Službenici Uprave policije su tokom prethodne sedmice, u okviru akcije “Stranac” realizovali 190 represivnih mjera prema stranim državljanima, a 73 će morati da napuste zemlju.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, otkazan je boravak za 16 stranih državljana, donijeto 26 rješenja o povratku lica, protjerana su i prinudno udaljena po tri strana državljanina.
I- niciran je prestanak privremenog boravka za 25 stranih državljana i izdato 117 prekršajnih naloga, odnosno podnijeto prijava.
Od početka 2025. godine, u okviru akcije Stranac donijeto je 14.340 represivnih mjera u okviru kojih je: podnijeto 9.391 prekršajna prijava, odnosno izdato naloga, donijeto 1.476 rješenja o povratku lica, prinudno udaljeno 193 lica, dok je 170 stranih državljana protjerano iz Crne Gore. Otkazan je boravak za 1.756 lica, dok je za 1.354 lica iniciran prestanak privremenog boravka - navedeno je u saopštenju policije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Realizovano 190 mjera prema strancima, 73 će morati da napuste zemlju

Službenici Uprave policije su juče u Kotoru juče su izvršili ciljanu kontrolu jednog stambenog objekta u kojem je zatečeno 18 stranih stranih državljana, bez prijavljenog boravka, a koji su protjerani iz Crne Gore.
Policijski službenici su ovom prilikom kontrolisali pet osoba iz Ukrajine, četiri iz Njemačke, tri &nbsp;iz Rusije, dva iz Austrije, i po jednu iz Azerbejdžana, Turske, Estonije i Sirije i utvrdili da nemaju prijavljen boravak na teritoriji Crne Gore.
- Izvršenim pretresom navedenog objekta u saradnji sa službenicima Grupe za visokotehnološki kriminal, pronađena je i oduzeta veća količina računarske opreme i mobilnih telefona, kao i 5.520 eura - saopšteno je iz Uprave policije.
Sumnja se da su oni prethodno iznajmili vilu u kojoj su boravili, instalirali tehničku opremu, te putem interneta vršili prevare skidajući novac sa računa fizičkih lica iz inostranstva.&nbsp;
Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koji je naložio da mu se spisi predmeta dostave na ocjenu i mišljenje, te da se sprovedu odgovarajuća vještačenja oduzetih predmeta, nakon čega će se izjasniti o pravnoj kvalifikaciji djela.&nbsp;
- Službenici Sektora granične policije u Tivtu su prema ovim licima preduzeli represivne mjere i radnje iz Zakona o strancima i njima su uručeni prekršajni nalozi a potom donijeta rješenja o otkazu boravka sa zabranom ulaska u Crnu Goru, nakon čega su pomenuta lica napustila teritoriju Crne Gore - poručeno je iz Uprave policije.

500x500

1250x600

1084x550

Policija upala u vilu u Kotoru: Protjerano 18 stranaca, osumnjičeni da su skidali novac sa računa u inostranstvu

Ministar unutršanjih poslova Danilo Šaranović je saopštio i da 97.995 stranaca ima odobren privremeni i stalni boravak u Crnoj Gori u skladu sa Zakonom o strancima. U prvih devet mjeseci ove godine kontrolisano je 36.0000 stranih državljana, donijeto je 1.295 rješenja o povratku, 141 rješenje o protjerivanju, a iz države su prinudno udaljena 162 stranca.
Šaranović je, odgovarajući na pitanja poslanika u parlamentu, kazao da u Crnoj Gori dozvolu za privremeni boravak ima 26.539 stranaca, &nbsp;dozvolu za privremeni boravak i rad ima 41.792, dok stalni boravak ima 29.664 stranaca
- Zemlje porijekla stranaca koji u Crnoj Gori borave po osnovu odobrenog privremenog boravka, a koji su najzastupljeniji u Crnoj Gori, su: Ruska Federacija, Republika Srbija, Turska, Bosna i Hercegovina, Republika Kosovo. Takođe, po osnovu privremenog boravka u Crnoj Gori borave i državljani drugih država, ali u znatno manjem broju - rekao je Šaranović u parlamentu.
Kada je u pitanju stalni boravak koji stranci imaju u Crnoj Gori, ministar kaže da su najzastupljeniji državljani Srbije, Bosne i Hercegovine, Republike Kosova, Hrvatske i Ruske Federacije.
- Tako je u Crnoj Gori 20.793 državljana Ruske Federacije ima odobren privremeni i stalni boravak; 23.980 državljana Republike Srbije ima odobren privremeni i stalni boravak; 13.506 državljana Turske ima odobren privremeni i stalni boravak; 7.287 državljana Bosne i Hercegovine ima odobren privremeni i stalni boravak; 4.023 državljana Kosova ima odobren privremeni i stalni boravak - saopštio je Šaranović.
On je rekao da je, prema podacima iz Registra prijave boravka do 90 dana, u prvih devet mjeseci prijava boravka izvršena za 2.476.729 stranih državljana (2,4 odsto više u odnosu na isti period 2024. godine).&nbsp;
- Najviše prijava izvršeno je za državljane Srbije – 434.850, Rusije – 196.861, Bosne i Hercegovine – 192.233, Turske – 157.895, Njemačke – 146.896, Kosova – 78.504, Ukrajine – 78.356 i Albanije – 42.367 - istakao je Šaranović.
<h2>Kontrole i rješenja</h2>
Šaranović je rekao da je za devet mjeseci 2025. godine, prilikom izvođenja samostalnih i zajedničkih akcija pod nazivom „Pojačana kontrola kretanja, boravka i rada stranih državljana“, kontrolisano više od 36.000 stranih državljana.
- Službenici Sektora za borbu protiv kriminala su u periodu od 1. januara do 1 oktobra 2025. godine nadležnim tužilaštvima procesuirali &nbsp;696 stranih državljana koji su počinili 673 krivična djela. U najvećem broju, strani državljani kao počinioci krivičnih djela potiču iz: Srbije – 191, Turske – 93, Kosova – 63, Rusije – 61 i BiH – 49 - saopštio je Šaranović.
U prvih devet mjeseci ove godine ograničena je sloboda kretanja smještajem u Prihvatilište za strance u Spužu za 106 stranih državljana, podnijeto ili izdato 8.479 prekršajnih prijava i naloga, naplaćeno 538.764 eura novčanih kazni po prekršajnim nalozima, donijeto 1.295 &nbsp;rješenja o povratku, 141 rješenje o protjerivanju.
Prinudno je, navodi Šaranović, udaljeno 162 stranaca, donijeto je 1.526 rješenja o otkazu boravka do 90 dana, podnijeto 1.287 inicijativa za prestanak privremenog boravka stranim državljanima i dato 9.499 negativnih mišljenja za odobrenje/produženje &nbsp;privremenog boravka
- Takođe, za 791 lice nije dozvoljen ulazak u Crnu Goru na graničnim prelazima, dok je doneseno i 296 rješenja o zabrani ulaska u Crnu Goru shodno članu 8 stav 1 tačka 9 Zakona o strancima (ako to zahtijevaju razlozi nacionalne, odnosno unutrašnje bezbjednosti ili javnog zdravlja). U istom periodu, prilikom kontrole stranih državljana zaposlenih u različitim privrednim društvima, samostalno ili u saradnji sa nadležnim inspekcijskim službama, od ukupno 1.526 slučajeva otkaza boravka do 90 dana, policijski službenici su donijeli 1.470 rješenja o otkazu boravka zbog neposjedovanja dozvole za privremeni boravak i rad u Crnoj Gori, u skladu sa članom 35, stav 1, tačka 5 Zakona o strancima (slučajevi kada stranac koristi boravak suprotno svrsi za koju mu je odobren) - kazao je Šaranović.
<h2>"Srpiječena eskalacija sukoba, traga se za onima koji su uništavali imovinu stranaca"</h2>
Odgovarajući na pitanje poslanika Bošnjačke stranke (BS) Amer Smailović koje mjere je MUP preduzelo u cilju očuvanja reda i mira i bezbjednosti građana u Crnoj Gori nakon nedavnih incidenata na Zabjelu, Šaranović je rekao da je pravovremenom i odlučnom reakcijom Uprave policije uspostavljena kontrola nad svim registrovanim grupnim okupljanjima, čime je, tvrdi, spriječena dalja eskalacija sukoba i dodatno usložnjavanje bezbjednosne situacije.
Šaranović je rekao da je u ovom slučaju angažovan kompletan operativni sastav Uprave policije, kako u Podgorici, tako i u svim ostalim opštinama Crne Gore, radi sprečavanja narušavanja javnog reda i mira i vršenja krivičnih djela.
Podsjetio je da je jedna od ključnih mjera u cilju efikasne koordinacije sveobuhvatnih aktivnosti formiran Operativni štab za koordinisano praćenje i sprovođenje planskih aktivnosti usmjerenih na održavanje javnog reda i mira, sprečavanje vršenja krivičnih djela, te obezbjeđenje lične i imovinske sigurnosti svih građana.
- Svakodnevno je angažovan kompletan raspoloživi sastav Uprave policije radi praćenja dešavanja na teritoriji Crne Gore, posebno u vezi sa neprijavljenim javnim okupljanjima u Podgorici i drugim opštinama - istakao je Šaranović.
Osvrćući se na prijave o uništenju i oštećenju imovine koja je vlasništvo stranih državljana, Šaranović je rekao da policijski službenici, u saradnji sa nadležnim tužilaštvom, preduzimaju opsežne mjere i radnje u cilju identifikacije osoba koje su učestvovala u izvršenju tih krivičnih djela.
Ministar je podsjetio da su neposredno uoči protesta, koji je 28. oktobra održan u Podgorici protiv migracija, službenici Uprave policije priveli 11 osoba, među kojima je i devt maloljetnika.
&nbsp;- Ova lica su, pored određene količine narkotika, posjedovala i pirotehnička sredstva i druga sredstva koja se koriste u situacijama narušavanja javnog reda i mira u većem obimu. Takođe, na osnovu preduzetih aktivnosti, osam osoba je uhapšeno zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili krivična djela sa elementima izazivanja nacionalne i vjerske mržnje, nasilničkog ponašanja i narušavanja javnog reda i mira - dodao je Šaranović.
Uprava policije je, dodaje on, identifikovala i osumnjičenog da je na području opštine Zeta podmetnuo požar na vozilima državljana Turske.&nbsp;
- Takođe, Uprava policije je na osnovu preduzetih aktivnosti procesuirala i jedno lice iz Kotora zbog postupanja u odnosu na državljane Turske - naveo je Šaranović.
<h2>Reforma migracione politike</h2>
On je podsjetio da je Ministarstvo unutrašnjih poslova pripremilo, a Vlada Crne Gore krajem jula ove godine utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima. Ovaj Predlog zakona je 1. septembra ove godine dostavljen Skupštini Crne Gore na usvajanje.
- Osnovni razlog izmjene ovog zakona prepoznat je u okviru Poglavlja 24, tj. potrebno je da se omogući slobodno kretanje ljudi uz garantovanje njihove bezbjednosti. Takođe, pravnom tekovinom za Pregovaračko poglavlje 2 omogućava se građanima jedne države članice EU da rade u drugoj državi članici. Odnos prema tzv. radnicima migrantima EU mora biti isti kao prema domaćim radnicima kada su u pitanju uslovi rada, socijalne i poreske olakšice. Sloboda kretanja radnika svrstava se među temeljne principe Evropske unije i jedno je od četiri slobode unutrašnjeg tržišta - naveo je, pored ostalog, Šaranović.
Kako bi se preduzela zaštita i puna kontrola nacionalnog interesa Crne Gore, ministar navodi da je u Prijedlogu zakona definisan Vizni informacioni sistem (VIS).&nbsp;
- Na ovaj način Crna Gora se obavezuje da će uvesti dodatne sigurnosne mjere kako bi bolje provjeravala dolaske bez viza, postigla interoperabilnost između sistema i baza podataka koje se koriste u sadašnjem sistemu izdavanja viza. U drugoj fazi Crna Gora treba da započne rad na prikupljanju biometrijskih podataka u skladu sa zahtjevima budućeg članstva u Šengenskoj oblasti. U tom smislu, u ovom zakonu je propisano uspostavljanje i upravljanje VIS-om. VIS se koristi za prikupljanje, obradu, čuvanje i razmjenu podataka o vizama, obezbjeđivanje sigurnog i efikasnog procesa izdavanja viza, kao i olakšavanje saradnje organa državne uprave nadležnog za vanjske poslove sa Ministarstvom, Agencijom i policijom, te saradnje sa drugim državama i međunarodnim organizacijama u vezi sa kontrolom ulaska i boravka stranaca - pojasnio je Šaranović.
Ključna novina u Prijedlog zakona je, dodaje on, definisanje odredaba kojima će se omogućiti strancima da zahtjev za izdavanje dozvola za privremeni boravak i dozvola za privremeni boravak i rad mogu podnijeti u elektronskom obliku, preko informacionog sistema kojim upravlja Ministarstvo unutrašnjih poslova.
- Takođe, Predlogom zakona uveden je restriktivniji pristup odobravanju dozvola za privremeni boravak i rad, u smislu da će kategorija stranaca – preduzetnici i izvršni direktori – morati da imaju najmanje tri zaposlena sa ugovorima o radu na puno radno vrijeme. Zbog određenih zloupotreba koje su se dešavale u praksi, u ovom zakonu uvedena je obaveza da se uz zahtjev za izdavanje dozvole za privremeni boravak i rad prilaže i dokaz o izvršenim obavezama po osnovu poreza i doprinosa za vrijeme trajanja prethodne dozvole za privremeni boravak i rad. Na osnovu navedenog, jasno je da će se donošenjem ovog zakona izvršiti reforma kada su u pitanju migracije, koja je od suštinskog značaja za dalji put Crne Gore ka EU, kroz punu implementaciju preporuka iz izvještaja Evropske komisije, što će značajno doprinijeti nastavku evropskih integracija Crne Gore - poručio je Šaranović.

Tamara Klikovac

Šaranović: U Crnoj Gori zakonito boravi 98.000 stranaca, od početka godine prinudno udaljeno 162

U okviru akcije Stranac u oktobru su realizovane 1.824 represivne mjere usmjerene na kontrolu kretanja, boravka i rada stranih državljana u Crnoj Gori.
Tako je su donijeta 244 rješenja o povratku, 259 rješenja o otkazu boravka do 90 dana, 23 rješenja o protjerivanju stranih državljana, a prinudno je udaljeno njih 28. U Upravi policije dodaju i da su podnijete 92 inicijative za prekid privremenog boravka.
- Ukupan broj podnijetih prekršajnih prijava i izdatih prekršajnih naloga stranim državljanima je u oktobru iznosio 1.165 dok je istovremeno naplaćeno 72.500 eura novčanih kazni po izdatim prekršajnim nalozima - naveli su u policiji.
Naglasili su i da je pet stranih državljana smješteno u Prihvatilište za strance.
- Shodno sporazumima o vraćanju i prihvatanju lica čiji je ulazak ili boravak nezakonit, susjednim državama je u skraćenom postupku predato osam stranih državljana - zaključili su u policiji.

U oktobru boravak otkazan za 259 stranaca, naplaćeno 72.500 eura kazni

U okviru akcije Stranac juče je otkazan boravak za 19 stranih državljana, dok je njih šestoro protjerano, a 90 prekršajno procesuirano.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, njihovi službenici su realizovali 143 represivne mjere u okviru kontrole zakonitosti kretanja, boravka i radnog angažmana stranih državljana na teritoriji cijele države.
- U okviru ovih aktivnosti je podnijeto 90 prekršajnih prijava, odnosno izdato naloga, donijeta su 23 rješenja o povratku lica, tri su prinudno udaljena iz zemlje, dok su tri protjerana. Otkazan je boravak za 19 stranih državljana, a iniciran je prestanak privremenog boravka za pet - navodi se u saopštenju policije.
Prema njihovim riječima, od početka 2025. godine, u okviru akcije Stranac su podnijete 8.672 prekršajne prijave, odnosno izdato naloga, donijeto je 1.333 rješenja o povratku, prinudno je udaljeno njih 170, dok je 149 stranih državljana protjerano iz Crne Gore. Boravak je, ističu oni, otkazan za 1.576 osoba, dok je za 1.302 iniciran prestanak privremenog boravka.

Juče otkazan boravak za 19 stranih državljana, šestoro protjerano, 90 prekršajno procesuirano

Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović gostujući u Dnevniku TVCG kazao je da će policija osigurati mir i bezbjednost na teritoriji cijele države.
Govoreći o skupu ispred Vlade Crne Gore, Šćepanović je kazao da je ovaj skup neprijavljen.
- Imamo neprijavljeno javno okupljanje koji se organizuju preko društvenih mreža. Ta javna okupljanja moraju biti kontrolisana, a protest je praćen jakim mjerama policije. Sačinjen je plan hitnog djelovanja i donio sam odluku o formiranju kriznog štaba- istakao je Šćepanović.&nbsp;
Podsjetio da je Uprava policije preduzimajući aktivnosti na očuvanju javnog reda i mira na području grada, privela 11 osoba – devet maloljetnih i dva punoljetna lica u naselju Gornja Gorica koji su se uputili na protest ispred Vlade.
- Apelujem na roditelje i građane da maloljetna lica ne eksploatišu i da ih ne dovode u bilo kakav kontekst nasilja- istakao je on.
Tvrdi da će UP osigurati bezbjednost i mir na teritoriji države, i kako kaže, nećemo dozvoliti da se problemi rješavaju na ulici, već u institucijama sistema. 
&nbsp;

Šćepanović: Večerašnji skup neprijavljen i organizovan preko društvenih mreža, policija će obezbijediti mir

Službenici Uprave policije Crne Gore, postupajući po međunarodnim potjernicama, lišili su slobode dvojicu stranih državljana koje potražuju pravosudni organi Turske i Njemačke, saopšteno je iz Uprave policije.
U Baru je, u okviru operativne akcije granične policije, na jedrilici u akvatorijumu Luke Bar uhapšen T.B. (40), državljanin Republike Turske. Za njim je NCB Interpol Ankara raspisao međunarodnu potjernicu radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od osam godina i četiri mjeseca, izrečene presudom Višeg suda u Istanbulu od 22. februara 2018. godine. T.B. se tereti da se lažno predstavio kao policijski službenik, a zatim počinio razbojništvo nad oštećenim licem.
Prema navodima Uprave policije, lice je prethodno izbjeglo kontrolu albanske policije, ali je locirano i uhapšeno zahvaljujući operativnoj saradnji službenika NCB Interpola Podgorica i NCB Interpola Tirana.
U odvojenoj aktivnosti, službenici Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi uhapsili su R.D. (31), državljanina Bosne i Hercegovine, za kojim je NCB Interpol Visbaden raspisao međunarodnu potjernicu po naredbi suda u Bambergu. On se sumnjiči da je, kao član organizovane kriminalne grupe, učestvovao u višestrukim prevarama na štetu 14 državljana Njemačke, pri čemu je ostvarena protivpravna imovinska korist veća od 240.500 eura.
Oba lica su lišena slobode i biće, u zakonom propisanom roku, sprovedena sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici radi odlučivanja o određivanju ekstradicionog pritvora.

Po međunarodnim potjernicama u Baru i Herceg Novom uhapšeni strani državljani

Broj stanovnika Crne Gore minimalno se uvećao tokom posljednje decenije. Rezultati Popisa stanovništva u Crnoj Gori, objavljeni sredinom oktobra, pokazali su da je u odnosu na popis iz 2011. taj broj uvećan za svega 0,6 odsto.
Od 623.633 stanovnika Crne Gore, po popisu 46.878 je stranih državljana.
A da je stranaca u Crnoj Gori duplo više od tog broja ukazuju podaci Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) iz septembra 2024. koji su dostavljeni Radiju Slobodna Evropa (RSE).
Na upit RSE otkud ovolika razlika, iz Uprave za statistiku (MONSTAT) navode da je popis evidentirao samo one strane državljane koji borave u Crnoj Gori “duže od godine sa namjerom, što je definicija uobičajenog mjesta boravka”.
Najviše stranih državljana živi u Podgorici i primorskim gradovima.
O tome svjedoče brojni ugostiteljski objekti i firme stranih vlasnika, škole za djecu stranaca. Primorje osim tople klime nudi i veće šanse za zaposlenje posebno tokom ljetnje sezone.
Prema podacima Popisa, od 46.878 onih koji imaju strano državljanstvo, najviše je Rusa i Srba.
Iz te dvije zemlje dolazi više od polovine stranaca u Crnoj Gori.
Po nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, na nivou Crne Gore su Rusi po brojnosti na petom mjestu.
Rusi su nakon obnove nezavisnosti Crne Gore 2006. počeli masovnije da kupuju nekretnine, a u velikom broju su došli u Crnu Goru i nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
U Crnoj Gori je od rata izbjegao i veliki broj Ukrajinaca, ali se značaj broj njih vratio ili otišao dalje u EU.
<h2>Broj stranaca duplo veći od popisanog</h2>
Prema popisu u Crnoj Gori živi 46.878 stranih državljana, a prema podacima MUP iz septembra 2024. odobreni boravak ima duplo više, 97.189 .
Takođe, prema popisu je u Crnoj Gori 13.550 Rusa, dok zvanični podaci MUP ukazuju da ih je 10.ooo više – 23.330.
Uz to preko hiljadu je onih čiji zahtjevi su još u proceduri, naveo je MUP.
Na pitanje Radija Slobodna Evropa kako objašnjavaju ovako različite brojke, iz Uprave za statistiku – MONSTAT su kazali to što neko ima dozvolu boravka ne znači nužno da je u Crnoj Gori i da mu je tu mjesto uobičajenog boravka.
“Analizom podataka dobijenih iz MUP-a i upoređivanjem sa popisanim strancima, utvrđeno je da dozvole boravka (privremene ili stalne), a ujedno i popisom utvrđen boravak u Crnoj Gori duži od godine sa namjerom, što je definicija uobičajenog mjesta boravka, ima 46.878 stranaca”, navodi se u odgovoru MONSTAT-a.
U rubrici o maternjem jeziku, 14.731 osoba se izjasnilo da im je to ruski, i po tome su na petom mjestu u Crnoj Gori iza onih koji govore srpski, crnogorski, bosanski i albanski.
Zanimljivo da je veći broj onih koji govore ruski od onih koji se tako nacionalno izjašnjavaju.
Više od polovine stranaca su se na upit o vjeri izjasnili kao pravoslavci, što je očekivano s obzirom da je najveći broj Rusa, Srba, Ukrajinaca iz država u kojima je većinska vjera pravoslavna.
<h2>Dupliran broj stranaca</h2>
Na popisu 2011. u Crnoj Gori je bilo nešto preko 28.000 stranih državljana, odnosno pet odsto od ukupnog broja stanovnika.
Najviše ih je bilo u Budvi, Tivtu i Herceg Novom.
Najveći broj njih, 56 odsto imali su državljanstvo Srbije, zatim Bosne i Hercegovine 18 odsto, Hrvatske pet…

Stranaca u Crnoj Gori duplo više nego prema popisu

Optuženi Mario Milošević u Višem sudu kategorično je negirao da je 21. maja 2018. godine ubio Miodraga Kruščića. Dodao je i da mu je žao zbog toga što se dogodilo Kruščiću jer je sa njim uvijek bio u "dobrim odnosima" konstatujući da “prisustvuje tuđem suđenju”.
- Ne poznajem nikoga ko je želio loše Kruščiću, da sam imao bilo kakvu informaciju da će ovo da mu se dogodi, nikada to ne bih dozvolio - kazao je Milošević. &nbsp;
Smatra da je suluda tvrdnja Tužilaštva da je on ubio Kruščića i da je bio član neke kriminalne organizacije.&nbsp;
On se osvrnuo i na ranjavanje novinarke Olivere Lakić, ističući da ne bi dozvolio da joj se nešto dogodi.
- Zaštitio bih je, kao što sam puno puta zaštitio žene. Mislim da sve ovo ona zna, kao i što zna ko je stvarno krivac i da po ovoj optužnici neće dobiti pravdu - kazao je optuženi.
On je dodao da godinama nikog ne interesuje da se sazna istina.
- Dvije osobe su još ostale koje su učestvovale u fabrikovanju ove optužnice a da nijesu u zatvoru. Postavlja se pitanje tužiteljki - zašto štiti V.V., kojeg i sama gospođa Lakić označava kao krivca i za kojeg cijela Crna Gora zna da on to i jeste - naveo je Milošević. On je aludirao na bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića.
Milošević je problematizovao status svjedoka Bajrama Piste, koji je svjedok saradnik u još nekoliko predmeta.&nbsp;
- Treba vidjeti što je Enis Baković radio sa njim, što je dogovarao. Bilo bi zanimljivo da se vidi ko je Bajrama Pistu posjećivao od službenika policije u UIKS-u. Kada već neće tužiteljka, ja pozivam nadležne da to ispitaju - rekao je Milošević.
On je istakao da SDT svoje neosnovanje tvrdnje pokušava da potkrijepi sa navodnim porukama sa Skaj aplikacije. Te poruke, prema njegovim tvrdnjama, nemaju nikave veze, sve i da je istina što piše i da su validne pred sudom, Milošević kaže da ih on nije pisao.
Osim Miloševića odbranu je iznio i optuženi Aleksandar Ljumović koji je takođe negirao krivicu, istakavši da nema veze sa djelom za koje se tereti.
- U istrazi sam proveo šest mjeseci. Izašao sam iz pritvora i nastavio život van Crne Gore. Sve dok me nijesu uhapsili po potjernici za isto krivično djelo. Stavljeno mi je na teret djelo sa kojim nemam veze. Uhapšen sam pred ženom i djecom. Tražim da mi sud ukine pritvor - naveo je Ljumović.
Optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva obuhvaćeni su Milan Vujotić, Filip Knežević, Aleksandar Ljumović, Mario Milošević, Goran Rakočević, Veselin Bubanja, Filip Bešović, Luka Bulatović, Dejan Vukašinović, Branislav Karadžić, Goran Vukčević, Mijajlo Stojanović, Darko Lalović i Sanja Božović.
Oni se terete za više teških krivičnih djela- stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo, ubistvo putem podstrekavanja, nedozvoljeno držanje oružja i neovlašćenu proizvodnju i promet droga.
Pored optužbe za napad na novinarku Oliveru Lakić 8. maja 2018. godine i ubistvo Miodraga Kruščića 21. maja 2018. godine, ova grupa se tereti i za krijumčarenje 554 kilograma marihuane iz Albanije u Crnu Goru 26. januara 2021. godine.&nbsp;
Suđenje se nastavlja 26. novembra.

Milošević: Nijesam ubio Kruščića, sa njim sam bio u dobrim odnosima

Ekonomska i trgovinska saradnja imaju poseban potencijal, pa na njima treba držati fokus. Međusobno razumijevanje i dijalog predstavljaju osnov za zajedničke aktivnosti na dobrobit naših država i građana, poručeno je na sastanku potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića tsa ministrom vanjskih poslova Kraljevine Saudijske Arabije, princom Faisalom bin Farhanom Al Saudom u Rijadu. Ibrahimović je naglasio da Crna Gora i Kraljevina Saudijska Arabija dijele jasnu posvećenost jačanju međusobne povezanosti, snažnijoj privrednoj saradnji i umrežavanju poslovnih zajednica, što predstavlja osnovu za dalji razvoj sveukupnih odnosa.&nbsp; On je izrazio posebno zadovoljstvo zbog osnažene komunikacije na političkom i radnom nivou uz uvjerenje da će se započeta, obostrano korisna dinamika u narednom periodu dodatno produbiti. - U tom kontekstu, posjeta je označila važan iskorak u pravcu jačanja odnosa dvije države, koje će dodatno biti osnaženo otvaranjem Ambasade Crne Gore u Rijadu - saopšteno je iz MVP-a. Princ Faisal bin Farhan Al Saud je tokom sastanka istakao spremnost za dalje unapređenje ukupne saradnje dvije države.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124141148_db333690cacce2d18711f0d934d2547899c36be5ada34bb39502c1c2365151f7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251124141148_db333690cacce2d18711f0d934d2547899c36be5ada34bb39502c1c2365151f7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="Ibrahimović sa Faisalom bin Farhanom Al Saud"> </figure>  Pohvalivši ambicioznu razvojnu viziju Crne Gore i perspektivu skorog članstva u Evropskoj uniji, iskazao je zainteresovanost za intenziviranje investicionih aktivnosti, prepoznajući Crnu Goru kao atraktivno i stabilno okruženje za razvoj novih projekata u oblastima od zajedničkog interesa.&nbsp; Naglasio je i važnost kontinuiranog dijaloga na svim nivoima, kao temelja za dalji napredak odnosa, uz uvjerenje da će novi formati saradnje doprinijeti i snažnijem povezivanju institucija. On je ukazao na otvorenost Saudijske Arabije za razmatranje dodatnih inicijativa usmjerenih na unapređenje saradnje dvije države.&nbsp; Razmijenjena su mišljenja o najvažnijim geopolitičkim kretanjima i istaknuta spremnost obje države da nastave da konstruktivno djeluju i doprinose izgradnji međunarodnog mira i bezbjednosti.

Ibrahimović sa princom Al Saudom: Fokus na ekonomskoj i trgovinskoj saradnji

Ambasadorka Crne Gore u Slovačkoj Stanica Anđić predala je akreditivna pisma predsjedniku Slovačke Petru Pelegriniju, čime je zvanično stupila na dužnost izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Crne Gore u Slovačkoj Republici - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.&nbsp;
Anđić je, kako se navodi u saopštenju, zahvalila predsjedniku Slovačke na kontinuiranoj podršci koju njegova zemlja pruža Crnoj Gori, posebno u kontekstu evropske integracije.&nbsp;
- Naglasila je da će svoj mandat posvetiti daljem razvoju saradnje u oblastima od zajedničkog interesa, te podvukla značaj održavanja dinamičnog političkog dijaloga i intenziviranja bilateralnih aktivnosti - kazali su u MVP.
Pelegrini je, kako dodaju, izrazio uvjerenje da će njen mandat doprinijeti daljem unapređenju odnosa između dvije države.
- Dodatno je naglasio kontinuiranu podršku Slovačke evropskom putu Crne Gore, te je pohvalio dosadašnji napredak - navodi se u saopštenju.
U razgovoru sa državnim sekretarom Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Marekom Eštokom, kako se dodaje, sagovornici su usaglasili da se uzvratne političke konsultacije na nivou ministarstava vanjskih poslova održe u Podgorici na proljeće 2026. godine, što će predstavljati važan doprinos daljem produbljivanju saradnje.

Anđić stupila na dužnost ambasadorke Crne Gore u Slovačkoj: Mandat ću posvetiti daljem razvoju saradnje

Prava slika današnje Crne Gore je „kulturna“ politika vlasti koju najlakše definišemo riječju postavgustovska. Kriterijumi po kojima se postavljaju čelni ljudi kulturnih ustanova sve su samo ne renomiranost i kompetentnost. Jedini kriterijumi su partijska, vjerska i nacionalna pripadnost. Da ne zaboravimo učešće u opskurantnim (pogledaj rječnik) litijama, retrogradnim manifestacijama svega najprimitivnijeg što Crna Gora može da izbaci. Da je to temelj i ontološko biće postavgustovske vlasti svjedoče namjere da se podižu spomenici lideru tih primitivnih uličnih metanija, koje namjeravaju da podižu širom Crne Gore, kao simbole mržnje prema Crnoj Gori, svemu crnogorskom, „brozomorno-montenegrinskoj ideologiji, koja se temelji na dukljanskoj mitologiji“. Ograđujem se ako nije tačno, ali sam čuo da su se dijelile i potvrde o učešću u litijama, kao buduće ulaznice za avanzovanje. Spomenici jednom popu diljem Crne Gore i jesu najbolja potvrda sunovrata Crne Gore, koja ne podiže spomenike znanju i nauci, već mantijašima i mraku.&nbsp; Biti dio civilizacije podrazumijeva poznavanje prošlosti na osnovu istorijskih artefakata, a ne guslarske mitomanije i popovskih izmišljotina. Aleksandar Solženjicin piše: „Da bi uništio jedan narod, moraš prvo saśeći njegove korijene“. Milan Kundera u „Knjizi ljubavi i zaborava“ piše nešto slično: „... prvi korak k uništenju jednog naroda jeste brisanje njegovog pamćenja … nađi nekoga da napiše nove knjige, proizvede novu kulturu, izmisli novu istoriju. Ta nacija ubrzo počinje zaboravljati što je i što je bila“.&nbsp; <h2>NEDODER NACIJA</h2> Nekadašnja slobodarska Crna Gora danas je poprimila kmetski karakter i čeka da joj neko drugi vrati ime i dostojanstvo. Ponavljači, vlasnici lažnih diploma, pridošlice iz raznih crnogorskih i okolnih pripizdina pišu nam istoriju, uče nas jeziku predaka, onima kojima je jezik prepun turcizama smetaju crnogorski italijanizmi, poklanjaju sebi crnogorske nacionalne nagrade za trivijalna i lažna, nepostojeća djela, preuzimaju nam nacionalne institucije praveći od njih seoske domove kulture. Prvi predśednik Crnogorskog centra PEN kluba, profesor Pavle Mijović, kada je uhapšen i ispitivan u zatvoru u Dubrovniku od policije zbog Belvederskih demonstracija 1936. ostavio je zapisano kako mu je policajac koji ga je ispitivao rekao: „Možda se zakon promijeni i dozvolimo rad vaše komunističke stranke, ali, ukoliko i dalje nastavite da se zalažete za crnogorsku naciju sve ćemo vas istrijebiti“. Meša Selimović je napisao da čovjek postaje slobodan svojom odlukom, otporom i nepristajanjem. Pokazalo se, ipak, da je crnogorska nacija nedoder i da kad su se prvi put Crnogorci mogli nacionalno izjasniti na popisu 1948. godine, oni su to masovno uradili. Problem sa bilo kojim identitetom je što se on stalno mora zalivati od strane političkih i društvenih elita. Ako vi to ne činite taj prostor će ispuniti drugi i, što kaže Kundera, ta nacija ubrzo počinje zaboravljati što je i što je bila. Crnogorski komunisti su se ponašali kao da je vrijeme stalo i da će vječito ostati takvo, da sve imamo u drugoj republici, da zato Crnoj Gori ne trebaju ni fakulteti, ni mediji, ni klinički centri, ni naučne ustanove, niti da je religija bilo kakav faktor u društvu. Padom socijalizma ostavili su Crnu Goru na izvolte uticaju velikopsrpskog nacionalizma i njegovom glavnom promoteru – Crkvi Srbije. Crkva Srbije sve vrijeme radi na tome da svetosavlje bude zajedničku teološka perspektiva crnogorskog društva, a srpski identitet istorijski kontinuitet. Kad se pogledaju podaci od popisa do popisa dobije se mjera njihovog uspjeha kroz period potonjih tri i po decenije. Ili, ako hoćete, pokazuje se inferiornost crnogorskog društva, nedostatak samopoštovanja i provincijalni karakter.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123071156_ae092c010934e30260c0a25b3f0cb3a9ab379f9e5bf31ce9e80fa79c2aa9886c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251123071156_ae092c010934e30260c0a25b3f0cb3a9ab379f9e5bf31ce9e80fa79c2aa9886c" data-rendition-name="original" width="1200" height="710" loading="lazy" alt="Biblioteka"> <figcaption>„ESTETIKA“ PORTALA IN4S: Biblioteka „Radosav Ljumovićetv</figcaption> </figure>  <h2>ZADRUŽNI DOM</h2> Po statističkim podacima u Podgorici stanuje bezmalo pola Crne Gore. Za Podgoricu su dvije kulturne institucije uvijek imale veliki značaj, ako ne računamo nacionalno i gradsko pozorište. Biblioteka „Radosav Ljumović“ i KIC. Ako vi na čelo Biblioteke „Radosav Ljumović“ izaberete Slavicu Ilinčić, koja je sama po sebi antiteza kulture i promoter ideologije srpstva i svetosavlja kao temelja Crne Gore, koja je u biblioteku uvela „estetiku“ portala IN4S, a na čelo KIC-a harmonikaša, koji svojim vokalnim interpretacijama zasmijava čitav region, onda ste dvije više nego značajne institucije pretvorili u zadružni dom u Lebanama. I tu nema nikakve slučajnosti. Ideja i jeste da se sve institucije Crne Gore prilagode „estetici“ braće Mićović, Metodija i Krnje Jele, da se sroza na nivo najseljačkije pučke zabave najprimitivnijeg soja u Crnoj Gori, koji buja iz godine u godinu. Pa nama „Zavetnica“ vodi Filmski centar Crne Gore, zaboga?&nbsp; A onda nam Raonikije, tri puta sudski osporavani direktor RTCG, na mala vrata uvodi kampanju kako od malih mogu indoktrinirati buduće generacije ideologijom svetosavlja, srpske Sparte i junaštvom Pavla Đurišića. Pa još doveo svetosavskog stručnjaka za satanizam sa nesretnog Pravnog fakulteta. I to onaj isti Raonikije koji mi onako sa prosvijećenih visina održa lekciju da je on učinio više za demokratiju u Crnoj Gori i od mene i od Mila i od Ranka i čitave tadašnje vlasti. Biće da je u međuvremenu evoluirao od liberala i demokrate u protođakona Javnog servisa, jer je evolucija kod Crnogoraca postala nacionalni sport. Što reče onaj na televiziji „ja kad mi treba kažem da sam Srbin, a kad mi treba Crnogorac“! Eto, dotle smo stigli, sve se udarajući u junačke grudi, dičeći se sopstvenom junaštvu i čojstvu u prošlosti. <h2>&nbsp;PRODANE DUŠE</h2> Pošto ni mnogo veće države ne mogu izdržati toliki broj prodanih duša, riješio sam svaki put da poklonim po koju crticu iz istorije, nakon što sam predočio da su nam preci ginuli na Mojkovcu nizašto, jer nije bilo više nijednog Srbina kojem bi čuvali odstupnicu, već im je smješteno iz razloga koje napisa komandant Glavnog štaba crnogorske vojske, srpski pukovnik Petar Pešić, u beogradskoj „Pravdi“ od 9. maja 1925. godine: „Odnosno tvrđenje mojih kritičara, da sam savetovao pokojnom Kralju Nikoli da zaključi mir sa Austrijom, napominjem, da sam izneo u 'Ratniku' celu istoriju tog pitanja i nemam potrebe da ga ponovo izlažem. Sem toga nalazim da bi to bilo izlišno, jer su oni suviše slabi da shvate vojno-politička pitanja toga obima. Ali moram im postaviti ovo pitanje: jesu li ma kad razmišljali o tome, kakava bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da je na Solunskom frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola?“ Ponavljaću vam ovo sve dok ne shvati i posljednja fukara kakve su namjere bile prema Crnoj Gori!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123071156_f2b83f9f9204bb7991a3504b9c8619c1e39d5b90c53f941882276c6c313903c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251123071156_f2b83f9f9204bb7991a3504b9c8619c1e39d5b90c53f941882276c6c313903c4" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="tekst"> <figcaption>Petar Pešić tekst u „Pravdi“etv</figcaption> </figure>  Ne znam znate li ko je Jovan Đonović? On je uz Marka Dakovića jedan od najogorčenijih protivnika kralja Nikole od beogradskih studenata iz Crne Gore, učesnik u organizaciji više atentata na knjaza/kralja Nikolu. E pa taj Jovan Đonović piše, takođe u „Pravdi“: „On, koji misli, da nije Kralj Nikola uputio depešu Franji Josifu ne bi se kompromitovao u očima saveznika i svog naroda, da bi izveo nešto vojske i postavio je na Solunski Front i najzad sa njom ušao u Crnu Goru, - morao je, prirodno, utrošiti prilično vremena i spremiti dosta činjenica da se to desi. Idući za njegovim pisanjem ulazimo u njegovu misao, da je jedinstvo Crne Gore i Srbije bilo moguće: ako Kralj Nikola osramoti Crnu Goru predajom vojske, a sebe uprlja izdajstvom“. Čak je i on shvatio na koji način se jedino moglo izvesti „ujedinjenje“, kako ga zovu stručnjaci iz SNP-a, kad piše: „„Zar, onda nije jasno i laiku, da se g. Pešić nije mnogo starao da se ne desi sa crnogorskom vojskom ono, za šta se bojao da se ne dogodi srpskoj“?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112308110_b09368a04c996bf3fb5610c1d7f586564ee6bdf8f71aa68877908c8f1a215143.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112308110_b09368a04c996bf3fb5610c1d7f586564ee6bdf8f71aa68877908c8f1a215143" data-rendition-name="original" width="530" height="829" loading="lazy" alt="tekst"> <figcaption>Jovan Đonović tekst u „Pravdi“etv</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;ODA CRNOGORCIMA</h2> Što se tiče Marka Dakovića, po kojem se zove orden koji predśednik Rajo dodjeljuje sopstvenim „velikanima“, on je bio poznat po učešću u atentatima na knjaza/kralja Nikole i po tome što je nakon Podgoričke skupštine ćerao po ulicama građane da pjevaju pjesme srpskom kralju Petru, ukoliko ne bi htjeli ubijao ih hicima iz pištolja. Pravi heroj uz Pavla Đurišića.&nbsp; Malo da se taknemo i francuske štampe, obzirom na sramnu ulogu Francuske u nasilnoj aneksiji Crne Gore. „La Revue Diplomatique“, Pariz, 30. novembra 1919. g. donosi tekst „4.000 Crnogoraca u srpskim zatvorima“: „Konferencija Mira optužuje neprijatelja za zločine, a u isto vrijeme dozvoljava da Srbija iste zločine vrši u Crnoj Gori ... Francuski narod i njegovo javno mnjenje su uz Crnu Goru. Ali, zašto neko u francuskoj vlasti ne uzvikne: Dosta je, prekinite sa davljenjem Crne Gore!? Ako je Francuska prijatelj Srbije, ne mora biti neprijatelj Crne Gore. čast Francuske je u pitanju... Naš je zahtjev: Francuska treba da učini da se Srbija evakuira iz Crne Gore i da Crna Gora bude Crnogoraca. ... Dičite se Crnogorci, jer plemeniti i civilizovani svijet i danas vidi i sa divljenjem i simpatijama prati vašu borbu i podvige protivu nebratske i izdajničke Srbije Karađorđevića, kao što je nekad slavio i divio se djelima vašim i vaših predaka kad se ginulo 'za krst časni i slobodu zlatnu'“. Eh, kao što je nekad ....

KIC mijenja ime u KIČ

„Quod ab initio vitiosum est, non producit effectum“ – zapisali su još starorimski pravnici. Veliki Valtazar Bogišić, tvorac crnogorskog „Opšteg imovinskog zakonika“, jedinog građansko-pravnog propisa na ovim prostorima koji nije prost prevod odgovarajućeg dokumenta neke velike sile, latinsku je sentencu formulisao u svima razumljivo „Što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi“.&nbsp;
Grbo se rodio i pokušaj Srbije da ima more. Ako ne računamo situaciju da je prvo more pobeglo od Srbije još mnogo pre njenog nastanka – Panonsko more – naredni pokušaj Srbije da ima more zbio se u vreme cara Dušana. Velika ranosrednjovekovna država obuhvatala je skoro ceo Balkan s odgovarajućom morskom vodom, i bila naseljena mnogim narodima, među kojima su tadašnji Srbi (Raščani) bili među najmalobrojnijim. Ta je država propala posle kratkog trajanja u praksi, ali je ostala da živi u šovinističkim mozgovima velikodržavnih ambicija do danas.
Opet nešto moramo da ne-računamo. Dok je Srbija bila Smederevski sandžak Osmanskog carstva, imala je more. Ne jedno, već nekoliko mora. Ali, ni jedno nije bilo srpsko, već Sultanovo. Kao i Srbi. Pa se to ne računa; najzad, ni jedan nedovoljno slavan period srpske istorije ne sme u istoriji ni da prenoći, kamo li da ostane i da se „računa“.
Tričavih pet vekova kasnije, Srbija je opet pokušala da ima more. Osmansko carstvo se raspadalo, posle samo nešto više od 600 godina postojanja (srpsko je trajalo čak devet godina!), pa je svaka balkanska državica poskočila da otrgne koje parče. Srbija se dokopala Drača, i imala more celih četiri meseca: od kraja novembra 1912, do aprila 1913. &nbsp;
A onda, pet godina kasnije, more se ukazalo kao realna šansa. Formirana je Kraljevina SHS, u koje su Kraljevina Crna Gora (ne baš svojom voljom) i Država Slovenaca, Hrvata i Srba (današnje – skoro - Slovenija, Hrvatska i BiH) unele i more. Ali, avaj: ti koji su uneli more u zajedničku državu držali su da je to ulog jednak srpskim planinama i rekama – dakle, zajednički – dok je za drugu stranu sve to bio zasluženi ratni plen. I tako su Srbi imali more, kao što su imali i sve ostale priznate i nepriznate narode od početka kljakave kraljevine, skoro 22 godine. Ko zna šta bi bilo, da velika tragedija svetskog rata nije rasparčala i tu, unutrašnjim mržnjama i nezadovoljstvom onih koji su bili pasivni subjekti srpskog posedovanja, već nagriženu državu.
Naredni pokušaj da more bude zajedničko takođe se završio katastrofom: Srbima su more „oteli“ oni koji i izlaze na more, i čije je i bilo to more uneto u zajedničku državu, tad bratstvo-jedinstvenu SFRJ. Pokušalo se devedesetih da se spasi što se spasiti može, da se zadrže bar „srpski Dubrovnik“ i „srpska Crna Gora“, sa sve pripadajućom slanom vodom, ali avaj: ni Hrvati ni Crnogorci se s time nikako nisu slagali. Onda je proklete 2006. zakucan poslednji ekser u kovčeg prirodnog hegemonističkog prava Srba: „otcepila“ se Crna Gora.
I upravo je u vreme uspešnog crnogorskog referenduma za obnovu državne nezavisnosti Aleksandar Vučić, tada još revnosni Šešeljev radikal, poručio da je crnogorska nezavisnost samo privremena. Što će reći, i da je period Srbije bez mora privremeno stanje.
Od momenta kada je postao potpredsednik srpske vlade, pa do dana današnjeg, Vučić je pozivao građane Srbije da ne letuju na „hrvatskom moru“. Crnogorsko more nije pominjao, a ovih smo dana saznali i zbog čega.
„Lakše bismo odgovorili da imamo more. Zato nemamo more, zato su odvojili Crnu Goru od Srbije, zato Pašiću nisu dali izlaz na more, iako se borio svim srcem“, rekao je Vučić za nešto što se zove medijem u Srbiji.
Dakle, tradicionalna belosvetska zavera protiv Srbije u svim epohama postojanja Planete je dala efekta. Posle onolikih klipova u točkove, ubacivali su nam i klipove u peraja, a od srpskog naroda je i ta istina skrivana. Eh, da Srbija ima more, gde bi joj kraj bio?&nbsp;
Ne bi bilo ni korupcije, ni rasprodaje prirodnih resursa, ni nerešenih ubistava političkih protivnika; ne bi bilo ni rušenja nadstrešnice, ni izbegavanja odgovornosti za to; ne bi se kršio zakon da bi se omogućilo rušenje „Jugoslavije“ ili „Generalštaba“; ne bi se zidali najveći zagađivači u plodnoj ravnici Vojvodine, dočim bi tamošnji veliki gradovi zasigurno imali pitku vodu; ne bi se noću rušilo u Savamali, ne bi niko tražio dva minuta snimka s naplatne rampe, niko ne bi pitao da li je zaista bio pijan pilot srušenog helikoptera; ne bi kriminalci mleli ljude, ne bi „navijači“ divljali, ne bi maskirane barabe „menjale“ policiju u uniformama...&nbsp;
Da ima mora, mislite da bi se osetilo što su nekompetentni duduci i vlasnici pečenjara uništili sistem Elektroprivrede Srbije? Eh, da je mora, ne bi Kinezi u njihovim proizvodnim otrovima zagađenoj Istočnoj Srbiji imali, maltene, svoju državu. Da ima mora, ne bi Kinezi i Rusi iznosili srpsko zlato i druge rude uz simboličnu nadoknadu. Uz more, kako bi Rusi držali špijunski centar u Nišu i kako bi dirigovali srpskim „političarima“ kao pačjom školom? Da ima mora, „Ćacilend“ bi mogao da se baškari i na plaži. Sve to, i još svašta. Samo zbog nemanja mora.
Čak je i onaj kanal Moravom do Egeja ostao negde u brojnim radikalskim planovima kojih je toliko bilo da su, jamačno, neki prosto zaboravljani, a kako bi tek Srbija odgovorila da bar do mora može Moravom. Odgovor bi, ima li mesta sumnji, bio moćan.&nbsp;
I da ne pominjemo Kosovo, tu rak-ranu srpske stvarnosti od Nikolaja Velimirovića naovamo, Kosovo kojeg je Srbija istorijski „imala“ još kraće nego more, ali ga sada zasigurno nema – zato što nema more. Dobro, ima Matiju Bećkovića, i to je nešto.
Na more, koje su im zlikovci uzeli, Srbi, dabome, imaju svako pravo. Kao i na Crnu Goru koja je, kao što je opštepoznato, srpska država, a Crnogorci ne postoje, i svako ko drugačije kaže je Milogorac i kopile iz Titovog Jajca. Poznata je ta doktrina iz „Načertanijem“ zagađenog srpskog uma, koja, opet, postaje sve glasnija kako ovovremena, aktuelna, živuća država Srbija zbog svoje nesposobne i zapadnoazijskim bezbednosnim službama instruisane vlasti doživi kakav politički poraz.
Ruku na srce, imaju Srbi pravo i na grčko more, što zbog Krfa i Soluna, što zbog pokojnog jagodinskog siledžije Palme koji je dobio „srpsko parče“ plaže za „plićak – kolo“ u Paraliji. Muka je, međutim, što je Grčka em daleko, em vojno i politički kudikamo moćnija, pa bi ćar pojeo vajdu. Ne računamo nedavno na društvenim mrežama lansiranu tezu da Srbija, iz nepoznatih razloga, ima pravo na – recimo, autor nije tačno zapamtio - četvrtinu Krita: fantazije u stilu Deretića ipak nisu postale zvanični stav Beograda. Još.
Više je nego zanimljiva ta potreba da se umesto u stvarnosti živi u kompleksima i izmišljenoj istoriji upodobljenoj da opravda svako bivše i buduće nepočinstvo. Nesrećni zbog onog što nemaju i što nije njihovo, zanemaruju ono šta imaju i šta propada jer je tuđe slađe. Ali, to je već stvar one grane medicine koja se bavi psihičkim zdravljem, i, u nekim slučajevima, krivičnog prava.
Ono o čemu može jedan medijski tekst da raspravlja je pitanje niza političkih i ekonomskih neuspeha današnje srbijanske vlasti, koji se maskiraju aktuelizovanjem davno sklonjenih pitanja iz prošlosti ili buđenjem tek zakopanih aveti balkanskih mržnji i sukoba. Nemoć Srbije da se uobroči u sopstveni guber i dvorište, koje u mnogim njenim delovima danas zvrji avetinjski prazno, problem je za komšije koje „imaju more“ ili već nešto što vazda nezasitim radikalima treba. Ali, čini se još više, to je problem za samu Srbiju, koja odbija i izbegava napredak i sreću, jureći rep sopstvenih fantazija i slobodnom rukom pisanih hegemonističkih noćnih polucija.
„Nihil est in intellectu, quod antea non fuerit in sensu“, napisao je odavno Džon Lok. „Nema ničega u intelektu što pre toga nije bilo u čulima“. I možda baš to pokazuje problem s intelektom, ne samo u današnjoj Srbiji već i u nekim drugim državama uspostavljenim na ovom zlosrećnom parčetu Raja – jer im kroz čula nije prošla istina i stvarnost, već frustracijama pogurana izmišljotina, što neverovatnija to za primaoca stvarnija.
Tako i ova priča o moru: mora da prođe kroz čula, kakva-takva, da bi mogla da bude predstavljena kao noćna mora i razlog nekih budućih neuspeha. Ali, noćne more se često završe enurezom. Mislite o tome, Vrhovni komandante.

More i noćne more

Sedamdesetogodišnji Božidar Šundić poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se danas, oko 12:15 sati, dogodila u nikšićkoj Župi, saopšteno je nezvanično iz Uprave policije.
Do nesreće je došlo kada je automobil kojim je upravljao Šundić, iz za sada neutvršenih razloga, sletio sa puta.
Kako prenosi RTCG, riječ je o bivšem generalnom direktoru Javnog servisa. Njegovo vozilo nađeno je pored puta u Župi, a kako prenosi taj medij informacije iz policije, pretpostavlja se da je doživio srčani udar tokom vožnje.
U policiji kažu da utvrđuju uzrok nesreće.
Šundić je bio na čelu RTCG od 2018. godine do 2021. godine.&nbsp;
Šundić je bio diplomirani inženjer, dugogodišnji novinar i urednik više crnogorskih medija.&nbsp;

Nikšić: Poginuo bivši generalni direktor RTCG Božidar Šundić

Bosanskohercegovački novinar i televizijski voditelj Adnan Rondić tvrdi da je postojao "Sarajevo safari", snajperski lov na ljude u Sarajevu devedesetih sa kojim se sumnjiči da je povezan i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, te da je sramna činjenica da pred državnim sudom ne postoji nijedna podignuta optužnica za opsadu glavnog grada BiH.
- Duboko vjerujem da je postojalo nešto što se naziva "Sarajevo Safari", ili što bi jedan Sarajlija rekao možda je ispravnije bilo reći "Sarajevo hunting" (Sarajevo lov). Nijesu oni nas samo promatrali i fotografisali kao na safariju, već su nas ubijali. Preživio sam opsadu Sarajeva i ostao sam bez 28 članova porodice, uključujući i moga oca i odlično znam da je ovo što se tvrdi istina i ovo nije prvi put da se pominje "Sarajevo Safari" - rekao je Rondić.
On je napomenuo da državno tužilaštvo nije podiglo nijednu optužnicu za opsadu Sarajeva.
- Imamo četiti haške presude i desetine hiljada dokumenata dokaza. I sam sam dokaz i spreman da svjedočim što su građani Sarajeva proživljavali u te četiri godine krvave opsade. Međuti, Državno tužilaštvo BiH neće, ili ne postoji interes da se stavi tačka barem dijelom na ono što se dešavalo 90-ih i to stvara frustraciju - istakao je Rondić.
Prema njegovim riječima, "Sarajevo safari" ponovo je otvorila rane, aktualizovala teške dane... Živimo, kako kaže, nedovršeni mir ili zamrznuti konflikt koji ne dozvoljava da se krene dalje.
- Treba se nadati da ćemo daći snage i mehamizme da izađemo iz ovog začaranog kruga. Ne smijemo odustati - poručio je Rondić.
<h2>Vrijeme je za reset</h2>
Komentarišući relativizaciju antifašističkog nasljeđa kao i normalizaciju narativa koji veličaju nacionalističke i klerikalne strukture, Rondić kaže da oni nijesu novi.
- Kroz istoriju su se mijenjali njihovi akteri, komunikacijski kanali putem kojih su dolazili do javnosti, ali oni postoje vjekovima, počev od porodice, baštini ih obrazovni sistem, mediji, crkva, akademska zajednica... Postoje i oni koji na takvu vrstu paradigme ne pristaju, ali bojim se da su društva dominantno sklona takvoj vrsti narativa koji ne pospješuju život u ovom dijelu svijeta - istakao je Rondić.
Podsjetio je na nedavni izliv mržnje bivšeg predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika o muslimanima.
- To nije nešto što mu je tom trenutku palo na pamet. "Niko krupno ko Turčin ne laže" zvuči poznato i te kako i u Crnoj Gori. Riječ je o starim narativima - naveo je Rondić.
On ističe da je vrijeme za neku vrstu reseta i da svim ljudi na ovim prostorima, pa i takozvane elite treba da se pogledaju u ogledalo i postave pitanje "Gdje smo mi to sada"?
- Važno je da svi, ako ne iz moralnih, onda iz pragmatičnih razloga pogledamo gdje nas ovakva vrsta narativa vodi. Ja bih bio skloniji da to radimo iz moralnih, etičkih razloga, ali neka za početak iz ugla elita budu praktični razlozi - kazao je Rondić, dodajući da je to proces koji će trajati, ali da ne smijemo odustati.
On je stava da nacionalizam i revizionizam nikada nijesu otišli sa scene. Ponekad se smanji, ali elite, smatra on, koriste tu vrstu narativa jer znaju da takav narativ još nalazi na plodno tlo.
- Imate primjer predizborne kampanje za predsjednika bh. entiteta Republika Srpska - svi kandidati, posebno dvojica glavnih se skoro isključivo obraćaju jednom biračkom tijelu - Srbima. Znaju odakle bi podrška mogla doći. Koriste narative koji ni njima nisu daleki i mrski i onda imamo situaciju kakvu imamo - naglasio je Rondić.
<h2>"Bez značajnih promjena u RS nakon izbora"</h2>
On ne očekuje značajnije promjene u RS nakon ovih izbora, čak i ako kandidat opozicije pobijedio. Međutim, smatra da mogu pokazati određene trendove.
- Bojim se da oko većine ključnih stvari neće biti suštinske razlike. Možemo dobiti umivenijeg, pitomijeg čovjeka na čelu bh. entiteta RS, ali to su samo izbori za čelnu poziciju. Rezultati mogu biti svojevrsni test onoga što može uslijediti na opštim izborima u BiH 2026. godine - rekao je Rondić.
Ima, dodaje on, nekoliko ključnih karakteristika ovih izbora. Ipak je, kako ističe, pobijedila država.
- Onog momenta kada je Milorad Dodik osuđen na jednogodišnju kaznu zatvora rekao je da je neće prihvatiti, kao ni odluku Centralne izborne komisije koja mu je uskratila mandat. Rekao je da neće biti izbora, te da i ako ih bude na njima neće učestvovati. Međutim, prihvatio je presudu suda, platio je jednogodišnju kaznu zatvora, očito prihvatio odluku Centralne izborne komisije i izbori se održavaju i na njima učestvuje kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata. Ovo mi je ključna karakteristika i njihova vrijednost - kazao je Rondić.
T.K.

Tag: strani-drzavljani

Realizovano 190 mjera prema strancima, 73 će morati da napuste zemlju

Policija upala u vilu u Kotoru: Protjerano 18 stranaca, osumnjičeni da su skidali novac sa računa u inostranstvu

Šaranović: U Crnoj Gori zakonito boravi 98.000 stranaca, od početka godine prinudno udaljeno 162

U oktobru boravak otkazan za 259 stranaca, naplaćeno 72.500 eura kazni

Juče otkazan boravak za 19 stranih državljana, šestoro protjerano, 90 prekršajno procesuirano

Šćepanović: Večerašnji skup neprijavljen i organizovan preko društvenih mreža, policija će obezbijediti mir

Po međunarodnim potjernicama u Baru i Herceg Novom uhapšeni strani državljani

Stranaca u Crnoj Gori duplo više nego prema popisu

Realizovano 190 mjera prema strancima, 73 će morati da napuste zemlju

Milošević: Nijesam ubio Kruščića, sa njim sam bio u dobrim odnosima

Ibrahimović sa princom Al Saudom: Fokus na ekonomskoj i trgovinskoj saradnji

Anđić stupila na dužnost ambasadorke Crne Gore u Slovačkoj: Mandat ću posvetiti daljem razvoju saradnje

PRATITE TVe UŽIVO