslovne komunikacije kao pokušaja da bude nekakva kriminalizovana priča - podvukla je Đuranović. Napomenula je da su obavijestili evropsku delagaciju u Crnoj Gori i da u se obratili Ujedinjenim nacijama, te da je glavna i odgovorna urednica koja je prisustvovala svim tim sastancima i obraćanjima to radila upravo radi zaštite novinarske profesije. - Jer je etički kodeks novinarki i novinara Crne Gore jedan od rijetkih kodeksa koji je ušao u zakon i koji pominje se u zakonu &nbsp;i naslanja se Zakon o medijima na njega - dodala je Đuranović. Istakla je da Portal Analitika radi profesionalno i da poštuje etički kodeks novinarki i novinara. - A ja sam tu da obezbijedim u poslovnom i finansijskom smislu uslove i legalno i legitimno poslovanje - zaključila je Đuranović. <h2>Đuranović: Postupanje SDT-a doživljavam kao pritisak, ne postoji osnov za davanje iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje</h2> Glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović kazao je da postupanje Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), koje ga je telefonskim putem pozvalo na saslušanje bez uredno uručenog poziva, doživljava kao pritisak i targetiranje medija, navodeći da ne postoji osnov za bilo kakav iskaz o krivičnim radnjama.&nbsp; Đuranović je telefonskim pozivom, u četvrtak 11. decembra, pozvan da da iskaz Specijalnom državnom tužilaštvu u istrazi protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića koji je, prema naredbi o sprovođenju istrage SDT-a, kreirao mrežu medija za vršenje uticaja na društveno-političke prilike. Kako ističe poziv mu nije uručen, ali mu je saopšteno da je termin saslušanja 19. decembar u 8:30 sati. - Tražio sam, naravno, da po svim zakonskim procedurama mi se uruči taj poziv, s tim što sam imao neodložan privatni put van Crne Gore naredne nedjelje. Nije mi uručen poziv, ali rečen mi je termin da je to 19. decembra u 8:30 sati da će biti saslušanje mene kao svjedoka. Nažalost, to se nije desilo, tako da je termin pomjeren za nekih 5-6 dana - kazao je Đuranović ispred SDT-a. Ovo doživljava kao neku vrstu pritiska državnog tužilaštva, institucije koja bi, napominje on, trebalo da poštuje i zakone i Ustav. - Mislim da to nije u redu - ističe Đuranović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Draško Đuranović"> <figcaption>Draško Đuranović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On je podsjetio da se Televizija E, kao targetirani medij, obratila delegaciji Evropske komisije. - EK je zaista odgovorila promptno kao i Ujedinjene nacije, ali priča se nastavlja. Nadam se ne još zadugo, ali mi nećemo odustati od onoga što su profesionalni standardi koje poštujemo - poručio je Đuranović. On ne smatra da postoji osnov za davanje bilo kakvog iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje. - Ako je kriminal raditi svoj posao kao medij, onda prihvatamo da smo, uslovno rečeno, sa druge strane zakona. Ali mislim da je svima jasno da je ovdje riječ o nekoj vrsti targetiranja medija, neću reći progona, ali zaista pokušaja da se ono što je najvažnije za medije – poslovna i profesionalna reputacija, ugroze - zaključio je Đuranović.

Đuranović: Zaprepašćena sam što se poslovna komunikacija pokušava kriminalizovati, poziv SDT-a doživljavam kao targetiranje medija

Predrag Boljević, penzionisani vazduhoplovni inspektor, kazao je da je njemu i arhitekti Batu Raduloviću, na zahtjev tužilaštva, danas prišao policajac i zatražio lične podatke zbog transparenta koji su postavili ispred kapije brda Gorica, na kojem piše: „Ustaše i četnici, zajedno ste bježali“. Sve se odigralo uoči početka skupa koji je danas organizovala STEGA na Gorici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-pocelo-okupljanje-na-gorici-crna-gora-ne-pristaje-na-represiju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Danas smo ispred kapije na Gorici zajedno postavili transparent koji su nedavno skandirali navijači naše reprezentacije. U jednom trenutku prišao nam je policajac u civilu i zatražio lične podatke, kako bi policija mogla da nas pozove na razgovor. Dali smo mu sve naše podatke - ispričao je Boljević za Portal ETV.
Kako je kazao, kasnije im je policajac rekao da je tužilaštvo ocijenilo da u tekstu na transparentu ima elemenata govora mržnje.
- Dotakli smo dno. Rekao sam da mi je čast što stojim ispred tog transparenta. Moji preci su znali da se bore protiv fašističkih hordi, a mi danas treba da znamo da se suočimo sa ovakvima. Ne bojimo ih se. Dno dna - naglasio je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FkBa2p9jUN54%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Zbog transparenta na Gorici policija tražila podatke, Boljević poručuje: Ovo je dno dna, ne bojimo ih se!

Pod izgovorom „volonterskog rada“ planira se da popovi Crkve Srbije i njihovi učenici dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima - saopštila je grupa građana sa Cetinja navodeći da se radi o direktnom i opasnom nasrtaju na Državni arhiv Crne Gore i Nacionalnu biblioteku „Đurđe Crnojević“.
To, kako su podvukli, nije pomoć - nego pokušaj kontrole, falsifikovanja i otuđivanja crnogorske istorije.
Oni čekaju ishod razgovora NVO Centar za građanska prava s direktorom Državnoga arhiva. Od toga ishoda, poručuju, zavisiće njihova dalja i odlučna reakcija.
- Jasno i glasno poručujemo: Neće se dozvoliti da oni koji su 5. septembra 2021. godine došli na Cetinje brutalnim nasiljem danas slobodno vršljaju po crnogorskome kulturnom blagu i nastavljaju ono što tada nijesu uspjeli - brisanje crnogorskog identiteta - naglasili su u saopštenju.
Posebnu odgovornost, smatraju, snosi direktor Arhiva, gospodin Mrvaljević koji, prema njihovim riječima, kroz lične ustupke popovima Crkve Srbije pokušava otvoriti vrata institucije koja mora biti bedem kulturne baštine crnogorske države.
- Ako im treba obuka - neka svoje ljude šalju van Crne Gore, đe im je matica. Ako im treba znanje - neka direktor ide kod njih u Bogosloviju i drži im predavanja. Ali u crnogorski Arhiv i biblioteku - neće ući - decidni su oni.
Cetinje, kažu, ima svoju đecu, školovanu, nezapošljenu i sposobnu da čuva ono što je naše.
- A koja nije imala šanse ni da volontira. I izvan Cetinja i na Cetinju Crna Gora ima svoje stručnjake, one koji Crnu Goru vide kao hiljadugodišnju državu a ne kao srpski izlaz na more. Ne damo arhivsku građu, ne damo istoriju, ne damo budućnost. Ako nadležne institucije ne reaguju, građani Cetinja hoće. U svojoj kući, branićemo Crnu Goru - zaključeno je u saopštenju grupe građana Cetinja.