U Crnoj Gori 229.560 stanovnika starijih od 15 godina govori neki strani jezik, a najveći procenat, 37,97 odsto, zna engleski, pokazuju podaci sa Popisa stanovništva koje je danas objavila Uprava za statistiku - Monstat.
Kako su naveli iz Monstata, jedan strani jezik u Crnoj Gori govori 164.180 osoba, dva strana jezika 53.261, a tri ili više stranih jezika govori 12.117 osoba.
Najveći procenat stanovnika zna engleski jezik i to 37,97 odsto, ruski zna 7,46 odsto, italijanski 4,83 odsto, njemački 3,72 odsto, francuski 2,01 odsto i španski jezik zna 1,02 odsto stanovnika od 15 i više godina.
Prema dobijenim podacima, engleski jezik zna najviše stanovnika u primorskim opštinama, a najmanje u Petnjici, Plužinama i Šavniku.
Podaci Monstata pokazuju da ruski jezik najviše znaju građani na Žabljaku, u Mojkovcu, Šavniku, Plužinama i Kolašinu, a najmanje u Gusinju, Ulcinju, Tuzima i Rožajama.
Italijanski jezik u najvećem procentu znaju stanovnici Kotora, zatim Cetinja, Tivta, Herceg Novog i Bara.
Prema podacima, njemački jezik najviše znaju građani Ulcinja, Petnjice, Rožaja, Budve i Berana.
Francuski jezik se najviše zna u Petnjici, zatim Kolašinu, Tivtu, Cetinju i Budvi, dok se španski jezik najviše zna u Kotoru, Baru, Budvi, zatim Podgorici i Cetinju.
Posmatrajući prema polu, ženski pol u većem procentu zna skoro sve navedene strane jezike, osim njemačkog, gdje je muški pol zastupljeniji.
Svi podaci o znanju stranih jezika su dobijeni isključivo na osnovu izjave osoba koje je davalo podatke.
Znanje stranih jezika se, kako su pojasnili iz Monstata, prikazuje za stanovništvo starosti 15 i više godina, što je 511.189 stanovnika, od čega su 262.653 žene, a 248.536 muškarci.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Skoro 230.000 stanovnika govori neki strani jezik

Mlađe generacije su sve slobodnije u komuniciranju, imaju veće mogućnosti da putuju, pa samim tim da upoznaju strane nativne govornike što ih dodatno motiviše da uče strane jezike - kazala je za Budilnik prof.francuskog i latinskog jezika Milica Rajković na Televiziji E.
&nbsp;- Trenutna situacija među mlađom populacijom je vrlo povoljna i obećava. Među starijima to je diktirano stilom života koji smo imali, nemogućnošću putovanja, prije svega, na neki način zatvorenošću zemlje, takođe i mentalitetskoj barijeri koja neće dozvoliti sad tu nekom Crnogorcu da se nešto previše trudi, da lomi jezik - rekla je Rajković.
&nbsp;&nbsp;Ako se ljudi vežu za cilj &nbsp;,, moram da naučim strani jezik” često je to inhibitorni faktor, poručuje Rajković i dodaje da jezik treba učiti u kontekstu, u komunikaciji, griješiti i korigovati se.
&nbsp;- Glavni savjet je, uslovno rečeno, nemati kompleks da govorite &nbsp;i strah od greške, već da griješite i da se u hodu ispravljate. Samo ako pričate možete shvatiti gdje ste pogriješili i ispraviti se, i truditi se da korigujete svoju lingvističku misao, i da što bolje artikulišete. Dobar metod je stalna komunikacija, početi, nemati neku vrstu inhibicije u sebi da govorite nešto, da nešto kažete, već samo govoriti i griješiti, pa ćete se u hodu ispravljati - poručuje Rajković.
&nbsp;Izgovor stranih riječi je glavna barijera kod naših ljudi, po mišljenju Rajković i kad je konkretno francuski jezik u pitanju, smatra ona, razlika je u načinu izgovaranja glasova, u našem jeziku većinu glasova izgovaramo iz stomaka, dok u francuskom jeziku se većina glasova izgovara na prednjenepčani način.
&nbsp;- Mislim da je ključ stvari da treba imitirati. Ja kažem svojim đacima - imitirajte me, imitirajte Francuze, slobodno imitirajte njihove poštapalice, način izgovora i nekako to dobije zamah. Ali, nekako, glavne prepreke kod učenja stranih jezika jesu, prije svega, taj momenat straha od izgovora, strah od greške. Na kraju kad se lansira i kad progovore onda izgovor- često pogrešno izgovorena riječ mijenja potpuno smisao, ( na francuskom t- toi &nbsp;i tu- tous &nbsp;nije isto, tu- tous &nbsp;znači svi, tu može biti i kašalj, a t-toi &nbsp;je ti). Često su glavni ometajući faktori kod učenja stranih jezika i kod izgovora, međutim, situacija rađa priliku, prilika rađa situaciju, kada se ljudi nađu u situaciji da moraju da progovore, kad u turizmu moraju dočekati gosta, pružiti, dati proizvod, odgovoriti, onda ih nekako prilika natjera i tu vidite ljude iz Crne Gore, i malo vremešnije, koji se dobro snalaze, tako da je važno informaciju primiti, informaciju plasirati i dobiti povratan odgovor - istakla je Rajković.
&nbsp;Sagovornica Televizija E je poliglota i &nbsp;za sebe kaže da je iskustvo naučilo da se lako ,, prebacuje sa jezika na jezik” , te poručuje da je ključ u stalnoj komunikaciji.
&nbsp;- Čini mi se da sam našla dobar ključ, a to je latinski jezik, koji je korijen svih romanskih jezika kojima ja vladam, izuzev engleskog, koji takođe pričam, a koji nije romanski. Kada uhvatite tu nit koja spaja romanske jezike, naročito kroz gramatiku, onda kroz sklapanje sintagmi, rečenica, onda mi se čini, meni se bar tako čini, da samo mijenjate melodiju i pomalo izgovor…Ja se uvijek pridržavam pravila da ljudi treba da se drže internacionalnih riječi, a mi u našem jeziku imamo puno stranih riječi kojih nijesmo svjesni, a koje u svakodnevnom diskursu koristimo. Trebalo bi ljudi da koriste što više tih internacionalnih riječi, ne samo u svom jeziku, nego kad govore strani jezik, pa da povezuju - naglasila je Rajković.
&nbsp;Trud je jako isplativ, kaže Rajković i dodaje da bi trebalo pratiti tržište i učiti deficitarne jezike, jer, poručuje ona, to je ono što čini ljude konkurentnim na trżištu rada.
&nbsp;- Nije neki ogromni kvalitet znati engleski jezik, jer se to podrazumijeva, to je jezik današnjice, gotovo kad aplicirate za svaku vrstu posla engleski se podrazumijeva…Jedan od savjeta bio bi da uzmu neki drugi jezik, koji im se sviđa, ali ne da preskaču sa jednog jezika na drugi. Ta megalomanska ideja ,,hoću da znam sve, hoću što prije” često dođe, posle dva tri mjeseca, do razočaranja, i kažu ma batalili su…Moj je savjet učiti strani jezik, ne odustajati, stalno komunicirati, ako hoćete i stalno griješiti, pa ćete se u hodu ispravljati - zaključila je Rajković.

Rajković: Moj je savjet učiti strani jezik, ne odustajati, stalno komunicirati, ako hoćete i stalno griješiti, pa ćete se u hodu ispravljati

Pljevlja ulaze u novu razvojnu fazu. Ulaganja u infrastrukturu, energetiku, zdravstvo i nova radna mjesta stavljaju ovaj grad u sam vrh državnih prioriteta - poručeno je sa sjednice Savjeta za pravednu tranziciju Crne Gore koja je, na inicijativu ministra energetike i rudarstva Admira Šahmanovića, održana u Pljevljima.
Ministar Šahmanović poručio je da Crna Gora odlučno sprovodi energetsku tranziciju, ali na način koji je pravedan i usmjeren na ljude i lokalne zajednice.
- Pljevlja nijesu samo dio energetske tranzicije, Pljevlja su njen centar. Zato će ovaj grad biti na samom vrhu naših razvojnih i investicionih prioriteta tokom 2026. godine, ali i u godinama koje su pred nama - naglasio je Šahmanović.
Tokom sjednice vođena je konstruktivna i sadržajna diskusija, kojoj su svojim sugestijama i komentarima doprinijele ministrke Anđela Jakšić Stojanović i Naida Nišić, sa ciljem što bolje koordinacije među institucijama i kreiranja kvalitetnog modela i jasnog pravca djelovanja u procesu pravedne tranzicije.
Ministar je podsjetio da su već pokrenuti ključni reformski i investicioni procesi, na prvom mjestu usvajanje Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, donošenje Zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora i pokretanje prve aukcije za obnovljive izvore energije u Crnoj Gori.
Sjednici Savjeta prisustvovali su i predstavnici međunarodnih organizacija, partnera Crne Gore u ovom složenom procesu. U radu Savjeta učestvovala je stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova, sa saradnicima, dok se putem on line formata u diskusiju uključio i šef kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru, Cristopher Sheldon, potvrđujući snažnu međunarodnu podršku procesu pravedne tranzicije u Crnoj Gori. Izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja Nemanja Laković predstavio je Plan transformacije ovog preduzeća u kontekstu pravedne tranzicije.
Na sjednici je usvojen Okvir Mape puta pravedne tranzicije Crne Gore, sa akcionim planom i programima obuka i prekvalifikacija za period 2025–2027, posebno usmjerenim na region uglja Pljevlja, kao i koncept za dalju izradu Nacionalnog plana pravedne tranzicije uz podršku Svjetske banke.
Poseban fokus bio je na konkretnim projektima koji direktno utiču na život građana Pljevalja, od programa energetske efikasnosti, unapređenja vodosnabdijevanja i grijanja, do izgradnje nove Opšte bolnice i ulaganja u putnu, obrazovnu, sportsku i rekreativnu infrastrukturu.
Najavljeno je i da su za 2026. godinu planirani veliki putni projekti vrijedni preko 40 miliona eura.
Sjednica Savjeta završena je jasnom porukom ministra Šahmanovića da će Ministarstvo energetike i rudarstva, u saradnji sa međunarodnim partnerima i lokalnom zajednicom, u kontinuitetu ulagati u Pljevlja.
- Naša obaveza je da energetska tranzicija Pljevljima donese nova radna mjesta, bolju infrastrukturu i sigurniju budućnost. To nije kratkoročni projekat, to je dugoročna državna politika - zaključio je Šahmanović.

Pljevlja u fokusu pravedne energetske tranzicije

Nacrt izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima, koji je prošle sedmice stigao u crnogorski parlament kao prijedlog izvršne vlasti za razmatranje po hitnom postupku, biće usaglašen sa stavovima zvaničnog Brisela, rečeno je <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/vlada-ce-izmjene-zakona-o-unutrasnjim-poslovima-usaglasiti-sa-misljenjem-zvanicnog-brisela" target="_blank">Pobjedi</a> iz Vlade Crne Gore, te precizirano kako je u toku intenzivna komunikacija tim povodom.
To bi mogla biti naznaka da Zakonodavni odbor neće razmatrati ovaj akt na sjutrašnjem nastavku 111. sjednice, na čijem su dnevnom redu i sporne izmjene pravnog akta veoma važnog za Poglavlje 24 (Pravda, sloboda i bezbjednost) u pregovorima za pristupanje Evropskoj uniji, ali i za Crnu Goru uopšte.
<h2>Stavovi</h2>
Pobjeda je u petak objavila kako su se na dnevnom redu Sedme sjednice jesenjeg zasijedanja Skupštine Crne Gore, koja je počela prošle sedmice, ponovo našle kontroverzne izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima. U odnosu na verziju koju su ranije ove godine predložile Demokrate, a čiji je Danilo Šaranović ministar unutrašnjih poslova, novi prijedlozi se razlikuju samo u neznatnim detaljima, ali ih je kao predlagač potpisao premijer Milojko Spajić.
Brojne kritike civilnog sektora i evropskih institucija upravo zbog spornih rješenja o načinu reorganizacije i zapošljavanja koja su se našla u prvobitnom (stranačkom) prijedlogu, krajem jula su imale za posljedicu povlačenje prijedloga sa dnevnog reda parlamenta u posljednjem trenutku.
Nakon što su nove izmjene započele svoj izuzetno kratak put kroz skupštinske odbore, iz Delegacije EU u Crnoj Gori je za naš list rečeno kako je revidirana verzija Zakona o unutrašnjim poslovima dostavljena Evropskoj komisiji.
- Trenutno je u fazi procjene od strane nadležnih službi Komisije. EK će u narednom periodu dostaviti detaljne komentare na Nacrt izmjena Zakona. Uopšteno govoreći, Crna Gora treba da obezbijedi da se postupci zapošljavanja u policiji zasnivaju na zaslugama, kao i da postoje odgovarajuće proceduralne garancije kako bi se spriječilo neprimjereno političko miješanje u rad organa za sprovođenje zakona - ukazali su iz Delegacije EU.
Akcija za ljudska prava (HRA) pisala je, zatim, EK ukazujući na predložene sporne izmjene „posebno u odnosu na ljudska prava policijskih službenika i rizik od politizacije policije“.
- EK je podsjetila da je vladavina prava temeljna vrijednost EU i naglasila da se sve izmjene Zakona moraju uskladiti sa pravom EU i međunarodnim standardima. Posebno je značajno to što je Evropska komisija ukazala na potrebu postojanja „odgovarajućih proceduralnih garancija radi sprečavanja neprimjerenog političkog uticaja u organima za sprovođenje zakona“, čime se direktno potvrđuje suština zabrinutosti na koje je HRA ukazala - rečeno je iz ove crnogorske NVO.
Za njih je posebno značajno što su izmjene zakona „trenutno predmet procjene nadležnih službi Komisije u cilju provjere usklađenosti sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima“.
- Ovakva formulacija jasno ukazuje da predložena zakonska rješenja nijesu unaprijed prihvaćena i da će tek biti ocijenjena u odnosu na zaštitu ljudskih prava, institucionalne nezavisnosti policije i zabrane političkog uticaja - rečeno je iz HRA.
Ova NVO je zato upozorila da bi usvajanje zakonskog rješenja koje bi omogućilo „proizvoljno odlučivanje o statusu policijskih službenika, bez jasnih kriterijuma, prava na odbranu i djelotvorne sudske kontrole“, predstavljalo „ozbiljno nazadovanje u oblasti vladavine prava“, što bi moglo imati negativne posljedice po proces evropskih integracija.
- Zbog toga očekujemo da Vlada Crne Gore povuče Prijedlog zakona iz skupštinske procedure do dobijanja mišljenja Evropske komisije, kako je ranije i obećano - pozvala je HRA.
Povodom stavova EK i dijela crnogorskog civilnog sektora, Pobjeda je juče uputila direktno pitanje Vladi Crne Gore da li će povući sporni prijedlog iz skupštinske procedure sve dok ne stigne mišljenje evropskih institucija.
- Vlada Crne Gore je u intenzivnoj komunikaciji sa Briselom u vezi sa predlogom izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima kako bi sve bilo usaglašeno - zvanično je rečeno Pobjedi.
<h2>Nove reakcije</h2>
Udruženje pravnika Crne Gore juče se pridružilo zahtjevu HRA i drugih NVO da se obustavi dalja procedura o usvajanju pomenutih izmjena Zakona, a povodom stavova koji su izneseni iz EK.
Iz ove stručne asocijacije su podsjetili kako je njihov Upravni odbor još prvom prilikom, u julu ove godine, „izrazio ozbiljnu zabrinutost povodom odluke da se bez javne rasprave i bez mišljenja EK pristupi izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima“. Kako su precizirali, o tome, kao i o izmjenama Zakona o javnim okupljanjima, upoznali su i šefa Delegacije EU u Crnoj Gori Johana Satlera.
- Ponavljamo stav da usvajanje zakona koji omogućava proizvoljno odlučivanje o statusu policijskih službenika, bez jasnih kriterijuma, prava na odbranu i djelotvorne sudske kontrole nije saglasno proklamovanom ustavnom principu vladavine prava, stvara pravnu nesigurnost i nije dio proklamovane EU agende. Iz navedenih razloga, Udruženje pravnika još jednom upozorava na opasnost „ishitrenih zakonodavnih intervencija“ koje mogu ozbilno narušiti osnovne ustavne principe i zaštićena ljudska prava, te očekuje da predstavnici zakonodavne vlasti uvaže, po ovom pitanju, javno izraženi apel stručne javnosti, nevladinih organizacija i relevantih međunarodnih adresa - zaključuje se u saopštenju ove asocijacije.
Podsjećamo, izmjene će omogućiti lakše zapošljavanje i otpuštanje, i to samo na osnovu odluke vrha MUP-a, konkretno - ministra Šaranovića. U prijedlogu je iznesen stav da, umjesto što ovakvo zakonsko rješenje „predstavlja povod za zabrinutost“, izmjene koje se nude treba posmatrati kao „pozitivan primjer transpozicije evropskih vrijednosti u domaći pravni sistem, što će biti veoma lako mjerljivo u prvih par mjeseci primjene ovog zakona ako bude usvojen“.
- Navedene izmjene i dopune nijesu usklađivane sa primarnim i sekundarnim izvorima prava Evropske unije - navode odmah nakon toga.
Među ključnim novinama je određivanje podobnosti za zapošljavanje u MUP-u i UP-u, koje će biti povjereno posebnoj Komisiji za provjeru bezbjednosnih smetnji koju formira direktno ministar (do daljnjeg – Šaranović).
- Najvažniji funkcionalni pomak odnosi se na to da utvrđivanje bezbjednosnih smetnji sada predstavlja osnov za prestanak radnog odnosa po sili zakona, bez potrebe za dugotrajnim disciplinskim postupcima, u kojima su moguće i brojne procesne zloupotrebe, koje idu u pravcu izbjegavanja odgovornosti i nemogućnosti donošenja odluke o disciplinskoj odgovornosti i izricanja disciplinske mjere, što je do sada bio slučaj - navedeno je u predlogu izmjena Zakona.
S ozbirom na to da je stav evropskih institucija da „Crna Gora treba da obezbijedi da se postupci zapošljavanja u policiji zasnivaju na zaslugama“, ali i da „postoje odgovarajuće proceduralne garancije kako bi se spriječilo neprimjereno političko miješanje u rad organa za sprovođenje zakona“, predloženi novi zakonski okvir teško da će zadovoljiti te kriterijume.
<h2>USSCG: Prostor za zloupotrebe i kršenje ljudskih prava</h2>
Da su predložene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima sporne i za one na koje će se to ubuduće odnositi, stav je Unije slobodnih sindikata Crne Gore. U saopštenju su podržali isti stav Nezavisnog sindikata policije Crne Gore, koji zahtijeva od Vlade da se sporni zakonski akt povuče iz procedure.
- Predložene izmjene donose potpunu neizvjesnost policijskim službenicima i stalni strah od gubitka posla koji može da ih zadesi svakog dana. Potpuno je jasno da bi u situaciji stalnog straha za posao službenici bili vrlo zavisni od dobre volje poslodavca, podložni manipulaciji svake vrste, ali i nesigurni u obavljanju postavljenih zadataka što bi značajno uticalo na kvalitet njihovog rada - naveli su iz USSCG.
Dalje su ukazali da „predloženi način utvrđivanja bezbjednosnih smetnji daje neograničenu moć uskom krugu ljudi, otvara ogroman prostor za zloupotrebe i krši osnovna ljudska prava“.
- Time se omogućava i da se partijska čistka policije maskira kao zakonit „veting“... Poštovanje prezumpcije nevinosti, prava na odbranu, prava na pravično suđenje i konačno prava na pravni lijek su osnovni elementi svakog demokratskog i transparentnog postupka kojim se utvrđuje nečija odgovornost, ali su svi oni poništeni ovim prijedlogom Vlade - stoji na kraju saopštenja USSCG.

Vlada će izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima usaglasiti sa mišljenjem zvaničnog Brisela

Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine (BiH) poništila je prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske (RS) u 17 izbornih jedinica na 136 biračkih mjesta.
Najviše poništenih rezultata je u Laktašima, Doboju i Bratuncu.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, izbori su poništeni i u izbornim jedinicama u Prijedoru, Banjaluci, Stanarima, Zvorniku, Vlasenici, Nevesinju, Gacku, Rudu, Bileći, Milićima.
Izbori su poništeni i na jednom izbornom mjestu u Brčko Distriktu.
Odluku o raspisivanju ponovnih izbora, CIK BiH će donijeti nakon pravosnažnosti odluke o poništavanju izbora.&nbsp;
Protiv te odluke dozvoljena je žalba Apelacionom odjelu Suda BiH u roku od dva dana od dana objave odluke na internet-stranici CIK-a BiH.
Na sjednici je saopšteno da na 136 biračkih mjesta, na kojima su poništeni izbori, ukupna razlika između dva kandidata je 15.822 glasa, kao i da ova razlika bitno utiče na izborni rezultat.&nbsp;
CIK je odluku o poništavanju izbora na pojedinim biračkim mjestima donio desetak dana nakon što je utvrdio rezultate na prijevremenim izborima za predsjednika entiteta RS čime je potvrđena pobjeda Siniše Karana, kandidata Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), ali i omogućeno ponovno brojanje glasova na više glasačkih mjesta.
On je osvojio 222.182 glasa (50,39 odsto), a njegov protivkandidat Branko Blanuša, iza kojeg je stala opoziciona Srpska demokratska stranka, osvojio je 212.605 glasova (48,22 odsto).
Karan, 63-godišnji doktor pravnih nauka i univerzitetski profesor, imenovan je nakon Opštih izbora u BiH 2022. na poziciju ministra unutrašnjih poslova RS.
Tokom rekonstrukcije entitetske Vlade, početkom septembra ove godine preuzeo je rukovodstvo Ministarstvom za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje.
Član CIK-a BiH Željko Bakalar rekao je na sjednici 15. decembra da je izborna komisija "morala donijeti odluku o utvrđivanju rezultata bez obzira na utvrđene nepravilnosti kako bi političkim subjektima omogućila da iskoriste pravne mehanizme i podnesu žalbe", uključujući zahtjeve za ponovno brojanje.
CIK BiH je istovremeno naložio ponovno brojanje glasova na više biračkih mjesta u Laktašima, Doboju, Zvorniku, Bileći, Gacku i Bratuncu.
Opozicija tvrdi da je Blanuša oštećen za najmanje 15 hiljada glasova i traži ponavljanje izbora u više gradova, navodeći nepravilnosti poput pritisaka na birače, falsifikovanja potpisa i nelogičnih razlika u rezultatima.
Prema izbornim pravilima u BiH, u roku od 72 sata može se odlučivati o ponovljenom brojanju glasova, dok se prigovori na tačnost rezultata mogu podnijeti u roku od 24 sata.
Na prijevremenim izborima za predsjednika RS glasalo je nešto manje od 450 hiljada birača, od ukupno registrovanih 1,2 miliona glasača.
Entitet RS je ostao bez predsjednika u augustu, kada je Miloradu Dodiku, predsjedniku Saveza nezavisnih socijaldemokrata, oduzet mandat nakon presude za nepoštovanje odluke visokog predstavnika.

Izborna komisija poništila prijevremene izbore za predsjednika RS na 136 biračkih mjesta

Pooštravanje kaznene politike kada je u pitanju posjedovanje lažnih ili neistinitih obrazovnih isprava, rezultiralo je prvim zatvorskim kaznama za to krivično djelo. To je za Portal RTCG saopštila ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović.
Ona je saopštila da je u toku 2023. godine podnijeto 28 krivičnih prijava zbog sumnje u falsikat obrazovne isprave, u 2024. godini 38, a u toku 2025. godine do sada je podnijeto ukupno 88 krivičnih prijava.
- Stav Ministarstva je da je, radi efikasne prevencije, neophodna stroga kaznena politika kada su u pitanju izvršioci ovih djela, imajući na umu da se radi o zaštiti javnog interesa. Ohrabruje činjenica da cjelokupna javnost ovih dana svjedoči pooštravanju kaznene politike kada je u pitanju posjedovanje lažnih ili neistinitih obrazovnih isprava, pa tako imamo i prve presude koje podrazumijevaju zatvorske kazne za ovo krivično djelo - kazala je Jakšić-Stojanović.
Podcrtava da se taj resor snažno zalaže za vladavinu pravu koja je jedan od ključnih preduslova prosperitetnog društva.&nbsp;
- Ministarstvo će i ubuduće, u svim slučajevima gdje postoji osnov sumnje da je obrazovna isprava stečena na sumnjiv ili nezakonit način, podnositi krivične prijave nadležnim organima - saopštila je resorna ministarka.
Pružaće, kako kaže, punu podršku tužilaštvu i policiji kako bi se svi koji su prekršili zakone Crne Gore suočili sa pravdom, bez obzira na njihov status ili društvenu poziciju.

Prve zatvorske kazne za lažne diplome

Četvoro pravnih stručnjaka Ujedinjenih nacija u srijedu je osudilo američku pomorsku blokadu Venecuele, ocijenivši je kao nezakonitu oružanu agresiju, te uputilo poziv Kongresu Sjedinjenih Američkih Država da hitno interveniše. Sjedinjene Američke Države rasporedile su svoje snage na Karibima i nedavno presrele nekoliko naftnih tankera u okviru pomorske blokade venecuelanskih plovila za koja tvrde da su pod sankcijama.
- Ne postoji pravo na nametanje unilateralnih sankcija putem oružane blokade- naveli su stručnjaci UN-a u zajedničkom saopštenju. Dodali su da takva blokada predstavlja zabranjenu upotrebu vojne sile protiv druge države, u skladu s Poveljom Ujedinjenih nacija.&nbsp;
Istakli su da je riječ o toliko ozbiljnoj primjeni sile da je ona jasno prepoznata i kao nezakonita oružana agresija prema definiciji agresije Generalne skupštine iz 1974. godine.
<h4>Poziv Kongresu SAD-a na hitnu intervenciju</h4>
Kao takva, ona predstavlja oružani napad u smislu člana 51 Povelje UN-a, što u načelu daje državi žrtvi pravo na samoobranu. Američki predsjednik Donald Tramp optužuje Venecuelu da koristi naftu, glavni resurs te južnoameričke države, za finansiranje „narkoterorizma, krijumčarenja ljudi, ubistava i otmica“.
Karakas odbacuje optužbe o umiješanosti u krijumčarenje droge i tvrdi da Vašington pokušava da svrgne predsjednika Nikolasa Madura kako bi preuzeo kontrolu nad venecuelanskim naftnim rezervama, koje su najveće na svijetu.
<h4>Desetine napada i više od 100 poginulih</h4>
Američke snage su od septembra izvele desetine vazdušnih napada na brodove za koje Vašington tvrdi — bez iznošenja dokaza — da su prevozili drogu. U tim napadima poginulo je više od 100 osoba. „Ta ubistva predstavljaju kršenje prava na život. Neophodno ih je istražiti i odgovorne privesti pravdi“, poručili su stručnjaci.
- U međuvremenu, američki Kongres bi trebalo da interveniše kako bi spriječio dalje napade i ukinuo blokadu- dodali su. Takođe su pozvali druge države da preduzmu mjere radi zaustavljanja blokade i nezakonitih ubistava, te da doprinesu procesuiranju odgovornih.
<h4>Ko su stručnjaci koji stoje iza saopštenja</h4>
Saopštenje su potpisali Ben Saul, specijalni izvjestilac za zaštitu ljudskih prava u borbi protiv terorizma, Džordž Katruagalos, stručnjak za unapređenje demokratskog i pravednog međunarodnog poretka, Surja Deva, stručnjak za pravo na razvoj, i Đina Romero, specijalna izvjestiteljka za pravo na slobodno okupljanje i udruživanje.
Riječ je o nezavisnim stručnjacima koje je Savjet UN-a za ljudska prava ovlastio da iznesu svoje nalaze, ali oni ne govore u ime samih Ujedinjenih nacija. Venecuela je u utorak, nakon što je zatražila vanrednu sjednicu Savjeta bezbjednosti, u sjedištu UN-a u Njujorku optužila Vašington za, kako je navela, „najveću iznudu u našoj istoriji“.

Pravnici UN-a upozoravaju: Američka pomorska blokada Venezuele je nezakonita oružana agresija

Velika grupa uticajnih žena iz cijelog svijeta, zajedno sa stručnjacima UN-a, uputila je apel Iranu da odmah oslobodi Zahru Šahbaz Tabari, 67-godišnju inženjerku elektrotehnike kojoj prijeti pogubljenje.
Tabari je 25. oktobra osuđena na smrt na Revolucionarnom sudu u Raštu, proglašena krivom za oružanu pobunu protiv temelja Islamske republike. Osuda je zasnovana na komadu tkanine sa sloganom „Žene, otpor, sloboda“, koji je aluzija na moto „Žene, život, sloboda“, postao simbol protesta u Iranu 2022. godine. Vlasti tvrde da je planirala da tkaninu istakne kao javni transparent.
U žalbi koju je 23. decembra podnijela organizacija sa sjedištem u Velikoj Britaniji, više od 400 istaknutih žena, uključujući četiri dobitnice Nobelove nagrade i nekoliko bivših predsjednica i premijerki, opisalo je Iran kao „najvećeg dželata za žene po glavi stanovnika u svijetu“.
- Zahrin slučaj razotkriva ovaj teror: u Iranu, usuđivanje da se drži znak kojim se proglašava otpor žena ugnjetavanju sada je kažnjivo smrću- navodi se u pismu.
Organizacija „Pravda za žrtve masakra u Iranu 1988“ zastupa porodice hiljada političkih zatvorenika pogubljenih prije više od 30 godina.
Tabari, koja je studirala održivu energiju u Švedskoj, prvi put je uhapšena prije oko četiri godine zbog objava na društvenim mrežama, a puštena je nakon tri mjeseca uz elektronski uređaj za praćenje. U aprilu 2025. godine snage bezbjednosti su upale u njen dom u provinciji Gilan i ponovo je uhapsile.
Njen sin Soruš Samak, koji živi u Švedskoj, rekao je da je suđenje Tabari trajalo samo deset minuta. Osam stručnjaka UN je u saopštenju od 23. decembra istaklo da je suđenje sprovedeno putem video-konferencije i da joj je uskraćen pristup izabranom advokatu.
Stručnjaci UN-a traže obustavu pogubljenja, nazivajući slučaj „izrugivanjem pravdi“, i ukazuju na ozbiljne proceduralne prekršaje, uključujući nezakonito pritvaranje, uskraćivanje efikasnog pravnog zastupanja i korišćenje nedovoljnih dokaza za optužbu za oružanu pobunu.
- Kriminalizacija ženskog aktivizma za rodnu ravnopravnost i tretiranje takvog izražavanja kao dokaza oružane pobune predstavlja težak oblik rodne diskriminacije- naveli su stručnjaci UN.
Organizacija za ljudska prava Irana (IHR) sa sjedištem u Norveškoj saopštila je da je Iran do kraja novembra 2025. godine izvršio najmanje 1.426 pogubljenja, uključujući 41 ženu.

UN i svjetske Nobelovke traže oslobađanje aktivistkinje Zahre Šahbaz Tabari osuđene na smrt u Iranu

Ministar unutrašnjih poslova Turske Ali Jerlikaja kazao je danas da su iz olupina privatnog aviona koji se srušio u blizini glavnog grada Ankare, a koji je prevozio libijskog generala i još pet članova njegovog tima, izvučeni uređaj za snimanje podataka o letu i uređaj za snimanje glasa iz kokpita.
Jerlikaja je rekao da se olupina aviona u kojem je poginuo general libijske vojske, Mohamed Ali Ahmed Al-Hadad, proteže na površini od oko tri kvadratna kilometra.
- Kao rezultat rada koji su na mjestu događaja obavili timovi iz Centra za istrage sigurnosti u transportu Ministarstva prometa i infrastrukture, uređaj za snimanje glasa aviona pronađen je u području olupine u 2:45 ujutro, a crna kutija je pronađena u 3:20 ujutro - rekao je Jerlikaja.
Proces ispitivanja i procjene ovih uređaja je započeo, dodao je ministar. Jerlikaja je rekao da je u operaciju potrage i izvlačenja uključeno 408 osoba, uz podršku 103 kopnena vozila i sedam aviona.
Takođe je potvrdio da je u Ankaru stigla libijska delegacija od 22 člana, uključujući rodbinu žrtava i zvaničnike libijskih ministarstava odbrane i unutrašnjih poslova.
Naveo je da je i on znatiželjan u vezi sa uzrokom pada aviona, ali da je neophodno pričekati analizu podataka.
Izrazio je saučešće porodicama žrtava i libijskoj vladi i narodu, opisujući incident kao tragičnu nesreću.
Poslovni avion "Falcon 50" poletio je s aerodroma Esenboga u Ankari prema Tripoliju. Njegova olupina pronađena je oko dva kilometra južno od sela Kesikavak u okrugu Hajmana u Ankari.
Libijska vlada nacionalnog jedinstva proglasila je trodnevnu nacionalnu žalost nakon smrti.

Pokreće se istraga: Pronađena crna kutija aviona u kojem je poginuo libijski general

Krenuli su na Državni arhiv! Na depo memorije jednog naroda, jedne kulture i jedne tradicije. Naše tradicije! Rukopis je isti: "volonteri i đaci u plemenitoj misiji" umjesto "trojanski konj u brisanju jednog identiteta". Sto puta viđen scenario vještine manipulacije. Tako je iz "Ne damo svetinje" i "Desila se sloboda" došlo je do "Veseli se, srpski rode" i "Kukaju Turci, leleču bule"!
Istovremeno, DF stavlja “šapu” na još jednu kapitalnu crnogorsku instituciju kulture Nacionalnu biblioteku “Đurđe Crnojević". Umjesto žene-stručnjaka, koja je decenije provela u toj biblioteci, postavljen je čovjek koji se zalaže za rušenje Mauzoleja na Lovćenu!
DF je takođe preuzeo KIC “Budo Tomović”, a još od ranije i Narodnu biblioteku “Radosav Ljumović”. Tako smo došli do toga da na Cetinju i Podgorici kulturom vedre i oblače oni koji su Bećiru Vukoviću dali nacionalnu penziju, Trinaestojulsku nagradu i 14 i po hiljada eura u kešu.
Ima li kraja ovoj destrukciji nacionalnog bića Crnogoraca? Šta u ovoj stvari radi premijer? Jesu li i ovo seoske tema za njega?
Kome do sad sve nije jasno ili ga ne zanima ili je glup! Ukoliko opet, mi građani ne stanemo na put ovoj besprizornoj akciji okupacije naše istorije i kulture, to neće niko drugi uraditi. Jer da se proteklih mjeseci mi ne pobunismo, ne bi se orila naša himna i gromoglasno NE MOŽE ni 8. jula ispod Vile Gorica, niti za 13. jul na Gorici, niti 19. decembra na Gorici, niti bilo đe drugo đe je bilo nužno da se bude!
I sad imamo izbor. Sjedjeti skrštenih ruku, čekajući da u EU uđemo kao neko zaostalo selo bez autentične kulture ili da uđemo kao GRAĐANI sa kičmom, stavom i dostojanstvom i sviješću o sebi! Ima li Crna Gora danas svijest Vinstona Čerčila? Razumije li Crna Gora da odbraniti kulturu znači odbraniti državu? Ja mislim da se ta svijest rodila ili da se makar probudila!
I zato, naš naredni zadatak je odbraniti Državni arhiv! Odbraniti ga po svaku cijenu od falsifikovanja, brisanja, krađe! U nedjeljama koje dolaze, nema važnijeg cilja! Mi moramo uraditi sve, što god bilo legitimnim putem potrebno, da arhiv ODBRANIMO!
Moramo poručiti tim beskrupuloznim lopovima tuđih baština opet, i opet, i koliko god treba puta: No pasaran!