<p>&nbsp;''Čovjek koji nije mogao šutjeti'', film o otmici u Štrpcima, zagrebačkog reditelja <b>Nebojše Slijepčevića, </b>osvojio je nagradu Cezar, 'francuskog Oskara' u kategoriji kratkometražnih filmova.</p>
<p>Do sada je film dobio i Zlatnu palmu u Kanu i 'evropski Oskar', odnosno Evropsku filmsku nagradu.</p>
<p>Pritom, "Čovjek koji nije mogao šutjeti" nominovan je i za Oskara, čija će dodjela biti upriličena u noći sa nedjelje na ponedjeljak.</p>
<p>Podsjećamo, ovo ostvarenje svojevremeno nije zavrijedilo podršku komisije Filmskog centra Crne Gore.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Film o Štrpcima osvojio 'francuskog oskara' za kratkometražni film

<p>Pravda i istina ostaju trajna obaveza društva i institucija, jer bez suočavanja s prošlošću nema iskrenog pomirenja niti sigurnije budućnosti - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović povodom 32 godine od strašnog zločina u Štrpcima, jednog od najbolnijih svjedočanstava bezumlja na ovim prostorima.</p>
<p>Na današnji dan 1993. godine, kako je ukazao Milatović, nevini ljudi su oteti iz voza i brutalno ubijeni samo zbog svog imena.</p>
<p>- Njihove porodice već više od tri decenije nose teret bola i neizvjesnosti, dok posmrtni ostaci nekih od žrtava još uvijek nisu pronađeni - istakao je on.</p>
<p>Jedan od važnih koraka ka toj pravdi bio bi, smatra on, jedinstven stav svih poslanika u Skupštini Crne Gore i njihova podrška izmjenama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti.</p>
<p>- Kako bi se prvi put sistemski priznao status civilnih žrtava rata i obezbijedila njihova socijalna zaštita, kao i ispunjenje obećanja Vlade koja je javno preuzela obavezu regulisanja jednokratnog obeštećenja porodicama civilnih žrtava rata - naveo je Milatović.</p>
<p>Time bi se, smatra on, ispravila višedecenijska nepravda prema porodicama koje su predugo čekale da država prepozna njihovu patnju i omogući im prava koja su im uskraćena.</p>

610x380

500x500

400x240

400x203

Milatović: Jedan od važnih koraka ka pravdi bi bio jedinstven stav poslanika o izmjenama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti

<p>Akcija za ljudska prava ponavlja apel da se procesuiraju svi počinioci i nalogodavci ratnog zločina u Štrpcima, da se preduzmu konkretne radnje na pronalasku svih tijela ubijenih, a da se porodicama žrtava konačno obezbijedi status civilne žrtve rata i adekvatno obeštećenje zbog decenijskog kašnjenja u regulisanju tog statusa.</p>
<p>Iz ove nevladine organizacije, povodom obilježavanja 32 godine od ratnog zločina otmice putnika iz voza u Štrpcima, navode da su pripadnici Vojske Republike Srpske 27. februara 1993, na željezničkoj stanici Štrpci, u Bosni i Hercegovini, zaustavili voz 671 koji je saobraćao na liniji Beograd -Bar i iz njega izveli 20 putnika, koje su opljačkali i ubili samo zato što nijesu bili srpskog porijekla, a njihova tijela su bacili u Drinu.&nbsp;</p>
<p>- Ubijeni su: <b>Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tomo Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić</b> i jedno nepoznato lice afričkog porijekla. Najstarija žrtva imala je 59 godina, a najmlađa 16. Od dvadesetoro ubijenih, osam je bilo iz Crne Gore. Do danas su pronađeni posmrtni ostaci samo četvorice, Halila Zupčevića, Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Iljaza Ličine - navodi se u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Akcija za ljudska prava (HRA) apeluje na nadležna državna tužilaštva Republike Srbije i Crne Gore da procesuiraju nalogodavce i preostale neposredne izvršioce ovog zločina.&nbsp;</p>
<p>- Apelujemo na Komisije za nestale osobe Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Republike Srbije da zajednički preduzmu temeljnu potragu za posmrtnim ostacima žrtava u jezeru Perućac. Pozivamo poslanice i poslanike Skupštine Crne Gore da na današnjem zasjedanju jednoglasno usvoje izmjene Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti, i prateće amandmane, kojima će se sve civilne žrtve rata sistemski prepoznati i njihovim porodicama u Crnoj Gori napokon dati prava na socijalnu zaštitu. Ista ta prava porodice palih boraca iz ratova devedesetih imaju još od 1998. godine, već 27 godina - ističu iz Akcije za ljudska prava.&nbsp;</p>
<p>Usvajanjem ovog zakona Crna Gora bi, kako dodaju, priznala status civilnih žrtava rata svim stradalima u otmici u Štrpcima, što bi predstavljalo važan civilizacijski iskorak.&nbsp;</p>
<p>Bh. entitet Republika Srbija, kako navode, s druge strane, još nije ni blizu da to učini.</p>
<p>- Žrtve otmice je "kaznila" jer nisu stradali na teritoriji Republike Srbije, kao i zato što su stradali od vojske Republike Srpske, koju Srbija smatra prijateljskom vojskom - rekli su iz Akcije za ljudska prava.&nbsp;</p>
<p>Očekuju i da Vlada Crne Gore podrži obećanje ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije <b>Damira Gutića</b> da će porodice civilnih žrtava rata biti obeštećene zbog decenijskog kašnjenja zakonske regulacije, čime bi se makar djelimično ispravila nepravda prema njima.&nbsp;</p>
<p>- HRA je 2024. godine sprovela istraživanje javnog mnjenja, koje je pokazalo da je o zločinu u Štrpcima tačno informisano jedva nešto preko trećine građana (38,8 odsto). Smatramo da je neophodno da se lekcija o ovom zločinu uvrsti u nastavni program istorije, kako bi se obezbijedilo da ljudi u ovom regionu više nikada ne stradaju zbog svog porijekla - navodi se u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Za zločin u Štrpcima do sada je, kako su precizirali, pravosnažno osuđeno 10 osoba – jedna u Crnoj Gori i devet u Bosni i Hercegovini.&nbsp;</p>
<p>- Suđenje u Srbiji pripadnicima paravojnih formacija bosanskih Srba –<b> Ljubiši Vasiljeviću, Dušku Vasiljeviću, Gojku Lukiću, Jovanu Lipovcu</b> i <b>Dragani Đekić</b> – započelo je 2019. godine. U međuvremenu su dvojica optuženih, Ljubiša Vasiljević i Jovan Lipovac, preminuli, zbog čega su postupci protiv njih obustavljeni. Prvostepenom presudom Višeg suda u Beogradu, Vasiljević i Lukić osuđeni su na po 10 godina zatvora za zločin protiv civilnog stanovništva, dok je Dragana Đekić osuđena na pet godina za isto djelo. Međutim, Apelacioni sud u Beogradu je 30. oktobra 2023. godine ukinuo ovu presudu i predmet vratio na ponovno odlučivanje. Novo suđenje je trebalo da počne u januaru 2024, ali se to nije dogodilo, pa se postupak i dalje nalazi na samom početku - precizirano je u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>U krivičnom postupku koji je vođen protiv<b> Nebojše Ranisavljevića</b> u Crnoj Gori utvrđeno je da je otmica u Štrpcima bila planirana i sprovedena uz znanje tadašnjih visokih funkcionera civilnih, policijskih i vojnih organa Srbije i SR Jugoslavije.&nbsp;</p>
<p>- Na sastanku kojem su prisustvovali načelnik Ministarstva unutrašnjih poslova za Užice <b>Baško Petrić</b>, komandir milicije užičkog regiona <b>Đorđe Kerić</b> i iz ŽTP-a, <b>Mitar Mandić, Drago Tadić</b> i<b> Vuko Mulina </b>zaključeno je: “Potvrđuje se informacija o namjeri odvođenja putnika iz voza i dodaje se da je to strateška operacija srpske vojske radi stvaranja uslova za razmjenu zarobljenika i mrtvih…“. &nbsp;Dokumenta objavljena na suđenju u Bijelom Polju, koja je sakupio i objavio Fond za humanitarno pravo, upućuju na to da su i Ranisavljević i njegov komandant, Milan Lukić, bili izvršioci zločina čiji je nalogodavac bio neko drugi, iz vrha vlasti tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, koju su činile Srbija i Crna Gora, u saradnji sa vlastima Republike Srpske. Međutim, do danas niko od nalogodavaca i organizatora ovog zločina nije optužen - ističu iz Akcije za ljudska prava.&nbsp;</p>
<p>HRA je prije tačno dvije godine zahtjevala da Specijalno državno tužilaštvo (SDT) proširi istragu u ovom predmetu na nove izvršioce, organizatore i naredbodavce ovog zločina, kao i one koji su unaprijed znali da će do otmice putnika doći, ali ništa nijesu učinili da je spriječe.&nbsp;</p>
<p>- Po tom zahtjevu je SDT pokrenulo izviđaj, koji i dalje vodi, i od koga još uvijek očekujemo konkretne rezultate. HRA je tada tužilaštvu dostavila i imena svih onih koje je Ranisavljević u svom svjedočenju pominjao kao učesnike u akciji: ,,Crnogorca’’, „Pijanog Slovenca“, Milana „Čačka“, Acu Šimšića, Željka Marjanovića, Bogdana Šekarića, Vidakovića, Tanovića, Gorana (romskog porijekla) i Mitra ,,Četnika“. Protiv njih su još 1998. godine krivičnu prijavu podnijeli advokati <b>Dragan Prelević</b> i <b>Aleksandar Cvejić</b>, koje je Fond za humanitarno pravo iz Beograda angažovao da zastupaju porodice žrtava - rekli su iz Akcije za ljudska prava.&nbsp;</p>
<p>Komandant „Osvetnika“, Milan Lukić, osuđen je pred Haškim tribunalom na doživotni zatvor zbog učešća u drugim zločinima kao što su dva masovna ubistva civila koje je žive spalio u kućama na dvije lokacije u Višegradu.&nbsp;</p>
<p>- Za otmicu i ubistvo putnika iz voza u Štrpcima još mu nije suđeno, iako je 2019. godine optužen za taj zločin od strane Suda Bosne i Hercegovine - navodi se u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Akcija za ljudska prava je objavila odabrana svjedočenja o otmici putnika iz voza u Štrpcima u knjizi „Protiv zaborava“, gdje su predstavljeni iskazi: čovjeka koji se protivio odvođenju svog saputnika; rođaka otetog putnika koji je razgovarao sa Milanom Lukićem; žene koja je prisustvovala otmici svog supruga; konduktera i otpravnika vozova iz stanice Štrpci. Na kraju je predstavljen i iskaz osuđenog izvršioca Nebojše Ranisavljevića, koji je detaljno ispričao kako je zločin izvršen.&nbsp;</p>
<p>U znak sjećanja na žrtve otmice u Štrpcima, njihovi najbliži, prijatelji i građani danas polažu cvijeće na spomen-obilježja u Podgorici na Pobrežju u 10 sati i u Bijelom Polju u 13 sati.</p>

Akcija za ljudska prava o 32 godine od zločina u Štrpcina: Na strani pravde još ništa novo

<p>Danas odajemo počast žrtvama zločina u Štrpcima, jednom od najmračnijih događaja naše novije istorije. Danas, više od tri decenije kasnije, bol nije manja, a praznina koju su stradali iza sebe ostavili i dalje je prisutna. Njihova jedina "krivica" bila je ime i prezime. Ništa više. I ništa manje - kazala je portparolka Savjeta muslimanskog naroda Crne Gore <b>Emina Skenderović.</b></p>
<p>Crna Gora se, prema njenim riječima, nažalost, nije suočila s prošlošću.&nbsp;</p>
<p>- Koncept suočavanja s ratnim zločinima, koji je ključan za ozdravljenje društva, ovdje još uvijek nije zaživio. Još je teže prihvatiti činjenicu da su današnje političke elite sklonije ignorisanju ovih tema nego ikada ranije - ističe Skenderović.&nbsp;</p>
<p>Sve češće, kako navodi u saopštenju, čujemo poruke da su ovo "teme koje dijele", kao da bi guranje pod tepih moglo izbrisati bol i nepravdu.</p>
<p>- Neki to čine namjerno, svjesno i proračunato, dok drugi možda iz neznanja. No, posljedica je ista – zločini ostaju neprocesuirani, a žrtve se pokušavaju zaboraviti. Zato danas ispred Savjeta Muslimanskog naroda u Crnoj Gori, želimo naglasiti da je najvažnije da se žrtava sjećamo kao gradjana koji su nevino stradala, kao naših komšija, prijatelja,kumova rođaka - rekla je Skenderović.&nbsp;</p>
<p>Naše društvo se, kako dodaje, često suočava s iskušenjem da događaje iz prošlosti posmatra kroz prizmu nacionalnosti i identiteta.</p>
<p>- I dok je važno priznati i razumjeti istorijski i identitetski kontekst, još je važnije da ne dozvolimo da nas te odrednice dijele i udaljavaju od suštine – od ljudskosti. Zločin u Štrpcima nije bio samo napad na pojedince, već i na ideju zajedništva, mira i suživota. Njihovo stradanje nije bilo pitanje nacionalnosti, već pitanje ljudskosti - naglasila je Skenderović.</p>
<p>Žrtve zločina u Štrpcima, kako ističe, nisu samo broj, nisu samo ime na spisku, niti su pripadale samo jednoj naciji.</p>
<p>- One pripadaju svim nama – našoj zajedničkoj memoriji, našoj kolektivnoj odgovornosti i našoj ljudskosti. Naša odgovornost je da njihovo stradanje ne postane sredstvo za politička prepucavanja, već da ostane trajno upozorenje koliko zlo može biti veliko kada mržnja nadvlada razum - kazala je Skenderović.</p>
<p>Kao društvo, kako je naglasila, moramo graditi kulturu sjećanja koja se temelji na pravdi, istini i pomirenju.&nbsp;</p>
<p>- To znači da ne smijemo dozvoliti da se žrtve svojataju, niti da se njihova patnja koristi za političke ili nacionalističke svrhe. Moramo ih se sjećati kao ljudi koji su nevino stradali, kao simbola onoga što nikada više ne smije da se ponovi - poručila je Skenderović.</p>

Skenderović povodom 32 godine od otmice iz voza u Štrpcima: Njihova jedina "krivica" bila je ime i prezime

<p>U Crnoj Gori danas će biti obilježene 32 godine od zločina u Štrpcima kada su uniformisana osobe pod komandom <b>Milana Lukića</b> 1993. godine, izvele iz voza 20 civila, odveli ih u nepoznatom pravcu u ubili.</p>
<p>Zločin u Štrpcima izvršili su pripadnici Vojske Republike Srpske (RS), koji su na željezničkoj stanici Štrpci, na teritoriji Bosne i Hercegovine, zaustavili voz koji je saobraćao na redovnoj liniji Beograd-Bar.</p>
<p>I iz njega su izveli, a zatim opljačkali i ubili 20 putnika. Najstariji je imao 59 godina, a najmlađi samo 16.</p>
<p>Ubijeni su <b>Esad Kapetanović, Ilijaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tomo Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić</b>.</p>
<p>Stradali su i <b>Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić</b> i jedno nepoznato lice.</p>
<p>Za učešće u tom zločinu ukupno je osuđeno 14 osoba.</p>
<p>U Crnoj Gori je 2002. godine za zločin u Štrpcima pravosnažno osuđen pripadnik jedinice “Osvetnici” višegradske brigade Vojske RS-a <b>Nebojša Ranisavljević</b>, za učešće u otmici i ranjavanje jednog putnika.</p>
<p>Lukić je osuđen pred Haškim tribunalom na doživotni zatvor zbog učešća u drugim zločinima</p>
<p>Povodom 32 godine, porodice otetih i prijatelji položiće cvijeće i kod spomenima u Podgorici i Bijelom Polju.</p>
<p>U Podgorici cvijeće će položiti kod spomen obilježja "Civilnim žrtvama" na Pobrežuju, a u Bijelom Polju kod spomenika Sahat života.</p>

Danas 32 godine od otmice iz voza u Štrpcima

<p>Sjutra, 27. februara, navršavaju se 32 godine od otmice i ubistva putnika iz voza koji je saobraćao na pruzi Beograd - Bar. Brzi voz 671 koji je išao iz pravca Beograda prisilno je zaustavljen u stanici u Štrpcima i iz njega je izvedeno, a kasnije i ubijeno, 20 osoba nesrpske nacionalnosti. Najstarija žrtva ovog zločina imala je 59 godine, a najmlađa svega 16 godina. Do danas su pronađeni ostaci samo četiri osobe - kazao je koordinator programa Ljudska prava u Centru za građansko obrazovanje <b>Damir Suljević</b></p>
<p>Ovaj voz je, kako je naveo, kako je i utvrđeno u odvojenim sudskim procesima, bio pod pratnjom dva policajca, kojima je bio dat pisani nalog da Vojsci Republike Srpske omoguće legitimisanje putnika i odvođenje vojnih obveznika bh. entiteta Republika Srpska, što je zloupotrijebljeno.&nbsp;</p>
<p>- Otpravniku vozova je rečeno da su u vozu dezerteri i šverceri oružja, a on je u strahu za sopstveni život, od strane naoružanih vojnika, dao vozu znak za zaustavljanje u toj stanici. Nakon što je voz zaustavljen, vršeno je legitimisanje putnika od pripadnika Interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske i iz voza su izvedeni, kasnije i ubijeni, <b>Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rafet Husović iz Bijelog Polja, Halil Zupčević</b> iz Trebinja, <b>Senad Đečević</b> iz Bara, <b>Jusuf Rastoder</b> iz Berana, <b>Ismet Babačić</b> iz Podgorice, <b>Tomo Buzov </b>iz Beograda, <b>Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović iz Brodareva, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević</b> iz Prijepolja, <b>Zvjezdan Zuličić</b> iz Sarajeva, kao i jedna nepoznata osoba afričkog porijekla - precizirao je Suljević.</p>
<p>Oteti su, kako dodaje, nakon izvođenja iz voza, odvedeni u fiskulturnu salu jedne škole u selu Prelovo kod Višegrada, gdje su im oduzete sve lične stvari, novac i nakit, a potom su, pretučeni i vezani žicom, ponovo ukrcani u kamion i odvedeni do jedne zapaljene kuće u selu Mušići, na teritoriji iste opštine. U grupama su odvođeni do garaže te kuće, gdje su ubijani iz automatskog oružja.</p>
<p>- U svjedočenju jednog od osuđenih za ovaj zločin, <b>Nebojše Ranisavljevića</b>, pred istražnim sudijom Višeg suda u Bijelom Polju se navodi: “U jednom momentu, jedna osoba je pokušala da pobjegne, pa sam na njega ispalio rafal metaka. Ova osoba je počela da kuka govoreći 'jao majko moja'. Nakon ovog, Lukić je izašao iz garaže i kada je bio upoznat šta se dogodilo prišao je i bajonetom zaklao ovu osobu koja je davala znake života”. Naveo je i da je i, na drugoj strani, neko drugi pokušao da bježi i da je likvidiran na isti način od drugog uniformisanog lica, kao i da su ubijeni putnici bačeni u obližnju rijeku Drinu - rekao &nbsp;je Suljević.</p>
<p>Krivični postupci za počinjene zločine vođeni su u tri države – Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini.</p>
<p>- Zbog ovog zločina na kazne zatvora u trajanju od 10 do 15 godina osuđeno je više od 10 pripadnika grupe koja je izvršila otmicu, među kojima je i Nebojša Ranisavljević, koji je prvi iz te grupe osuđen 2002. godine, i to pred Višim sudom u Bijelom Polju. Za otmicu u Štrpcima nikada nije suđeno <b>Milanu Lukiću</b>, koji je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotni zatvor zbog drugih zločina počinjenih u Višegradu - istakao je Suljević.</p>
<p>Početkom marta, kako je najavio, CGO će objaviti publikaciju koja uključuje obimnu sudsku dokumentaciju iz predmeta protiv Nebojše Ranisavljevića, pravosnažno osuđenog za ovaj zločin.</p>

1084x550

CGO: Štrpci kao sinonim surovosti ratnih zločina počinjenih devedesetih

<p>Snažno podržavam javno obraćanje predsjednika nevladinog udruženja "Štrpci – Protiv zaborava" Demira Ličine i pridružujem se njegovom pozivu Vladi Crne Gore da hitno reaguje po pitanju izmjena Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti - poručio je predsjednika Opštinskog odbora Socijaldemokrata Bijelo Polje Ismar Ćorović.</p>
<p>- Odugovlačenje s ovim izmjenama direktno pogađa porodice žrtava koje predugo čekaju na pravdu - istakao je on.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 76.7519%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Flicina-se-obratio-vladi-hocemo-li-docekati-zrno-pravde&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Smatra da je nepravedno i dalje odgađati donošenje izmjena koje bi osigurale jednak tretman svih žrtava, bez obzira na njihovu vjersku ili nacionalnu pripadnost.&nbsp;</p>
<p>- Političke nesuglasice ne smiju biti prepreka u ostvarivanju pravde i zakonskih prava onih koji su pretrpjeli gubitke. Vrijeme je da prestanemo okretati glavu od boli i nepravde koje su predugo trajale. Izmjene Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti ne bi trebale biti pitanje političkih kalkulacija, već moralna obaveza prema porodicama žrtava. Svaki dan odugovlačenja samo produbljuje njihove rane i šalje poruku da su njihova stradanja manje važna. Vjerujem da Crna Gora ima snage da izgradi društvo u kojem pravda nije privilegija već pravo svakog njenog građanina - zaključio je Ćorović.</p>

Ćorović podržao apel Ličine: Političke nesuglasice ne smiju biti prepreka u ostvarivanju pravde

<p>Predsjednik nevladinog udruženja “Štrpci – Protiv zaborava” Demir Ličina uputio je javno obraćanje Vladi Crne Gore sa pitanjem hoće li dočekati zrno pravde?</p>
<p>- Gospodo iz Vlade, mi razumijemo vaše političke sukobe, strahove i borbu za privilegije, ali molimo vas da konačno i vi razumijete nas. U situaciji smo da prolazi i ova godina, a da izmjene Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti nisu donešene - poručio je Ličina.</p>
<p>On je podsjetio da su porodice žrtava, uz pomoć Akcije za ljudska prava, Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, prijatelja, nekih političkih stranaka, ali i reisa Rifata Fejzića spriječili da bude donešen diskriminatorni zakon kojim bi se žrtve dodatno podijelile po vjerskoj i nacionalnoj osnovi.</p>
<p>- Svi dogovoreni rokovi za donošenje izmjena zakona su prošli. Smatramo da izuzev političkih nema drugih razloga za odgađanje izmjena. Prijedlog koji je uradila Akcija za ljudska prava na čelu sa Teom Gorjanc Prelević je po našem mišljenju sasvim korektan. S obzirom da se ovo sada nalazi u nadležnosti ministra Damira Gutića koji dolazi iz Bošnjačke stranke, a ujedno je i pripadnik bošnjačkog naroda cijenimo da mu je obaveza više da se založi da se ovo pitanje što prije riješi - naveo je Ličina.&nbsp;</p>
<p>On kaže da ukoliko želi da to uradi, siguran je da može. Dodaje i da je krajnje vrijeme da se makar ovaj dio kada su u pitanju porodice žrtava zatvori, te da očekuje brzu i hitnu reakciju već ovih dana kako bi se izmjene Zakona našle pred poslanicima.</p>
<p>- A onda neka svako od 81 poslanika parlamenta pokaže kakav je čovjek. Neće to biti samo odgovor nama žrtvama gdje živimo i imamo li čemu da se nadamo. Biće to odgovor svim normalnim građanima ove zemlje - zaključio je Ličina.</p>

Ličina se obratio Vladi: Hoćemo li dočekati zrno pravde?

<p>Ministarstvo zdravlja pokrenulo je kampanju “Potpis za život!” u cilju povećanja svijesti građana o značaju doniranja organa. Ministar zdravlja <b>Vojislav Šimun</b> pozvao je sve građane da se informišu i razmisle da postanu donori, a njima je uglavnom ta ideja prihvatljiva.</p>
<p>U Crnoj Gori na transplataciju bubrega trenutno čeka 75 građana, transplataciju jetre 19, pluća 13, a transplataciju srca pet, kaže ministar zdravlja Vojislav Šimun.</p>
<p>- Osim ovog broja adultnih pacijenata imamo i određen broj djece koja čekaju transplataciju. Naime, tri djeteta čekaju transplataciju bubrega, jedno čeka transplataciju jetre i jedno srca. Tako da, činjenica je smo sve svoje resurse angažovali da pokrenemo transplatacioni program, ali i ovakvu jednu kampanju koja bi podigla svijest građana o značaju ovog problema - ističe ministar.</p>
<p>Ipak, oni kojima je neophodan novi organ, često nemaju srodnog donora, objašnjava ministar.</p>
<p>- Crna Gora mora da razvija taj kadaverični sistem donorstva. I upravo, praktično, uzimanjem jedne donorske kartice mi omogućavamo da nakon smrti pacijenta odnosno donora imamo gotovo sedam spašenih života upravo donacijom organa - navodi Šimun.</p>
<p>Građani Podgorice smatraju da je donorstvo human čin – pitali smo ih da li bi i sami potpisali karticu.</p>
<p>- Donorska kartica to je nešto što donosi neku sigurnost, da možemo da spasimo nečiji život sjutra, što je jako bitno i jako važno. U našim uslovima i zakonska regulativa nije nešto što bi me ohrabrilo da uzmem tu donorsku karticu - smatra jedna sugrađanka.</p>
<p>Šimun ističe da iza procesa izdavanja donorske kartice, transplatacije organa i zaštite podataka, stoji država i garantuje bezbjednost kompletnog postupka.</p>
<p>- Sama kartica i svi ti podaci pohranjuju se na posebnom računaru koji je u ministarstvu i praktično, nije povezan sa drugim računarima, nije povezan sa mrežom i garantovana je praktično potpuna bezbjednost podataka. Drugo, kada govorimo o samom procesu kasnije kada se desi neki ishod, moždana smrt i slično, imamo tim ljekara koji procjeni da li u datom momentu je moguće i dozvoljeno uzeti organ, i onda se to da kažem, dešava jedino unutar naših zdravstvenih ustanova - zaključuje.</p>
<p>U trenutku pokretanja kampanje, potpisanih donorskih kartica bilo je manje od 15, sada ih je skoro 50. Donacija organa je human i opravdan čin, pa nema razloga da bilo ko odbije takvu inicijativu, poručio je Šimun.</p>

Šimun: Na transplataciju bubrega čeka 75 građana, transplataciju jetre 19, pluća 13, a na transplataciju srca pet osoba

<p>Video-snimak jednog dječaka iz Gaze izazvao je nedavno veliku pažnju: iz centra za distribuciju hrane Mohamed se vratio praznih ruku i iz očaja jeo pijesak. Tim njemačkih novinara posjetio ga je mjesec dana kasnije.</p>
<p>Mohamed al Darbi cijepa karton za vatru. Njegova majka peče lepinje na improvizovanoj peći. „Pečemo hljeb i jedemo ga sa začinima. Ništo drugo nemamo.“</p>
<p>Ipak, danas barem imaju brašna za lepinju. Kuća te porodice na zapadu grada Gaze na prvi pogled djeluje netaknuto.</p>
<h2>Snimak koji je obišao svijet</h2>
<p>Prije mjesec dana dvanaestogodišnji Mohamed postao je poznat zahvaljujući jednom video-snimku. O njemu su izvještavali svjetski mediji. Vratio se praznih ruku iz centra za distribuciju pomoći. Kada ga je novinar upitao kako mu je, Mohamed je pred kamerom počeo da jede pijesak.<br/>
 <br/>
- Dobio sam malo brašna, ali su mi ga lopovi oteli. Mnogo sam plakao, jer nijesmo imali ni brašna, ni hrane.“</p>
<p>Mohamed je bolestan. Ljekari su morali da mu odstrane dio pluća. Gleda ozbiljno svojim velikim smeđim očima i priča da gotovo uopšte nema hrane koja može da se kupi. Kilogram paradajza košta (preračunato) oko 25 eura.</p>
<h2>Suviše malo pomoći, loša distribucija&nbsp;</h2>
<p>U Pojas Gaze i dalje stiže suviše malo pomoći. Ono što stigne, ne distribuira se koordinirano. Na snimcima se vidi da sve više naoružanih porodičnih klanova preuzima kamione, piše Dojče vele.</p>
<p>Fondacija za Gazu, koju podržavaju Izrael i SAD, dijeli pakete pomoći samo na jugu i u centralnom dijelu regiona. Centri za distribuciju otvoreni su samo povremeno.<br/>
 <br/>
Očevici izvještavaju da izraelska vojska IDF gotovo svakodnevno puca na ljude koji traže pomoć. Vojne službe na te optužbe uglavnom ne reaguju.<br/>
</p>
<p><b>Potraga za hranom kao svakodnevni zadatak</b><br/>
 <br/>
Na sjeveru, gdje živi Mohamed, postoje manji distributivni punktovi lokalnih organizacija. Potraga za hranom i vodom određuje svakodnevicu tog dvanaestogodišnjaka. U razgovoru s timom njemačkih novinara iz studija u Tel Avivu on gotovo uopšte ne priča o nečemu drugom. Već 21 mjesec nije išao u školu.<br/>
 <br/>
„Prvo gledamo da li je otvorena narodna kuhinja. Kad se probudim donesem vodu s cistijerne. Onda idem s loncem do narodne kuhinje. Ponekad donesem hranu, ponekad ne. Onda se igram s prijateljima, odmaram se i spavam. A sjutra sve ispočetka“, priča Mohamed.<br/>
 <br/>
<b>„Želim da se sve smiri“</b></p>
<p>Mohamedov otac, Munzir al Darbi, ima slomljenu nogu. Zato je Mohamed morao da ide do konvoja kamiona kako bi dobio nešto od pomoći. Al Darbi kaže da, naravno, želi svom sinu da bude srećan u životu, da se rat završi, da djeca ponovo mogu u školu.<br/>
 <br/>
„Da mogu da uče, igraju se, imaju srećan život, kao prije rata. Želim da se sve smiri i da nam opet dođu hrana, brašno i voda.“<br/>
 <br/>
U Gazi su mnogi nadaju primirju, ali se istovremeno boje da ono neće zaista da bude i kraj rata, prenosi Dojče vele.<br/>
 <br/>
Mohamed ne gubi nadu: „Bio bih veoma srećan, jer bih tada mogao da dobijem hranu iz narodne kuhinje i vodu. Mogao bih da se igram i da idem gdje god želim, jer ne bih morao da se bojim da ću da budem ubijen.“<br/>
 <br/>
Za primirje već ima planove. Želi da ide kod ljekara i da dobije lijekove. I naravno: da jede i da pije.</p>

Patnja djece u Pojasu Gaze: Glad, očaj, iscrpljenost

<p>Zbog izvođenja radova na ekološkoj rekonstrukciji, Termoelektrana (TE) Pljevlja van pogona je u periodu od 1. aprila do 15. novembra.</p>
<p>Iako se redovan remont uobičajeno sprovodi tokom aprila i maja, vanredni izazov za energetski bilans Elektroprivrede (EPCG) predstavlja činjenica da TE Pljevlja neće biti na raspolaganju ni tokom ljetnjih i jesenskih mjeseci – odnosno tokom dodatnih pet i po mjeseci (od 1. juna do 15. novembra), kada se u prosjeku iz ovog kapaciteta obezbjeđuje oko 800 GWh električne energije, saopštili su "Danu" iz EPCG.</p>
<p>– Za pomenuti period EPCG je ugovorila uvoz električne energije u količini od 795 GWh, ukupne vrijednosti 93,3 miliona eura. Ovaj aranžman je dio mjera koje su preduzete kako bi se osigurala stabilnost sistema i uredno snabdijevanje potrošača. Tokom prvih šest mjeseci 2025. godine, EPCG je na veletržištu ostvarila kupovinu ukupno 656 GWh električne energije, u vrijednosti od 62,4 miliona eura, dok je istovremeno prodato 428 GWh, ukupne vrijednosti 53,5 miliona eura – precizirali su iz državne energetske kompanije.</p>
<p>Kako su kazali, ako posmatramo samo jun 2025. godine, kada je TE Pljevlja trebalo da bude u pogonu (da nije bilo vanrednog zastoja), finansijski "trošak" može se okvirno procijeniti kroz razliku u cijeni između proizvodne i uvozne energije, kao i kroz izostanak proizvodnje iz ovog najznačajnijeg termokapaciteta.</p>
<p>– Međutim, tačan neto finansijski rezultat za juni još se sumira, a troškovi uvoza za taj mjesec dio su ugovorenih količina iz višemjesečnog plana obezbjeđenja sistema. Precizni mjesečni pokazatelji biće dostupni kroz redovne izvještaje – naveli su iz EPCG.</p>
<p>Predsjednik odbora direktora EPCG<b> Milutin Đukanović</b> je nedavno na Gradskoj TV saopštio da je u junu gubitak zbog rekonstrukcije oko 20 miliona eura.</p>
<p>– U pogledu uvoza električne energije tokom juna, može se zaključiti da je uvoz značajno porastao u odnosu na isti mjesec prethodne godine – upravo zbog činjenice da TE Pljevlja nije bila operativna. Ukupna količina i finansijska vrijednost uvoza po mjesecima u 2024. i 2025. godini biće detaljno prezentovana nakon obračuna polugodišnjih rezultata – kazali su iz Elektroprivrede.</p>
<h2>Radovi u punom jeku</h2>
<p>Kada je riječ o ekološkoj rekonstrukciji TE Pljevlja, radovi su u punom jeku i teku prema planiranoj dinamici, naveli su iz energetske kompanije.</p>
<p>- U toku su radne faze koje se odnose na montažu ključne opreme i sistema za tretman emisija. Preostali radovi podrazumijevaju kompletiranje sistema za odsumporavanje, završna testiranja i puštanje u probni rad. Očekuje se da će Termoelektrana biti ponovo uključena u sistem najkasnije do 15. novembra 2025. godine, nakon čega će raditi u skladu sa savremenim ekološkim standardima, produženim radnim vijekom i znatno smanjenim emisijama štetnih gasova – kazali su iz EPCG.</p>
<p>Poručili su da EPCG ostaje posvećena investicijama koje dugoročno jačaju energetski sistem Crne Gore i istovremeno doprinose zaštiti životne sredine i održivosti proizvodnje.</p>
<p>Po do sada zaključenim ugovorima, ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja koštaće EPCG 87,5 miliona eura sa PDV-om.</p>
<p>Ukupna cijena osnovnog ugovora sa uračunatim PDV-om izosi 57,9 miliona, ugovor o izvođenju radova na adaptaciji kotla je 18,1 milion, ugovor o izvođenju radova na adaptaciji dimnjaka 8,45 miliona, ugovor o izgradnji prve faze primarnog toplovoda tri miliona.</p>
<p>– Na ovako obimnim i složenim projektima prirodno je očekivati pojavu dodatnih aktivnosti i ulaganja, usljed tehničkih i organizacionih izazova, koji se ne mogu u potpunosti predvidjeti u startu. Ipak, sva eventualna odstupanja biće pažljivo upravljana, a njihova finansijska implikacija ne bi trebalo da bude značajnog obima – zaključili su iz EPCG.</p>
<h2>Intenzivno rade</h2>
<p>U proteklom periodu, nakon isključenja TE Pljevlja sa elektroenergetske mreže, nastavljeni su intenzivni radovi na projektu ekološke rekonstrukcije postrojenja kao i radovi na projektima adaptacije kotla, adaptacije dimnjaka i primarne prve faze toplovoda u dužini 2.300 metara.</p>
<p>Kada je u pitanju projekat ekološke rekonstrukcije odsumporavanje i denitrifikacija, ukupna realizacija projekta po finansijskom presjeku iznosi 82 odsto. Ovo su podaci koje nam je EPCG dala u junu.</p>
<p>– Trenutno se vrše instalaterski poslovi na ključnim postrojenjima kao što su startna kotlarnica, na sistemima za transport pepela i šljake, početak montaže transformatora koji će napajati postrojenja ekološke rekonstrukcije. Prema planovima izvođača u narednih dva do dva i po mjeseca završiće se instalaterski radovi kako bi se nakon toga ušlo u ispitne procedure, probna puštanja u rad pojedinih dijelova postrojenja i na kraju njihova uvezivanja u funkcionalnu cjelinu – precizirali su iz EPCG.</p>

Zbog rekonstrukcije TE Pljevlja uvoze struju vrijednu 93 miliona eura

<p>Dva muškarca su danas osuđena na četiri godine i tri mjeseca zatvora u Njukaslu zbog sječe najpoznatijeg engleskog stabla u blizini Hadrijanovog zida, dvije godine poslije tog čina vandalizma koji je izazvao negodovanje i van Velike Britanije.</p>
<p><b>Danijel Grejem</b> (39) i <b>Adam Karuters</b> (32) dobili su istu kaznu. Suočili su se sa do deset godina zatvora zbog onoga što je tužilac <b>Ričard Rajt</b> nazvao „kretenskom misijom“.</p>
<p>Sudija<b> Kristina Lambert,</b> koja im je izrekla kaznu, naglasila je da su njihovi postupci uključivali visok stepen planiranja i pripreme i izazvali „šok i zaprepašćenje“.</p>
<p>Stablo „Sycamore Gap Tree“, veličanstveni javor koji se više od 100 godina nalazio između dva brda u spektakularnom pejzažu Nortamberlenda, bilo je jedno od najviše fotografisanih stabala u Engleskoj.</p>
<p>Postao je poznat širom svijeta od pojavljivanja u filmu „Robin Hud: Princ lopova“ sa Kevinom Kostnerom 1991. godine.</p>
<p>U noći između 27. i 28. septembra 2023. godine, dva prijatelja, naoružana motornom testerom, vozila su se 40 minuta do parkinga, hodala 20 minuta u mraku, a jedan od njih je snimio drugog kako obara drvo, a zatim mu je poslao video.</p>
<p>Takođe su uzeli dio debla kao trofej, a šteta iznosi najmanje 458.000 funti (527.000 evra), prema tužilaštvu.</p>
<p><b>Endru Poad</b>, jedan od službenika Nacionalnog fonda, koji upravlja lokalitetom, opisao je čin kao „van shvatanja“ u izjavi pročitanoj pre presude.</p>
<p>Dan poslije tog čina, Grejem i Karuters su uživali u medijskom izvještavanju o slučaju, slaveći priču koja se širila na društvenim mrežama, a njih dvojica su razmjenjivali poruke i članke medija.</p>
<p>Nikada nijesu objasnili zašto su to učinili.</p>
<p>Tokom suđenja u maju u Njukaslu, sjeveroistočno od Londona, gdje su obojica proglašeni krivima, Karuters je rekao da ne razume emocije koje je izazvalo uništavanje javora.</p>
<p>- To je bilo samo drvo - rekao je on.</p>

Dva muškarca osuđena na zatvor zbog uništavanja najpoznatijeg engleskog stabla

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: strpci