Potpredsjednik Vlade Crne Gore Momo Koprivica sastao se sa Đanlukom Espozitom, generalnim direktorom za ljudska prava i vladavinu prava u Savjetu Evrope, gdje su razgovarali o reformama u oblasti vladavine prava i evropskim integracijama Crne Gore.
Koprivica, kako je saopšteno, boravi u radnoj posjeti Strazburu
On je tokom sastanka upoznao gospodina Espozita sa ključnim reformskim aktivnostima koje Vlada Crne Gore sprovodi u okviru evropske integracije, s posebnim akcentom na oblasti vladavine prava, borbe protiv korupcije, jačanja nezavisnosti pravosuđa i zaštite ljudskih prava.&nbsp;
- On je istakao da su prioriteti Vlade usklađeni sa zahtjevima iz poglavlja 23 i 24, koji su od suštinskog značaja za napredak Crne Gore ka punopravnom članstvu u EU. Osim toga, naglasio je da Vlada Crne Gore dijeli stanovište Savjeta Evrope da je demokratska bezbjednost preduslov sveukupne bezbjednosti, te da se na svim poljima moramo boriti protiv različitih trendova koji vode nazadovanju demokratije i širenju neistinitih informacija koje potkopavaju vrijednosti demokratskog poretka - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Koprivica je naglasio važnost sprovođenja preporuka, posebno GRECO-a te ukazao na konkretne pomake i mjere u oblasti jačanja pravnog i etičkog integriteta lica na najvišim funkcijama izvršne vlasti posebno kroz Predlog zakona o državnim službenicima i namještenicima, zatim transparentnosti kroz utvrđivanje Predloga zakona o slobodnom pristupu informacijama, kao i jačanja mehanizama za borbu protiv korupcije.
Generalni direktor Espozito je pozitivno ocijenio napore Crne Gore i istakao da je u proteklom periodu ostvaren vidljiv napredak u oblasti vladavine prava.
On je naglasio da su učinjene brojne pozitivne promjene koje predstavljaju važan korak naprijed, te da Savjet Evrope prepoznaje snažnu političku volju crnogorske Vlade za sprovođenje reformi.
Espozito je istakao da su preporuke GRECO i MONEYVAL, i poglavlja 23 i 24 od ključne važnosti za cjelokupan proces reforme i pristupanja EU, te da su ciljevi i postignuti rezultati u tim oblastima ohrabrujući. Izrazio je spremnost Savjeta Evrope da nastavi da pruža Crnoj Gori punu podršku kroz ekspertsku pomoć, kako bi reformski proces bio uspješno završen i usklađen sa najvišim evropskim standardima.
- Sastanak je ocijenjen kao konstruktivan i podsticajan za dalji rad, a obje strane su se saglasile da je nastavak intenzivne saradnje i sprovođenja preporuka ključan za ostvarenje strateškog cilja Crne Gore – članstva u Evropskoj uniji - zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Koprivica sa Espozitom u Strazburu: Crna Gora ostvarila napredak u vladavini prava, Savjet Evrope pruža punu podršku

Više hiljada ljudi dočekalo je 18. aprila u Novom Sadu studente koji su vozili bicikle do Strazbura kako bi evropskim zvaničnicima ukazali na zahteve višemesečnih protesta i blokada.
Studenti, koji su na biciklima prešli 1.400 kilometara, dočekani ispred Rektorata uz crveni tepih, muziku, pištaljke i aplauze.
- Vaša biciklistička tura bila je simbol otpora, nade i nepokolebljive borbe za pravdu. Vaše pismo predato u Stazburu odjeknulo je daleko izvan granica. Pokazali ste svijetu da mladi ne ćute i da imaju snagu da mijenjaju stvari - rekla je jedna od studentkinja na dočeku.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRadio021%2Fstatus%2F1913338566710641011%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1913338566710641011%7Ctwgr%5Efbb91f3bed93db1a7ed108bc8f312260cda4697d%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ona je zahvalila svojim kolegama što su "svojim pedalama ispisali poruku da se strah može pobijediti, a istina izboriti".
- Ova borba nije gotova, ali vi ste nam pokazali put koji ćemo zajedno nastaviti - rekla je studentkinja.
Grupa od 80 studentkinja i studenata je iz Novog Sada krenula 3. aprila, a u Strazbur su stigli 15. aprila gde su se susreli sa evroparlamentarcima kojima su predali i pisma za evropske institucije.
Dnevno su vozili između 80 i 145 kilometara, dok su ukupno na tom putu prešli više od 1.300 kilometara.
Prošli su kroz Mađarsku, Slovačku, Austriju, Njemačku i na kraju stigli u Francusku, a u mjestima kroz koje su prolazili organizovani su svečani dočeci.
U fokusu zahtjeva studenata koji duže od četiri mjeseca blokiraju fakultete u Srbiji je utvrđivanje krivične i političke odgovornosti za pogibiju 16 osoba u padu nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu, 1. novembra 2024.
Objavljivanje kompletne dokumentacije o rekonstrukciji stanične zgrade ključni je zahtjev koji su studenti postavili pred institucije Srbije.

Hiljade ljudi u Novom Sadu dočekale studente bicikliste: "Pokazali ste svijetu da mladi imaju snagu da mijenjaju stvari"

Ispred Rektorata u Novom Sadu građani se okupljaju kako bi dočekali 80 studenata koji su prešli oko 1400 kilometara biciklističke vožnje do Strazbura.
Za studente-bicikliste ispred Rektorata postavljen je crveni tepih, a građani su na poziv studenata počeli da se okupljaju oko 20 sati.
Mada je dolazak biciklista bio predviðen oko 20 sati, kako javljaju studenti, oni stižu u Novi Sad oko 21:30 do 22 sata.
Večeras im se priređuje simboličan doček, kako su najavile njihove kolege - a u utorak, 22. aprila biće priređena i svečana ceremonija.

1250x600

Ispred Rektorata u Novom Sadu doček biciklista iz Strazbura

Studenti iz Srbije koji su biciklima putovali do Strazbura &nbsp;kako bi evropskim institucijama ukazali na svoje zahtjeve u vezi sa tragedijom u Novom Sadu, stigli su večeras u taj francuski grad, gdje ih je dočekala velika grupa ljudi,. 
 
Studenti su danima vozili na ruti "Tura do Strazbura: pedalama za istinu". 
 
Prostrt je i crveni tepih koji ih je čekao u svim gradovima u kojima su bili na putu za Strazbur, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Očekuje se da će studenti sjutra krenuti u obilazak evropskih institucija. 
 
Grupa od 80 studentkinja i studenata je iz Novog Sada put Strazbura krenula 3. aprila da bi se obratili nekim od najvažnijih evropskih institucija i da im ukažu na svoje zahtjeve, kao i na „istrajnost i posvećenost studenata u borbi za pravdu" u Srbiji. 
 
Studenti su dnevno vozili između 80 i 145 kilometara (km), dok su ukupno na tom putu prešli više od 1,3 hiljade km. 
 
Prošli su kroz Mađarsku, Slovačku, Austriju, Njemačku i na kraju stigli u Francusku, a u mjestima kroz koje su prolazili organizovani su svečani dočeci. 
 
U fokusu zahtjeva studenata koji duže od četiri mjeseca blokiraju fakultete u Srbiji jeste utvrđivanje krivične i političke odgovornosti za pogibiju 16 osoba u padu nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu, 1. novembra prošle godine. 
 
Objavljivanje kompletne dokumentacije o rekonstrukciji stanične zgrade ključni je zahtjev koji su studenti postavili pred institucije Srbije. 
 
Predstavnici vlasti od decembra tvrde da je kompletna dokumentacija objavljena na sajtu Vlade i tužilaštva u Novom Sadu. 
 
Potom su, pod pritiskom javnosti, u više navrata izlazili sa objavom novih dokumenata. 
 
Još dva zahtjeva studenata adresirana su na pravosudne organe: sankcionisanje napadača na učesnike protesta u više desetina incidenata, kao i obustava krivičnih postupaka protiv demonstranata koje je policija hapsila. 
 
Tražili su i da izdvajanje novca za visoko obrazovanje bude uvećano za 20 odsto. 
 
Vlast tvrdi da su svi zahtjevi studenata ispunjeni, pozivajući ih da otvore fakultete, dok akademci saopštavaju da nijesu i da nastavljaju blokade.

Srpski studenti stigli u Strazbur, dočekale ih hiljade ljudi

Studenti biciklisti koji su na putu ka Strazburu, stigli su danas u Budimpeštu gde im je na Trgu heroja priređen veliki doček. Više stotina ljudi dočekalo je srpske studente. Donijeli su ruže, transparente i pripremili hranu i osvježenje. Studenti biciklisti su uzvikivali „Ispunite zahtjeve“, „Niko nije umoran, mi za umor ne znamo“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405170436_3a3860fcee1904f2c24889fe89cac00beb433c7ea05dc88b3036f628ec356fa2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405170436_3a3860fcee1904f2c24889fe89cac00beb433c7ea05dc88b3036f628ec356fa2" data-rendition-name="original" width="1536" height="864" loading="lazy" alt="Szudenti biciklisti u Budimpešti"> </figure>  Studenti su 3. aprila ujutru krenuli put Strazbura, a trenutno se nalaze u Mađarskoj, a ocijenili su da je ruta kroz ovu zemlju „bezbjedna, ali spora“. Prolaziće kroz ključne evropske gradove, a u Strazbur bi, prema najavi, &nbsp;trebalo da stignu 15. aprila. Cilj puta je da evropskim zvaničnicima skrenu pažnju na studentske zahteve i trenutnu situaciju u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405170440_0c00b4f8df69647b4d740f8e93a3b7132ea0d099e9c06a156f069bd0538fb467.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405170440_0c00b4f8df69647b4d740f8e93a3b7132ea0d099e9c06a156f069bd0538fb467" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="Studenti biciklisti "> </figure>

Veliki doček studenata biciklista u Budimpešti

Studenti i članovi akademske zajednice krenuli su biciklima do sjedišta Savjeta Evrope u Strazburu - kako bi evropskim zvaničnicima skrenuli pažnju na situaciju u Srbiji.
Sa njima su reporteri N1 i Nove.
Krenuli su 3. aprila - dan prije Dana studenata, a kako su najavili, &nbsp;stići će u Strazbur 17. aprila.
Prvo mjesto u koje će ući studenti koji su biciklom krenuli u Strazbur je u Zmajevo, rodno mjesto Vukašina Crnčevića, 16. žrtve pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine.&nbsp;
Prvu pauzu napraviže u Vrbasu, gdje im je pripremljen doček.&nbsp;
Oko 16 sati bi trebalo da stignu u Suboticu, gdje će prespavati na nekom od fakulteta.

Studenti iz Srbije biciklima krenuli do Strazbura da bi evropskim zvaničnicima skrenuli pažnju na njihovu situaciju

Evropski sud za ljudska prava odbio je u utorak žalbu krajnje desničarskog kandidata Kalina Đorđeskua na odluku rumunskog Ustavnog suda da, usred tvrdnji o miješanju Rusije, poništi glasanje na predsjedničkim izborima 2024. pošto je pobijedio u prvom krugu.
Evropski sud za ljudska prava sa sedištem u Strazburu saopštio je da je odbio Đoršeskuov zahtjev za hitnu odluku jer je "van okvira" mogućnosti suda da donese takvu mjeru za obaranje poništenja izbornog procesa.
Ranije malo poznati Đorđesku je postao poznat preko noći na TikToku, zbog čega je Evropska unija pokrenula istragu o toj društvenoj mreži.
Đorđesku je kritikovao poništavanje glasanja kao "formalizovani državni udar".
On je tražio od Evropskog suda za ljudska prava da donese takozvanu privremenu mjeru, hitnu odluku koju sud donosi samo u izuzetnim slučajevima, kada bi se podnosioci žalbe u suprotnom suočili s rizikom od nepopravljive štete.
- Zahtjev gospodina Đorđesku ne tiče se neposrednog rizika od nepopravljive štete - naveo je sud u obrazloženju odluke.
Rumunska Vlada je naložila je održavanje novih predsjedničkih izbora. Prvi krug bi trebalo da bude 4. maja, a drugi 18. maja ako nijedan kandidat u prvom krugu ne osvoji više od 50 odsto glasova.
Ustavni sud Rumunije poništio je predsjedničke izbore pošto su u obavještajnim dokumentima – s kojih je predsjednička kancelarija skinula oznaku - navedena "agresivna ruska hibridna dejstva", uključujući sajber napade.
Dokumenti takođe detaljno navode masovnu promociju Đorđeskua na društvenim medijima uoči glasanja.
Đorđesku koji je ranije izražavao divljenje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i koji je kritikovao NATO, nedavno se proglasio "ultra" pristalicom američkog predsjednika Donalda Trampa i negirao je veze s Moskvom.

Sud u Strazburu odbacio žalbu na poništenje predsjedničkih izbora u Rumuniji

U sudaru dva tramvaja u tunelu stanice u Strazburu Bas-Rin, danas je povrijeđeno između 20 i 30 osoba, izjavio je policijski izvor za Se njuz, informativni kanal televizije Kanala Plus.
Prema prvim procjenama, pet osoba je teže povrijeđeno, prenio je Actu17.
Prema prvim informacijama, mašinovođa nije poštovao znake i našao se na pogrešnom kolosjeku prije nego što se frontalno sudario sa tramvajem koji je stajao.
Vatrogasno-spasilačka služba Bas-Rina potvrdila je da su mobilisani brojni resursi i da se nalaze na terenu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FIn2ThinAir%2Fstatus%2F1878108492411605027%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1878108492411605027%7Ctwgr%5E2effe814c3ed114135ed5392caa7c340741bd32c%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

U sudaru dva tramvaja u Strazburu povrijeđeno između 20 i 30 osoba, petoro teže

Crna Gora je dokaz da različitosti mogu biti bogatstvo, ukoliko se njeguju i poštuju - poručio je potpredsjednik Vlade Ervin Ibrahimović na Svjetskom forumu za demokratiju koji se održava u Strazburu. 
 
On je istakao da tema Foruma “Demokratija i raznolikost” ima poseban značaj za Crnu Goru, koja je dokaz da različitosti mogu biti bogatstvo, ukoliko se njeguju i poštuju. 
 
- Naša zemlja se ponosi svojim raznolikim društvenim tkivom. Kroz vjekove smo naučili da jedinstvo i poštovanje različitosti obogaćuju društvo i da se te vrijednosti moraju kontinuirano njegovati - kazao je Ibrahimović. 
 
Kako je dodao, demokratija bi trebalo da bude oruđe koje ujedinjuje, a nikako izvor podjela. 
 
Ibrahimović je ukazao na značaj slobodnih i fer izbora za demokratski razvoj društva i izazove sa kojima se suočavaju savremeni izborni procesi, kao što su polarizacija, dezinformacije i strani uticaji. 
 
On je istakao da je zbog toga neophodno promovisati odgovornu i etičku komunikaciju na društvenim mrežama, kako bi, kako je naveo, digitalni prostor bio platforma za konstruktivan dijalog. 
 
- Naša je odgovornost je da izgradimo društvo u kojem razlike nijesu prepreke već prednosti, gdje se politička konkurencija ne vodi na štetu građana i gdje se, nakon svakog izbornog ciklusa, svi osjećamo kao dio iste zajednice - poručio je Ibrahimović. 
 
On je podsjetio da se 12. Svjetski forum demokratije održava u godini kad se obilježava 75 godina Savjeta Evrope. 
 
Kako je kazao, najstarija panevropska politička organizacija se i danas suočava sa brojnim izazovima u očuvanju svojih temljenih vrijednosti. 
 
U saopštenju se navodi da je Ibrahimović, na marginama Foruma, razgovarao sa predsjednikom Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope Teodorosom Rusopulosom. 
 
Ibrahimović i Rusopulos su razgovarali o mogućnostima produbljivanja partnerstva i istakli potrebu za kontinuiranom međunarodnom podrškom 
Zapadnom Balkanu. 
 
- Crna Gora, kao lider u procesu pregovora sa EU, ali i kao članica Savjeta Evrope, u potpunosti je posvećena dostizanju standarda i afirmaciji vrijednosti SE - naveo je Ibrahimović. 
 
Rusopulos je ocijenio da Crna Gora pokazuje posvećenost sprovođenju neophodnih reformi, kako bi u predstojećem periodu, ispunila cilj da postane naredna članica Evropske unije (EU). 
 
Kako je saopšteno iz Vlade, Ibrahimović je danas u Strazburu razgovarao i sa predsjednikom Evropskog suda za ljudska prava Markom Bošnjakom. 
 
On je naglasio značaj Evropske konvencije za ljudska prava i potvrdio posvećenost Crne Gore poštovanju i sprovođenju presuda Suda. 
 
- Na sastanku je bilo riječi o izazovima sa kojima se države članice suočavaju u pogledu sprovođenja presuda, uz ocjenu da su Evropska konvencija o ljudskim pravima i praksa Suda dali nesporan i značajan doprinos izgradnji evropskog sistema za unaprjeđenje i zaštitu ljudskih prava - zaključuje se u saopštenju.

Ibrahimović: Demokratija da bude oruđe koje ujedinjuje

Iz Nevladine organizacije "Kuća životinja" reagovali su na današnju izjavu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića povodom jučerašnjeg događaja na Cetinju, kada se jedan policajac povrijedio dok je pokušavao da uhvati odbjeglog psa.
Podsjetimo, Šaranović je istakao kako potez policajca treba doživjeti kao čin požrtvovanja, no iz te NVO navode kako je u pitanju "ozbiljno degradiranje osnovnih principa humanosti, zakona i profesionalnog policijskog postupanja".
- Pucati na nenaoružano, nezaštićeno biće usred bijela dana – pred očima građana, djece i turista – nije požrtvovanost. To je zlostavljanje. Ministar je ovom izjavom, umjesto da pozove na odgovornost i provjeru postupanja službenika, poslao opasnu poruku: da je neopravdano nasilje nad životinjama dozvoljeno i poželjno ako dolazi od uniformisanog lica - dodali su oni.
Kako ističu, zloupotreba sile, pa i prema životinjama, ne smije biti predstavljena kao herojstvo.&nbsp;
- To nije čin hrabrosti, to je čin slabosti i odsustva empatije. Pozivamo Ministarstvo unutrašnjih poslova da hitno preispita zakonitost postupanja službenika i da se javno izvini zbog neprimjerene i opasne izjave. Građani Crne Gore zaslužuju profesionalnu policiju – ne onu koja se panično obračunava s nenaoružanim bićem, već onu koja poštuje život, zakon i etički kodeks. Požrtvovanost nije kada pucaš u psa. Požrtvovanost je kad ga zaštitiš - zaključili su.

Iz "Kuće životinja" poručili Šaranoviću: Pucanje u psa usred dana pred građanima je zlostavljanje, a ne požrtvovanje

Nema alternative rješenju hroničnih izraelsko-palestinskih sukoba osim „rješenja s dvije države“ – formiranja palestinske države uz Izrael, kako bi one „živjele jedna pored druge u miru i bezbjednosti“, poručila je danas Francuska u sjedištu UN-a u Njujorku, na otvaranju međunarodne konferencije o toj temi, koju bojkotuju Izrael i Sjedinjene Američke Države.
- Samo političko rješenje s dvije države omogućava ispunjenje legitimnih težnji Izraelaca i Palestinaca da žive u miru i bezbjednosti. Nema alternative – ocijenio je ministar vanjskih poslova Francuske, Žan-Noel Baro, pozvavši na „konkretne mjere“ za očuvanje perspektive „održive“ palestinske države.
On je rekao da je iluzorno očekivati dugotrajnije primirje u Gazi, a da pri tome nisu jasno određene konture poslijeratne Gaze i političkog rješenja.
Konferenciju su, međutim, danas oštro kritikovali Sjedinjene Države. Portparolka Stejt departmenta, Tami Brus, osudila je ovu „neproduktivnu i neprikladnu“ inicijativu, nazvavši je „reklamnim potezom“ usred „delikatnih diplomatskih napora usmjerenih na okončanje sukoba“ koji traje gotovo dvije godine.
Nakon što je predsjednik Emanuel Makron najavio prošlog četvrtka da će Francuska u septembru zvanično priznati državu Palestinu, postoji nada da će konferencija koju je sazvala Generalna skupština UN-a, a kojoj kopredsjedavaju Francuska i Saudijska Arabija, dobiti novi zamah.
Baro je naveo da će i druge „zapadne države“ tokom konferencije izraziti namjeru da priznaju državu Palestinu, ali nije precizirao koje.
Velika Britanija je već odbacila tu ideju, a njen premijer, Kir Starmer, izjavio je da priznanje Palestine treba da bude „dio šireg plana“.
Palestinski premijer, Mohamed Mustafa, poručio je da sve države imaju odgovornost da djeluju odmah i da je vlast koju predstavlja spremna za raspoređivanje međunarodnih snaga radi zaštite palestinskog stanovništva.
Prema podacima agencije Frans pres, najmanje 142 od 193 države članice UN-a, uključujući i Francusku, priznaju državu Palestinu koju je 1988. proglasila palestinska uprava u egzilu.
Rezolucija Generalne skupštine UN-a iz 1947. godine odlučila je o podjeli regiona Palestine, koji je tada bio pod britanskom upravom, na dvije nezavisne države – jednu jevrejsku i jednu arapsku, a naredne godine proglašena je država Izrael.
Već decenijama, velika većina međunarodne zajednice podržava rješenje s dvije države – palestinsku uz Izrael.
Međutim, nakon 21 mjeseca rata u Gazi, širenje izraelskih naselja na Zapadnoj obali koju Izrael okupira, i želja izraelskih zvaničnika da anektiraju tu teritoriju, izazivaju sve veće strahove da je fizičko stvaranje države Palestine postalo nemoguće.
– Nalazimo se na tački preokreta. Rješenje s dvije države je dalje nego ikad. Budimo jasni – podmukla aneksija Zapadne obale je nelegalna, i mora biti zaustavljena. Razaranje Gaze velikih razmjera je nepodnošljivo, i mora se zaustaviti – rekao je generalni sekretar UN-a, Antonio Gutereš, osudivši „jednostrane“ akcije koje bi mogle „zauvijek potkopati“ rješenje s dvije države.
Izraelski ambasador pri UN-u, Deni Danon, izjavio je da ova konferencija ne doprinosi rješenju, već „ojačava iluziju“.
Osim stvaranja zamaha za priznanje države Palestine, konferencija je fokusirana i na tri dodatne teme: reformu upravljanja palestinskom upravom, razoružavanje Hamasa i njegovo isključenje iz palestinske vlasti, te normalizaciju odnosa s Izraelom od strane arapskih država koje to još nijesu učinile.
Međunarodni pritisak na Izrael stalno raste da se okonča rat u Gazi, koji je započeo napadima Hamasa 7. oktobra 2023. godine.

Konferencija u UN o formiranju palestinske države kao rješenju za sukobe s Izraelom

Ultimatumi američkog predsjednika Donalda Trampa Rusiji su pogrešni i mogli bi da mu nanesu štetu na domaćem planu više nego što misli, izjavio je danas zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev. 
 
- Tramp igra igru ultimatuma sa Rusijom: 50 dana ili 10 dana. Trebalo bi da zapamti dvije stvari: Rusija nije Izrael, pa čak ni Iran, i svaki novi ultimatum je prijetnja i korak ka ratu - rekao je Medvedev, prenosi Tass.
Tramp je danas u Edinburgu rekao da Rusija više nema 50 dana da postigne sporazum sa Ukrajinom, već samo 10 ili najviše 12 dana, a nakon toga slijede sankcije Moskvi i njenim trgovinskim partnerima.

Medvedev odgovorio Trampu: Svaki novi ultimatum je prijetnja i korak ka ratu

U izraelskim napadima širom Pojasa Gaze danas je ubijeno najmanje 78 Palestinaca, saopštili su lokalni zdravstveni zvaničnici.
Kako prenosi AP, desetine ljudi ubijeno je dok su tražili hranu, uprkos tome što je Izrael preduzeo mjere za ublažavanje ograničenja na ulazak pomoći.
Izrael je, pod sve većim pritiskom zbog rastuće krize gladi u Gazi, saopštio da će vojska pauzirati operacije u gradu Gaza, Deir al-Balah i Muvasi na deset sati dnevno i odrediti sigurne rute za dostavu pomoći.
Nastavljena je i međunarodna vazdušna dostava pomoći, ali humanitarne agencije tvrde da nove mjere nijesu dovoljne za suzbijanje sve veće gladi u palestinskoj enklavi.
Izrael je saopštio da će nastaviti vojne operacije uz nove humanitarne mjere.

U Pojasu Gaze ubijeno najmanje 78 ljudi

Iz Demokrata su saopštili da je pas sumnjiv da je komita, te da je više nego očigledno da iza njegovog djelovanja stoje Ljubo Milović i Radoje Zvicer. &nbsp;Unutrašnjom istragom utvrdiće se da li je pas služio u odjeljenju koje je nekad bilo pod kontrolom Zorana Lazovića, satirično je na Iks mreži prokomentarisao poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević, reagujući na informaciju da je na Dvorskom trgu na Cetinju policajac, prema nezvaničnim navodima, sam sebe ranio dok je pokušavao da savlada psa.
Istovremeno, kako dodaje, potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, Aleksa Bečić, naložio je hitan veting u redovima policijskih pasa, dok je potpredsjednik Vlade Momo Koprivica rekao da je prošlo vrijeme kada je Bemax mogao ubacivati pse u policijske redove.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZirojevicNikola%2Fstatus%2F1949440884157935648&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fcetinje-policajac-se-ranio-dok-je-pokusao-da-obuzda-psa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zirojević: Pas je komita, iza njega stoje Zvicer i Milović, Bečić naložio hitan veting policijskih pasa

Crna Gora danas plaća cijenu višedecenijskog nedostatka crnogorskih autora iz raznih naučnih oblasti, posebno istorijske nauke, lingvistike, antropologije, proučavanja baštine... Obrazovali smo se na udžbenicima i radovima onih koji Crnu Goru nikada nijesu smatrali kao autentični nacionalni i državni prostor, već kao provinciju srpske države i ogranak srpskog naroda. Danas smo mi jedina država na svijetu sa hiljadugodišnjim trajanjem, priznata kao suverena i kao član UN, sa priznatim crnogorskim jezikom i crnogorskom nacijom, čiji dio stanovništva, koji nikada nije bio dio suśedne države, sebe smatra nacionalno dijelom te države, njenog istorijskog, kulturnog i jezičkog nasljeđa. Dugo vremena je i u Crnoj Gori važila zabluda da je srpska vojska krajem 1918. godine oslobodila Crnu Goru od austrijske okupacije. To je jedna od hiljadu laži koje su prenošene iz publikacija suśedne Srbije i njenih ispostava u Crnoj Gori. Stotine neoborivih činjenica, dokumenata savezničkih snaga, govore da je srpska vojska ušla u Crnu Goru bez borbe, oslobođenu od strane crnogorskog naroda, zajedno sa drugim okupacionim snagama, kako su se sami saveznici precizno definisali. Brojne depeše potvrđuju da se radi o okupiranoj teritoriju, o okupacionim trupama, uključujući i depeše najvećeg vojnog vrha srpske vojske. Uprkos protivljenju nekih saveznika, a ponajviše zahvaljujući Francuzima i njihovoj okupacionoj vojsci, srpska vojska je uspostavila okupacionu upravu u Crnoj Gori i formirala privremenu vlast, lojalnu Beogradu. U organizaciji Beograda, lažnom skupštinom, ugašena je država Crna Gora, što jedino cinici nazivaju ujedinjenjem.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_d620ef14625eb074d13f75339c57a1e5e156c9a4ab57bd5f878066f6baf6872f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250726180740_d620ef14625eb074d13f75339c57a1e5e156c9a4ab57bd5f878066f6baf6872f" data-rendition-name="original" width="1920" height="2798" loading="lazy" alt="ivanović"><figcaption>Poslanik crnogorskih federalista dr Mihailo Ivanovićetv</figcaption></figure>  <h2>Kršenje prava</h2> Beogradski mediji, Politika, Vreme, Pravda ... prenose u brojevima od 10. februara 1924. godine, u izvještaju iz skupštinskog zaśedanja, riječi dr Mihaila Ivanovića, poslanika crnogorskih federalista: „Prvi je posao režima bio uništiti cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru. Srbijanski dinastičari dobijaju od režima pohvale i nagrade za paljenje kuća, vađenje očiju živim ljudima, bacanje đece na bajunetima kroz prozore, lomljenje ruku ženama i đeci kartečima iz topa, zato što nijesu vjerni Kralju itd... Divlji napadi na prošlost i tradicije Crne Gore, rušenje spomenika, pljačkanje istorijskih dokumenata, i.t.d, ostaće samo kao dokaz moralne veličine i državničke sposobnosti režima“... Niko nije protivurječio, niko nije u Skupštini rekao da su to laži. Zato što su znali da je to istina. Jedina reakcija je bila potpredśednika Skupštine Lj. Bakića, kako „nema crnogorskog naroda u Crnoj Gori, već ima samo srpskog naroda“... Slično je Crna Gora nekiliko puta „oslobađana“. Od Nemanjića do Karađorđevića, da bi je danas oslobađala svetosavska crkva iz suśedne države. Kao i stoljeće i nešto prije, kada su suspendovani svi zakoni postojeće kraljevine, tako i današnji oslobodioci ne haju za Ustav, zakone, procedure. Krše se međunarodne povelje koje imaju supremaciju nad domaćim zakonodavstvom. Krši se povelja UN iz 1948. godine, Evropska konvencija o ljudskim pravima, donešena u Rimu 4. novembra 1950. godine, čiji je potpisnik 2006. godine Crna Gora. Krši se pravo na mirno okupljanje i protest građana, kao jedno od osnovnih ljudskih prava po pomenutim poveljama. Nije čudo što UN reaguju na kršenje povelje UN, jer je to vidljivo i laicima. Kakve su to pravne fakultete završavali predstavnici vlasti kad ne poznaju najvažnije međunarodne povelje o ljudskim pravima, koje su dužni da poštuju silom zakona? Država je dužna da radi na otklonjanu razloga zbog kojih se organizuju mirni protesti, a ne da tiranijom većine uskraćuju elementarno ljudsko pravo! Takođe, čitav postupak od hapšenja Milivoja Katnića, bivšeg SDT i njegovog pomoćnika Saše Čađenovića su školski primjeri kršenja Evropske konvencije, koja garantuje „... pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. Pretvaranje pritvora u zatvor je neprihvatljivo po međunarodnim poveljama. Iste te međunarodne povelje i presude Suda za ljudska prava u Strazburu, smatraju ubistvom od strane države pritvorenika kojem nije omogućeno liječenje u skladu sa njegovim zdravstvenim potrebama. Jednog dana će se morati pred sudom odgovarati zašto se uskraćuje Milivoju Katniću liječenje od strane ljekara koji ga je liječio i kojem vjeruje da mu neće umanjiti sposobnost odbrane? Śećate se đe je liječen optuženi Bratislav Dikić u procesu za terorizam u vrijeme „nedemokratske bivše vlasti“?  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_6c93ef9bee63ad42060cd8b23d1063dfab6509063490ab1f2ca5149d73dcd5af.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250726180740_6c93ef9bee63ad42060cd8b23d1063dfab6509063490ab1f2ca5149d73dcd5af" data-rendition-name="original" width="522" height="624" loading="lazy" alt="mauzolej"><figcaption>Autorsko djelo Ivana Meštrovića, Mauzolej na Lovćenu etv</figcaption></figure>  <h2>Uticaj Crkve Srbije</h2> Sarkastično zvuče riječi potparola NSD Mirka Miličića kako je gradonačelnik Budve i sam doprinio uličnom prebijanju, jer, kaže, niko nema pravo da „sistematski izigrava i krši zakon, da vrijeđa pojedince i porodice, da zavađa građane“. Samo je zaboravio da doda da to jedino ne važi za Andriju Mandića, predśednika Skupštine, članove NSD-a i Crkvu Srbije sa svojim velikodostojnicima. Ako neko krši zakone Crne Gore i zavađa ljude to su ta gospoda. Čemu služe riječi Joanikija Mićovića o vraćanju kapele Karađorđevića na Jezerski vrh do da poziva na kršenje zakona o zaštiti kulturnih dobara i poziva na obračun, pa i građanski rat? Da li bi pravio Joanikije problem da se Aca palikuća „pružio“ i sagradio mauzolej po nacrtu koji je naručio od Ivana Meštrovića? Da li bi to bio „božji hram“? Za razuman svijet samo proglašenje Metodija Ostojića za još jednog mitropolita u Crnoj Gori je uvreda i omalovažavanje značaja i autentičnost crkve u istoriji Crne Gore, ma čijom je baštinom smatrali. To je smicalica i lakrdija koja je svjesno urađena iz Beograda kako bi se crkva u Crnoj Gori istorijskim značajem svela na Vranjsku eparhiju. Nedavno je Metodije Ostojić držao opelo ratnom zločincu, saradniku fašista Draži Mihailoviću, uz prisustvo članova rukovodstva NSD-a, predśednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića i potpredśednika Vlade Budimira Aleksića? Bez bilo kakve reakcije države i onih koji su tako strašno bili pogođeni reakcijom građana 13. jula na Gorici? <h2>Izdaja države</h2> Nedavno je na jednoj televizije organizovana debata dvojice najgorih ministara policije u istoriji Crne Gore, aktuelnog Danila Šaranovića i prethodnog Filipa Adžića. Čusmo od Šaranovića kako je Aleksa Bečić, zvani Ljaljo, svojom umješnošću i sposobnošću prevazišao krizu oko obezbjeđenja mandata za skupštinsku većinu 23. novembra 2020, kada se mimo ustavnih procedura ušlo u ustavnu nadležnost donošenjem Odluke o dopunama Poslovnika o radu Skupštine Crne Gore, po osnovu nepostojećeg vanrednog stanja. Pa se zatim odlučivalo, opet kršeći zakon i suprotno Ustavu i Poslovniku, tako što je bez uvjerenja DIK-a verifikovan mandat poslanici sa liste „Crno na bijelo“ Suadi Zoronjić. I to sve zahvaljujući Ljalju, koji bi svoju „umješnost“ trebalo jednog dana da dokazuje na sudu zbog kršenja Ustava Crne Gore i nezakonitog izbora poslanika. A lustracija, nadam se, je neminovna, jer je to rang državnog udara.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250726180740_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="bečić"><figcaption>PARTIJSKA POSLUŠNOST U POLICIJI: Danilo Šaranović i Aleksa Bečićetv</figcaption></figure>  A da je „posao režima bio uništi cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru“, kako reče dr Mihailo Ivanović, crnogorski federalista, govori to što pomenuti Aleksa Bečić i Danilo Šaranović sprovode autoritativnu vlast u resorima kojima rukovode, ne poštujući Ustav i zakone, uvodeći partijsku poslušnost kao kriterijum u rekonstrukciji policije. Sa namjerom da se te nezakonite radnje prenesu i na pravosuđe, kako bi se i sudije pripodobile volji vlasti i postali poslušni. Da bi se sprovodio veting u bilo kojoj oblasti mora se njegova primjena zakonski urediti, čime bi se utvrdilo koji organ i po kojim kriterijumima, u definisanom postupku, može meritorno odlučivati o dokazima da li su nezakonito pribavljeni prihodi ili ne. Na osnovu izvedenih dokaza, ne nečije proizvoljne sumnje. Inače je to obična lakrdija i bezakonje, kojima se samo želi stvoriti podobno i poslušničko pravosuđe i partijska policija. Poznato je iz istorije da je Stevo Vukotić, šura kralja Nikole, bio za to da se kralju Nikoli ne dozvoli povratak u zemlju i da se Srbija i Crna Gora bezuslovno ujedine. Nakon aneksije Crne Gore, Stevo Vukotić je više puta tražio prijem kod kralja Aleksandra, ali ga je on dugo ignorisao. Na kraju, kada ga je ipak primio, Stevo Vukotić primijeti: ,,Pa vaše visočanstvo, čudo me nijeste primili ranije poslije svega što sam učinio za našu stvar“. Aleksandar mu odgovori: ,,Izdao si zakletvu datu jednom kralju, tako ćeš izdati i mene“. Neki sumnjaju u istinitost ovih riječi, ali je sigurno da svaki izdajnik završi na smetlištu istorije, odbačen od svih. Prije ili kasnije svi izdajnici završe na smetlištu istorije. Već vidim Mandića i slične kako obigravaju oko Palate Srbija i zgrade u Nemanjinoj 11 da ih neko primi. U mnogim teorijskim raspravama demokratija se često posmatra kao politički i društveni regulatorni princip. U tom smislu potencira se uspostavljanje prceduralne strane demokratije, „pravila političke igre“, bezuslovno poštovanje zakona, institucija i garancija njihovog poštovanja, kao supstancijalnih odredbi demokratije, kojima se reprezentuje vladavina naroda. Kršenje Ustava zakona, procedura, kako bi se pripodobili potpunoj kontroli vlasti, odlike su autoritarnih sistema i diktatura. Borba za demokratiju nije kampanja, ona je vječiti proces. Busamo se u prsa da smo istorijski najslobodarskiji narod na Balkanu. Makijaveli bi rekao: „Jednako je teško osloboditi narod koji želi da ostane servilan, kao i porobiti narod koji želi da ostane slobodan“. Jesmo li ovo drugo?

Oslobođenje od „oslobodilaca“

Premijer Milojko Spajić izjavio je tokom premijerskog sata da neće odgovarati na pitanja - već da će ih samo slušati, a nakon kritika opozicije je izjavio da je imao samo najbolju namjeru da da opoziciji više prostora da se izrazi.
- Kada se izglasaju istorijske stvari kolegama iz opozicije je potrebno da izduše. Tu sam za Vas. Ja danas neću odgovarati na pitanja, saslušaću sve. Dajem Vam prostor da pokažete što umijete i razjasnite sve - poručio je isprva Spajić.
On je to rekao nakon što ga je šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić pitao zašto on i Pokret Evropa sad (PES) ćute na sve agresivniji revizionizam i veličanja četničkog pokreta njihovih partnera iz vlasti.
Spajić na to nije odgovorio nego čestitao na izbornoj reformi koja je nedavno usvojena u parlamentu.
- Čestitam ime svih evropskih institucija koje su nam rekle svaka čast. I za to je bilo čak 84 odsto ovog parlamenta. To je istorijski uspjeh i nastavak jedne pozitivne tradicije koju smo pokrenuli dogovorom oko popisa - kada smo izašli iz rovova podjela iz jedne situacije gdje smo se svi gledali preko nišana i bili u strahu da sprovedemo popis... Ne govorim o jednoj administraciji niti upirem prstom u bilo koga. Država nije bila godinama sposobna da sprovede popis kako treba - a da ne dijeli dodatno društvo i da se građani ne tuku na ulicama, uspjeli smo u tome i EU je to prepoznala. Izglasali smo velike reforme tada u pravosuđu.. - naveo je Spajić.
Razumije, kaže, i naboj koji se stvorio.
- Kada se izglasaju istorijske stvari kolegama iz opozicije je potrebno da izduše. Tu sam za Vas. Ja danas neću odgovarati na pitanja, saslušaću sve. Dajem Vam prostor da pokažete što umijete i razjasnite sve - rekao je Spajić.
Nijedna, kaže, država nema toliki kapacitet za napredak.
- Crna Gora jeste heterogena država. Ako pogledate po popisu: mi smo jako heterogena država, kao i Vlada, ali idemo naprijed. Izglasali smo reformu. Ljudi u EU ne mogu da vjeruju što smo mi uspjeli da izglasamo poslije decenija nemogućnosti da se takve reforme dese. Saslušaću sve što imate da kažete. Pružam ruku, što god Vi danas rekli na konto bilo koga od nas. Sa strpljenjem ćemo saslušati ali ćemo željeti da opet zajedničkim snagama radimo - naveo je Spajić.
<h2>ODBIJENA KONSTRUKTIVNOST OPOZICIJE</h2>
Poslanik DPS-a Danijel Živković je ocijenio da Spajić pokazuje pravo lice javnosti, te rekao da će u narednom periodu imati probleme u funkcionisanju parlamenta.
- Vi ste danas u suštini odbili konstruktivnost opozicije. Do danas, što se tiče DPS-a, podržali smo i sva zakonska rješenja i nijesmo imali problem da suspregnemo partijske pred državnim interesima. Od danas ćete vidjeti kakvi će problemi nastupiti - poručio je Živković.
Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar je poručio potpredsjedniku Skupštine Borisu Pejoviću koji presjedava sjednicom da je zadužen da se poštuje Poslovnik - odnosno da Spajić odgovara na pitanja.
- Ne znam da li treba kao potpredsjednik parlamenta da ga zamolite da poštuje Poslovnik jer je to red ove kuće i ovog doma u kojem su članovi Vlade gosti. Valjda je elementarno pristojno da se red poštuje. Molim Vas da premijer da odgovor na pitanja da bi predstavnici poslaničkih klubova mogli da to komentarišu - rekao je on.
Pejović je odgovorio da su dobili pisani odgovor.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Branislav Nenezić pretpostavlja, kako je rekao, da će ovo biti praksa za sve naredne sjednice.
- Pitao sam očekuju li nas vanredni parlamentarni izbori kao put za izlaz iz ove anarhije u koju ste nas uveli. S obzirom da nijesmo imali premijera ovdje četiri mjeseca, napraviću kratku retrospektivu: Haos na crnogorskim plažama izazvan kašnjenjem tendera Morskog dobra koji je rezultirao dolaskom famoznog Mohameda Alabara, protesti u Ulcinju, tender za plaže, ponovljeni tenderi... U petak smo u sred turističke sezone imali ponovljene tenedere za pojedine plaže. Rezultat je 19.4 miliona eura manje prihoda, nebezbjedna kupališta... Sjednicu je trebalo da počnemo minutom ćutanja zbog češkog državljianina koji je stradao na Kraljičinoj plaži jer na toj plaži nema spasioca jer tender još nije okončan.. To su stvari koje su dovoljan razlog da posljednji put sjedite u ovom sastavu u skupštinskoj sali - istakao je on.
Imali smo, kako je rekao, pokušaj dijela većine da ugasi Fakultet za crnogorski jezik i književnost.
- Ono što je bio vrhunac aktuelne većine je prekrajanje crnogorske istorije veličanjem četničkog pokreta. Imali smo parastos Draži Mihailoviću na kojem je bio potpredsjednik Vaše Vlade niti od gospodina Budimira Aleksića je li bio u svoje ili ime Vlade. Postavlja se pitanje koliko još crvenih linija treba da se doživi u ovom mandatu da bi se nešto uradilo - dodao je Nenezić.
Imali smo, kako je istakao, onda Prijedlog zakona o javnim okupljanjima čiji je cilj bilo "disciplinovanje" građana koji protestuju.
- Da ne zaboravim ranjavanje građana iz skupštinskog vozila.. Dodjeljivanje Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću i vrhunac napad na predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića koji je bio politički motivisan - jer dolazi iz ljudi iz NSD-a - naglasio je Nenezić.
<h2>PROSTOR OPOZICIJI DA SE IZRAZI</h2>
Spajić je rekao da je u najboljoj namjeri htio da da opoziciji što više prostora da se izrazi.
- Nijesam imao nikakvu lošu namjeru. Ja sam tu da osudim svaku devijantnost u društvu sa koje god instance dolazile. Niko nema pravo da radi takvo pravo, ni iz crkve ili bilo kojih drugih instanci. Apsolutno nema dileme kako stoji Milojko Spajić ili PES po bilo kojoj od tema koje ste otvorili. Mi smo srž građanske demokratije - rekao je on.&nbsp;
Tu je, kaže, da odgovara na pitanja.
- Dali smo pismene odgovore. 32 zakona čekaju zadnja dva dana da se usvoje... Moram da kažem da iz toga gledajući samo sam htio da budem korektan i omogućim da se evropski zakoni usvajaju i da što brže idemo naprijed - rekao je Spajić.
<h2>DRŽAVNI INTERESI NE TRPE JER JE OPOZICIJA ODGOVORNA</h2>
Andrija Nikolić je Spajiću odgovorio da su oni, za razliku od ove vlasti, imali rušilačku opoziciju.
- A vi imate državno odgovornu opoziciju koja neće dozvoliti da trpi država i njen ključni nacionalni interes - jer ga je definisala ova politika - a ne vi. Vi ste sve vrijeme bili protiv. I danas ste stavili zastavice EU i mislite da je to krasno, a postali ste žrtva sopstvene projekcije. Uveli ste u Vladu sljedbenike velikodržavne politike i politike koja je proizvela genocid u Srebrenici i oni svaki dan provociraju podjele - istakao je Nikolić.
Danas je, kaže, neprskani fašizam svoje uporište našao u zakonima, medijima i drugim akcijama.
- Vi danas predlažete zakone koji su debelo antiustavni da bi zaštitili monopole u vlasti. Nema tužilaštva ni čelnika državne vlasti koje će napad na gradonačelnika svoditi na ličnu prirodu. Najodgovorniji za to ste vi - dodao je Nikolić.
<h2>NEINTERSOVANJE ZA BEZBJEDNOST OHRABRILO KRIMINALCE</h2>
Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović je rekao da mu je žao što se dozvoljava da izvršna vlast ovako tretira Skupštinu.
- Mislim da je zaista ponižavajuće. Ja sam srećan što je došlo do izborne reforme iako ona nije kompletna... Isto tako da se složim da su sve pobjede ove vlasti ostvarene uz pomoć opozicije - istakao je on.
Spajića je pitao ostaje li pri ranijem stavu da ga bezbjednost Crne Gore ne zanima.
- Želim da kažem sljedeće: sami ste proglasili Dan žalosti. Vratili ste kriminalna ubistva na ulice Crne Gore. Vratili ste Crnu Goru tamo gdje nije bila prije dvije godine. Ni tada nije bila sjajna situacija, ali Vi ste svojim postupcima i neodgovornom politikom vratili Crnu Goru tamo gdje ne treba da bude. Izjavom da Vas bezbjednost ne interesuje ohrabrili ste svakog kriminalca - naveo je Abazović.
Ljudi se, kaže, više ubijaju od kad su pokrenuli akciju vraćanja oružja.
- Što ste očekivali kad ste na čelo ANB doveli pomorca? - pitao je on.
<h2>PARASTOS DRAŽI MIHAILOVIĆU</h2>
Šef poslanika DPS-a Andrija Nikolić je prethodno rekao da ga je sramota u njegovo ime.
- Jer Crna Gora nikad nije imala premijera tog kalibra neozbiljnosti, možete da se smijete, ali čini mi se da građani Crne Gore uviđaju sa kim imaju posla. O tome govore i vaši rezultati na izborima. Porazno je da ljudi bez trunke crvenila na licu nemaju skoposti da ustanu i izvine se. Dogovorimo se jedno, vi prepravite drugo u pet do 12. S takvim ljudima, nažalost, moramo da sarađujemo - naveo je on.
On je Spajića pitao zašto on i PES ćute povodom sve agresivnijeg revizionizma i veličanja četničkog pokreta od strane partnera iz vlasti.
- Građani treba da znaju da li podržavate ili osuđujete prisustvo Vašeg predsjednika Vlade na parastosu kvislinškom zločincu i saradniku Hitlerove koalicije Draži Mihailoviću. Treba da znaju da li je za predsjednika Vlade četnički pokret antifašistički ili nije - rekao je Nikolić.
<h2>KAŠNJENJE I PITANJA ZA SAMO JEDNU SJEDNICU</h2>
Poslije više od sat kašnjenja počela je sednica Skupštine Crne Gore, odnosno premijerski sat, na kojem će Milojko Spajić odgovarati na pitanja poslanika.
Zato je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), doktor Nermin Abdić je premijeru poručio da nikada više ne bi trebalo da mu se desi ova neozbiljnost.
- Mi smo svi ozbiljni ljudi i nijesmo ovdje da čekamo kad ćete Vi doći. Mi od 11 čekamo ovdje. Profesionalne obaveze sam odgodio da bih bio ovdje danas - rekao je on.
Istakao je da mu Vlada nije dostavila odgovor na pitanje.
- Nema odgovora na postavljena pitanja. Ako neko doživljava parlament, Vladu i državu kao zabavište - nama nije do toga - rekao je on.
<h2>Vlada nije dobila informaciju da će biti dva premijerska sata</h2>
Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović mu je rekao da Vlada nije dobila pitanja koja su postavljena na prethodnoj sjednici krajem juna (kada je premijerski sat odložen zbog Spajićevog puta) - a dogovoreno je da danas budu održana dva.
- Mislim da nikada se nije desilo da u jednom danu imamo dva premijerska sata - dodao je Pejović.
Abdić mu je odgovorio da nijesu oni krivi što premijerski sat nije održavan četiri mjeseca.
Šef kluba poslanika Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša je poručio da premijerski sat nijesmo imali u aprilu, maju i junu što je ustavna kategorija, te da je ova odluka donijeta u petak na sjednici kolegijuma.
- U petak smo imali sjednicu kolegijuma koje ćemo očigledno morati da snimamo jer ne mogu da vjerujem da jedno pričate na sjednici kolegijuma, a onda sad govorite drugo. Na kolegijumu koji je održan u petak dogovoreno je da se danas održi nastavak premijerskog sata jer ta sjednica nije zaključena. Premijerski sat je zakazan za 28. jul i ministarski sat za Danila Šaranovića. DPS je tražio da se prvo odgovara na pitanja sa premijerskog sata sa prošle sjednice, pa onda sa kraja juna.. - naveo je Mugoša.
Ne želi, kaže, da se neko poigrava jer ne gradi integritet od juče nego 46 godina.
- Nemojte, molim Vas, da pravite cirkus od institucija sistema. Imate najveću većinu ali nemojte da je zloupotrebljavate. Vladavina prava nije vladavina većine - nego prava - naveo je on.
Vlada, ispravio se Pejović, nije dobila informaciju da će biti održana dva premijerska sata.
<h2>Drugi premijerski sat</h2>
Revizija istorije, neispunjena obećanja, mjere za spas turističke sezone - samo su neka od ozbiljnijih pitanja koja čekaju premijera.
Od početka godine održan je samo jedan premijerski sat, od predviđenih tri po Poslovniku Skupštine. Posljednja zakazana sjednica za 27. jun odložena je zbog Spajićevog učešća na Međuvladinoj konferenciji u Briselu. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić istog dana kada je javnost obaviještena o datumu održavanja Međuvladine konferencije, sazvao je tu sjednicu posvećenu premijerskom satu.
Očekivano, „obrt“ se desio 25. juna kada je Mandić na sjednici Skupštine obavijestio poslanike da će premijerski sat biti pomjeren jer ga je Spajić još 18. juna informisao da neće moći da prisustvuje. To je izazvalo negodovanja u klupama opozicije, iz kojih su upućene kritike i na račun šefa Skupštine i premijera da sprečavaju kontrolu izvršne vlasti i da je na snazi klasično gaženje parlamentarne demokratije.
Za duže od godinu i po, koliko je u fotelji premijera, Spajić je bio na sedam sjednica posvećenih premijerskom satu iako je, prema Poslovniku Skupštine, bio u obavezi &nbsp;da ih održi 13.
Premijerski sat je mehanizam kojim Skupština, kroz poslanička pitanja premijeru i ministrima, nadzire rad Vlade. Poslovnik predviđa da se se sjednica održava jednom mjesečno tokom jesenjeg i proljećnjeg zasijedanja.

Živković: Imaćete problema u funkcionisanju; Spajić: Imao sam najbolju namjeru da opoziciji dam više prostora da se izrazi

Nedavna odluka o sprovođenju deratizacije (?!) u zgradi Eko fonda posljednja je mjera - i ujedno najbizarniji pokušaj Demokrata da spriječe izbor novog direktora te institucije i na čelu zadrže svoj kadar - Draška Boljevića, saznaje Portal ETV.
Boljeviću mandat ističe krajem jula, a borba za njegov opstanak u fotelji, kako tvrde naši izvori, počela je po saznanju Demokrata da postoji dogovor drugih konstituenata vlasti da se na mjesto direktora Eko fonda izabere drugi kandidat.
Zato su Demokrate, odmah po saznanju da „ispadaju iz igre“, krenule u niz opstrukcija: od pokušaja da blokiraju konkurenciju uskraćivanjem dopune dokumentacije za kandidaturu, preko tajne ostavke svoje predstavnice u Odboru Eko fonda, pa sve do već pominjane deratizacije kojom fizički pokušavaju spriječiti imenovanje kandidata koji nije njihov.
<h2>PRVI POKUŠAJ: ,,SLUČAJ PRIJAVE“</h2>
Naime, Odbor direktora je uredno raspisao konkurs za novog izvršnog direktora. U predviđenom roku su pristigle prijave, među kojima je bila i kandidatura Ljubiše Konatara.
Prvi pokušaj eliminacije konkurencije započet je tako što su predstavnici Demokrata u Odboru direktora insistirali da nije moguće dopuniti dokumentacije kandidata ukoliko prijave nijesu predate kompletirano: tako su u njima nalazili i najsitnije mane, kako bi eliminisali sve osim Boljevića.
To je, kako tvrde izvori Portala ETV, važilo sve do momenta dok nije utvrđeno da ni prijava samog Boljevića nije kompletna i da je, ako želi nastaviti mandat na čelu Eko fonda, mora upotpuniti.
<h2>DRUGI POKUŠAJ: OSTAVKA KAO MEHANIZAM</h2>
Nakon što je prvi plan „eliminacije“ propao, predstavnica Demokrata u Odboru direktora je 17. juna, podnijela ostavku u tom tijelu - ali je, prema saznanjima Portala ETV, prikrila od javnosti i ostatka Odbora.&nbsp;
O ostavci je, kako tvrde izvori Portala ETV, obavijestila samo ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića iz Demokrata. Ovo je, kako ističu naši izvori, bio rezervni plan - jer bi njena zvanična ostavka automatski značila raspuštanje cijelog Odbora - čime bi se blokirao izbor bilo koga za direktora.
Članovi Odbora su za njenu ostavku saznali na sjednici ove sedmice - kada su odlučivali o pristiglim prijavama i donijeli odluku da ipak Ljubišu Konatara - a ne nekog bliskog partijama iz vlasti, kako je isprva bio plan, predlože Vladi za novog direktora.
Uprkos informaciji da je predstavnica Demokrata, koja se inače sve to vrijeme odazivala na pozive članova Odbora direktora - pa i na tu sjednicu, još 17. jula podnijela ostavku - zasijedanje Odbora je održano.&nbsp;
Pokušao je, kako tvrde izvori Portala ETV, prekinuti državni sekretar iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i sjevera - prijeteći da će podnijeti krivične prijave protiv članova ako ne glasaju za reizbor Boljevića.&nbsp;
<h2>KRAJNJA MJERA ,,DERATIZACIJA“</h2>
Ni ta „operacija“ nije uspjela. Potom su Demokrate posegnule za najbizarnijim taktikom - fizički su zatvorili prostorije Eko fonda navodnom deratizacijom i tako onemogućili rad zaposlenima kako ne bi mogli da izvrše formalnu verifikaciju izbora novog direktora.
Na ulazu je osvanuo papir o navodnoj deratizaciji sa pečatom Fonda, bez ikakvog prethodnog zvaničnog obavještenja zaposlenima. Samo im je usmeno rečeno da do daljnjeg rade od kuće.
Izvori Portala ETV decidni su da je sve ovo dio pokušaja Demokrata da zadrže kontrolu nad Eko fondom i sačuvaju politički uticaj u jednoj od ključnih državnih institucija za ekologiju i održivi razvoj.
<h2>GAŽENJE PRINCIPA RADI VLASTI</h2>
Ovo nije prvi, vjerovatno ni posljednji, primjer koliko čvrsto se Demokrate drže za „osvojene“ fotelje i za kakvim sredstvima su spremni za posegnu.&nbsp;
To su na svojoj koži početkom godine prvo osjetili članovi neformalne grupe studenata „Kamo śutra“ koji su na ulicama i blokadama saobraćaja tražili odgovornost ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića za propuste policije u noći tragedije na Cetinju kada je Aco Martinović u večeri 1. januara ubio 13 ljudi, od čega dvoje djece.
Zahtjev da Šaranović i Bečić podnesu ostavke javnost u Crnoj Gori je masovno podržala, ali su se studenti zbog toga našli na udaru Demokrata koje su ih optuživale da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS)...
Predstavnici „Kamo śutra“ su zato protiv njih podnijeli tužbu ukazujući da klevetanjem pokušavaju da prikriju odgovornost i propuste za masakr. S obzirom na to da je bilo jasno da Šaranović i Bečić ne osjećaju moralnu odgovornost za zločin na Cetinju i da ostavke neće podnijeti, u „Kamo śutra“ su kasnije promijenili prvi zahtjev i umjesto toga tražili da ih smijeni premijer Milojko Spajić.
Pošto se ni to nije desilo, protesti i blokade su nastavljene - i to ne samo u njihovoj organizaciji, već su građani brojnih opština samoinicijativno organizovali blokade kako bi podržali zahtjeve ove studentske grupe.
Ipak, studentska grupa je naprasno prestala sa organizovanjem protesta i blokada, ali su u tome dosljedni ostali građani Cetinja koji i dalje svakodnevno blokiraju saobraćaj na Kruševom ždrijelu.
Na meti Demokrata našli su se i zaposleni u našoj medijskoj kući, ali i M portalu i Portalu Analitika - i to sve zbog kritički nastrojenih tekstova koji se tiču djelovanja bezbjednosnog sektora kojim oni rukovode.
Tako je šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović u Skupštini Crne Gore te tri redakcije, bez bilo kakvih dokaza ili argumenata optužio da im kriminalni klanovi po tekstu, koji njemu i njegovima ne idu u prilog, plaćaju i do 8.000 eura.
Njegova partijska drugarica i ministarka kulture i medija Tamara Vujović opravdala je njegovo crtanje meta novinarima uz poruku da „zaštita slobode medija ne podrazumijeva pravo bilo koga da bude izuzet od javne i političke kritike, pogotovo kada se ista odnosi na pojave koje mogu spriječiti štetne posljedice po društvo“. Uz to je ocijenila da se radi o „parlamentarnoj raspravi“ i „političkoj borbi“ - sa novinarima?!
Svi ovi primjeri ubjedljivo pokazuju da Demokrate ni po koju cijenu neće odustati od „kvote vlasti“ koja im je pripala u Vladi Milojka Spajića.&nbsp;
Tragikomični slučaj „deratizacije u Eko fondu“ samo pokazuje da će Bečić, Bogdanović i ostali iz te partije učiniti sve da ostanu na vlasti, nešto slično kao što to čini Socijalistička narodna partija (SNP) iz koje su nastale Demokrate. I, mada se često pozivaju na čast i poštenje, slučaj borbe za čelnu poziciju u Eko fondu govori da se rukovode jednom devizom: „Sve za fotelje, fotelje ni za što“.
Anja IVANOVIĆ

Tag: strazbur