Studenti u blokadi pozvali su građane na skup u Beogradu 27. januara, kada će, kako piše Nova.rs, građanima govoriti svi oni koji su se više od godinu dana borili za ispunjenje zahtjeva i rad institucija.
Tačna lokacija i satnica skupa biće objavljeni narednih dana.
Skup je najavljen pod nazivom: „Bolja vremena se mogu graditi samo obrazovanjem. U znanju je moć! Vidimo se 27. 1. u Beogradu!“, poručili su studenti.
Za portal Nova.rs otkrivaju i glavne teme govora koji će biti održani tog dana.
- Kao što smo već najavljivali nakon akcije 28. decembra, ovo će biti godina konkretizacije hrabrosti, volje i umreženosti koje smo gradili u prethodnom periodu. Važno nam je da sa građanima razgovaramo o temama koje su krucijalne za društvo i sa time smo krenuli već ovog mjeseca - kažu za Nova.rs studenti Beogradskog univerziteta.
Na skupu u Novom Sadu 17. januara, bili su fokusirani na korupciju i odgovornost, dok će se 27. januara u Beogradu pažnja posvetiti obrazovanju – temi na kojoj se ovaj pokret u najvećoj mjeri zasniva.
- Školsku slavu željeli smo da obilježimo zajedno sa svojim najbližim saborcima, ljudima koji čine prosvjetu ove zemlje – nastavnicima osnovnih i srednjih škola, kao i univerzitetskim profesorima. Njihovi predstavnici će se zajedno sa studentima obratiti građanima na savindanskom skupu i predstaviti ideje o budućnosti prosvjete, budućnosti za koju ćemo se svi zajedno boriti -poručuju studenti.
Beogradski studenti najavljuju da će ovo biti samo početak razgovora sa građanima na konkretne teme, koji će se ubuduće odvijati u različitim formatima.
- Enormni pritisci, represije i odmazda usmjereni na prosvjetu još uvijek se prevazilaze zahvaljujući podršci građana koja ne jenjava. Građani su odmah prepoznali važnost borbe za noseći stub društva – obrazovanje – i bili su uz nas sve vrijeme, stoga želimo da ih što više uključimo u sve procese i stvorimo prilike da se bolje čujemo. Pozivamo sve naše redovne saborce, ali i one koji su možda tek nedavno prepoznali značaj učešća u borbi za obrazovanje i budućnost zemlje, da nam se pridruže i zajedno sa nama obilježe ovaj praznik. Očekujte i propratne sadržaje - kažu studenti, najavljujući da će svi govori biti održani na jednoj lokaciji čija će tačna adresa i satnica biti objavljeni narednih dana.
Podsjećamo, 17. januara u Novom Sadu održan je studentski skup „Šta znači pobjeda“, na kojem su predstavljeni neki detalji programa buduće studentske liste, uglavnom vezani za borbu protiv kriminala i korupcije kroz mehanizam lustracije i donošenje Zakona o porijeklu imovine. Studenti u blokadi tada su najavili i naredni skup, koji će biti održan u Beogradu na Savindan.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Studenti u blokadi o skupu u Beogradu 27. januara: „Imamo plan za budućnost prosvjete u Srbiji“

Studenti u blokadi u Srbiji najavili su velike proteste za 28. decembar koji bi se trebalo održati širom zemlje. Kako su najavili, na protestima će skupljati potpise za raspisivanje vanrednih izbora.
Kako su istakli, prethodno su napravili obuke za volontere koji će skupljati potpise. Poručili su da je ovo "zajednički front sa građanima" kako bi bili što spremniji za izborni dan.
Naveli su da žele da pošalju tri poruke - snaga i organizacija, konkretna podrška i mobilizacija. Studenti su objavili i promotivni video kojim pozivaju sve građane u Srbiji da izađu na proteste.
- Dođi, pridruži nam se i potpiši pobjedu. Bićemo svuda - naveli su uz opis videa.
Zahtjev za raspisivanjem izbora je jedan od glavnih zahtjeva koje su studenti 5. maja uputili srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću.
Ipak, Vučić je naveo da izbora neće biti do kraja 2026. godine.
- Rukovodim se interesima naroda i države, a interes nije da sada imamo izbore - rekao je Vučić i dodao da će se na izbore ići u decembru 2026. godine, kada sve bude spremno za Expo.

1250x600

1084x550

Da li će Vučić raspisati izbore: Studenti za 28. decembar najavili velike proteste širom zemlje

Studenti u blokadi Medicinskog fakulteta u Beogradu uputili su apel Dijani Hrki, majci mladića poginulog u padu nadstrešnice, da prekine štrajk glađu.
- Mi, studenti Medicinskog fakulteta u Beogradu, sa dubokom zabrinutošću pratimo Vašu borbu i Vaš, već trinaest dana dug, štrajk glađu. Svjesni smo ogromne boli koju nosite i snage koju pokazujete uprkos svemu što ste prošli. Vaša hrabrost, istrajnost i dostojanstvo već su postali simbol borbe za pravdu. Kao budući ljekari, ali prije svega kao ljudi, osjećamo odgovornost da Vam se obratimo i zamolimo Vas da sačuvate svoje zdravlje- &nbsp;poručili su studenti.
Iz ovog razloga oni su zamolili Hrku da prekine štrajk glađu i poručili joj da ostane sa njima, snažna i prisutna, kako bi zajedno nastavili borbu koju je započela, borbu koja se, kako navode, tiče svakog građanina ove zemlje.
- Ovo što tražimo nije malo, ali Vas molimo da nas poslušate jer je nama, za razliku od njih, važno zdravlje i život svakog pojedinca. Hvala Vam, majko!- navodi se na kraju studentskog apela Hrki.
Podsjećamo, Dijana Hrka već trinaest dana štrajkuje kod Skupštine Srbije, zahtijevajući da nadležni organi saslušaju i pritvore sve osobe osumnjičene za pad nadstrešnice na novosadskoj željezničkoj stanici, puštanje svih pritvorenih studenata i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.

Studenti u blokadi Medicinskog fakulteta u Beogradu zamolili Dijanu Hrku da sačuva svoje zdravlje i prekine štrajk glađu

Pod sloganom "Mi smo živi zid" u Beogradu je u utorak održan protest protiv rušenja kompleksa Generalštaba.
Na protest su pozvali studenti u blokadi beogradskih fakulteta.
Okupljeni su napravili prsten oko zgrada Generalštaba, odnosno "živi zid", čime žele da pošalju poruku da se protive rušenju.
Studenti su oko parcela na kojima je kompleks iscrtali farbom crvenu liniju.
- Naši zahtjevi su ukidanje tzv. leks specijalisa za kompleks i parcelu Generalštaba, poništavanje nezakonite odluke Vlade Republike Srbije od 14. novembra 2024. godine i vraćanje statusa kulturnog dobra Generalštabu- poručila je u obraćanju okupljenima jedna od studentkinja.
Ona je dodala da studenti takođe traže završetak istrage Tužilaštva za organizovani kriminal o zloupotrebi službenog položaja i skidanja zaštite kulturnih dobara sa Generalštaba.
- Ovo je naše prvo upozorenje. Ne damo Generalštab- rekla je.
Do protesta dolazi nakon što su posebnim zakonom vlasti u Srbiji otvorile put za izgradnju na mjestu zgrada Generalštaba i Ministarstva odbrane oštećenih u NATO bombardovanju 1999.
Posebni zakon (lex specialis), usvojen u Skupštini 7.novembra, propisuje da se svi postupci za realizaciju projekta revitalizacije Generalštaba smatraju hitnim.
Namjeru da na mjestu Generalštaba izgradi luksuzni hotel izrazio je početkom 2024. Džared Kušner ,zet američkog predsjednika Donalda Trampa.
Ideja je da se na mjestu Generalštaba gradi hotel sa poslovnim prostorom i stanovima.
Ideja o gradnji višespratnica na mjestu modernističkog zdanja, izgrađenog polovinom 20. vijeka, podijelila je građane, a projektu se protivi i struka koja insistira na očuvanju statusa kulturnog dobra za taj kompleks.
Sa druge strane, poslanici vladajuće većine su tokom skupštinske rasprave tvrdili da zgrada Generalštaba ne može da se obnovi i da je treba srušiti.
- Obnova je pokušana ali nije moguća zbog oštećenja i materijala koji se više ne proizvodi- rekao je Milenko Jovanov, šef poslaničke grupe "Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane".
No, realizaciju projekta zaustavila je istraga tužilaštva o falsifikovanju dokumenata na osnovu kojih je Vlada Srbije ukinula status kulturnog dobra.
"Affinity Partners", firma Džareda Kušnera, je u maju kada je tužilaštvo saopštilo navode o falsifikovanju, saopštila da je sudbina projekta neizvjesna.
Tada su odbacili bilo kakvu povezanost sa falsifikovanjem dokumenata.
Vlada Srbije je 15. maja 2024. potpisala Ugovor o revitalizaciji kompleksa Generalštaba sa Kušnerovom kompanijom kojoj je iznajmila zemljište na 99 godina.
List "Njujork tajms" je 18. marta objavio da je investicija vrijedna 500 miliona dolara i da bi država Srbija, prema predlogu ugovora, trebalo da dobije 22 odsto profita.
Kušnerova firma se obavezala i da u okviru kompleksa izgradi Memorijalni kompleks posvećen svim žrtvama NATO bombardovanja.
Kompleks je bombardovan u dva navrata, u aprilu i maju, tokom NATO bombardovanja SR Jugoslavije 1999. godine.

Na poziv studenata u blokadi, održan protest protiv rušenja Generalštaba u Beogradu

Studenti u blokadi objavili su dio plana za predstojeći komemorativni skup u Novom Sadu, 1. novembra, povodom godišnjice od pada nadstrešnice i pogibije 16 ljudi, prenosi Danas.
Kako su objavili na društvenim mrežama, građani su pozvani da se okupe u 10 časova, na 16 lokacija i da se upute ka Željezničkoj stanici.
Nakon okupljanja, građani bi sa određenih lokacija trebalo da krenu Željezničkoj stanici, gdje će se tokom dana održavati program posvećen nastradalima 1. novembra.
Građani bi trebalo do Željezničke stanice da stignu do 11.52 časova, kada će biti organizovano 16 minuta tišine.
Studenti u blokadi još uvijek nijesu objavili plan komemorativnog skupa, ali se očekuje da traje više sati.
Studenti koji pješače biće dočekani u petak, od 18.30 časova, na više lokacija u gradu.
Okupljanja građana biće u Kampusu Univerziteta u Novom Sadu, na raskrsnici Bulevara oslobođenja i Narodnog fronta, Trgu slobode, Ribljoj pijaci, Varadinskom mostu, raskrsnici Bulevara kralja Petra I i Kisačke, Emmezetii, kružnom toku na Klisi, Novosadskom sajmu, kružnom toku Bulevara Evrope i Kornelija Stankovića, Bulevara patrijarha Pavla i Futoškog puta, kružnom toku Bulevara Evrope i Bulevara patrijarha Pavla, Futoškom parku, Šeratonu, raskrsnici keja i Marka Miljanova.&nbsp;

Novi Sad: Studenti objavili dio plana za 1. novembar, okupljanja na 16 tačaka

Studenti iz Novog Pazara, koji pješače za Novi Sad u akciji „16 dana za 16 žrtava“, stigli su u Valjevo gdje im je priređen veličanstven doček uz vatromet. Ovo je deseti dan kako studenti pješače kako bi stigli na obilježavanje godišnjice pada renovirane nadstrešnice koja je ubila 16 ljudi.
Reporterka N1 koja prati ovu kolonu rekla je da je velika gužva u Valjevu, a da na čelu kolone mogu da se vide zastave Valjeva, Novog Pazara i Srbije.
Studenti su jutros krenuli sa Divčibara, a ovaj put do Kraljeva bio je dugačak je oko 30 kilometara.
Od mladih do najstarijih izašao je na ulice da dočeka studente uz zagraljaje i aplauze.
Student Almas Vejselović kaže da je dan lako protekao iako je na putu bilo i kiše.
- Bilo je ljudi iz Beograda, Valjeva, iz različitih gradova… Ni kiša, ni vjetar, ni umor ne mogu da pokvare zajedništvo koje mi imamo - navodi Vejselović.
Kaže i da nisu slučajno izabrali Valjevo kao „stanicu“, jer su Valjevci prvi pritekli u pomoć Pazarcima kada je uprava Državnog univerziteta u Novom Pazaru uspjela da nasilno upadne na fakultet.
- Na tome smo im zahvalni. Koliko god da je naporan put, svaki pozdrav i osmjeh sa trotoara nam pružaju ogromnu snagu koje kilometri ne mogu da istroše - ističe Vejselović.
Na put su krenuli 16. oktobra iz Novog Pazara da bi u Novi Sad stigli veče uoči 1. novembra i obilježavanja godišnjice pada nadstrešnice. Preći će rekordnih 400 kilometra, 16 dana pješačenja za 16 žrtava.&nbsp;
Na svom putu ne samo da najvećim dijelom nisu imali policijsku pratnju, već su imali i neprijatnosti sa policijom, koja ih je zaustavljala, pokušavala da pretresa njihov kombi, a onda pretresala i stan njihovog vozača.&nbsp;
Uprkos svemu svi su i dalje na istom putu.
Večeras se u Valjevu organizuje i protest, a povod je i prebijanje Valjevaca od policije u noći između 13. i 14. avgusta.

Studenti iz Novog Pazara stigli u Valjevo: Doček uz vatromet u okviru akcije „16 dana za 16 žrtava“

Studenti u blokadi pozvali su danas sve građane da im pomognu uoči velikog komemorativnog skupa koji će biti održan 1. novembra u Novom Sadu, a na svom Instagram profilu napravili su i uputstvo kakav je postupak za donacije.
- Sam skup je, kao što znate, veliki i zahtjevan posao. Potrebna nam je svaka podrška, svaka ruka i svaki resurs da sve pripremimo, da sve funkcioniše, da svako ko tog dana dođe u Novi Sad osjeti da nije sam - poručili su studenti. 
 
Navedena su i tri načina za novčane donacije. 
 
Prvi je direktno na fakultetima širom Srbije koji organizuju šetnje do Novog Sada ili Beograda, uz savjet da se građani jave na blokadne profile fakulteta kojima žele da doniraju, ukoliko im je potrebno više informacija. 
 
Drugi način je platnom karticom na sajtu podrzistudente.org, klikom na polje "doniraj", unijeti svoje podatke i staviti "1.11." u odjeljak za napomenu. 
 
Treći način je uplatom na račun: 340-1000331642-25 (Udruženje građana IT Blokada, Novi Sad, svrha plaćanja: donacija za 1.11, poziv na broj: 950101112025, model: 97), navode strudenti u blokadi na Instagramu.

Studenti u blokadi pozvali građane da im pomognu uoči velikog komemorativnog skupa u Novom Sadu

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić danas je izjavio da očekuje da će demonstracije prvog novembra, kada se obilježava godinu od pada nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu kada je poginulo 16 ljudi, biti mirne.
- Prvog novembra dan kao i svi drugi, osim što će vjerujući ljudi ići u crkvu i zapaliti svijeću - rekao je Vučič za televiziju Pink.
On je dodao da će Studenti u blokadi prvog novembra imati „paganske običaje“.
- Oni koji nijesu odgovorni imaće paganske običaje, mislim na blokadere. Proći će prvi novembar kao i svaki drugi dan - rekao je Vučić.

Vučić: Prvi novembar će biti miran, studenti će izvoditi paganske običaje

Grad Novi Pazar dugo je živio okrenut leđima zemlji čiji je dio. Ili je to zemlja bila ta koja je okrenula leđa gradu? Ne postoji konsenzus o tome, ali mnogi ljudi u Novom Pazaru kažu da od 12. aprila ove godine nijedna od tih izjava više nije tačna. Grad i zemlja konačno su se okrenuli jedno ka drugom.
To podsjećanje na veliki protesni skup održan početkom aprila u Novom Pazaru uvod je u opširnu reportažu iz tog grada koju je, pod naslovom „Naša zemlja“ u Frankfurter algemajne cajtungu objavio novinar Mihael Martens, prenosi Dojče vele.
U Novom Pazaru razgovarao je, između ostalog, i sa direktorom omladinskog udruženja Svetionik u tom gradu Mirzom Aličkovićem. On kaže da je za njega 12. april bio najljepša stvar koja je mogla da mu se dogodi u životu.
- Barijere su pale. Otvorili smo se, a otvorila se i Srbija - kazao je Aličković.
<h2>Protest u Beogradu 28. juna "katastrofa"</h2>
Studentski protestni pokret prevazišao je mnoge podjele, ocjenjuje njemački list.&nbsp;
- Kada su tokom Ramazana bošnjački studenti iz Novog Pazara putovali na proteste u druge srpske gradove, njihove srpske kolege organizovale su im iftar. Taj zajednički prekid posta stvorio je vezu. Muslimani Sandžaka iznenada su počeli da nose srpske zastave na demonstracijama - piše njemački list.
Postoje međutim i sumnje u promjene. Njih je, piše Frankfurter algemajne, podstakao protest u Beogradu 28. juna.&nbsp;
- Rezultat je bio katastrofa. Bučni studentski demagog bjesnio je na kvazibiblijskom jeziku o bogu i Srbima, o krvi, tlu i molitvama, o kostima i otadžbini. Njegov govor podsjetio je na retoriku krvavih balkanskih ratova 1990-ih. Isto je važilo i za pojavljivanje Mila Lompara, profesora književnosti i poštovaoca bosanskog Srbina, ratnog zločinca Radovana Karadžića. Lompar je publiku zasuo jedva prikrivenim velikosrpskim parolama. Izgledalo je kao da studenti svojim izborom govornika pokušavaju da nadmaše nacionalizam srpske vlade - ocjenjuje list.
List još jednom citira Mirzu Aličkovića koji je to pratio uživo na mreži.
- Prije svega mi je bilo žao mene (...) Plašio sam se šta će se dalje desiti i pitao se šta će biti s protestnim pokretom - naveo je on.&nbsp;
Nažalost, beogradski govori, prema njegovim riječima, nisu bili izolovani incidenti.
On priča o studentima koji su vrijeđali srpske policajce nazivajući ih "šiptarima" (srpska uvreda za Albance). Kada je najistaknutija srpska aktivistkinja za ljudska prava Nataša Kandić nedavno kritikovala takve povike, dobila je bujicu mržnje na mreži.&nbsp;
- Dobila je tu mržnju jer je rekla nešto što je istina, ali što gotovo niko u Srbiji ne želi da čuje - kaže Aličković.
<h2>Ko će biti studentskoj listi?</h2>
On takođe smatra zabrinjavajućim način na koji se studentski pokret nosi s genocidom u Srebrenici – ili bolje rečeno, njihovo potpuno ignorisanje tog zločina. Dok je 28. jun obilježen kao istorijski datum, ovogodišnji 11. jul, 30. godišnjica zločina u Srebrenici, dočekan je studentskom tišinom.&nbsp;
- Nijedan studentski parlament se time nije bavio. Svi su ćutali. Srebrenica je međunarodno priznati genocid, ali studenti nisu mogli da smisle šta da kažu - citira njemački list Aličkovića.
Dodaju da studentkinja iz Novog Pazara Majda Maljevac ipak nastavlja da podržava protestni pokret protiv Vučića, takođe u nadi da se događaji poput onih od 28. juna u Beogradu neće ponoviti.
Na sljedećim parlamentarnim izborima, studentski pokret planira da se protiv Vučića kandiduje sa sopstvenom listom. Neki tvrde da su beogradski studenti želeli da na tu listu stave i Karadžićevog poštovaoca, profesora Mila Lompara. Maljevac vjeruje i nada se da je to samo ružna glasina. Ako bi srpski šovinisti bili na studentskoj listi, nikada ne bi mogla da glasa za nju.
- To ne bi bila Srbija za koju se borimo mjesecima - ističe Maljevac.
Ali možda neće tako biti. Mirza Aličković je optimista. Želi da bude optimista, piše Frankfurter algemajne cajtung i članak završava izjavom tog Novopazarca.
- Doživjeli smo istorijske promjene. Nikada se ranije nisam osjećao kao građanin Srbije. Sada se osjećam. Zahvaljujući studentskom pokretu. Vjerujem da se krećemo u pravom smjeru - naveo je Aličković.

Novi Pazar i protesti u Srbiji: Mirza želi da bude optimista

Studenti u blokadi pozvali su sve građane Srbije da 1. novembra, na godišnjicu pada nadstrešnice, budu u Novom Sadu.
- Sljedećeg mjeseca će biti godinu od pada nadstrešnice. Mi, <a href="https://n1info.rs/tag/studenti-u-blokadi/">studenti</a>, pozivamo vas da održavate pomen širom Srbije, ali i da budete sa nama u Novom Sadu, centralnom mjestu ove tragedije i solidarnosti sa našim kolegama iz Univerziteta u Novom Sadu, kao i sa porodicama koji su izgubili djecu, rodbinu, prijatelje - rekao je jedan student.
On se zahvalio ljudima koji su danas prisustvovali skupu.
Isti poziv upućen je i iz Novog Sada.
Velika kolona Novosađana stigla je do Željezničke stanice u okviru komemorativne šetnje, a jedan student se okupljenima prije tišine obratio, te poručio da jedanaestomjesečna borba vrijedi, kada imaju na umu da će žrtve dobiti pravdu i da zbog toga sjećanja ne smiju da blijede.
Upravo zato, kako su najavili, pozvali su čitavu Srbiju na veliki komemorativni skup 1. novembra, na godišnjicu pada nadstrešnice.

Studenti pozvali na veliki skup 1. novembra u Novom Sadu

Najpoznatiji karneval na svijetu danas je otvorio svoja vrata spektakularnim događajem na Trgu Svetog Marka – „Velikim balom sa Bridžertonom“.
Karneval se nastavlja u nedelju, 1. februara, Venecijanskim praznikom i tradicionalnim vodnim procesijama duž Velikog kanala, čime zvanično počinju istorijski i tradicionalni događaji koji će trajati do utorka, 17. februara.
<h2>Olimp na vodi</h2>
Tema ovogodišnjeg karnevala je „Olimp – korijeni igre", u čast Zimskih olimpijskih i paraolimpijskih igara u Milanu i Kortini 2026. godine. Mit, umjetnost, istorija i sport stapaju se u kolektivnu priču koja slavi igru kao izvor proslave, takmičenja i zajedništva.
Tema podsjeća i na Veneciju iz prošlih vjekova, kada je karneval bio pozornica akrobacija, igara i takmičenja, u duhu savremenih Olimpijskih igara.
<h2>Inaugurativni vikend</h2>
U nedelju, 1. februara, karneval ulazi u svoj vrhunac uz paljenje Pantegane (Pacova) ispod Mosta Rijalto. Pantegana je ogromna figura od papira koja simbolično otvara karnevalske proslave, a njeno „paljenje", odnosno eksplozija, označava početak festivala i jedan je od omiljenih trenutaka među posjetiocima.
Trg Svetog Marka postaće epicentar događanja, sa nastupima, paradama maski i programom koji će obuhvatiti Veneciju i Mestre tokom cijelog karnevalskog perioda.
Na kopnu, u Deseu, u 14.30 počinje parada karnevalskih kola, sa polaskom iz ulice Garcete. Nakon šetnje kroz centar grada, parada se završava u 16.30 na Trgu crkve, gdje su predviđene animacije i štandovi sa hranom.
<h2>Let anđela</h2>
Jedan od najpoznatijih trenutaka karnevala, Let anđela, tradicionalno će se održati u nedelju, 1. februara, sa zvonika Bazilike Svetog Marka. Mlada akrobatkinja spušta se na užetu iznad trga, simbolično otvarajući karnevalsku sezonu i oduševljavajući publiku spektakularnim prizorom.
<h2>Izbor Marija</h2>
U subotu se, u Velikoj školi Svetog Jovana Jevanđeliste, održava Izbor Marija – mladih ambasadorki venecijanske tradicije koje će pratiti posjetioce tokom čitavog karnevala. Vikend ujedno otvara Venice Carnival Street Show: Olimp – Velika agora igara, festival ulične umjetnosti koji se odvija širom Venecije i Mestre i donosi bogat program: muziku, ples, akrobacije, žongliranje, igre na klackalicama i drvene igre u modernoj interpretaciji, kao i koncerte i performanse na trgovima i u uskim ulicama.
Piste za klizanje biće otvorene na Kampo San Polo, u Margeri (Pjaca Merkato) i u Mestreu (Pjaca Fereto).
Balovi sa maskama, vodene procesije i spektakularni trenuci, poput Paljenja Pantegane i Leta anđela, pretvoriće Veneciju u bezvremenu pozornicu, čineći Karneval 2026. nezaboravnim iskustvom za sve posjetioce.
Kompletan i ažuriran program dostupan je na zvaničnom sajtu Karnevala u Veneciji: carnevale.venezia.it.

Karneval u Veneciji u duhu Olimpijskih igara: Spajaju se mit, umjetnost, istorija i sport

U Tirani je danas započeo nacionalni protest u organizaciji pokreta Albanija postaje, koji se održava ispred zgrade Ureda premijera Albanije.
Na protest, koji je sazvao politički aktivista Adrijatik Lapaj, okupile su se stotine građana, a posebnu pažnju privuklo je prisustvo poslanika Demokratske partije Besarta Đaferija.
Građani nose albanske i američke zastave, dok su na transparentima ispisani slogani poput „Edi Rama, lopove“ i „Gdje su završile pokradene milijarde“.
Lapaj je na početku protesta poručio da je Albaniji potrebna potpuna reforma izbornog sistema, za koji tvrdi da je omogućio premijeru Ediju Rami da zadrži vlast.
- Potrebna nam je totalna reforma izbornog sistema koji je Ediju Rami dao moć za stolom. Tražimo od cijelog opozicionog spektra da se u potpunosti distancira od Edija Rame i nedavnog dogovora koji su postigli o Izbornom zakonu. Potreban nam je novi Izborni zakon koji vraća pravdu njenom stvarnom vlasniku, što znači da je svaki glas jednako vrijedan u cijeloj zemlji - rekao je Lapaj.
Dodao je da protest nije stranački, već građanski, te da je cilj stvaranje širokog narodnog jedinstva mimo partijskih lidera.
- Rekli smo da želimo veliku opozicionu i građansku uniju na trgu, izvan lidera i partijskih zastava. Ne pravimo sporazum sa Salijem Berišom. Pokušavamo da nametnemo građansko jedinstvo nasuprot Ediju Rami, jer je potreba da se Edi Rama ukloni hitna. Zemlji je potrebna velika unija građana. Niko ne može držati narod kao taoca. Ne govorimo o izbornoj kampanji ili budućim izborima. Govorimo o tome da se država krade danas i da oni moraju otići danas - poručio je Lapaj.
On je takođe naglasio da trenutna politička kriza u Albaniji ima korijene u ustavnim promjenama iz 2008. godine, koje su, kako tvrdi, dogovorili Edi Rama i Sali Beriša, te pozvao Demokratsku partiju i kompletnu opoziciju da se jasno svrstaju na stranu demokratizacije zemlje.

Protesti u Tirani, na transparentima slogan "Edi Rama lopove, gdje su milijarde"

Novoobjavljeni dokumenti produbljuju uvid u pedofilsku mrežu Džefrija Epstina, s kojim su moćnici Gejts, Mask i Tramp bili povezaniji nego što se mislilo
Novoobjavljeni dokumenti iz afere Epstin donose brojne nove detalje i produbljuju uvid u pedofilsku mrežu Džefrija Epstina, potvrđujući da su pojedini moćnici, uključujući aktuelnog američkog predsjednika Donalda Trampa, kao i multimilijardere Bila Gejtsa i Ilona Maska, bili znatno povezaniji s Epstinom i njegovim zlodjelima nego što se do sada smatralo.
U Trampovom slučaju posebno se ističe činjenica da je nekoliko dokumenata u kojima se pominju teške optužbe na njegov račun, uključujući i navode o silovanju maloljetnice, nakratko nestalo sa internet stranice Ministarstva pravde, što je podstaklo sumnje u netransparentnost najnovije objave.
U jednom dokumentu o Trampu navode se tvrdnje žene koja je istražiteljima kazala da je njena prijateljica, tada stara 13 ili 14 godina, bila prisiljena na oralni seks s njim u Nju Džerziju prije 35 godina, dok drugi dokument sadrži izjavu izvjesnog vozača koji je rekao da mu je prijateljica ispričala kako ju je Tramp silovao.
Još jedan dokument sadrži priznanje žene da joj je Tramp redovno plaćao za seks. Tramp cijelo vrijeme tvrdi da nije imao pojma čime se Epstin bavio. Objavljena je i imejl poruka Melanije Knaus, koja je 2002. godine, prije nego što se udala za Trampa, u poruci Epstinovoj osuđenoj saradnici Gislejn Maksvel pohvalila članak o Epstinu objavljen u New York Timesu.
Gejts je negirao da su mu Ruskinje prenijele polnu infekciju kojom je zarazio i svoju suprugu Melindu, iako je ona priznala da je prijateljstvo njenog supruga s Epstinom bio razlog njihovog razvoda. U dokumentima se čak tvrdi da je Gejts zaraženoj supruzi potajno davao antibiotike kako bi se izliječila.
Iako je prošle godine tvrdio da je odbio Epstinov poziv na njegov zloglasni karipski otok, dokumentacija pokazuje da se Mask u više navrata dopisivao s Epstinom o toj temi, a dokumenti potvrđuju i da je aktuelni Trampov ministar trgovine Hauard Latnik barem jednom posjetio Epstinov otok, na kojem su se održavale orgije s maloljetnicama.
Jedna fotografija ovjekovječila je nekadašnjeg princa Endrjua u pozi na sve četiri iznad neimenovane žene, a u novim dokumentima pominje se i da je na jednoj Epstinovoj zabavi bila i Mira Nair, majka aktuelnog gradonačelnika Njujorka Zorana Mamdanija.
Iako Ministarstvo pravde tvrdi da je sada objavljena kompletna dokumentacija, demokrate uvjeravaju da to nije tačno i da su preostala još tri miliona neobjavljenih dokumenata, optužujući Ministarstvo da pokušava da zaštiti Trampa, što oni, naravno, negiraju.

Afera Epstin: Tramp, Mask i Gejts bili povezaniji nego što se mislilo?

Vaterpolisti Jadran m:tela pobijedili su večeras u Beogradu ekipu Partizana 17:7, u utakmici premijer Regionalne vaterpolo lige.
Hercegnovski tim opravdao je ulogu favorita, a pitanje pobjednika riješio je već u prvoj četvrtini, koju je dobio 6:1.
Razlika je na polovini meča iznosila deset pogodaka (12:2).
Jadran je do pobjede vodio Strahinja Gojković sa četiri gola, Danil Merkulov postigao je tri, dok su se po dva puta u strijelce upisali Dmitri Holod, Matija Sladović i Vasilije Radović.
Po gol postigli su Danilo Stupar, Srđan Jovanović, Jovan Vujović i Tadije Matijaševića.&nbsp;

Tag: studenti-u-blokadi