U emisiji Srećan dan donosimo premijeru spota za pjesmu „Tamo rujne zore sviću“. Gošća je Tanja Šeter, interpretatorka izvorne muzike, koja otkriva kako nastaje savremena interpretacija tradicionalnog zvuka i zašto je važno čuvati muzičko nasljeđe.
Tema emisije je: Evropski sud za ljudska prava - kako do Strazbura? Advokatica Nina Radović Sentić objašnjava ko ima pravo da se obrati ovom sudu, koji su najčešći razlozi za pokretanje postupka i kako izgleda cijela procedura - jasno, praktično i kroz primjere iz prakse.
Za kraj sedmice, energija ide uz muziku, pa Taško Ademović donosi dobro raspoloženje u rubrici muzika za srećan dan. Gledajte Srećan dan od devet do 11 sati na Televiziji E.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Srećan dan na TV E: Evropski sud za ljudska prava - kako do Strazbura?

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Momo Koprivica sastao se sa Đanlukom Espozitom, generalnim direktorom za ljudska prava i vladavinu prava u Savjetu Evrope, gdje su razgovarali o reformama u oblasti vladavine prava i evropskim integracijama Crne Gore.
Koprivica, kako je saopšteno, boravi u radnoj posjeti Strazburu
On je tokom sastanka upoznao gospodina Espozita sa ključnim reformskim aktivnostima koje Vlada Crne Gore sprovodi u okviru evropske integracije, s posebnim akcentom na oblasti vladavine prava, borbe protiv korupcije, jačanja nezavisnosti pravosuđa i zaštite ljudskih prava.&nbsp;
- On je istakao da su prioriteti Vlade usklađeni sa zahtjevima iz poglavlja 23 i 24, koji su od suštinskog značaja za napredak Crne Gore ka punopravnom članstvu u EU. Osim toga, naglasio je da Vlada Crne Gore dijeli stanovište Savjeta Evrope da je demokratska bezbjednost preduslov sveukupne bezbjednosti, te da se na svim poljima moramo boriti protiv različitih trendova koji vode nazadovanju demokratije i širenju neistinitih informacija koje potkopavaju vrijednosti demokratskog poretka - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Koprivica je naglasio važnost sprovođenja preporuka, posebno GRECO-a te ukazao na konkretne pomake i mjere u oblasti jačanja pravnog i etičkog integriteta lica na najvišim funkcijama izvršne vlasti posebno kroz Predlog zakona o državnim službenicima i namještenicima, zatim transparentnosti kroz utvrđivanje Predloga zakona o slobodnom pristupu informacijama, kao i jačanja mehanizama za borbu protiv korupcije.
Generalni direktor Espozito je pozitivno ocijenio napore Crne Gore i istakao da je u proteklom periodu ostvaren vidljiv napredak u oblasti vladavine prava.
On je naglasio da su učinjene brojne pozitivne promjene koje predstavljaju važan korak naprijed, te da Savjet Evrope prepoznaje snažnu političku volju crnogorske Vlade za sprovođenje reformi.
Espozito je istakao da su preporuke GRECO i MONEYVAL, i poglavlja 23 i 24 od ključne važnosti za cjelokupan proces reforme i pristupanja EU, te da su ciljevi i postignuti rezultati u tim oblastima ohrabrujući. Izrazio je spremnost Savjeta Evrope da nastavi da pruža Crnoj Gori punu podršku kroz ekspertsku pomoć, kako bi reformski proces bio uspješno završen i usklađen sa najvišim evropskim standardima.
- Sastanak je ocijenjen kao konstruktivan i podsticajan za dalji rad, a obje strane su se saglasile da je nastavak intenzivne saradnje i sprovođenja preporuka ključan za ostvarenje strateškog cilja Crne Gore – članstva u Evropskoj uniji - zaključuje se u saopštenju.

Koprivica sa Espozitom u Strazburu: Crna Gora ostvarila napredak u vladavini prava, Savjet Evrope pruža punu podršku

Više hiljada ljudi dočekalo je 18. aprila u Novom Sadu studente koji su vozili bicikle do Strazbura kako bi evropskim zvaničnicima ukazali na zahteve višemesečnih protesta i blokada.
Studenti, koji su na biciklima prešli 1.400 kilometara, dočekani ispred Rektorata uz crveni tepih, muziku, pištaljke i aplauze.
- Vaša biciklistička tura bila je simbol otpora, nade i nepokolebljive borbe za pravdu. Vaše pismo predato u Stazburu odjeknulo je daleko izvan granica. Pokazali ste svijetu da mladi ne ćute i da imaju snagu da mijenjaju stvari - rekla je jedna od studentkinja na dočeku.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRadio021%2Fstatus%2F1913338566710641011%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1913338566710641011%7Ctwgr%5Efbb91f3bed93db1a7ed108bc8f312260cda4697d%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ona je zahvalila svojim kolegama što su "svojim pedalama ispisali poruku da se strah može pobijediti, a istina izboriti".
- Ova borba nije gotova, ali vi ste nam pokazali put koji ćemo zajedno nastaviti - rekla je studentkinja.
Grupa od 80 studentkinja i studenata je iz Novog Sada krenula 3. aprila, a u Strazbur su stigli 15. aprila gde su se susreli sa evroparlamentarcima kojima su predali i pisma za evropske institucije.
Dnevno su vozili između 80 i 145 kilometara, dok su ukupno na tom putu prešli više od 1.300 kilometara.
Prošli su kroz Mađarsku, Slovačku, Austriju, Njemačku i na kraju stigli u Francusku, a u mjestima kroz koje su prolazili organizovani su svečani dočeci.
U fokusu zahtjeva studenata koji duže od četiri mjeseca blokiraju fakultete u Srbiji je utvrđivanje krivične i političke odgovornosti za pogibiju 16 osoba u padu nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu, 1. novembra 2024.
Objavljivanje kompletne dokumentacije o rekonstrukciji stanične zgrade ključni je zahtjev koji su studenti postavili pred institucije Srbije.

Hiljade ljudi u Novom Sadu dočekale studente bicikliste: "Pokazali ste svijetu da mladi imaju snagu da mijenjaju stvari"

Ispred Rektorata u Novom Sadu građani se okupljaju kako bi dočekali 80 studenata koji su prešli oko 1400 kilometara biciklističke vožnje do Strazbura.
Za studente-bicikliste ispred Rektorata postavljen je crveni tepih, a građani su na poziv studenata počeli da se okupljaju oko 20 sati.
Mada je dolazak biciklista bio predviðen oko 20 sati, kako javljaju studenti, oni stižu u Novi Sad oko 21:30 do 22 sata.
Večeras im se priređuje simboličan doček, kako su najavile njihove kolege - a u utorak, 22. aprila biće priređena i svečana ceremonija.

Ispred Rektorata u Novom Sadu doček biciklista iz Strazbura

Studenti iz Srbije koji su biciklima putovali do Strazbura &nbsp;kako bi evropskim institucijama ukazali na svoje zahtjeve u vezi sa tragedijom u Novom Sadu, stigli su večeras u taj francuski grad, gdje ih je dočekala velika grupa ljudi,. 
 
Studenti su danima vozili na ruti "Tura do Strazbura: pedalama za istinu". 
 
Prostrt je i crveni tepih koji ih je čekao u svim gradovima u kojima su bili na putu za Strazbur, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Očekuje se da će studenti sjutra krenuti u obilazak evropskih institucija. 
 
Grupa od 80 studentkinja i studenata je iz Novog Sada put Strazbura krenula 3. aprila da bi se obratili nekim od najvažnijih evropskih institucija i da im ukažu na svoje zahtjeve, kao i na „istrajnost i posvećenost studenata u borbi za pravdu" u Srbiji. 
 
Studenti su dnevno vozili između 80 i 145 kilometara (km), dok su ukupno na tom putu prešli više od 1,3 hiljade km. 
 
Prošli su kroz Mađarsku, Slovačku, Austriju, Njemačku i na kraju stigli u Francusku, a u mjestima kroz koje su prolazili organizovani su svečani dočeci. 
 
U fokusu zahtjeva studenata koji duže od četiri mjeseca blokiraju fakultete u Srbiji jeste utvrđivanje krivične i političke odgovornosti za pogibiju 16 osoba u padu nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu, 1. novembra prošle godine. 
 
Objavljivanje kompletne dokumentacije o rekonstrukciji stanične zgrade ključni je zahtjev koji su studenti postavili pred institucije Srbije. 
 
Predstavnici vlasti od decembra tvrde da je kompletna dokumentacija objavljena na sajtu Vlade i tužilaštva u Novom Sadu. 
 
Potom su, pod pritiskom javnosti, u više navrata izlazili sa objavom novih dokumenata. 
 
Još dva zahtjeva studenata adresirana su na pravosudne organe: sankcionisanje napadača na učesnike protesta u više desetina incidenata, kao i obustava krivičnih postupaka protiv demonstranata koje je policija hapsila. 
 
Tražili su i da izdvajanje novca za visoko obrazovanje bude uvećano za 20 odsto. 
 
Vlast tvrdi da su svi zahtjevi studenata ispunjeni, pozivajući ih da otvore fakultete, dok akademci saopštavaju da nijesu i da nastavljaju blokade.

Srpski studenti stigli u Strazbur, dočekale ih hiljade ljudi

Studenti biciklisti koji su na putu ka Strazburu, stigli su danas u Budimpeštu gde im je na Trgu heroja priređen veliki doček. Više stotina ljudi dočekalo je srpske studente. Donijeli su ruže, transparente i pripremili hranu i osvježenje. Studenti biciklisti su uzvikivali „Ispunite zahtjeve“, „Niko nije umoran, mi za umor ne znamo“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405170436_3a3860fcee1904f2c24889fe89cac00beb433c7ea05dc88b3036f628ec356fa2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405170436_3a3860fcee1904f2c24889fe89cac00beb433c7ea05dc88b3036f628ec356fa2" data-rendition-name="original" width="1536" height="864" loading="lazy" alt="Szudenti biciklisti u Budimpešti"> </figure>  Studenti su 3. aprila ujutru krenuli put Strazbura, a trenutno se nalaze u Mađarskoj, a ocijenili su da je ruta kroz ovu zemlju „bezbjedna, ali spora“. Prolaziće kroz ključne evropske gradove, a u Strazbur bi, prema najavi, &nbsp;trebalo da stignu 15. aprila. Cilj puta je da evropskim zvaničnicima skrenu pažnju na studentske zahteve i trenutnu situaciju u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405170440_0c00b4f8df69647b4d740f8e93a3b7132ea0d099e9c06a156f069bd0538fb467.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405170440_0c00b4f8df69647b4d740f8e93a3b7132ea0d099e9c06a156f069bd0538fb467" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="Studenti biciklisti "> </figure>

Veliki doček studenata biciklista u Budimpešti

Studenti i članovi akademske zajednice krenuli su biciklima do sjedišta Savjeta Evrope u Strazburu - kako bi evropskim zvaničnicima skrenuli pažnju na situaciju u Srbiji.
Sa njima su reporteri N1 i Nove.
Krenuli su 3. aprila - dan prije Dana studenata, a kako su najavili, &nbsp;stići će u Strazbur 17. aprila.
Prvo mjesto u koje će ući studenti koji su biciklom krenuli u Strazbur je u Zmajevo, rodno mjesto Vukašina Crnčevića, 16. žrtve pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine.&nbsp;
Prvu pauzu napraviže u Vrbasu, gdje im je pripremljen doček.&nbsp;
Oko 16 sati bi trebalo da stignu u Suboticu, gdje će prespavati na nekom od fakulteta.

Studenti iz Srbije biciklima krenuli do Strazbura da bi evropskim zvaničnicima skrenuli pažnju na njihovu situaciju

Evropski sud za ljudska prava odbio je u utorak žalbu krajnje desničarskog kandidata Kalina Đorđeskua na odluku rumunskog Ustavnog suda da, usred tvrdnji o miješanju Rusije, poništi glasanje na predsjedničkim izborima 2024. pošto je pobijedio u prvom krugu.
Evropski sud za ljudska prava sa sedištem u Strazburu saopštio je da je odbio Đoršeskuov zahtjev za hitnu odluku jer je "van okvira" mogućnosti suda da donese takvu mjeru za obaranje poništenja izbornog procesa.
Ranije malo poznati Đorđesku je postao poznat preko noći na TikToku, zbog čega je Evropska unija pokrenula istragu o toj društvenoj mreži.
Đorđesku je kritikovao poništavanje glasanja kao "formalizovani državni udar".
On je tražio od Evropskog suda za ljudska prava da donese takozvanu privremenu mjeru, hitnu odluku koju sud donosi samo u izuzetnim slučajevima, kada bi se podnosioci žalbe u suprotnom suočili s rizikom od nepopravljive štete.
- Zahtjev gospodina Đorđesku ne tiče se neposrednog rizika od nepopravljive štete - naveo je sud u obrazloženju odluke.
Rumunska Vlada je naložila je održavanje novih predsjedničkih izbora. Prvi krug bi trebalo da bude 4. maja, a drugi 18. maja ako nijedan kandidat u prvom krugu ne osvoji više od 50 odsto glasova.
Ustavni sud Rumunije poništio je predsjedničke izbore pošto su u obavještajnim dokumentima – s kojih je predsjednička kancelarija skinula oznaku - navedena "agresivna ruska hibridna dejstva", uključujući sajber napade.
Dokumenti takođe detaljno navode masovnu promociju Đorđeskua na društvenim medijima uoči glasanja.
Đorđesku koji je ranije izražavao divljenje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i koji je kritikovao NATO, nedavno se proglasio "ultra" pristalicom američkog predsjednika Donalda Trampa i negirao je veze s Moskvom.

Sud u Strazburu odbacio žalbu na poništenje predsjedničkih izbora u Rumuniji

U sudaru dva tramvaja u tunelu stanice u Strazburu Bas-Rin, danas je povrijeđeno između 20 i 30 osoba, izjavio je policijski izvor za Se njuz, informativni kanal televizije Kanala Plus.
Prema prvim procjenama, pet osoba je teže povrijeđeno, prenio je Actu17.
Prema prvim informacijama, mašinovođa nije poštovao znake i našao se na pogrešnom kolosjeku prije nego što se frontalno sudario sa tramvajem koji je stajao.
Vatrogasno-spasilačka služba Bas-Rina potvrdila je da su mobilisani brojni resursi i da se nalaze na terenu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FIn2ThinAir%2Fstatus%2F1878108492411605027%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1878108492411605027%7Ctwgr%5E2effe814c3ed114135ed5392caa7c340741bd32c%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

U sudaru dva tramvaja u Strazburu povrijeđeno između 20 i 30 osoba, petoro teže

Crna Gora je dokaz da različitosti mogu biti bogatstvo, ukoliko se njeguju i poštuju - poručio je potpredsjednik Vlade Ervin Ibrahimović na Svjetskom forumu za demokratiju koji se održava u Strazburu. 
 
On je istakao da tema Foruma “Demokratija i raznolikost” ima poseban značaj za Crnu Goru, koja je dokaz da različitosti mogu biti bogatstvo, ukoliko se njeguju i poštuju. 
 
- Naša zemlja se ponosi svojim raznolikim društvenim tkivom. Kroz vjekove smo naučili da jedinstvo i poštovanje različitosti obogaćuju društvo i da se te vrijednosti moraju kontinuirano njegovati - kazao je Ibrahimović. 
 
Kako je dodao, demokratija bi trebalo da bude oruđe koje ujedinjuje, a nikako izvor podjela. 
 
Ibrahimović je ukazao na značaj slobodnih i fer izbora za demokratski razvoj društva i izazove sa kojima se suočavaju savremeni izborni procesi, kao što su polarizacija, dezinformacije i strani uticaji. 
 
On je istakao da je zbog toga neophodno promovisati odgovornu i etičku komunikaciju na društvenim mrežama, kako bi, kako je naveo, digitalni prostor bio platforma za konstruktivan dijalog. 
 
- Naša je odgovornost je da izgradimo društvo u kojem razlike nijesu prepreke već prednosti, gdje se politička konkurencija ne vodi na štetu građana i gdje se, nakon svakog izbornog ciklusa, svi osjećamo kao dio iste zajednice - poručio je Ibrahimović. 
 
On je podsjetio da se 12. Svjetski forum demokratije održava u godini kad se obilježava 75 godina Savjeta Evrope. 
 
Kako je kazao, najstarija panevropska politička organizacija se i danas suočava sa brojnim izazovima u očuvanju svojih temljenih vrijednosti. 
 
U saopštenju se navodi da je Ibrahimović, na marginama Foruma, razgovarao sa predsjednikom Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope Teodorosom Rusopulosom. 
 
Ibrahimović i Rusopulos su razgovarali o mogućnostima produbljivanja partnerstva i istakli potrebu za kontinuiranom međunarodnom podrškom 
Zapadnom Balkanu. 
 
- Crna Gora, kao lider u procesu pregovora sa EU, ali i kao članica Savjeta Evrope, u potpunosti je posvećena dostizanju standarda i afirmaciji vrijednosti SE - naveo je Ibrahimović. 
 
Rusopulos je ocijenio da Crna Gora pokazuje posvećenost sprovođenju neophodnih reformi, kako bi u predstojećem periodu, ispunila cilj da postane naredna članica Evropske unije (EU). 
 
Kako je saopšteno iz Vlade, Ibrahimović je danas u Strazburu razgovarao i sa predsjednikom Evropskog suda za ljudska prava Markom Bošnjakom. 
 
On je naglasio značaj Evropske konvencije za ljudska prava i potvrdio posvećenost Crne Gore poštovanju i sprovođenju presuda Suda. 
 
- Na sastanku je bilo riječi o izazovima sa kojima se države članice suočavaju u pogledu sprovođenja presuda, uz ocjenu da su Evropska konvencija o ljudskim pravima i praksa Suda dali nesporan i značajan doprinos izgradnji evropskog sistema za unaprjeđenje i zaštitu ljudskih prava - zaključuje se u saopštenju.

Ibrahimović: Demokratija da bude oruđe koje ujedinjuje

Mitropolit crnogorsko-primorski Srpske pravoslavne crkve Joanikije posjetio je pritvorenog predsjednika Atlas grupe i Univerziteta Mediteran Duška Kneževića u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija i poželio mu brz izlazak na slobodu, saopštila je Pravna služba Atlas grupe.
Kako je saopšteno, Joanikije je Kneževića posjetio 17. decembra u pritvoru u Spužu, u kome se nalazi od 30. aprila 2024. godine. Podsjećaju da je mitropolit SPC posjetio Kneževića, na njegov zahtjev, 11. maja prošle godine.
- Druga posjeta Mitropolita Dušku Kneževiću uslijedila je u vrijeme velikog Božićnog posta. Susret je bio veoma srdačan, ispunjen hrišćanskim duhom. Mitropolit Joanikije se pomolio za Kneževićevo zdravlje i poželio mu brz izlazak na slobodu. Mitropolit Joanikije je prilikom ove posjete Dušku Kneževiću poklonio knjigu 'Dragi moj mučeniče' – dokumenti iz zbirke 'Lovćenska kapela' Mitropolita Danila Dajkovića - piše u saopštenju.
Kazali su da prijateljstvo Joanikija i Kneževića "traje dugo".
- Srdačan je bio njihov susret u Londonu, početkom februara 2024. godine, u kojem je Mitropolit crnogorsko-primorski Jonikije boravio na poziv Fondacije 'Nјegoš' i svojim prisustvom uveličao i dobrotvorni Svetosavski bal. Mitropolit Joanikije je svoju posjetu Londonu obilježio služeći Svetu arhijerejsku liturgiju u Crkvi Sv. Save, kao i zapaženim predavanjem 'Slovo o Nјegošu', što je bila izuzetna radost našim ljudima u Velikоj Britaniji - dodaju iz Atlas grupe.
Ističu i da je Knežević "veliki donator i ktitor" SPC.
- Atlas banka je bila veliki donator izgradnje Hrama Svetog Save u Beogradu, za šta je Knežević dobio Veliku povelju 'za ktitora-zadužbinara Spomen hrama Svetog Save na Vračaru' od patrijarha Pavla, 27. januara 2003. godine. Atlas grupa je finansirala izgradnju spomenika srpskom patrijarhu Pavlu na platou ispred Crkve Svetog Marka u Tašmajdanskom parku. Duško Knežević je pomagao izgradnju Hrama Svetog Jovana Vladimira u Baru, a Mitropoliji crnogorsko-primorskoj je, u avgustu 2018. godine, donirao umjetničku sliku '1 maj 1985 - Raspeće Đorđa Martinovića', rad jednog od najznačajnijih srpskih slikara Miće Popovića, za šta je predsjednik Atlas grupe dobio zahvalnicu Mitropolita Amfilohija - navodi se u saopštenju.

Atlas grupa: Joanikije opet posjetio Kneževića u pritvoru u Spužu

Crnogorsko društvo se sve češće suočava sa različitim oblicima devijantnog ponašanja, posebno na društvenim mrežama, gdje govor mržnje poprima sve veće razmjere, što potvrđuju i dostupni statistički podaci, kazala je članica Ženskog kluba i poslanica Skupštine Crne Gore Sonja Popović.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Vlade, Ženski klub Skupštine Crne Gore organizovao je okrugli sto na temu „Izmjene Krivičnog zakonika Crne Gore kao odgovor na napade, prijetnje i govor mržnje prema ženama koje obavljaju poslove od javnog interesa: izazovi, rješenja i primjena u praksi“.
U obraćanju je Popović naglasila da je cilj današnjeg skupa postavljanje važnih pitanja koja predstavljaju poziv na buđenje društva, kako bismo kao zajednica postali bolji i stvorili ambijent u kojem će svima biti bolje.
Posebno se osvrnula na položaj mladih žena u javnom prostoru, postavljajući pitanje da li izbor profesije, poput novinarstva, ikome daje pravo da žene izloži najbrutalnijim oblicima govora mržnje zbog tema kojima se bave ili istina koje iznose.&nbsp;
Govoreći o učešću žena u politici, a kako se dodaje, Popović je ukazala na izazove sa kojima se suočavaju mlade djevojke koje razmišljaju o političkom angažmanu, u atmosferi u kojoj su političarke gotovo svakodnevno izložene uvredama, prijetnjama i ponižavajućim komentarima zbog javno izrečenih stavova.
Popović je naglasila da svako ima pravo na svoj stav, ali ne i na svoju istinu, te naglasila da žene iz javnog života ne smiju biti prepuštene same sebi. Prema njenim riječima, institucije moraju pokazati veći stepen odgovornosti kada je riječ o zaštiti žena koje obavljaju poslove od javnog značaja.
U svom obraćanju, kopredsjednica Ženskog kluba Skupštine Crne Gore Zoja Bojanić Lalović istakla je da je tema okruglog stola od posebnog značaja, jer se kroz otvoren dijalog i traženje konkretnih rješenja direktno doprinosi zaštiti demokratskog poretka. Naglasila je da je okrugli sto organizovan u saradnji sa Društvom profesionalnih novinara Crne Gore, na čiju je inicijativu pokrenuto pitanje pooštravanja kazni za verbalno i fizičko nasilje nad ženama koje obavljaju poslove od javnog interesa i koje su zbog toga često izložene neprimjerenoj mržnji i agresiji.
Bojanić Lalović je naglasila da su žene koje djeluju u politici, medijima i civilnom sektoru danas među najizloženijima nasilju u javnom prostoru, te da se one ne napadaju zbog grešaka, već zbog toga što govore, postavljaju pitanja, razotkrivaju zloupotrebe, brane javni interes i odbijaju da ćute. Poručila je da se ovo pitanje ne smije posmatrati isključivo kao žensko pitanje, već kao pitanje slobode izražavanja, jednakosti i bezbjednosti u društvu. Istakla je da je riječ i o testu ozbiljnosti države, upozorivši da se ne smije dozvoliti normalizacija nasilja, niti ćutanje institucija pred govorom mržnje, jer se na taj način žene pretvaraju u legitimne mete napada.
Ministar pravde Bojan Božović, u uvodnom obraćanju skupu istakao je da se tokom ove godine intenzivno razrađuje inicijativa za uvođenje novog krivičnog djela, koja je proistekla, između ostalog, iz bogate prakse koja, nažalost, nije davala očekivani odvraćajući efekat. Naglasio je da su tu potrebu jasno prepoznale poslanice Odbora za rodnu ravnopravnost i Ženskog kluba Skupštine Crne Gore.
Božović je naveo da je kao rezultat zajedničkog rada, razmjene iskustava i informacija, Ministarstvu pravde dostavljen nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakonika koji sadrži ovaj predlog. Ukazao je da se poslanice i druge žene koje djeluju u javnom prostoru na dnevnom nivou suočavaju sa govorom mržnje, koji je postao toliko učestao da najogavniji komentari i brutalni napadi više ne predstavljaju vijest, već, kako je rekao, zabrinjavajuću normalnost u Crnoj Gori.
Posebno je ukazao na značaj činjenice da je Ministarstvo pravde nedavno zaključilo važan sporazum o saradnji sa reprezentativnim predstavnicima novinara u Crnoj Gori, naglašavajući da novinari i novinarke moraju imati snažniju institucionalnu zaštitu. Božović je izrazio zadovoljstvo što se o ovoj temi razgovara upravo sada, ocijenivši da je pravi trenutak da se inicijativa dodatno razradi i prihvati kao zajednička, iznad političkih razlika, te poručio da će Ministarstvo pravde biti saveznik, partner i snažna podrška u tom procesu.
Članica Ženskog kluba Skupštine Crne Gore Bojana Pićan istakla je da je svaka tema koja se tiče žena istovremeno i tema društva u cjelini, naglašavajući da crnogorsko društvo često pokazuje sklonost ka osudi, naročito kada su u pitanju žene. Ukazala je da se razlike i podjele nerijetko brišu onda kada su kritike usmjerene prema ženama, kada, paradoksalno, dolazi do svojevrsnog društvenog konsenzusa.
Pićan je naglasila da je konstruktivna kritika legitimna i neophodna, ali da je upotreba jezika koji ponižava žene, obeshrabruje ih da učestvuju u javnom životu i pretvara ih u mete uvreda i prijetnji, društveno neprihvatljiva i opasna, jer može voditi ka težim oblicima nasilja. Istakla je da svi akteri na društveno-političkoj sceni imaju obavezu međusobnog poštovanja, naglašavajući da je poštovanje temelj svakog odnosa.
Govoreći o zaštiti žena koje obavljaju poslove od javnog interesa, Pićan je ukazala na brojne primjere nasilja i zloupotrebe moći. Naglasila je da zajednički imenitelj svih ovih slučajeva jeste činjenica da nasilje nad ženama u javnom prostoru ne poznaje političku pripadnost i da nijedna žena nije pošteđena, zbog čega je neophodno zajedničko djelovanje svih aktera.
Pićan je poručila da borba koja se danas vodi nije borba za privilegije žena u javnom životu, već borba za promjenu društvene svijesti u Crnoj Gori. Istakla je da se ta borba ne vodi samo za žene koje imaju javnu riječ, već i za one koje nemaju snagu da se same odbrane, uz jasnu poruku da su žene dobrodošle da aktivno učestvuju u javnom životu i da će svaki pokušaj njihove diskreditacije biti oštro sankcionisan.
Govoreći o zakonodavnom okviru, Pićan je ocijenila da planirane izmjene Krivičnog zakonika, uključujući uvođenje krivičnog djela teškog govora mržnje, predstavljaju važan iskorak. Na kraju, Pićan je poručila da je izmjena zakona nužna, ali da predstavlja lakši dio posla, dok je promjena društvene svijesti dugoročan i zahtjevan proces. Izrazila je uvjerenje da je uspjeh moguć, naglasivši da to nije borba u kojoj žene pobjeđuju muškarce, već zajednička borba žena i muškaraca za bolju i pravedniju Crnu Goru.
Predsjednica Društva profesionalnih novinara Crne Gore, Mila Radulović, istakla je da je inicijalna ideja razgovora bila da se pronađu načini kako koleginicama novinarkama pružiti konkretnu podršku, kako pravnu, tako i psihološku, u suočavanju sa prijetnjama, uvredama i pritiscima kojima su izložene. Navela je da su tokom debate, kojoj su prisustvovale i poslanice, razmijenjena lična iskustva i konkretni slučajevi, što je dovelo do zajedničkog zaključka da je neophodno mijenjati zakonodavni okvir i sistemski djelovati. Kako je naglasila, predloženo rješenje predstavlja kompromisan, ali važan korak ka preventivnom djelovanju kroz Krivični zakonik, sa ciljem da se zaustavi praksa vrijeđanja i ponižavanja žena koje se često pravda zloupotrebom slobode izražavanja.
Radulović je izrazila nadu da, s obzirom na iskazanu spremnost ministra pravde, predložena rješenja neće biti dovedena u pitanje tokom ekspertiza Evropske komisije i Savjeta Evrope, te da će poslanici dati podršku kada se izmjene Krivičnog zakonika nađu pred Skupštinom. Ukazala je da su u okviru analize rađene na osnovu podataka Vrhovnog državnog tužilaštva, zaključno sa septembrom ove godine, predstavljeni zabrinjavajući statistički podaci o broju prijavljenih slučajeva.
Radulović je upozorila i na problem velikog broja medija i portala koji su djelimično ili uopšte nijesu registrovani, a koji krše Zakon o medijima. Ocijenila je da se tužilaštvo često previše indolentno odnosi prema takvim slučajevima i da se žmuri na zloupotrebu slobode izražavanja. Ukazala je da se pojedini portali koriste kao sredstvo za proganjanje i maltretiranje ljudi, te da se ne smije dozvoliti vođenje organizovanih hajki i obračuna sa pojedincima, naglašavajući da se takve pojave ne smiju olako shvatati niti ignorisati.
Nakon uvodnih izlaganja, održana je diskusija na temu „Mizoginija u javnom prostoru i krivičnopravna zaštita žena koje obavljaju poslove od javnog interesa“, tokom koje su razmatrani izazovi u praksi, postojeća zakonska rješenja i mogućnosti unapređenja krivičnopravne zaštite žena izloženih napadima, prijetnjama i govoru mržnje.
Na kraju skupa, poslanica Sonja Popović je zaključila da je današnji okrugli sto “putokaz za dalje udruženo djelovanje”. Ona je izrazila uvjerenje da će Ženski klub, nakon što izmjene Krivičnog zakona uđu u proceduru, ponovo organizovati okrugli sto kako bi, u slučaju potrebe, pripremili amandmane na predloženi tekst.
- Okrugli sto je okupio predstavnike institucija, stručnu javnost i zainteresovane aktere, uz cilj jačanja institucionalnog odgovora i podizanja svijesti o važnosti zaštite žena koje djeluju u javnom interesu - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

U Skupštini održan okrugli sto u organizaciji Ženskog kluba: Izmjene Krivičnog zakonika odgovor na govor mržnje i prijetnje prema ženama u javnom prostoru

Zamrznuta imovina su finansijska sredstva ili imovina kojoj vlasnik ne može da pristupi niti da je koristi za bilo kakvu transakciju ili prenos, zbog ograničenja koje nameće država ili zajednica država kao što je Evropska unija.
U slučaju Rusije, zamrznuta su i državna (suverena) sredstva – u obliku gotovine, obveznica i hartija od vrijednosti koje se drže u inostranstvu – kao i privatna imovina, poput jahti i nekretnina u vlasništvu sankcionisanih ruskih milijardera.
Imovina se obično zamrzava putem sankcija.
- Sprovođenje zamrzavanja je u nadležnosti finansijskih institucija, kao što su komercijalne banke ili centralni depozitori hartija od vrijednosti (CSD), koje moraju da blokiraju transakcije i onemoguće pristup zamrznutoj imovini - izjavila je Agata Demare, viša saradnica Evropskog savjeta za spoljne odnose (ECFR), za Dojče vele.
<h2>Zašto je ruska imovina zamrznuta?</h2>
Ruska imovina je zamrznuta kao rezultat zapadnih sankcija nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Cilj ove mjere bio je da se Rusija finansijski ograniči i da joj se onemogući korišćenje tog novca za finansiranje rata.
Neki stručnjaci smatraju da činjenica da se najveći dio zamrznute ruske imovine nalazi u državama članicama EU daje Uniji važnu polugu za vođenje mirovnih pregovora u korist Ukrajine.
<h2>Gdje se nalazi ruska imovina?</h2>
Od ukupno oko 300 milijardi eura zamrznute imovine, oko 210 milijardi eura nalazi se pod jurisdikcijom država članica EU. Ostatak je raspoređen po SAD, Japanu, Ujedinjenom Kraljevstvu, Švajcarskoj i Kanadi.
Najveći dio – 180 milijardi eura – nalazi se u instituciji pod nazivom Euroklir (Euroclear) u Belgiji.
<h2>Šta je Euroklir – i zašto se protivi tome da EU koristi rusku imovinu?</h2>
Euroklir (Euroclear) je jedna od najvećih svjetskih finansijskih kuća za trgovinu hartijama od vrijednosti – značajna je za finansijsko tržište kao takozvani depozitor hartija od vrijednosti.
Euroklir strahuje da bi zapljena ruskog novca mogla da naruši njegov ugled među međunarodnim investitorima i čak da pokrene sudske sporove sa Moskvom. Centralna banka Rusije već je odlučila da tuži Euroklir za 200 milijardi eura, kako bi povratila zamrznuti novac i izgubljenu kamatu.
<h2>Koje zemlje žele da koriste rusku imovinu – i za šta?</h2>
Većina evropskih zemalja, uključujući Njemačku i Francusku, želi da Rusija plati štetu koju je izazvala vođenjem agresorskog rata protiv Ukrajine.
Zamrznuta imovina bi se stoga mogla koristiti i za jačanje odbrane Ukrajine i za obnovu zemlje.
<h2>Koje zemlje ne žele da koriste rusku imovinu i zašto?</h2>
Sa pravnog stanovišta, korišćenje zamrznute ruske imovine predstavlja složeno pitanje i vodi se opsežna rasprava o tome da li se ta imovina, naročito glavnica, može zakonito koristiti za pomoć Ukrajini.
Belgija je stavila veto na korišćenje zamrznute imovine zbog straha da bi mogla da se nađe u pravnom sporu sa Moskvom. Takođe postoji bojazan da bi Belgija kasnije mogla biti obavezna da vrati taj iznos ako Moskva to zatraži.
Pored toga, Italija kao jedna od većih evropskih zemalja, ali i Malta i Bugarska, zatražile su od EU da potraži alternativne načine za finansiranje potreba Ukrajine.
<h2>Šta se u međuvremenu dešava sa zamrznutom imovinom?</h2>
Imovina ostaje zamrznuta ili, kako Evropska unija kaže, „imobilisana“. To znači da su sve transakcije ili transferi u Rusiju blokirani.
Prošle godine Evropska unija je odlučila da iskoristi vanredne profite ostvarene na imovini u Evrokliru i sredinom 2024. godine isplatila je Ukrajini prvu tranšu od 1,5 milijardi eura.
<h2>Kakav je stav Sjedinjenih Država o korišćenju ruske imovine?</h2>
Za vrijeme predsjednika Džoa Bajdena, Sjedinjene Države – koje drže manje od 5 milijardi eura ruske imovine – pristale su na korišćenje vanrednih profita za pomoć Ukrajini. Sadašnja administracija Donalda Trampa želi da dio zamrznute ruske imovine koristi za zajedničke projekte sa Moskvom.
Međutim, stručnjaci ističu da Sjedinjene Države mogu da odlučuju samo o imovini koja se nalazi pod njihovom jurisdikcijom, a ne o onoj u državama Evropske unije.
<h2>Šta Trampov mirovni plan kaže o zamrznutoj imovini?</h2>
Prema procurjeloj verziji Trampovog početnog mirovnog prijedloga od 28 tačaka, 86 milijardi eura (100 milijardi dolara) zamrznute ruske imovine bilo bi uloženo u „napore koje predvode SAD za obnovu i ulaganja u Ukrajinu“, pri čemu bi Sjedinjene države dobile 50 odsto profita. Demare iz ECFR-a kaže da Tramp namjerava da taj novac uzme iz ruske imovine zamrznute u Evropi i iskoristi ga za profit američke vlade i američkih kompanija.
Ostatak zamrznutih sredstava, a to je više od 200 milijardi eura, bio bi uložen u zajednički američko-ruski investicioni fond „kako bi se stvorio snažan podsticaj da se ne vrati sukobu“, navodi se u prijedlogu. Međutim, prema Demare, od toga bi korist imale Vašington i Moskva, ali ne i Ukrajina.
<h2>Zašto je EU „na neodređeno vrijeme imobilisala“ rusku imovinu?</h2>
Prvobitno je zamrzavanje ruske imovine obnavljano na svakih šest mjeseci. Svaki put kada bi došlo do obnove, postojala je bojazan da bi mađarski premijer Viktor Orban, koji je naklonjen Rusiji, mogao da uloži veto.
Odluka EU da „na neodređeno vrijeme imobilizuje“ rusku imovinu ostvaruje dva cilja: uklanja potrebu za obnavljanjem odluke i time mogućnost mađarskog veta, ali i štiti sredstva od Sjedinjenih Država.
- U suštini, time se imovina stavlja van domašaja SAD, što komplikuje Trampove planove da sredstva prebaci američkim firmama ili u američko-ruski investicioni fond. Ovaj potez takođe otvara put da EU odobri zajam Ukrajini - objasnila je Demare.

Dojče vele: Zamrznuta ruska imovina - devet stvari koje treba da znate

Tri osobe, uključujući dva člana posade teretnog plovila, poginule su u noćnim napadima ukrajinskih dronova na rusku luku Rostov na Donu i grad Batajsk u južnoj Rostovskoj oblasti, saopštio je danas lokalni guverner.
Plovilo je bilo tanker Valerij Gorčakov, registrovan pod ruskom zastavom, navodi britanska kompanija za upravljanje pomorskim rizicima Vanguard. Požar na brodu je ugašen, napisao je Jurij Sljusar na svom Telegram kanalu.
Čelnik Rostova na Donu Aleksandar Skrjabin rekao je da je izbjegnuto curenje naftnih derivata.
Ukrajina i Rusija međusobno se optužuju za namjerne napade na civilna plovila, a ruski predsjednik Vladimir Putin zaprijetio je da će Ukrajinu odsjeći od mora nakon što su napadi Kijeva ovog mjeseca oštetili tri tankera iz takozvane „sjenke flote“ koji su plovili ka Rusiji radi izvoza nafte.
Jedna osoba je poginula, a sedam je povrijeđeno u gradu Batajsku, gdje su dvije privatne kuće zahvaćene požarom kao posljedica napada dronom, rekao je Sljusar.
Gorčakov je u upravljanju kompanije Volgo-Balt Service, prema podacima o praćenju brodova koje pruža LSEG.

Vlasti saopštile: Ukrajinski dronovi usmrtili tri osobe u ruskoj Rostovskoj oblasti

U Pljevljima je sinoć održano predavanje kojim je započet ciklus razgovora posvećen obnovi Lovćenske kapele, koju su govornici označili kao jedno od ključnih pitanja duhovnog identiteta Crne Gore. Tim povodom predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je Crna Gora neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina, te da nije slučajno što ovaj ciklus predavanja počinje upravo iz Pljevalja, prenose Vijesti.
- Pljevlja su danas najslobodniji grad u Crnoj Gori i imamo čast da se upravo odavde pokrene ciklus predavanja posvećen obnovi Lovćenske kapele- rekao je Vraneš, ističući da je riječ o velikom istorijskom i duhovnom poduhvatu.
On je naglasio da je posebno značajno što se skup održava u prisustvu arhijereja Srpske pravoslavne crkve, poručivši da je obnova kapele na Lovćenu kruna duhovne obnove Crne Gore.
- Ne smijemo da sumnjamo da ćemo uspjeti u obnovi kapele. Možda se ponekad pokažu slabosti našeg naroda, ali moramo znati da mučenička krv hristovih učenika postradalih širom Crne Gore neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina- kazao je Vraneš.
Dodao je da je zadatak vjernika da slijede svoje vladike i svetitelje, ističući da današnji arhijereji nastavljaju da „razgrću žar vjere koji je prvi razgrnuo mitropolit Amfilohije“. Prema njegovim riječima, nema istinske sreće u Crnoj Gori bez obnove Lovćenske kapele i potpunog duhovnog preporoda naroda.
- Varaju se svi koji misle da će ekonomski preporod donijeti i duhovni. Upravo je obrnuto, ekonomski preporod dolazi kao posledica duhovnog preporoda- poručio je Vraneš, završivši obraćanje porukom „dogodine u Prizrenu“.
O značaju Lovćenske kapele govorio je i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, podsjetivši na zavjet Petra II Petrovića Njegoša.
Kako je naveo, Njegoš je iste godine kada je napisao „Luču mikrokozma“ započeo i gradnju kapele na Lovćenu „i jasno zapovijedio da u njoj bude sahranjen, što je potvrdio i na samrtnom času, obavezujući svoje srodnike i naslednike da ispune njegov amanet“.
- Njegoš je svojom crkvom i grobom želio da štiti Crnu Goru, ali je uvijek gledao i na cio srpski narod- kazao je mitropolit Joanikije.
Prema njegovim riječima, vladika Danilo je, čim su se stekli uslovi, izvršio Njegošev amanet, a kasnije je i knjaz Nikola vodio računa da se u kapeli redovno služi sveta liturgija, naročito na Petrovdan, za šta postoje istorijska svjedočanstva. On je odbacio tvrdnje da liturgija nije služena i da kapela nije bila crkva, ocijenivši ih kao neistine.
Govoreći o obnovi kapele nakon njenog rušenja u Prvom svjetskom ratu, mitropolit Joanikije je naveo da je kralj Aleksandar finansirao obnovu, dok je glavni teret posla iznio mitropolit Gavrilo Dožić.
- Kapela je ostala posvećena Svetom Petru Cetinjskom, obnovljena je na istom mjestu i u istim dimenzijama, a sve što je zatečeno od stare kapele ugrađeno je u obnovljeni hram- naglasio je on, navodeći da su suprotne tvrdnje laži koje se decenijama ponavljaju.
Osvrćući se na izgradnju mauzoleja na Lovćenu, Joanikije je rekao da je riječ o građevini u kojoj je „ugrađeno najviše nesporazuma i kontroverzi“, nazivajući je spomenikom nasilja nad Njegošem i Srpskom pravoslavnom crkvom. Naveo je da odluka o izgradnji mauzoleja nikada nije zvanično objavljena, te da je iza rušenja Lovćenske kapele stajao Josip Broz Tito.
Kazao je i da je prilikom rušenja lovćenske kapele došlo jdo nezakonitog braka između nacizma i komunizma.
- Glavni argumenti za rušenje kapele potekli su od Savića Štedimlije, a kasnije ih je u ime Tita razrađivao Vladimir Dedijer- rekao je Joanikije, podsjetivši da su se rušenju protivili brojni ugledni umjetnici i intelektualci, među kojima Petar Lubarda, Mihailo Lalić, Risto Stijović, Miroslav Krleža Skender Kulenović…
Na kraju je poručeno da Lovćenska kapela, iako porušena, i dalje snažno djeluje duhovno, o čemu svjedoče brojne Njegoševe kapele podignute širom Crne Gore i regiona.
- Kapela će se vratiti na Lovćen kada mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za greške iz makar posljednjih sto godina. Tek tada ćemo biti sposobni da obnovimo kapelu na Lovćenu- zaključio je mitropolit Joanikije.
Predavanje je održano u Centru za kulturu u organizaciji Javne ustanove Narodna biblioteka Stevan Samardžić.

Vraneš o kapeli na Lovćenu: Nećemo dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina

Četnički vojvoda Andrija Mandić koji je na čelu Skupštine Crne Gore se dugo pokušavao prikazati kao evropska verzija srpske politike u Crnoj Gori, ali vuk dlaku mijenja - a ćud nikada, pa ne čudi njegova najava promjene Ustava, što je potpuno neprihvatljivo i taj stav EU je vrlo jasan - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
Prema njegovim riječima, potrebno je uložiti veliki napor i obezbijediti političku volju da proces eu integracija ide dalje i da se planiranom dinamikom zatvore preostala poglavlja.&nbsp;
- Činjenica jeste da je Crna Gora dobila prozor unutar koga se pružila šansa da uđe u Evropsku uniju u relativno kratkom razdoblju. Budimo realni, do početka rata u Ukrajini nije postojala prava politička volja unutar Evropske unije za bilo kakvo proširenje, međutim rat u Ukrajini je to promijenio, promijenio se kontekst i sada se svakako želi neki primjer uspješne priče i tu je područje jugoistočne Evrope je pogodno, jer postoji potencijal za takvo nešto. Na kraju krajeva područje istočne Evrope ne smije ostati neka crna rupa, nedefinisano područje gdje bi svoju silu mogle produkovati Kina, Rusija, Turska &nbsp;i ostale treće države. Ovaj proces se mora stabilizovati, pogotovu u kontekstu rata u Ukrajini i tu Crna Gora ima najbolju šansu, najdalje je odmakla, na geoplitičkom je bitnom području ona zatvara ulaz na Mediteran, članica je NATO-a i svakako je Evropskoj uniji interes i postoji dobra volja da se Crna Gora primi što prije u Evropsku uniju i da se na neki način taj prostor geopolitički zaokruži - rekao je Sokol.
Smatra da se ulazak Crne Gore neće previše odraziti na pregrupisanje snaga unutar EU, jer je mala država sa malim BDP-om, u smislu broja zastupnika u Evropskom parlamentu, glasanja u Vijeću ministara ili evropskom budžetu.&nbsp;
- To su svi oni činioci koji govore u prilog crnogorskom ulasku u EU i zašto sa evropske strane postoji velika želja da se to ipak i realizuje. S druge strane problem je destabilizirajuće i destruktivno djelovanje Srbije. Jedno je formalno ispunjavati uslove i donositi zakone, stavljati kvačice i zatvarati poglavlja, a drugo je stvarno sprovesti suštinsku transformaciju u društvu, tu realno teško možete govoriti o transformaciji kad imamo direktan uticaj iz Srbije, gdje imamo Srpsku pravoslavnu crkvu sa svom destruktivnom ulogom i imamo stranke unutar same vladajuće većine koje dovode u pitanje dugoročno sam crnogorski identitet i to su sigurno najveći izazovi. Siguran sam da Srbija koja ne želi da Crna Gora uđe u Evropsku uniju prije nje i da će učiniti sve da kroz razne provokacije pokuša taj proces što više destabilizovati i usporiti - istakao je Sokol.&nbsp;
Sokol podsjeća da, iako su se pojavile špekulacije o mogućem uticaju Hrvatske na prethodno blokiranje poglavlja 11 i 13 od strane Francuske, Hrvatska zapravo nije imala nikakve veze s tim privremenim blokadama.
- Ako je neko tu mogao uticati prije bih gledao prema istoku nego prema zapadu ko bi mogao imati koristi od blokiranja poglavlja i usporavanja cijelog crnogorskog procesa pristupanja. Drago mi je da se to razriješilo, drago mi je da Crna Gora ide dalje, a zatvaranje nekoliko poglavlja je sigurno veliki uspjeh i dobar temelj za sljedeću godinu koja bi trebala biti ključna, a, kao što sam i rekao, destabilizirajući uticaj Srbije ostaje problem. Oni koji unutar vladajuće većine zapravo tvrde da gledaju prema zapadu, a gledaju prema Beogradu i Moskvi SU takođe problem, a naravno da ostaje pitanje rješavanja problema sa Hrvatskom, tema koje nijesu riješene, pogotovu odštete logorašima iz Domovinskog rata - naglasio je Sokol.
Komentarišući najavu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića o promjeni Ustava i statusa srpskog jezika, Sokol kaže da vuk dlaku mijenja ali ćud nikada, iako se, kako kaže, četnički vojvoda pokušavao prikazati kao proevropska verzija srpske politike u Crnoj Gori.&nbsp;
Poručuje da koliko god se trudili da glume evropejce zna se ko su i sa kim europarlamentarci imaju posla i potpuno je, kako ističe, jasno da takvi ljudi i takve političke opcije ne mogu da budu na tako visokim pozicijama.
- Kneževića su puštali i Demokrate u prvi plan da budu na braniku velikosrpstva, ali čini se da je Mandić sad ušao u fazu gdje i on mora pokazati da i dalje ostaje na onim istim velikosrpskim linijama, koje su dovele do ratova devedesetih kojima smo svjedočili. To me ne čudi previše, njihovi planovi se nijesu nikad promijenili, planovi velikosrpskih političara, zajedno sa SPC-om i Vučićem koji su su cijelo vrijeme na istim pozicijama sa kojih žele uništiti i potpuno eliminisati crnogorski identitet, nezavisnost, u smislu jezika, u smislu crkve, kulturnih institucija, u smislu samog izjašnjavanja ljudi kao Crnogoraca. Njihov je cilj da Crnu Goru u smislu samostalnosti, suverenosti potpuno negiraju i da ona de facto postane jedna srpska pokrajina, da bude u odnosu sa Srbijom kao Bjelorusija sa Rusijom - naglasio je Sokol.
Komentarišući jučerašnji incident kada su iscrtani grafiti na ambasadi BiH u Podgorici, hrvatski zastupnik kaže da veličanje ratnih zločina i zločinaca za velikosrbe nije nikakva novost.&nbsp;
- Temeljni postulati te politike se nijesu promijenili, oni su šovinistički, oni su ekstremno nacionalistički, oni su utemeljeni u svetosavlju i velikosrpstvu koje se može svesti na onu rečenicu "Srbi svi svuda”, odnosno gdje jedan Srbin tu je Srbija, i njihova se politika neće promijeniti, a ja se nadam da će sami Crnogorci dominantno shvatiti s kim imaju posla i da će prestati vjerovati takvim ljudima kada glume zapadnjake i pokazuju drugo lice od onoga što oni zbilja jesu - rekao je Sokol.
Vjeruje i da će se nastaviti bilateralni pregovori Crne Gore i Hrvatske u vezi otvorenih pitanja, za koje se zastupnik nada da će se iznaći rješenja, poput pitanja odštete ratnim zatvorenicima i žrtvama.&nbsp;
- Pitanje odštete logorašima i ratnim žrtvama je bilo u visokoj fazi rješenja i sada se samo čeka onaj finalni dio za koji se ja nadam da će se što prije realizovati. Ono što bih ja svakako istakao i što svakako kažem je to da Hrvatska prijatelj Crne Gore, Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, na kraju krajeva nama je to u interesu jer mi ne želimo imati nekakvu srpsku ili rusku guberniju na našim granicama sa izlazom na Jadran. Mi želimo Crnu Goru u Evropskoj uniji, ali Crnu Goru samostalnu, prozapadnu, proevropsku, suverenu i u punom smislu samostalnu u odnosu kako &nbsp;na bilo koga drugoga, tako i na Srbiju - zaključio je Sokol.

Sokol o Mandićevoj najavi promjene Ustava: Koliko god se trudili da glume evropejce, znamo o kome je riječ i s kim imamo posla - takvi ne mogu biti na visokim pozicijama

17.12
14:26
Šalje mi na viber mlađani kolega rješenje Apelacionog suda Kvsž. br. 493/25 od 10.12.2025. godine kojim se usvajaju žalbe SDT-a i branilaca Ranka Ubovića izjavljene na rješenje o produženju pritvora tom okrivljenom i, pazite sad - predmet vraća (sic!) prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje (sic!).
Zovem kolegu i pitam ga da li je neka greška u pitanju ili je on napravio neko šaljivo rješenje, odgovara ... ne, vidite ko je isto donio.&nbsp;
Ja pročitam, opet, opet. I opet.
Jer, znam da je pritvor ukinut, da je na tu odluku SDT izjavio žalbu koju je Vijeće Višeg suda odbilo. I da protiv te odluke žalba nije dozvoljena.&nbsp;
Uostalom, nije izjavljena.&nbsp;
I sada.&nbsp;
Umjesto da sve žalbe koje su izjavljene na rješenje o produženju pritvora odbace kao bespredmetne, Apelacioni sud traži da prvostepeni sud iznova odluči po kojem će osnovu da produži pritvor. Koji je ukinut.&nbsp;
Eh, toga neprebola.&nbsp;
Aman, koleginice Pavličić.&nbsp;
Spašavajte.&nbsp;
Ovo je već linija gdje dignitet sudstva, znate zbog koga, ubrzano ide niz Moraču.
Ali, baš.&nbsp;
Ali, baš, baš.
Ovo je već mnogo.
I vi vidite da je mnogo.&nbsp;
P.S. Početak predaje ovolikom neznanju početak je prestanka čuđenju zbog njega.

Aman, gospođo Pavličić

Viši sud u Podgorici ostao je pri ranijem stavu da je nedozvoljen prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva za produženje pritvora biznismenu Ranku Uboviću, potvrdila je Televiziji E &nbsp;savjetnica za medije Višeg suda .
Vukmirović je saopštila da je Veselinu Kovačeviću pritvor produžen za dva mjeseca, ali da je odbačen predlog SDT-a da mu se doda nova tačka pritvorskog osnova.
Advokat Zoran Piperović, branilac Ranka Ubovića, u izjavi za Televiziju E kazao je da su žalbe Tužilaštva i branilaca bile bespredmetne, jer je pritvor već pravosnažno ukinut.
– Pravno je sve jasno. Pritvor Uboviću i Vladanu Ivanoviću je ukinut, što znači da ne postoji pravni osnov za njegovo produženje – kazao je Piperović.
On je istakao da mu je neshvatljivo da se raspravlja o produženju pritvora koji je ukinut pravosnažnom odlukom Višeg suda.
– Što da se produži? Protiv koga da se produži? Ljudi su napolju 15–16 dana po odluci Višeg suda i sada raspravljamo, nakon 15 dana od ukidanja pritvora, da li ga treba produžiti. Molim vas. Suvislije bi bilo pitanje da li pravosnažno ukinut pritvor može ponovo da „vaskrsne“, nego da govorimo o njegovom produženju – naveo je Piperović.
Podsjećamo, Specijalno državno tužilaštvo žalilo se Apelacionom sudu na rješenje o ukidanju pritvora Uboviću i Ivanoviću. Piperović upozorava da je za pravni sistem opasno ukoliko sud ranga Apelacionog uvažava žalbe i vraća predmet Višem sudu sa instrukcijama da produži pritvor koji je već ukinut.
– Ta odluka je pravosnažna. Ako je žalba odbačena kao nedozvoljena, odnosno bespredmetna, onda ne postoji predmet. Bespredmetne su i žalbe branilaca i žalbe tužilaca, jer je pravna stvar već raspravljena. U realnom životu više ne postoji događaj koji implicira pritvorske osnove – kazao je Piperović.
On je otvorio i pitanje institucionalne odgovornosti.
– Da li će predsjednica Vrhovnog suda tražiti objašnjenje od predsjednice Apelacionog suda kako se može produžiti pritvor koji je ukinut? Posebno pritvor na čije je ukidanje izjavljena žalba, a zatim odbačena bez pravne pouke. Onda odjednom dobijemo odluku Apelacionog suda da se žalbe uvažavaju i određuje novi pritvorski osnov. To je prosto nemoguće – rekao je Piperović, dodajući da se, kako smatra, radi o „mrzovolji prema nekim ljudima“, bez jasnog objašnjenja.
Da su žalbe, kako tužilaštva tako i odbrane, bespredmetne jer se ne može produžiti nešto što je ukinuto, ranije je upozoravao i advokat Stefan Jovanović.
– Ne možete produžiti nešto što ne postoji. Ako je pritvor pravosnažno ukinut, jedino moguće i zakonito rješenje je da se sve žalbe odbace – i SDT-a i odbrane – jer se one odnose na produženje pritvora koji više ne postoji – kazao je Jovanović.
Protiv današnjeg rješenja Višeg suda, žalba Apelacionom sudu može se izjaviti u roku od tri dana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 86.9038%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjovanovic-i-pravo-i-obaveza-tuzilastva-da-kada-prestanu-razlozi-za-trajanje-trazi-ukidanje-pritvora-zalba-sdt-a-bespredmetna%3Famp%3D1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Tag: strazbur