U Crnoj Gori, zaključno sa 4. februarom 2026. godine, upisano je 525 jahti, 45 više u odnosu na prošlu godinu, pokazuju podaci Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama.
Pod crnogorskom zastavom plove jahte u vlasništvu državljana i kompanija iz više od 40 zemalja, a najviše ih je iz Srbije - 162, odnosno 13 više nego prošle godine.&nbsp;
U vlasništvu građana ili kompanija iz Rusije je 114 plovila, a u crnogorski registar upisana su i ona iz Sjedinjenih Američkih Država, Italije, Ukrajine, Češke, Bjelorusije, Britanije, Austrije, Hrvatske, Estonije... Pored ostalih, jahte na našem primorju imaju i državljani sa Maršalskih i Djevičanskih ostrva.
Povećan je i broj jahti koje su u vlasništvu crnogorskih državljana, pa ih je na početku ove godine bilo 71.
Prema tipu vlasništva registrovanih plovila, dominiraju fizička lica. Oni su upisali čak 425 jahti, a preduzeća 100. Među njima su i brojni biznismeni iz Crne Gore i regiona.
U Crnoj Gori, upis plovila u Registar jahti regulisan je zakonima i propisima koji se odnose na pomorski saobraćaj i registraciju plovnih objekata.&nbsp;
Plovila u Registar jahti mogu upisati državljani Crne Gore, ali i stranci pod uslovom da ispunjavaju zakonske uslove i imaju prebivalište ili boravište u Crnoj Gori, kao i strane kompanije koje imaju predstavništvo ili registrovanu poslovnu aktivnost u Crnoj Gori.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rast broja jahti koje plove pod crnogorskom zastavom, najbrojniji vlasnici srpski državljani

Službenici Sektora granične policije sproveli su juče, na teritoriji cijele Crne Gore, pojačanu kontrolu kretanja, boravka i rada stranih državljana u okviru akcije „Stranac“, tokom koje su preduzete 184 represivne mjere zbog utvrđenih nepravilnosti.
Akcija je realizovana uz učešće svih organizacionih jedinica granične policije, a u njenom okviru jedan strani državljanin je protjeran iz Crne Gore, dok je jedan prinudno udaljen.
Pored toga, policija je otkazala boravak za 31 stranog državljanina, inicirala prestanak privremenog boravka za 25 osoba, donijela 16 rješenja o povratku, te izdala 109 prekršajnih naloga, odnosno podnijela prekršajne prijave.
Iz Uprave policije saopšteno je da je od početka 2025. godine, u okviru iste akcije, ukupno preduzeto 917 represivnih mjera prema stranim državljanima.
U tom periodu podnijeto je ili izdato 509 prekršajnih prijava i naloga, donijeto 117 rješenja o povratku, dok je 13 stranih državljana prinudno udaljeno, a još 13 protjerano iz Crne Gore.
Takođe, boravak je otkazan za 99 stranih državljana, dok je za 166 lica iniciran postupak prestanka privremenog boravka.
Akcija „Stranac“, kako je saopšteno, sprovodi se kontinuirano sa ciljem suzbijanja nezakonitog boravka i rada stranih državljana, kao i jačanja bezbjednosti i poštovanja važećih propisa u Crnoj Gori.

Portal ETV

1250x600

1084x550

Od početka godine protjerano 13 stranih državljana, donijeto 117 rješenja o povratku

Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je proglas kojim se dodatno ograničava ulazak stranih državljana u Sjedinjene Američke Države, saopštila je danas Bijela kuća.
SAD su uvele potpuna ograničenja za državljane pet zemalja – Burkine Faso, Malija, Nigera, Južnog Sudana i Sirije – pored prethodno objavljene liste od 12 zemalja, navodi se u saopštenju Bijele kuće, prenosi Rojters.
Potpuna ograničenja uvedena su i za pojedince koji posjeduju putne dokumente izdate od strane Palestinske uprave.

Tramp dodatno ograničava ulazak stranih državljana u SAD

Inspektor za strance Granične policije Đ.B. (29) uhapšen je zbog sumnje da nije kontrolisao strane državljane koji rade na gradilištima u Kolašinu i tako sebi pribavio imovinsku korist.
- Sumnja se da je Đ.B. u svojstvu službenog lica, prilikom kontrole stranih državljana koji rade na gradilištima u opštini Kolašin kontinuirano tokom druge polovine 2025. godine, nevršenjem svoje službene dužnosti i nepreduzimanjem mjera i radnji koje je bio dužan da učini, omogućio stranim državljanima boravak i rad suprotno Zakonu o strancima, na koji je način pribavio protivpravnu imovinsku korist za sebe i drugoga - saopšteno je iz Uprave policije.
Njemu se na teret stavlja zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju, a procesuiran je u okviru akcije kodnog naziva „Baku“.
Oni poručuju da šalju jasnu poruku da je proces integriteta nužnost i konstanta.
- Kako za otkrivanje nezakonitog djelovanja i zloupotreba policijskih službenika iz prethodnog perioda, tako i u aktuelnom periodu, te će se odlučno i neselektivno suprotstaviti korupciji i zloupotrebama koje dolaze iznutra i nastaviti preduzimanje kontinuiranih aktivnosti na otkrivanju i suzbijanju koruptivnih i drugih krivičnih djela koji urušavaju integritet policijske organizacije u cilju uspostavljanja stabilnijeg društvenog ambijenta i vraćanja povjerenja u rad institucija - dodali su u policiji.

Kolašin: Uhapšen inspektor za strance zbog sumnje da nije kontrolisao strane državljane koji rade na gradilištima

Inicijativa DPS-a da EU vodi proces provjere biračkih spiskova država Zapadnog Balkana u potpunosti je u duhu onoga što već godinama CeMI predlaže sa srpskim nevladinim organizacijama CRTA i CeSID. Naša inicijativa, jasno ukazuje da se birački spiskovi moraju uparivati regionalno, jer je problem prekograničnog glasanja sistemski, organizovan i ne može ga riješiti nijedna država sama – kazao je za Pobjedu analitičar i predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja Zlatko Vujović, pozivajući i druge partije u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i širom regiona da podrže tu inicijativu i da kroz svoje političke i evropske kontakte insistiraju da ona postane dio obaveznih EU uslova u procesu integracija.
DPS je najavio da će početkom naredne godine pokrenuti inicijativu u Briselu koja se tiče provjere i uparivanja biračkih spiskova u državama Zapadnog Balkana, da će tražiti da eksperti EU rade na uparivanju biračkih spiskova, te da svaka država – Srbija, BiH i Crna Gora – treba da otvori svoje spiskove i omogući njihovu međusobnu razmjenu, kako bi se spriječio nastavak izbornog turizma.
Na pitanje koliko je najavljena inicijativa DPS-a slična onoj koju je ranije podnio CeMI sa organizacijama CRTA i CeSID, Vujović je kazao da je ta inicijativa u potpunosti u duhu onoga što već godinama predlažu te tri organizacije.
<h3>PROBLEM</h3>
- Nakon krađe lokalnih izbora u Srbiji i masovnog nezakonitog upisivanja birača, posebno na tromeđi Srbija – Bosna i Hercegovina – Crna Gora, postalo je jasno da se radi o najvećem problemu integriteta izbora u regionu. I ne samo kada je riječ o ovim zemljama. Taj problem postoji, istina u manjem obimu i na tromeđi Albanija – Kosovo – Sjeverna Makedonija, ali i u Moldviji, Kakvkazu. To je postao dominantan trend kada je riječ o pokušajima prekrajanja izborne volje. Međutim, iako je ovakvih slučajeva bilo i decenijama unazad, niko to nije izveo u tolikom obimu, i uz angažovanje gotovo kompletne državne administracije kao srpske vlasti na lokalnim izborima u Srbiji. Tako da je problem dobio na vidljivosti i upalio alarm – kazao je Vujović.
Istakao je da njihova, zajednička inicijativa nevladinih organizacija, jasno ukazuje da se birački spiskovi moraju uparivati regionalno, jer je problem prekograničnog glasanja sistemski, organizovan i ne može ga riješiti nijedna država sama.
- U tom smislu, stav DPS-a vidim kao podršku inicijativi koju smo mi već pokrenuli, i dobro je što politički akteri prepoznaju njen značaj. Pozivam i druge partije u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i širom regiona da je podrže i da kroz svoje političke i evropske kontakte insistiraju da ona postane dio obaveznih EU uslova u procesu integracija – istakao je Vujović.
Upitan kakav ishod inicijative DPS-a očekuje, Vujović je rekao da vjeruje da će inicijativa dati podsticaj za ozbiljniji dijalog na nivou EU, posebno ako je velike evropske partijske porodice podrže.
- Međutim, suštinski, ishod zavisi od toga da li će se više političkih aktera u regionu jasno izjasniti da žele transparentne biračke spiskove i da se prekogranične zloupotrebe iskorijene.
Prema njegovim riječima, ono što je važno razumjeti jeste da se inicijativa CeMI-ja, CRTA-e i CeSID-a mora posmatrati kao grudva snijega bačena sa vrha planine.
- Te tri organizacije same po sebi nemaju političku snagu da nametnu rješenje državama u regionu, ali smo svjesno pokrenuli proces – pustili smo grudvu u nadi da će, uz naše stalne podsticaje, analize i javni pritisak, pokrenuti lavinu koja treba da dovede do stvarne političke i institucionalne promjene. U tom kontekstu, dobro je što se sada i politički akteri, poput DPS-a, priključuju toj temi. To samo potvrđuje da je inicijativa prodrla u javni i politički prostor. Pozivam i druge partije da je podrže i da kroz svoje partnere u Evropskom parlamentu pomognu da se pitanje regionalne provjere biračkih spiskova nametne kao obavezan kriterijum u procesu evropskih integracija – istakao je Vujović.
Na pitanje što očekuje u pogledu saradnje Srbije, BiH i Crne Gore po tom pitanju, posebno imajući u vidu da do sada nije bilo volje Srbije da sarađuje, Vujović je rekao da je realno očekivati da se ovaj problem ne može riješiti bez obavezujuće uloge Evropske unije.
- Do sada nije bilo političke volje, posebno ne u Srbiji, da se otvore spiskovi i provjere nezakonito prijavljeni birači. Danas imamo situaciju da se hiljade autobusa birača dovozi na tromeđu Srbija – BiH – Crna Gora, gdje veliki broj njih ima nezakonito prijavljeno prebivalište, često na adresama na kojima nikada nijesu živjeli. To je direktan napad na integritet izbora u sve tri zemlje. Zato i insistiramo da EU preuzme inicijativu da proces regionalne provjere biračkih spiskova postane moguć, jer jedino tako možemo doći do rezultata. Pod pritiskom EU, vjerujem da će i Srbija morati da sarađuje – kazao je Vujović.
On je, na pitanje zašto MUP Crne Gore nije reagovao na podatke koje je CeMI dostavio o biračima koji glasaju u više država, rekao da je to pitanje za institucije, ali je, kako je kazao, jasno da je nedostajala politička volja da se problem riješi.
<h3>KONKRETNO</h3>
- CeMI je MUP-u dostavio konkretne slučajeve, više od 3.000, sa dokazima da isti birači glasaju u Crnoj Gori, Srbiji, a ponekad i u Bosni i Hercegovini, što je zakonski nemoguće i mora rezultirati brisanjem iz biračkog spiska Crne Gore, jer biračko pravo proizilazi iz državljanstva i prebivališta. U slučaju Crne Gore i Srbije ne postoji mogućnost posjedovanja dvojnog državljanstva, tako da svi oni koji su se našli u oba biračka spiska nezakonito posjeduju crnogorsko državljanstvo i nezakonito glasaju. U slučaju provjere biračkog spiska za opštinu Herceg Novi utvrđeno je da je čak 10,5 odsto birača nezakonito upisano u birački spisak, a da postoje 82 slučaja lica koja glasaju u sve tri zemlje. Umjesto da institucije iskoriste priliku da otkriju i procesuiraju masovne zloupotrebe, desilo se suprotno – kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, Agencija za zaštitu ličnih podataka uključila se u proces na način koji je doveo do toga da naloži MUP-u da uništi dokumentaciju i dokaze o zloupotrebama biračkog prava i državljanstva.
- Prema informacijama koje smo dobili, MUP je taj nalog i izvršio. Na taj način su uništeni ključni dokazi o masovnim izbornim zloupotrebama i mogućem kriminalnom djelovanju, čime je nanesena ogromna šteta ne samo izbornom integritetu, već i mogućnosti da se ti slučajevi ikada do kraja istraže – rekao je Vujović.
Kazao je da su, istovremeno, i institucije u Srbiji doprinijele opstrukciji.
- Vlada Srbije je značajno otežala softversku provjeru prebivališta i biračkog prava, čime je praktično onemogućila istraživačima, organizacijama i zainteresovanoj javnosti da dođu do dokaza o postojanju ovih prekograničnih zloupotreba. Prema projekcijama iz studije CeMI-ja ukupan broj lica koja se bez pravnog osnova nalaze u biračkom spisku Crne Gore kreće se između 83.000 i 114.000 birača.
Do ove procjene dolazi se kombinovanjem dvije kategorije: prvo, između 21.000 i 22.000 crnogorskih državljana koji žive van države i čije je prebivalište „upitno“, odnosno faktički ne žive u Crnoj Gori, i drugo – 62.000 do 92.000 građana koji su nakon 3. juna 2006. godine stekli državljanstva Srbije, BiH, SAD ili država EU, a da, suprotno zakonu, nijesu brisani iz crnogorskog registra državljana. Studija jasno pokazuje da ukupni potencijalni uticaj ove kategorije na birački spisak iznosi do 114.000 upisa, što je razmjera koja duboko narušava zakonitost i integritet izbornog procesa u Crnoj Gori – istakao je Vujović.
Kazao je da je riječ o ogromnom problemu, a dosadašnja praksa, kako je istakao, pokazuje da institucije same od sebe neće riješiti problem, već da je potrebna spoljna, nezavisna kontrola – idealno kroz Evropsku uniju – kako bi se spriječile sistemske, organizovane manipulacije biračkog prava u regionu.
<h3>Čista politička kalkulacija</h3>
Na pitanje zašto godinama izostaje politička volja da se srede birački spiskovi, Vujović je rekao da je razlog vrlo jednostavan - radi se o čistoj političkoj kalkulaciji.
- Sve dok značajan broj birača može da glasa na osnovu fiktivnog ili nezakonitog prebivališta, postojala je procjena da takvo stanje ide u korist određenim političkim strukturama. Nekadašnja opozicija je godinama najglasnije zahtijevala da se ovaj problem riješi, ali od trenutka kada je postala vlast, to interesovanje je gotovo potpuno nestalo. Razlog je jasan: sada i nova vlast procjenjuje da joj ovakvo stanje može pomoći da zadrži ili ojača političku poziciju – kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, analize CeMI-ja i operativne procjene sa terena, pokazuju da dominantna većina onih koji nezakonito glasaju u Crnoj Gori jesu lica koja, pored srpskog, imaju i nezakonito crnogorsko državljanstvo, uz veliki broj onih koji imaju ne manje od dva prebivališta.
- Samo u Srbiji živi najmanje 30.000 takvih birača koji redovno dolaze u Crnu Goru i koriste biračko pravo, dok se dodatno ne računaju oni koji žive u Crnoj Gori, ali su nezakonito nosioci crnogorskog državljanstva. Procjena dijela političkih struktura – i bivših i sadašnjih – jeste da ova grupa birača u velikoj mjeri može opredijeliti ishod izbora. Umjesto da se taj problem zaustavi, sve češće se čuju inicijative dijela vlasti o uvođenju dvojnog državljanstva Crne Gore i Srbije, što bi vjerovatno dovelo do dramatične eskalacije postojećeg problema. U tom slučaju govorili bismo o stotinama hiljada birača sa pravom glasa u Crnoj Gori, iako ne žive u državi. To bi u potpunosti obesmislilo birački spisak i izborni proces. Zbog toga je jasno da se ovaj problem ne može riješiti bez snažnog evropskog angažmana. Samo EU, kroz obavezujuće standarde i stroge kontrole, koje podrazumijevaju upoređenje biračkih spiskova, moguće i na EU nivou, može natjerati države regiona da prekinu praksu masovnih zloupotreba. Ulaskom Crne Gore u EU taj proces će se vjerovatno ubrzati – istakao je Vujović.

Vujović: Proces regionalne provjere biračkih spiskova da bude obavezan kriterijum u procesu evropskih integracija

Službenici Uprave policije su tokom prethodne sedmice, u okviru akcije “Stranac” realizovali 190 represivnih mjera prema stranim državljanima, a 73 će morati da napuste zemlju.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, otkazan je boravak za 16 stranih državljana, donijeto 26 rješenja o povratku lica, protjerana su i prinudno udaljena po tri strana državljanina.
I- niciran je prestanak privremenog boravka za 25 stranih državljana i izdato 117 prekršajnih naloga, odnosno podnijeto prijava.
Od početka 2025. godine, u okviru akcije Stranac donijeto je 14.340 represivnih mjera u okviru kojih je: podnijeto 9.391 prekršajna prijava, odnosno izdato naloga, donijeto 1.476 rješenja o povratku lica, prinudno udaljeno 193 lica, dok je 170 stranih državljana protjerano iz Crne Gore. Otkazan je boravak za 1.756 lica, dok je za 1.354 lica iniciran prestanak privremenog boravka - navedeno je u saopštenju policije.

Realizovano 190 mjera prema strancima, 73 će morati da napuste zemlju

Službenici Uprave policije su juče u Kotoru juče su izvršili ciljanu kontrolu jednog stambenog objekta u kojem je zatečeno 18 stranih stranih državljana, bez prijavljenog boravka, a koji su protjerani iz Crne Gore.
Policijski službenici su ovom prilikom kontrolisali pet osoba iz Ukrajine, četiri iz Njemačke, tri &nbsp;iz Rusije, dva iz Austrije, i po jednu iz Azerbejdžana, Turske, Estonije i Sirije i utvrdili da nemaju prijavljen boravak na teritoriji Crne Gore.
- Izvršenim pretresom navedenog objekta u saradnji sa službenicima Grupe za visokotehnološki kriminal, pronađena je i oduzeta veća količina računarske opreme i mobilnih telefona, kao i 5.520 eura - saopšteno je iz Uprave policije.
Sumnja se da su oni prethodno iznajmili vilu u kojoj su boravili, instalirali tehničku opremu, te putem interneta vršili prevare skidajući novac sa računa fizičkih lica iz inostranstva.&nbsp;
Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koji je naložio da mu se spisi predmeta dostave na ocjenu i mišljenje, te da se sprovedu odgovarajuća vještačenja oduzetih predmeta, nakon čega će se izjasniti o pravnoj kvalifikaciji djela.&nbsp;
- Službenici Sektora granične policije u Tivtu su prema ovim licima preduzeli represivne mjere i radnje iz Zakona o strancima i njima su uručeni prekršajni nalozi a potom donijeta rješenja o otkazu boravka sa zabranom ulaska u Crnu Goru, nakon čega su pomenuta lica napustila teritoriju Crne Gore - poručeno je iz Uprave policije.

Policija upala u vilu u Kotoru: Protjerano 18 stranaca, osumnjičeni da su skidali novac sa računa u inostranstvu

Ministar unutršanjih poslova Danilo Šaranović je saopštio i da 97.995 stranaca ima odobren privremeni i stalni boravak u Crnoj Gori u skladu sa Zakonom o strancima. U prvih devet mjeseci ove godine kontrolisano je 36.0000 stranih državljana, donijeto je 1.295 rješenja o povratku, 141 rješenje o protjerivanju, a iz države su prinudno udaljena 162 stranca.
Šaranović je, odgovarajući na pitanja poslanika u parlamentu, kazao da u Crnoj Gori dozvolu za privremeni boravak ima 26.539 stranaca, &nbsp;dozvolu za privremeni boravak i rad ima 41.792, dok stalni boravak ima 29.664 stranaca
- Zemlje porijekla stranaca koji u Crnoj Gori borave po osnovu odobrenog privremenog boravka, a koji su najzastupljeniji u Crnoj Gori, su: Ruska Federacija, Republika Srbija, Turska, Bosna i Hercegovina, Republika Kosovo. Takođe, po osnovu privremenog boravka u Crnoj Gori borave i državljani drugih država, ali u znatno manjem broju - rekao je Šaranović u parlamentu.
Kada je u pitanju stalni boravak koji stranci imaju u Crnoj Gori, ministar kaže da su najzastupljeniji državljani Srbije, Bosne i Hercegovine, Republike Kosova, Hrvatske i Ruske Federacije.
- Tako je u Crnoj Gori 20.793 državljana Ruske Federacije ima odobren privremeni i stalni boravak; 23.980 državljana Republike Srbije ima odobren privremeni i stalni boravak; 13.506 državljana Turske ima odobren privremeni i stalni boravak; 7.287 državljana Bosne i Hercegovine ima odobren privremeni i stalni boravak; 4.023 državljana Kosova ima odobren privremeni i stalni boravak - saopštio je Šaranović.
On je rekao da je, prema podacima iz Registra prijave boravka do 90 dana, u prvih devet mjeseci prijava boravka izvršena za 2.476.729 stranih državljana (2,4 odsto više u odnosu na isti period 2024. godine).&nbsp;
- Najviše prijava izvršeno je za državljane Srbije – 434.850, Rusije – 196.861, Bosne i Hercegovine – 192.233, Turske – 157.895, Njemačke – 146.896, Kosova – 78.504, Ukrajine – 78.356 i Albanije – 42.367 - istakao je Šaranović.
<h2>Kontrole i rješenja</h2>
Šaranović je rekao da je za devet mjeseci 2025. godine, prilikom izvođenja samostalnih i zajedničkih akcija pod nazivom „Pojačana kontrola kretanja, boravka i rada stranih državljana“, kontrolisano više od 36.000 stranih državljana.
- Službenici Sektora za borbu protiv kriminala su u periodu od 1. januara do 1 oktobra 2025. godine nadležnim tužilaštvima procesuirali &nbsp;696 stranih državljana koji su počinili 673 krivična djela. U najvećem broju, strani državljani kao počinioci krivičnih djela potiču iz: Srbije – 191, Turske – 93, Kosova – 63, Rusije – 61 i BiH – 49 - saopštio je Šaranović.
U prvih devet mjeseci ove godine ograničena je sloboda kretanja smještajem u Prihvatilište za strance u Spužu za 106 stranih državljana, podnijeto ili izdato 8.479 prekršajnih prijava i naloga, naplaćeno 538.764 eura novčanih kazni po prekršajnim nalozima, donijeto 1.295 &nbsp;rješenja o povratku, 141 rješenje o protjerivanju.
Prinudno je, navodi Šaranović, udaljeno 162 stranaca, donijeto je 1.526 rješenja o otkazu boravka do 90 dana, podnijeto 1.287 inicijativa za prestanak privremenog boravka stranim državljanima i dato 9.499 negativnih mišljenja za odobrenje/produženje &nbsp;privremenog boravka
- Takođe, za 791 lice nije dozvoljen ulazak u Crnu Goru na graničnim prelazima, dok je doneseno i 296 rješenja o zabrani ulaska u Crnu Goru shodno članu 8 stav 1 tačka 9 Zakona o strancima (ako to zahtijevaju razlozi nacionalne, odnosno unutrašnje bezbjednosti ili javnog zdravlja). U istom periodu, prilikom kontrole stranih državljana zaposlenih u različitim privrednim društvima, samostalno ili u saradnji sa nadležnim inspekcijskim službama, od ukupno 1.526 slučajeva otkaza boravka do 90 dana, policijski službenici su donijeli 1.470 rješenja o otkazu boravka zbog neposjedovanja dozvole za privremeni boravak i rad u Crnoj Gori, u skladu sa članom 35, stav 1, tačka 5 Zakona o strancima (slučajevi kada stranac koristi boravak suprotno svrsi za koju mu je odobren) - kazao je Šaranović.
<h2>"Srpiječena eskalacija sukoba, traga se za onima koji su uništavali imovinu stranaca"</h2>
Odgovarajući na pitanje poslanika Bošnjačke stranke (BS) Amer Smailović koje mjere je MUP preduzelo u cilju očuvanja reda i mira i bezbjednosti građana u Crnoj Gori nakon nedavnih incidenata na Zabjelu, Šaranović je rekao da je pravovremenom i odlučnom reakcijom Uprave policije uspostavljena kontrola nad svim registrovanim grupnim okupljanjima, čime je, tvrdi, spriječena dalja eskalacija sukoba i dodatno usložnjavanje bezbjednosne situacije.
Šaranović je rekao da je u ovom slučaju angažovan kompletan operativni sastav Uprave policije, kako u Podgorici, tako i u svim ostalim opštinama Crne Gore, radi sprečavanja narušavanja javnog reda i mira i vršenja krivičnih djela.
Podsjetio je da je jedna od ključnih mjera u cilju efikasne koordinacije sveobuhvatnih aktivnosti formiran Operativni štab za koordinisano praćenje i sprovođenje planskih aktivnosti usmjerenih na održavanje javnog reda i mira, sprečavanje vršenja krivičnih djela, te obezbjeđenje lične i imovinske sigurnosti svih građana.
- Svakodnevno je angažovan kompletan raspoloživi sastav Uprave policije radi praćenja dešavanja na teritoriji Crne Gore, posebno u vezi sa neprijavljenim javnim okupljanjima u Podgorici i drugim opštinama - istakao je Šaranović.
Osvrćući se na prijave o uništenju i oštećenju imovine koja je vlasništvo stranih državljana, Šaranović je rekao da policijski službenici, u saradnji sa nadležnim tužilaštvom, preduzimaju opsežne mjere i radnje u cilju identifikacije osoba koje su učestvovala u izvršenju tih krivičnih djela.
Ministar je podsjetio da su neposredno uoči protesta, koji je 28. oktobra održan u Podgorici protiv migracija, službenici Uprave policije priveli 11 osoba, među kojima je i devt maloljetnika.
&nbsp;- Ova lica su, pored određene količine narkotika, posjedovala i pirotehnička sredstva i druga sredstva koja se koriste u situacijama narušavanja javnog reda i mira u većem obimu. Takođe, na osnovu preduzetih aktivnosti, osam osoba je uhapšeno zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili krivična djela sa elementima izazivanja nacionalne i vjerske mržnje, nasilničkog ponašanja i narušavanja javnog reda i mira - dodao je Šaranović.
Uprava policije je, dodaje on, identifikovala i osumnjičenog da je na području opštine Zeta podmetnuo požar na vozilima državljana Turske.&nbsp;
- Takođe, Uprava policije je na osnovu preduzetih aktivnosti procesuirala i jedno lice iz Kotora zbog postupanja u odnosu na državljane Turske - naveo je Šaranović.
<h2>Reforma migracione politike</h2>
On je podsjetio da je Ministarstvo unutrašnjih poslova pripremilo, a Vlada Crne Gore krajem jula ove godine utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima. Ovaj Predlog zakona je 1. septembra ove godine dostavljen Skupštini Crne Gore na usvajanje.
- Osnovni razlog izmjene ovog zakona prepoznat je u okviru Poglavlja 24, tj. potrebno je da se omogući slobodno kretanje ljudi uz garantovanje njihove bezbjednosti. Takođe, pravnom tekovinom za Pregovaračko poglavlje 2 omogućava se građanima jedne države članice EU da rade u drugoj državi članici. Odnos prema tzv. radnicima migrantima EU mora biti isti kao prema domaćim radnicima kada su u pitanju uslovi rada, socijalne i poreske olakšice. Sloboda kretanja radnika svrstava se među temeljne principe Evropske unije i jedno je od četiri slobode unutrašnjeg tržišta - naveo je, pored ostalog, Šaranović.
Kako bi se preduzela zaštita i puna kontrola nacionalnog interesa Crne Gore, ministar navodi da je u Prijedlogu zakona definisan Vizni informacioni sistem (VIS).&nbsp;
- Na ovaj način Crna Gora se obavezuje da će uvesti dodatne sigurnosne mjere kako bi bolje provjeravala dolaske bez viza, postigla interoperabilnost između sistema i baza podataka koje se koriste u sadašnjem sistemu izdavanja viza. U drugoj fazi Crna Gora treba da započne rad na prikupljanju biometrijskih podataka u skladu sa zahtjevima budućeg članstva u Šengenskoj oblasti. U tom smislu, u ovom zakonu je propisano uspostavljanje i upravljanje VIS-om. VIS se koristi za prikupljanje, obradu, čuvanje i razmjenu podataka o vizama, obezbjeđivanje sigurnog i efikasnog procesa izdavanja viza, kao i olakšavanje saradnje organa državne uprave nadležnog za vanjske poslove sa Ministarstvom, Agencijom i policijom, te saradnje sa drugim državama i međunarodnim organizacijama u vezi sa kontrolom ulaska i boravka stranaca - pojasnio je Šaranović.
Ključna novina u Prijedlog zakona je, dodaje on, definisanje odredaba kojima će se omogućiti strancima da zahtjev za izdavanje dozvola za privremeni boravak i dozvola za privremeni boravak i rad mogu podnijeti u elektronskom obliku, preko informacionog sistema kojim upravlja Ministarstvo unutrašnjih poslova.
- Takođe, Predlogom zakona uveden je restriktivniji pristup odobravanju dozvola za privremeni boravak i rad, u smislu da će kategorija stranaca – preduzetnici i izvršni direktori – morati da imaju najmanje tri zaposlena sa ugovorima o radu na puno radno vrijeme. Zbog određenih zloupotreba koje su se dešavale u praksi, u ovom zakonu uvedena je obaveza da se uz zahtjev za izdavanje dozvole za privremeni boravak i rad prilaže i dokaz o izvršenim obavezama po osnovu poreza i doprinosa za vrijeme trajanja prethodne dozvole za privremeni boravak i rad. Na osnovu navedenog, jasno je da će se donošenjem ovog zakona izvršiti reforma kada su u pitanju migracije, koja je od suštinskog značaja za dalji put Crne Gore ka EU, kroz punu implementaciju preporuka iz izvještaja Evropske komisije, što će značajno doprinijeti nastavku evropskih integracija Crne Gore - poručio je Šaranović.

Šaranović: U Crnoj Gori zakonito boravi 98.000 stranaca, od početka godine prinudno udaljeno 162

U okviru akcije Stranac u oktobru su realizovane 1.824 represivne mjere usmjerene na kontrolu kretanja, boravka i rada stranih državljana u Crnoj Gori.
Tako je su donijeta 244 rješenja o povratku, 259 rješenja o otkazu boravka do 90 dana, 23 rješenja o protjerivanju stranih državljana, a prinudno je udaljeno njih 28. U Upravi policije dodaju i da su podnijete 92 inicijative za prekid privremenog boravka.
- Ukupan broj podnijetih prekršajnih prijava i izdatih prekršajnih naloga stranim državljanima je u oktobru iznosio 1.165 dok je istovremeno naplaćeno 72.500 eura novčanih kazni po izdatim prekršajnim nalozima - naveli su u policiji.
Naglasili su i da je pet stranih državljana smješteno u Prihvatilište za strance.
- Shodno sporazumima o vraćanju i prihvatanju lica čiji je ulazak ili boravak nezakonit, susjednim državama je u skraćenom postupku predato osam stranih državljana - zaključili su u policiji.

U oktobru boravak otkazan za 259 stranaca, naplaćeno 72.500 eura kazni

U okviru akcije Stranac juče je otkazan boravak za 19 stranih državljana, dok je njih šestoro protjerano, a 90 prekršajno procesuirano.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, njihovi službenici su realizovali 143 represivne mjere u okviru kontrole zakonitosti kretanja, boravka i radnog angažmana stranih državljana na teritoriji cijele države.
- U okviru ovih aktivnosti je podnijeto 90 prekršajnih prijava, odnosno izdato naloga, donijeta su 23 rješenja o povratku lica, tri su prinudno udaljena iz zemlje, dok su tri protjerana. Otkazan je boravak za 19 stranih državljana, a iniciran je prestanak privremenog boravka za pet - navodi se u saopštenju policije.
Prema njihovim riječima, od početka 2025. godine, u okviru akcije Stranac su podnijete 8.672 prekršajne prijave, odnosno izdato naloga, donijeto je 1.333 rješenja o povratku, prinudno je udaljeno njih 170, dok je 149 stranih državljana protjerano iz Crne Gore. Boravak je, ističu oni, otkazan za 1.576 osoba, dok je za 1.302 iniciran prestanak privremenog boravka.

Juče otkazan boravak za 19 stranih državljana, šestoro protjerano, 90 prekršajno procesuirano

Crna Gora može zaključiti pregovore o pristupanju Evropskoj uniji (EU) do kraja ove godine ako održi napredak u vladavini prava i političkoj stabilnosti, ocijenio je stalni izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru Marjan Šarec.
&nbsp;Šarec je danas, predstavljajući nacrt izvještaja o napretku Crne Gore Odboru za vanjske poslove (AFET) EP, istakao da Crna Gora ostaje najnaprednija kandidatska zemlja za članstvo u EU.
&nbsp;On je rekao da je prošle godine ostvaren opipljiv napredak, da su dodatna pregovaračka poglavlja privremeno zatvorena, čime je njihov ukupan broj dostigao 13.
&nbsp;Šarec je podsjetio da je Crna Gora postavila ambiciozan cilj – da zaključi pregovore o pristupanju do kraja 2026. godine.
&nbsp;- Ovaj izvještaj prepoznaje taj napredak. Istovremeno, jasno naglašava da odlučujuća faza procesa tek predstoji- ocijenio je Šarec.
&nbsp;On je rekao da Crna Gora ostaje potpuno usklađena sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući restriktivne mjere.
&nbsp;- Time potvrđuje svoju stratešku orijentaciju i geopolitičku pouzdanost. U vremenu pojačanog stranog miješanja, hibridnih prijetnji i dezinformacijskih kampanja, takvo usklađivanje šalje važnu poruku stabilnosti- kazao je Šarec.
&nbsp;On je istakao da srž procesa pristupanja ostaje vladavina prava i da su poglavlja 23 i 24 – Pravosuđe i osnovna prava te Pravda, sloboda i bezbjednost – i dalje ključna mjerila napretka.
&nbsp;Šarec je kazao da se u izvještaju poziva na dalje jačanje nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa, brže i transparentno imenovanje u pravosuđu i tužilaštvu i na održive rezultate u borbi protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala.
&nbsp;- Naglašavamo i potrebu za smanjenjem zaostalih predmeta u pravosuđu i za potpunim usklađivanjem vizne politike sa politikom EU- rekao je Šarec.
&nbsp;Prema njegovim riječima, u oblasti demokratije, izvještaj pozdravlja izmjene izbornog okvira, unapređenje nadzora nad finansiranjem kampanja i veću zastupljenost žena.
&nbsp;- Istovremeno, ukazuje na potrebu za konstruktivnim političkim dijalogom i stabilnošću, jer se reforme ne mogu efikasno sprovoditi bez saradnje između vlade i parlamenta- naveo je Šarec.
&nbsp;On je dodao da sloboda medija ostaje temeljna vrijednost.
&nbsp;- Osuđujemo sve oblike napada na novinare i ističemo važnost nezavisnih regulatornih organa i pluralističkog medijskog prostora. Civilno društvo mora biti uključeno u kreiranje politika – ne kao formalnost, već kao pravi partner- poručio je Šarec.
&nbsp;On je kazao da u socijalnoj sferi izvještaj bilježi kontinuiranu diskriminaciju ranjivih grupa i perzistentnost rodno zasnovanog nasilja.
&nbsp;Šarec je naveo da evropski put podrazumijeva i osiguravanje punog poštovanja osnovnih prava svih građana.
&nbsp;- Kada je riječ o ekonomiji, izvještaj pozdravlja učešće Crne Gore u Planu rasta EU za Zapadni Balkan i napredak u apsorpciji evropskih fondova. Podsticaćemo nastavak fiskalne odgovornosti, jačanje administrativnih kapaciteta i odlučnu borbu protiv korupcije u javnim nabavkama- rekao je Šarec.
&nbsp;On je dodao da je posebna pažnja posvećena životnoj sredini i energetici i da Poglavlje 27 ostaje jedno od najzahtjevnijih.
&nbsp;- Neophodni su konkretni koraci u pogledu poboljšanja kvaliteta vazduha, upravljanja otpadom, zaštite prirode i primjene klimatskih politika. Standardi zaštite životne sredine nijesu tehnički detalji – oni su dio evropskog identiteta i direktno su povezani sa kvalitetom života- istakao je Šarec.
&nbsp;On je ukazao da istraživanja javnog mnijenja pokazuju da gotovo 70 odsto crnogorskih građana podržava članstvo u EU.
&nbsp;- To je značajna poruka. Evropska perspektiva ostaje čvrsto ukorijenjena u društvu. Naš zadatak, kao Evropskog parlamenta, jeste da ostanemo dosljedni, pravedni i jasni- ocijenio je Šarec.
&nbsp;On smatra da je izvještaj uravnotežen, da prepoznaje postignuća, jasno identifikuje izazove i podstiče dalje reforme.
&nbsp;Šarec je istakao da je Crna Gora ostvarila značajan napredak.
&nbsp;- Međutim, konačni uspjeh zavisiće od održivih rezultata u oblasti vladavine prava, političke stabilnosti i sposobnosti da se strateški cilj članstva postavi iznad svakodnevne politike. Ukoliko se takva zrelost održi, cilj zaključivanja pregovora do kraja 2026. godine je dostižan- poručio je Šarec.
&nbsp;

Šarec: Crna Gora može do kraja godine zaključiti pregovore o pristupanju EU ako održi napredak u vladavini prava i političkoj stabilnosti

Legendarni Holanđanin, četvorostruki šampion Formule 1, sa samo 28 godina nagovijestio je da bi uskoro mogao da završi karijeru.
Maks Ferstapen sa Red Bulom ima važeći ugovor do kraja sezone 2028, koji mu garantuje 40 miliona eura godišnje. Kada primi posljednju platu, imaće 31 godinu, ali za razliku od Fernanda Alonsa i Luisa Hamiltona, ne vidi sebe kako se takmiči i u četrdesetim.
- Definitivno se vidim pri kraju karijere. Rekao bih da mi nova pravila ne pomažu da je produžim. Ipak, to mi je sve manje važno – zadovoljan sam svojim putem i onim što ostavljam iza sebe. Bez problema mogu sve da ostavim, već imam neke druge projekte - rekao je Ferstapen.
Jedan od projekata na koji je mislio je trka "24 časa Nirburgringa", u kojoj bi volio da učestvuje u skorijoj budućnosti. Riječ je o čuvenoj trci izdržljivosti koja se svake godine vozi 24 sata bez prekida na legendarnoj stazi Nirburgring u Njemačkoj, uključujući zahtjevnu dionicu Nordšlajfe dugu oko 20 kilometara. Učestvuju profesionalni i privatni timovi sa različitim klasama automobila, a trka je poznata po velikom broju krivina, promjenljivim vremenskim uslovima i izuzetno teškim uslovima vožnje danju i noću.
Ferstapen je istakao da bi radije više vremena provodio sa najbližima nego stalno bio na stazi.
- Kada imate 60 ili 70 godina, koga briga da li imate četiri ili deset titula? Kako starim, sve više želim da budem sa porodicom dok su svi tu. To čovjek vremenom shvati. Nedavno sam bio na skijanju sa prijateljima i porodicom i bilo je fenomenalno provesti nekoliko dana sa njima i uživati u životu. Želim da živim – život je samo jedan. Ne želim da provedem 25 godina za volanom. Možda ovo zvuči dramatično, ali ne želim da živim samo da bih se trkao - poručio je Holanđanin.
Mnogi su se nakon ovih izjava podsjetili njegovih riječi iz 2022. godine, kada je potpisao novi ugovor sa Red Bulom do 2028.
- Plan je da ostanem do 2028. Ne planiram da menjam tim. Srećan sam i tim je srećan. Ali nisam odlučio šta ću poslije 2028. Možda i stanem &nbsp;U Formuli 1 sam od 17. godine, to je mnogo vremena i mnogo sezona. Želim da se okušam i u drugim stvarima. Kada budem imao 31 godinu, ne znam da li ću tek tada biti na vrhuncu ili će početi pad. Volio bih da vozim i druge trke, poput onih izdržljivosti, da putujem… Možda ću željeti mirniji život i da vozim samo trke koje volim. Naravno, ako se 2028. budem borio za titulu, bilo bi glupo da tada odustanem. Teško je to sada znati - rekao je tada.
Prošle sezone Ferstapen je ostvario osam pobjeda, dok je Lando Noris imao sedam, ali je Britanac na kraju osvojio dva boda više i stigao do prve titule šampiona. U posljednjoj trci sezone, za Veliku nagradu Abu Dabija, Noris je bio treći, a Ferstapen prvi, što je 26-godišnjaku iz Bristola bilo dovoljno za titulu.
Nova sezona Formule 1 počinje 8. marta trkom za Veliku nagradu Australije u Melburnu. Prošle godine pobijedio je Noris, dok je Ferstapen na stazi "Albert Park" slavio 2023. godine.

Ferstapen najavio mogući odlazak iz F1

Viši sud u Podgorici potvrdio je presudu Osnovnog suda kojom je utvrđeno da bivša ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić nije dužna da nadoknadi štetu državi po osnovu presuda u korist smijenjenih direktora škola, odbivši žalbu kancelarije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.
Osnovni sud je sredinom decembra presudio da Bratić nije dužna da isplati više od 15.000 eura, koliko je država isplatila u 29 predmeta zbog nezakonite smjene direktora vaspitno-obrazovnih ustanova. Država je na tu odluku uložila žalbu, ali je Viši sud 6. februara odbio žalbu i potvrdio prvostepenu presudu.
Prema ranijem pisanju medija, Viši sud je ocijenio da činjenica da je Bratić istog dana razriješila veći broj direktora, među kojima i jednog koji je u međuvremenu preminuo, sama po sebi ne dokazuje postojanje namjere ili krajnje nepažnje.
Podsjećamo, bivši direktori, koje je Bratić smijenila 2021. godine, u više sudskih postupaka dobili su sporove protiv države. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija ranije je saopšteno da ukupni troškovi po osnovu tih presuda prelaze 400.000 eura.
Nakon potvrde presude, Bratić se oglasila na svom Fejsbuk profilu, gdje je pozdravila odluku suda i zahvalila svom advokatu Aleksandru Rmušu.
– Hvala advokatu i bratu Aleksandar Rmuš koji je nosio ovo breme sa mnom! Pravosnažno! – napisala je Bratić.
Bratić je 17. februara uhapšena u okviru istrage Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je smjenom više od 140 direktora vrtića, osnovnih i srednjih škola pričinila štetu državi. Određen joj je pritvor do 30 dana, ali je vanraspravno vijeće Višeg suda u Podgorici, kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, 21. februara ukinulo pritvor.

Viši sud potvrdio: Vesna Bratić nije dužna da obešteti državu zbog smjena direktora

Crnogorski umjetnik Mirko Brkuljan učestvovao je na kolektivnoj izložbi savremene umjetnosti u Milanu, u organizaciji galerije Divulgarti Group, gdje su njegovi radovi izazvali zapaženo interesovanje publike i stručne javnosti.
Izložba je održana 20. februara u Milanu, a okupila je oko dvadeset umjetnika iz više evropskih zemalja i šire – Portugala, Norveške, Slovenije, Islanda, Njemačke, Austrije, Španije, Italije i Egipta – čime je događaj dobio snažan međunarodni karakter.
Brkuljan, rodom iz Nikšića, predstavio se radovima koje odlikuju izražena simbolika i snažan psihološki sloj. Posebnu pažnju privuklo je djelo „Šahista“, u kojem umjetnik koristi motiv šaha kao metaforu unutrašnje drame i procesa odlučivanja.
Figura igrača prikazana je u trenutku između odluke i oklijevanja, više usmjerena na misaoni proces nego na sam čin poteza. Geometrija šahovske table simbolizuje razum i kontrolu, dok dinamična, vrtložna pozadina unosi osjećaj nesigurnosti i mentalne napetosti. Topla paleta žutih i narandžastih tonova dodatno naglašava kontrast između introspektivne figure i unutrašnje tenzije.
Prema ocjenama italijanskih kritičara, Brkuljanovo slikarstvo uspješno balansira između figuracije i optičke vibracije, suprotstavljajući racionalnu strategiju neizvjesnosti i ranjivosti ljudskog bića.
Za domaću publiku, Brkuljan priprema veliku retrospektivnu izložbu pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Crne Gore, koja je planirana za sredinu maja u Nikšiću i donijeće presjek njegovog dosadašnjeg umjetničkog stvaralaštva.

Tag: strani-drzavljani