Studenti u blokadi pozvali su danas sve građane da im pomognu uoči velikog komemorativnog skupa koji će biti održan 1. novembra u Novom Sadu, a na svom Instagram profilu napravili su i uputstvo kakav je postupak za donacije.
- Sam skup je, kao što znate, veliki i zahtjevan posao. Potrebna nam je svaka podrška, svaka ruka i svaki resurs da sve pripremimo, da sve funkcioniše, da svako ko tog dana dođe u Novi Sad osjeti da nije sam - poručili su studenti. 
 
Navedena su i tri načina za novčane donacije. 
 
Prvi je direktno na fakultetima širom Srbije koji organizuju šetnje do Novog Sada ili Beograda, uz savjet da se građani jave na blokadne profile fakulteta kojima žele da doniraju, ukoliko im je potrebno više informacija. 
 
Drugi način je platnom karticom na sajtu podrzistudente.org, klikom na polje "doniraj", unijeti svoje podatke i staviti "1.11." u odjeljak za napomenu. 
 
Treći način je uplatom na račun: 340-1000331642-25 (Udruženje građana IT Blokada, Novi Sad, svrha plaćanja: donacija za 1.11, poziv na broj: 950101112025, model: 97), navode strudenti u blokadi na Instagramu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Studenti u blokadi pozvali građane da im pomognu uoči velikog komemorativnog skupa u Novom Sadu

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić danas je izjavio da očekuje da će demonstracije prvog novembra, kada se obilježava godinu od pada nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu kada je poginulo 16 ljudi, biti mirne.
- Prvog novembra dan kao i svi drugi, osim što će vjerujući ljudi ići u crkvu i zapaliti svijeću - rekao je Vučič za televiziju Pink.
On je dodao da će Studenti u blokadi prvog novembra imati „paganske običaje“.
- Oni koji nijesu odgovorni imaće paganske običaje, mislim na blokadere. Proći će prvi novembar kao i svaki drugi dan - rekao je Vučić.

1250x600

1084x550

Vučić: Prvi novembar će biti miran, studenti će izvoditi paganske običaje

Grad Novi Pazar dugo je živio okrenut leđima zemlji čiji je dio. Ili je to zemlja bila ta koja je okrenula leđa gradu? Ne postoji konsenzus o tome, ali mnogi ljudi u Novom Pazaru kažu da od 12. aprila ove godine nijedna od tih izjava više nije tačna. Grad i zemlja konačno su se okrenuli jedno ka drugom.
To podsjećanje na veliki protesni skup održan početkom aprila u Novom Pazaru uvod je u opširnu reportažu iz tog grada koju je, pod naslovom „Naša zemlja“ u Frankfurter algemajne cajtungu objavio novinar Mihael Martens, prenosi Dojče vele.
U Novom Pazaru razgovarao je, između ostalog, i sa direktorom omladinskog udruženja Svetionik u tom gradu Mirzom Aličkovićem. On kaže da je za njega 12. april bio najljepša stvar koja je mogla da mu se dogodi u životu.
- Barijere su pale. Otvorili smo se, a otvorila se i Srbija - kazao je Aličković.
<h2>Protest u Beogradu 28. juna "katastrofa"</h2>
Studentski protestni pokret prevazišao je mnoge podjele, ocjenjuje njemački list.&nbsp;
- Kada su tokom Ramazana bošnjački studenti iz Novog Pazara putovali na proteste u druge srpske gradove, njihove srpske kolege organizovale su im iftar. Taj zajednički prekid posta stvorio je vezu. Muslimani Sandžaka iznenada su počeli da nose srpske zastave na demonstracijama - piše njemački list.
Postoje međutim i sumnje u promjene. Njih je, piše Frankfurter algemajne, podstakao protest u Beogradu 28. juna.&nbsp;
- Rezultat je bio katastrofa. Bučni studentski demagog bjesnio je na kvazibiblijskom jeziku o bogu i Srbima, o krvi, tlu i molitvama, o kostima i otadžbini. Njegov govor podsjetio je na retoriku krvavih balkanskih ratova 1990-ih. Isto je važilo i za pojavljivanje Mila Lompara, profesora književnosti i poštovaoca bosanskog Srbina, ratnog zločinca Radovana Karadžića. Lompar je publiku zasuo jedva prikrivenim velikosrpskim parolama. Izgledalo je kao da studenti svojim izborom govornika pokušavaju da nadmaše nacionalizam srpske vlade - ocjenjuje list.
List još jednom citira Mirzu Aličkovića koji je to pratio uživo na mreži.
- Prije svega mi je bilo žao mene (...) Plašio sam se šta će se dalje desiti i pitao se šta će biti s protestnim pokretom - naveo je on.&nbsp;
Nažalost, beogradski govori, prema njegovim riječima, nisu bili izolovani incidenti.
On priča o studentima koji su vrijeđali srpske policajce nazivajući ih "šiptarima" (srpska uvreda za Albance). Kada je najistaknutija srpska aktivistkinja za ljudska prava Nataša Kandić nedavno kritikovala takve povike, dobila je bujicu mržnje na mreži.&nbsp;
- Dobila je tu mržnju jer je rekla nešto što je istina, ali što gotovo niko u Srbiji ne želi da čuje - kaže Aličković.
<h2>Ko će biti studentskoj listi?</h2>
On takođe smatra zabrinjavajućim način na koji se studentski pokret nosi s genocidom u Srebrenici – ili bolje rečeno, njihovo potpuno ignorisanje tog zločina. Dok je 28. jun obilježen kao istorijski datum, ovogodišnji 11. jul, 30. godišnjica zločina u Srebrenici, dočekan je studentskom tišinom.&nbsp;
- Nijedan studentski parlament se time nije bavio. Svi su ćutali. Srebrenica je međunarodno priznati genocid, ali studenti nisu mogli da smisle šta da kažu - citira njemački list Aličkovića.
Dodaju da studentkinja iz Novog Pazara Majda Maljevac ipak nastavlja da podržava protestni pokret protiv Vučića, takođe u nadi da se događaji poput onih od 28. juna u Beogradu neće ponoviti.
Na sljedećim parlamentarnim izborima, studentski pokret planira da se protiv Vučića kandiduje sa sopstvenom listom. Neki tvrde da su beogradski studenti želeli da na tu listu stave i Karadžićevog poštovaoca, profesora Mila Lompara. Maljevac vjeruje i nada se da je to samo ružna glasina. Ako bi srpski šovinisti bili na studentskoj listi, nikada ne bi mogla da glasa za nju.
- To ne bi bila Srbija za koju se borimo mjesecima - ističe Maljevac.
Ali možda neće tako biti. Mirza Aličković je optimista. Želi da bude optimista, piše Frankfurter algemajne cajtung i članak završava izjavom tog Novopazarca.
- Doživjeli smo istorijske promjene. Nikada se ranije nisam osjećao kao građanin Srbije. Sada se osjećam. Zahvaljujući studentskom pokretu. Vjerujem da se krećemo u pravom smjeru - naveo je Aličković.

Novi Pazar i protesti u Srbiji: Mirza želi da bude optimista

Studenti u blokadi pozvali su sve građane Srbije da 1. novembra, na godišnjicu pada nadstrešnice, budu u Novom Sadu.
- Sljedećeg mjeseca će biti godinu od pada nadstrešnice. Mi, <a href="https://n1info.rs/tag/studenti-u-blokadi/">studenti</a>, pozivamo vas da održavate pomen širom Srbije, ali i da budete sa nama u Novom Sadu, centralnom mjestu ove tragedije i solidarnosti sa našim kolegama iz Univerziteta u Novom Sadu, kao i sa porodicama koji su izgubili djecu, rodbinu, prijatelje - rekao je jedan student.
On se zahvalio ljudima koji su danas prisustvovali skupu.
Isti poziv upućen je i iz Novog Sada.
Velika kolona Novosađana stigla je do Željezničke stanice u okviru komemorativne šetnje, a jedan student se okupljenima prije tišine obratio, te poručio da jedanaestomjesečna borba vrijedi, kada imaju na umu da će žrtve dobiti pravdu i da zbog toga sjećanja ne smiju da blijede.
Upravo zato, kako su najavili, pozvali su čitavu Srbiju na veliki komemorativni skup 1. novembra, na godišnjicu pada nadstrešnice.

Studenti pozvali na veliki skup 1. novembra u Novom Sadu

Studenti Filozofskog fakulteta u Novom Sadu održali su danas plenum tokom protesta ispred zgrade fakulteta, nakon čega su saopštili da su dekanu Milivoju Alanoviću dali rok do 22 časa da povuče policiju iz zgrade i omogući ulazak studentima.
- Ukoliko ne bude ispoštovan zahtjev, bojimo se ozbiljnog narušavanja mogućnosti dijaloga- poručili su studenti nakon plenuma.
Protestno okupljanje organizovano je danas ispred Filozofskog falulteta, dan nakon što je dekan te obrazovne institucije Milivoj Alanović prekinuo studentsku blokadu koja traje mjesecima.
Ispred ulaza u zgradu, kako javlja reporterka Radija Slobodna Evropa, nalazi se i policija u opremi za razbijanje demonstacija, dok okupljeni uzvikuju "Uprava napolje".
- Mi smo ovdje dok nas ne puste u zgradu a moraće da nas puste- poručio je jedan od studenata sa megafona.
Protesti ispred Filozofskog dolaze nakon što su studenti 26. avgusta objavili da je dekan Alanović ujutru tog dana "uletio na fakultet sa par profesora i zamijenio bravu" a da je studentima u blokadi prijetio disciplinskim mjerama.
Zbog njegovih poteza ispred fakulteta su se u utorak tokom cijelog dana okupljali studenti, profesori i građani a tokom večeri je došlo do incidenta kada su, na poziv dekana, do fakulteta došli policija i Žandarmerija.

Studenti Filozofskog fakulteta u Novom Sadu dali dekanu rok za povlačenje policije do 22 sata

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je na javnu debatu predstavnike demonstranata, nakon što su u protekle dvije sedmice antivladini protesti građana eskalirali. 
 
Vučić je na društvenoj mreži Instagram objavio da nudi razgovor pred televizijskim kamerama i na svim portalima, na šta su predstavnici studenata odgovorili da će sa njim razgovarati kada raspiše izbore. 
 
- Pozivam predstavnike blokaderskog pokreta da razgovaramo o vizijama, planovima i programima za budućnost i svi zajedno osudimo nasilje na našim ulicama - naveo je Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Studenti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu saopštili su da će sa Vučićem razgovarati kada raspiše izbore. 
 
- Očigledno da nema odgovor na narodni bunt, pa bi sad i da razgovara sa nama koje mjesecima naziva teroristima. O vizijama i programima za budućnost ćemo debatovati, u predizbornoj kampanji, kad raspiše izbore - naveli su studenti Filozofskog fakulteta u blokadi. 
 
Studenti beogradskog Poljoprivrednog fakulteta napisali su „može, kad se raspišu izbori“. 
 
Pravni fakultet u Nišu objavio je - „Raspiši izbore. Nemamo o čemu drugom da pričamo“. 
 
Duže od devet mjeseci u Srbiji traju protesti sa kojih se, prije svega, zahtijeva utvrđivanje odgovornosti za pogibiju 16 osoba u padu nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu. 
 
Studenti koji predvode proteste dodali su u u međuvremenu i zahtjev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. 
 
Vlast, sa druge strane, odbija da raspiše prijevremene izbore.

Vučić pozvao predstavnike demonstranata na javnu debatu

Javno tužilaštvo za organizovani kriminal ne postupa više u predmetu “Zvučni top”. Kako su iz tog tužilaštva naveli za RTS, 4. juna su, poslije prikupljenih obavještenja, spisi predmeta vraćeni na postupanje Prvom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu.
Predmet koji se odnosi na događaje 15. marta u Beogradu, otvoren je i u Prvom osnovnom javnom tužilaštvu, a pošto je podnijeto više krivičnih prijava sa tvrdnjom da je na protestu upotrijebljeno oružje – zvučni top – koje je izazvalo paniku prisutnih.
Ustupanje predmeta Prvom osnovnom javnom tužilaštvu i prestanak postupanja u predmetu „Zvučni top“ implicira da za navode iz krivične prijave – da je došlo do izvršenja krivičnog djela terorizma, iz nadležnosti Tužilaštva za organizovani kriminal – ne postoje osnovi sumnje i dokazi.
U Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal predmet je otvoren krajem maja, a nakon više krivičnih prijava za krivično djelo terorizma, kako su tada saopštili.
Tada su iz Tužilaštva uputili zahtjev Prvom osnovnom javnom tužilaštvu za dostavljanje spisa predmeta, koji je već bio formiran, ali sa drugom pravnom kvalifikacijom. Tada su u odgovoru medijima naveli da se u predmetu nalazi i dokumentacija zaštićena oznakom tajnosti „strogo povjerljivo“, pa nije bilo objavljeno više detalja.
Predmet „Zvučni top“ u Prvom osnovnom javnom tužilaštvu formiran je odmah poslije protesta u Beogradu 15. marta, a iz tog tužilaštva su 18. marta saopštili da zvučni top nije upotrebljen i da nastavljaju istragu kako bi se utvrdilo šta je izazvalo paniku kod učesnika.
U saopštenju tog tužilaštva navodi se da je formiran predmet i upućen zahtjev za prikupljanje potrebnih obavještenja MUP-u, Direkciji policije, sa zahtjevom da se utvrdi da li je došlo do upotrebe oružja pirotehničkog ili nekog drugog opšte opasnog sredstva, koje je dovelo ili je moglo da izazove opasnost za život ili tijelo prisutnih građana.
Tada su dostavljeni izvještaji i podaci od Ministarstva odbrane, Ministarstva zdravlja i Bezbjednosno-informativne agencije, na osnovu čega se, kako su naveli, nedvosmisleno utvrđuje da niko od navedenih organizacionih jedinica i pripadnika angažovanih na obezbjeđenju protesta, „nije čuo, video i upotrebio takozvani zvučni top“.
Takođe, iz Analize Ministarstva odbrane – Vojnotehničkog instituta, proizlazi da na osnovu dostupnih podataka i otvorenih izvora, nema indicija da je „zvučni top“ korišćen u kritičnom momentu, navelo je tada Prvo osnovno tužilaštvo.
Do kraja maja ove godine u Tužilaštvu je saslušano 170 ljudi.

Srpsko Javno tužilaštvo za organizovani kriminal više ne postupa u slučaju „zvučni top“

Student Vladimir Đorđević iz Valjeva, koji je pretučen i uhapšen tokom protesta u tom gradu, danas je poslao video poruku iz bolnice opisujući detalje brutalnog napada.
- Ovako prođete kada izađete na protest da podržite studente i njihove zahtjeve. Krvnički su me tukli, grupa od pet Pribojaca u mom rođenom gradu. Ja sam i tužiocu rekao da sam odrastao sa samohranom majkom i od 13. godine radio za nadnicu, a od 18. godine sam radio dva posla. Niti sam imao vremena, niti društva, niti para da učestvujem u tučama bilo kakvim. Ti momci su me izvrijeđali, pa dva minuta tukli kao strvinu dok nije došao neki inspektor da me podigne - ispričao je Đorđević.
Nakon incidenta je, kako je rekao, prebačen u policijsku stanicu gdje je zbog zdravstvenog stanja povraćao i tražio pomoć.
- Dali su mi je, ne mogu da griješim dušu, ali su me poslije prebacili u zatvor. Na teret mi stavljaju napad na službeno lice, kao i ko zna koliko drugih ljudi koje su po pekarama i taksijima izvlačili - rekao je student, prenosi N1.
Đorđević je posebno naglasio brutalnost koju je vidio tokom hapšenja.

Pretučeni student iz Valjeva: Njih pet me tuklo kao strvinu dok nije došao inspektor i podigao me

Nakon što su demonstranti u Vrbasu i Bačkoj Palanci gađani pirotehničkim sredstvima, kamenicama i flašama, građani više srbijanskih gradova su se kasno sinoć okupili ispred prostorija Srpske napredne stranke (SNS) na više lokacija.
U Novom Sadu su građani ispisivali poruke na prostorijama ove stranke te se kordon policije, u opremi za razbijanje demonstracija, ispriječio između njih. Tako se na izlogu mogla vidjeti crvena farba i ispisano "ubice" i "16", navodi portal 021.rs.
<div class="embed-block"><iframe src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Freel%2F1093050442371280%2F&show_text=0&width=476" width="476" height="476" style="border:none;overflow:hidden" scrolling="no" frameborder="0" allowfullscreen="true" allow="autoplay; clipboard-write; encrypted-media; picture-in-picture; web-share" allowFullScreen="true"></iframe></div>
Iz istog razloga je nekoliko njih i privedeno.
<div class="embed-block"><iframe src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Freel%2F2137070263483552%2F&show_text=0&width=560" width="560" height="315" style="border:none;overflow:hidden" scrolling="no" frameborder="0" allowfullscreen="true" allow="autoplay; clipboard-write; encrypted-media; picture-in-picture; web-share" allowFullScreen="true"></iframe></div>
Slična situacija je bila i u Nišu gdje su građani uzvikivali "robija" i "saučesnici", misleći na policiju koja je bila prisutna. 
Prema informacijama portala Južne vesti, građani su bacali jaja na prostorije SNS-a.
Odbornik SDA Sandžak u Novom Pazaru Džanan Baćićanin se oglasio na društvenim mrežama uz snimak sinoćnjih incidenata te poručio:
- Policija se sklanja da plaćenik puca u narod, ovo više nije bruka i sramota, ovo je pokušaj ubistva i zločin protiv sopstvenog naroda, koji je vlast organizovala i sprovela. Fašističke falange su ovako pucale po građanima Vukovara, Sarajeva, Račka a sada po svom narodu u svojoj državi - naveo je on.

Haos u Srbiji nastavljen kasno u noć, građani gađali prostorije SNS-a jajima i na izlogu pisali "ubice"

Studenti u blokadi i okupljeni građani stigli su iz beogradske opštine Zemun do mosta Gazela, na autoputu kroz Beograd, dok je saobraćajna policija prethodno zaustavila saobraćaj.
Građani su se, na poziv studenata Poljoprivrednog fakulteta koji su u blokadi, prethodno okupili na Avijatičarskom trgu u Zemunu.
Povod okupljanja bila je najava predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da će pomilovati 25-godišnju djevojku koja je u januaru automobilom naletjela na studentkinju tokom protesta na Novom Beogradu.
Okupljenima se obratila studentkinja Kristina (25), koja je tom prilikom bila udarena autom:
„Danas nijesam ovdje da tražim sažaljenje, niti da govorim o ličnoj empatiji, već da ukažem na nešto mnogo veće – na sistemsku nepravdu koja nas ponižava. Nije stvar u meni, već u poruci koju šaljemo kao društvo ako pomilovanje za one koji ugroze život drugog čovjeka postane pitanje političke volje, a ne pravde“, kazala je.
Milica S., koja je upravljala vozilom, puštena je iz pritvora u maju. Prvobitno se teretila za pokušaj ubistva, ali je optužnica kasnije preinačena na teže djelo protiv opšte sigurnosti – što je blaža kvalifikacija krivičnog djela.
Protesti se istovremeno odvijaju i u drugim gradovima Srbije – u Užicu je blokirana magistrala ka Zlatiboru, dok protesti traju i u Kragujevcu i Nišu.
Studenti u blokadi zahtijevaju raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, što vlast odbija.
Blokade i protesti u Srbiji traju još od novembra, sa zahtjevom da se utvrdi odgovornost za pad betonske nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu, kada je stradalo 16 osoba.

Srbija: Studenti u blokadi i građani na prilazu mostu Gazela u Beogradu

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp rekao je danas da će srezati američku pomoć Kolumbiji zato što predsjednik te zemlje "ne čini ništa da zaustavi prozvodnju droge".
U objavi na društvenim mrežama Tramp je kolumbijskog predsjednika Gustava Petra nazvao "ilegalnim trgovcem droge koji ima vrlo slab rejting". 
 
Upozorio je Petra da bi bilo "bolje da okonča operacije s drogom".
- Ili će SAD to uraditi umjesto njega - ne na lijep način - dodao je Tramp. 
 
Ova objava je novi znak napetosti između SAD i jednog od njegovih najbližih saveznika u Latinskoj Americi. 
 
Ranije danas kolumbijski predsjednik Petro optužiio je američku vladu da je prekršila suverenitet pomorskog prostora njegove zemlje i ubila jednog ribara tokom vojnog raspoređivanja u Karibima, što Amerikanci predstavljaju kao operaciju protiv trgovaca drogom. 
 
SAD su juče saopštile da vraćaju u Kolumbiju i Ekvador dvojicu preživjelih u napadu, šestom od početka septembra. Najmnje 29 ljudi ubijeno je u napadima za koje SAD tvrde da ciljaju navodne trgovce drogom.
Trampova administracija je u septembru optužila Kolumbiju da ne sarađuje u ratu protiv droge, iako je tada Vašington izuzeo Kolumbiju od sankcija koje bi pokrenule prekid pomoći toj zemlji. 
 
Kolumbija je najveći izvoznik kokaina na svijetu, i gajenje listova dostiglo je istorijski maksimum prošle godine, prema Ujedinjenim nacijama.
Petro je rekao sinoć da je kolumbijski ribar ubijen u napadu 16. septembra i identifikovao ga je kao Alehandra Karanzu, iz priobalnog grada Santa Marije. On je rekao da Karanza nema veze sa trgovinom drogom i da njegov brod imao neki kvar kada je pogođen. 
 
- Američki državni zvaničnici počinili su ubistvo i prekršili naš suverenitet u teritorijalnim vodama. Kolumbijski brod je plutao i imao je uključen signal za pomoć, sa jednim motorom podignutim. Tražim objašnjenja od američke vlade - napisao je Petro. 
 
Petro je rekao da je obavijestio kancelariju glavnog tužioca i tražio da odmah djeluje i pokrene pravni postupak pred međunarodnim i američkim sudovima. On je nastavio da objavljuje niz poruka do rano jutros oko tog ubistva. 
 
Vašington je poslao znatna vojna sredstva u Karibe, uključujući sedam brodova i stelt avione, predstavljajući to kao borbu protiv trgovine narkoticima, i u toj oblasti je od početka septembra sproveo najmanje sedam napada na brodove i male podmornice u kojima je poginulo najmanje 27 osoba.
Vodi se rasprava o legalnosti tih napada na osumnjičene u stranim ili međunarodnim vodama, koji nisu provjereni ni ispitani. 
 
Bogota osuđuje ovo američko vojno prisustvo u Karibima, a koje posebno cilja Venecuelu čijeg predsjednika Nikolasa Madura Tramp optužuje da predvodi veliku organizaciju za krijumčarenje droge u SAD.

Tramp najavio ukidanje pomoći Kolumbiji, Gustava Petra nazvao trgovcem narkoticima

Član jedne organizovane kriminalne grupe A.V. (37), za kojim je raspisana međunarodna potjernica, danas je uhapšen u Zeti.
On se potraživao zbog krivičnog djela kriminalno udruživanje, a kako su saopštili iz Uprave policije, procesuiran je nakon višemjesečnog temeljnog planiranja, ciljane potrage i operativnog rada.
- Uprava policije je kroz proaktivne mjere i radnje u realizaciji ove aktivnosti identifikovala jaku logističku mrežu koja je pružala podršku licu A.V. u pogledu skrivanja i kretanja - naveli su oni.
Uprava policije, kažu, raspolaže operativnim saznanjima o drugim povezanim osobama.
- I nastavlja sa preduzimanjem mjera i radnji u cilju razbijanja mreže podrške članovima organizovanih kriminalnih grupa - zaključili su u policiji.

U Zeti uhapšen član OKG koji se potraživao na međunarodnom nivou

Bojim se da Crna Gora, iako je predvodnik u evropskim integracijama u regionu, nije postigla ono što je mogla - poručio je izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula ukazujući da se o našoj državi nekad govorilo kao i jedinom predvodniku, a da se sada raspravlja o zajedničkom ulasku u Evropsku uniju sa Albanijom.
Picula je, gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, podvukao da je Crna Gora zbog unutrašnje političke situacije propustila jednu veliku priliku.
- Što je šteta - naglasio je on.
Čini mu se, kako je rekao, da očekivanja rastu - kako u Podgorici, tako i u Briselu.
- Postoji obostrana želja da političko proširenje ne izgubi na zamahu. Taj proces se ne odvija u laboratorijskim uslovima, nego na tvrdom terenu domaće politike, a i pod geopolitičkim pritiscima - ukazao je izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju.
On je istakao da je dobro što u Crnoj Gori postoji svijest o važnosti pristupnog procesa, a hoće li se deklarisana ambicija pod sloganom 28. članica do kraja 2028. godine ostvariti zavisi, kaže on, od primjene standarda u vladavini prava, borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, ali i kvaliteta bilateralnih odnosa sa susjedima.
- Očekujem da vlast ubrza reforme, a jedan od primjer problema je i neptrebno odugovlačenje izbora nedostajućih sudija Ustavnog suda - naglasio je Picula.
<h2>Poenta ruskog uticaja je da se uspori ulazak u EU</h2>
Na pitanje postoji li opasnost da se region u EU posmatra kao cjelina - a ne individualno, Picula je rekao da krizno stanje u Srbiji svakako može uticati na prilike u Crnoj Gori - iz niza razloga koji formiraju odnose u cijelom regionu.
- Što se tiče procesa ulaska u EU i tempa integracija: tu bi trebalo da se poštuje princip da se svaka država kandidat ocjenjuje zasebo i vrednuje po njenim rezultatima. Čini se da od šest država dvije imaju pomake, dvije stagniraju ili nazaduju, a da su dvije daleko od ozbiljnog približavanja Evropskoj uniji - rekao je Picula.
Veliki je, konstatuje on, uticaj Rusije i Srbije.
- Toliki da predsjednik Jakov Milatović moli za pomoć protiv ruskih dezinformacija. Cilj takvih akcija je defintivno da, ako već ne mogu onemogućiti, bar da uspore ulazak Crne Gore u EU - naveo je on.
Uticaj Rusije na Zapadni Balkan, kako je rekao, nije stvar prošlosti - jer njihova opsesija nije umrla članstvom tih država u NATO.
- Proruske i provučićevske snage su, nažalost, i danas lokalni tribuni koji guraju antizapadne narative. Neke od njih su dio vladajuće većine i te stranke su definitivno potencijalna kočnica napredovanja ka EU - jasan je Picula.
<h2>Politika gledanja kroz prste Srbiji dugoročni promašaj</h2>
Na pitanje ima li EU popustljiv stav prema Srbiji, Picula je poručio da smatra da politika dugogodišnjeg gledanja kroz prste režimu u Srbiji postoji najviše zbog bivše njemačke kancelarke Angele Merkel.
- Danas je to teško, ali potrebno korigovati. Sad znamo da je ta politika bila dugoročni promašaj - naveo je Picula.
U nedavnoj posjeti predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen Srbiji vidi nešto suzdržaniju u pohvalama.
- Trebala se držati činjenica jer je prilikom obraćanja novinarima govorila o procesima koji su bitni za demokratizaciju Srbije - a oni nažalost još nijesu ni na početku - dodao je Picula.

Picula: Bojim se da Crna Gora nije postigla ono što je mogla, zbog unutrašnje političke situacije propuštena velika prilika

Piše: Stevo Vučinić Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, usvojenog 2011. godine, podnešen je sa zadnjim namjerama – pravna etapa puzajuće aneksije koja prijeti Crnoj Gori. Kao jedna od ključnih izmjena, ističe se brisanje termina „nasilna“, koji se odnosi na formulaciju o aneksiji iz 1918. godine. Brisanjem termina „nasilna“ stvaraju se pravne pretpostavke da se imovina dinastije Karađorđevića u Crnoj Gori, koju su već tražili, povrati u njihovo vlasništvo – dvorac Miločer i kuće na Cetinju i Rijeci Crnojevića. I to je jedini smisao predloženih izmjena. U prijedlogu citiranoga Zakona piše, termin „nasilna aneksija“, nosi duplo značenje. Jer, sama riječ aneksija podrazumijeva prisilu ili nasilje, pa ga smatraju „suvišnim“. Naravno, da pojam aneksija ne nosi duplo značenje, već je vrlo jednoznačan – aneksija bez upotrebe oružane sile i posijedanja teritorije okupacionim sredstvima. Primjer je nenasilna aneksija Bosne i Hercegovine 1909. godine. Bila je rezultat političkih kalkulacija, operacionalizovana diplomatskim dogovorom Rusije i Austrougarske. Austrougarska je u Bosni i Hercegovini već imala vojnu i administrativnu kontrolu od 1878. godine. Pa nije bilo potrebe da se akt formalizovanja aneksije sprovodi nasiljem, sem što je izazvala političku krizu u zemlji. Zato je nužno da se u crnogorskom slučaju koristi termin „nasilna“. <h2>IMOVINA STEČENA PLJAČKOM</h2> Jer, on implicira da je izvršena upotrebom oružane sile i podrazumijeva da je Crna Gora prvo oružanim putem nasilo okupirana, a onda anektirana. Iz takvoga reda stvari, po međunarodnom pravu slijedi, da lica koja oličavaju okupacioni poredak i njegovi nasljednici, dakle, Karađorđevići, ne mogu da polažu pravo na nasljeđe na teritoriji Crne Gore koju su svojevremeno okupirali. Inače, ukoliko se ta imovina vrati u vlasništvo Karađorđevićima, a intencija predoženoga Zakona usmerena je u tom pravcu, i u stvarnom i u simboličnom smislu, Crna Gora će biti okupirana teritorija. A onda, po drugi put, slijedi stvarna aneksija. Tih posljedica treba da budu svjesne sve crnogorske opozicione partije, ako se uopšte mogu častiti pridjevom crnogorske. Zato se moraju oduprijeti izmjeni Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš iz 2011. godine U daljem tekstu ćemo izložiti osnov sticanja imovine dinastije Karađorđevića u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i imovinu u Crnoj Gori. Jedan od najvećih jugoslovenskih pravnika, Milan Bartoš, nakon Drugoga svjetskoga rata napisao je knjigu kojom je opisao način sticanja bogatstva dinastije Karađorđević. Zaključio je: „Nasilje, bahatost i razmere korupcije i pljačke kraljevske kuće u Jugoslaviji zaista moraju da zaprepaste svakog racionalnog čoveka. Usuđujem se da tvrdim da ni pre ni kasnije pljačka naroda nije bila tako brutalna i tako širokih razmera, koja mu je pribavila imovinu stečenu u međuratnom periodu, na krajnje sporan i kolosalno nemoralan način“. Svojevremeni zahtjev potomaka dinastije Karađorđevića, da im se vrati imovina koju su pośedovali u Crnoj Gori do 8. marta 1947. godine (vila Miločer s parkom i kuće na Cetinju i Rijeci Crnojevića), koja im je odlukom Narodne skupšine FNRJ oduzeta, je neosnovan. Pripadala je porodici, koja je svoje bogatstvo stekla zloupotrebom moći, korupcijom i pljačkom, za čije je ime vezana propast Crne Gore 1918. godine, s nesagledivim posljedicama i štetama koje još nijesu obračunate. Najteže posljedice bile su: građanski rat s velikim žrtvama i mnogo popaljenih domova, opšte zaostajanje zemlje u obrazovnom, kulturnom i privrednom smislu, bespoštedna pljačka svih crnogorskih resursa, jezička, kulturna i politička denacionalizacija stanovništva i njegovo masovno iseljavanje, s ciljem da se zemlja liši Crnogoraca, a oni posluže kao ratnički elemenat u graničnom pojasu. Što se tiče međuratnih investicija u Crnoj Gori, eksponenti dinastije Karađorđevića investirali su u izgradnju puta od Peći do Andrijevice, puta od Pljevalja do Žabljaka i mosta na Tari, pred Drugi svjetski rat izgradili su prugu za vojne potrebe od Nikšića do Bileće, izgradili su zgrade opštine i „Banske stanove“ u Cetinju, u Podgorici zgrade Finansijske direkcije (današnja Opština) i Direkcija carina (Privredni sud i MONSTAST), banovinski hotel „Jadran“ u Ulcinju, oko 100 žandarmerijskih stanica, podigli su spomenik kralju Aleksandru na Cetinju, porušili Njegoševu kapelu na Lovćenu i u blizini nje sagradili kapelu Karađorđevića. <h2>BOGATSTVO KRALJA ALKESANDRA</h2> Za desetak poslijeratnih godina, nasljednik kralja Petra, koji nije raspolagao imovinom, stasao je u jednoga od najbogatijih evropskih monarha. Korupcijom i zloupotrebom vlasti i moći, naveo je korumpiranu administraciju, zaštićenu njegovim autokratskim autoritetom, da mu izgradi ili pokloni dvorce, lovišta i imanja, neka s vinogradima, poljoprivrednim dobrima i šumama: - Dvorac na Bledu otkupila je država od princa Vindišgerca, opremila i poklonila kralju Aleksandru. Vojska ga je održavala, a država snosila troškove i izdatke. - Dvorac u Han Pijesku mu je poklonila država, koja ga je i održavala na račun budžeta. - Dvorac u Zagrebu, na Tuškancu, kupila je zagrebačka opština i poklonila ga kralju. Održavan je iz državnoga budžeta. - Dvorac nadvojvode Fridriha u Belju mu je kupilo i poklonilo Ministarstvo finansija. - Dvorac s 500 hektara vinograda i zemljišta u Demir-kapiji kupljen je iz državnoga budžeta. Održavale su ga mjesne vlasti. - Lovište u Moroviću, od Petrovaradinske opštine, kupila je država, i njegovo održavanje stavila na državni budžet. - Bijeli dvor je malim dijelom finasiran iz kraljevog dužeta, a većim iz državnoga. - Ljetnjikovac u Miločeru sagrađen je na zemljištu koje je kupila država, manjim dijelom o trošku dinastije, a većim, iz budžeta i upotrebom vojne inžinjerije. Projektant nije uspio da naplati projekat i nadzor radova. Za održavanje svih ovih dvoraca, poljoprivrednih dobara i lovišta na račun države plaćani su upravnici dvorske ekonomije, njihovi pomoćnici, lovočuvari, inspektori, upravnici dvorskih šuma, administracija i posluga. Za vrijeme šestojanuarske diktature, dvojica njegovih prijatelja dobili su pravo istraživanja rudnika zlata u Neresnici, koji je nakon atentata u Marseju, na volšeban način preveden u ostavinsku masu kralja Aleksandra, i uprava kraljevskih dobara je preuzela njegovo vođenje, kao kraljevog dobra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018111044_2f34ccf9b19704246e38df388bb05464d8e7039392bb1f42ba5f427ea9b0eb01.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251018111044_2f34ccf9b19704246e38df388bb05464d8e7039392bb1f42ba5f427ea9b0eb01" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt="Aleksandar Karađorđević"> </figure>  <h2>ŠPEKULACIJAMA DO DOBITI</h2> Kralj po zakonu nije plaćao porez, što je on vješto koristio, otvarajući preduzeća za proizvodnju poljoprivrednih proizvoda. Ta preduzeća, kao kraljevo dobro, bila su oslobođena poreza, i proizvodi s njih jeftiniji i konkurentniji. Tako je Uprava dvora prodavala velike količine namirnica s deklaracijom za potrebe „dvora njegovog veličanstva“, oslobođene trošarine. Prodaju su vršili vojnici kraljeve garde. Svo dvorsko osoblje, plaćano je s budžeta. Špekulacijama na pariškoj berzi sa akcijama orjentalne željeznice, u iznosu od 300 miliona franaka, koje su plaćane u punom iznosu iako su prodavane za 20 do 25% od nominale, omogućile su, preko Ministarstva finansija, da kralj Aleksandar zaradi oko 240 miliona franaka za pola godine. Pokušaj rješavanja te afere, uzrokovao je raspuštanje narodne Skupštine. Kralj je špekulisao s obveznicama ratne štete, koje su on i neki ministri otkupili od naroda za iznos od 10% od nominalne vrijednosti. A onda su, po dogovoru, banke počele da kupuju te obveznice, čija je vrijednost skočila, i svakodnevno je skakala, dok se sve nijesu našle u rukama banaka i Poštanske štedionice. Za te namjene banke su se kreditno zaduživale kod Narodne banke. Na toj razlici, između cijene po kojima su kupljene i prodate, kralj i neki ministri zaradili su oko 600 miliona dinara. Nakon osnivanja Narodne banke, ministar finansija pozvao je banke koje su je osnovale, da kralju ustupe određenu vrijednost akcija koje su imale u njoj. Tako je kralj postao veliki akcionar Narodne banke i bio jedan od monopolista na njene prihode. Ta banka je imala monopol na emisiju novca i njena politika je kontrolisala tržište kapitala, finasirajući favorizovana preduzeća. Ovim pobrojanim primjerima nije iscrpljena lista špekulacija, kojima se kralj Aleksandar koristio, radi sticanja nezakonite dobiti. Ta imovina stečena je na nezakonit način, i ne može se prevesti u zakonito nasljeđe. A da se istovremeno ne pokrene postupak za utvrđivanje razmjera štete nastale aneksijom Crne Gore Srbiji i račun ispostavi nadležnim adresama u Srbiji, uključujući i potomke dinastije Karađorđevića, kao nasljednika kraljeva Petra i Aleksandra, koji su za nju odgovorni i objektivno i subjektivno. I ovih činjenica treba da budu svjesne crnogorske opozicione partije, ako im je uopšte stalo do Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018111048_12cffce0e6d5b8d9f1cca52ed0b90db78816807a8d32b4f5a3416f23446c9f02.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251018111048_12cffce0e6d5b8d9f1cca52ed0b90db78816807a8d32b4f5a3416f23446c9f02" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Skupština"> <figcaption>IZMJENE ZAKONA INICIRALA DVOJICA POSLANIKA PES-A: Skupština Crne Gore</figcaption> </figure>

Karađorđevićima se utire put za vraćanje dvorca Miločer i kuća na Cetinju i Rijeci Crnojevića

Nekoliko dana uoči parlamentarnih izbora 2023, kada je bilo sasvim izvjesno da će dotadašnji premijer Dritan Abazović ostati bez fotelje, koju će, kako je sve ukazivalo, morati ustupiti Milojku Spajiću, odjeknula je afera Do Kvon. Pet dana uoči izbora, Abazovićeva Vlada proslijedila je tužilaštvu pismo u kojem je Do Kvon, navodno, objašnjavao veze sa Spajićem, te tvrdio da mu je Spajić tražio da učestvuje u finansiranju predizborne kampanje. I ne samo to, prema saznanjima nedjeljnika Monitor, Abazović je na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost tražio Spajićevo hapšenje.
Crnogorska javnost je na tu aferu zaboravila, sve do četvrtka, kada je predsjednik Odbora menadžera Vijesti Željko Ivanović, obrazlažući zašto je uoči izbora trebalo da bude formirana koalicija PES-a, Ure i Demokrata, kazao da se afera Do Kvon ne bi ni dogodila da je ta lista napravljena. 
 
- Ali PES je već bio toliko uzletio, odnosno Spajić i društvo oko njega. Oni su već, kontrovetzni Kotrel je pravio već istraživanja javnog mnjenja đe sam PES ima 43, 46 odsto, da nemamo potrebe da mi šlepamo sad neku Uru i neke Demokrate na leđa, mi ćemo sami da uzmemo, a oni sami neka se izbore za cenzus, a onda ćemo mi opet zajedno imati 50 odsto. Mislim, prvo da je napravljena ta lista, ne bi bilo Do Kvona. Kažem, afere, ne ulazim sad u suštinu - kazao je Ivanović. 
 
Rečenicu u kojoj Ivanović kaže da se afera Do Kvon ne bi dogodila da je napravljena lista PES-a, Demokrata i Ure, a koju je navodno podržavao i predsjednik Jakov Milatović, citirao je poslanik PES-a na X mreži Miodrag Laković, uz komentar da je ovim Željko Ivanović dovoljno rekao.
Izjavu, u kojoj predsjednik Odbora menadžera Vijesti tvrdi da je jedna od najveći predizbornih afera izbila zbog Spajićevog nepristajanja da ide u koaliciju sa GP URA i Demokratama, komentarisao je i izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju, Ranko Vujović, u svijetlu činjenice da su upravo Vijesti ovih dana najglasnije kad je riječ o kampanji u kojoj se pokušava targetirati dio medija. 
 
- Mi smo mogli da ispratimo puno tih mediijskih kampanja proteklih godina u Crnoj Gori. Evo, sinoć (u četvrtak, 16. oktobar) smo čuli da je jedna kampanja organizovana zbog afere Do Kvon, navodno zbog toga što URA nije mogla da uđe u koaliciju sa PES-om. Pa sad, kada priznaju tako nešto, onda možete misliti kako se ova kampanja diskreditacije medija organuzuje i ko je taj organizator ili ko je taj autor ovako jedne prljave kampanje. Žalosno je što mediji prednjače i učlestvuju u toj kampanji – kazao je Vujović gostujući u 24 sata Televizije E. 
 
Slučajno ili ne, medij koji je najviše izvještavao o aferi Do Kvon, koja se, kako je javnost čula od Ivanovića – ne bi desila da je Spajić prije izbora otišao sa Demokratama i GP URA, jesu upravo Vijesti.
To pokazuje Izvještaj o medijskom predstavljanju tokom kampanje za izbore za poslanike u Skupštine Crne Gore koji je objavila Agencija za elektronske medije. A ko je od političara bio najglasniji? Prema toj analizi, osim izjava i reakcija PES-a, gotovo trećina izvještaja o aferi "Do Kvon" odnosila na medijske nastupe i izjave političkih predstavnika liste "Hrabro se broji", odnosno koalicije URE i Demokrata.
Dok se intenzivno produkuju nove kampanje, Specijalno državno tužilaštvo se starima ne bavi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DG2MLUblQBic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jedan medij, jedna partija i jedna afera

Śećate li se prošle pośete Srbiji Ursule fon der Lajen, predśednice Evropske komisije, kada je započela razgovor sa predśednikom Srbije sa „dragi Aleksandre“? „Možeš lagati neke ljude sve vrijeme, možeš lagati sve ljude neko vrijeme, ali ne možeš lagati sve ljude sve vrijeme“, rekao bi Abraham Linkoln. Poruke Srbiji su diplomatske, ali za iskusog političara vrlo jasne. Otprilike, dosta je priče, hoćemo djela. Kako je Crna Gora spojeni sud sa Srbijom, vrlo je vidljivo da izvršna vlast u Crnoj Gori, tužilaštvo i institucije sile mnogo više vide Srbiju kao model uređenja države nego što je to, da se našalimo, jedna Norveška, Finska ili Švedska. Da im je stvarni cilj ulazak u EU ugledali bi se na te tri zemlje, umjesto što imitiraju zemlju u kojoj se ljudi optužuju za državni udar zbog privatnih razgovora, nezakonito prisluškivanih, u kojoj se otimaju studentima telefoni i njihovi sadržaji puštaju preko TV Informera i drugih tabloidnih televizija i tabloida, u kojoj se tuže policajci koji su otkrili najveću farmu marihuane na Balkanu, zato što su optužili državu i službe bezbjednosti da stoje iza proizvodnje marihuane, itd. <h2>PINK SLUČAJ</h2> Više puta sam naglašavao da je meni mnogo važnije da se Crna Gora uljudi kroz pregovore o pristupanju EU od samog članstva. Śećam se demokratskih struktura u Hrvatskoj koje stalno naglašavaju da je najbolji period Hrvatske, u demokratskom smislu, bio u vrijeme pristupnih pregovora. Strah me da je Crna Gora najsličnija primjeru Rumunije i Bugarske i na koji način su primljene u EU, iz čisto geopolitičkih razloga. A upravo liči na to da je EU voljna da prijemom Crne Gore u EU zažmuri na sijaset kršenja Ustava, zakona i demokratskih procedura, kako bi pokazala i motivisala druge zemlje da je EU otvorena za dalje integracije. Nedavno je na RTCG gostovao profesor sa Pravnog fakulteta državnog Univerziteta, ne śećam se imena. Ono što je upečatljivo jeste da profesor prava populistički izjavljuje u emisiji da je emitovanje privatnih poruka iz telefona Aleksandra Mijajlovića na portalu RTCG opravdano, jer, kako kaže, „narod treba da zna“. Vjerujem da ni u Zimbabveu nije moguće da tužilaštvo iz istrage daje medijima takozvane dokaze, odnosno privatne prepiske, koje samo kod Aleksandra Vučića mogu biti udar na ustavni poredak, na pravosuđe i bezbjednosni sektor, kako „neće da prejudicira“ voditelj jedne političke, pardon, propagandne emisije na TV Vijesti. Nije čudo što su pravnici u vlasti bruka za svoju profesiju, kad profesor prava izgovara nešto što ni u jednoj demokratskoj zemlji nije dozvoljeno. I ne samo to, recimo u Americi bi automatski optužnica bila suspendovana zbog uticaja na javno mnjenje. Tužilac može samo javnost da obavijesti o postojanju krivičnog djela, mada sam siguran da u ovom Pink slučaju nema ni pomena o tome, i da ga kvalifikuje, navodeći samo esencijalno podatke iz istrage. Slanje vrlo određenim medijima „dokaza“ iz istražnog postupka je pravljenje Pink farme od države Crne Gore. Tim prije što iza svega ne postoji mogućnost da se sklepa bilo kakava optužnica, već je cilj da se politički diskredituju protivnici vlasti, kritički mediji i pojedinci kritični protiv vlasti. Neka mi bilo koji pravni profesionalac objasni kakve veze ima prepiska Ivana Vukovića iz DPS-a i Mijajlovića o Željku Ivanoviću iz Vijesti sa bilo kojom optužnicom ili bilo kojim drugim djelom, osim da ima cilj da diskredituje samog Ivana Vukovića?! Svaki sudija profesionalac bi spriječio iznošenje ovakvih nesuvislosti u procesu, na sudu, đe je jedino mjesto đe se dokazi mogu iznosti. I u sudu i, nakon toga, u javnosti preko medija. Samo taj primjer bjelodano pokazuje da je SDT produžena ruka izvršne vlasti u obračunu sa političkim neistomišljenicima. Da ne zaboravim, Ustav garantuje zaštitu privatnosti svakom građaninu Crne Gore, iznošenje ovakvih stvari je direktno kršenje Ustava. Žalosno je ako građani Crne Gore to ne shvataju, jer, koliko śutra, i sami mogu postati žrtve ako se nekome zamjere. Varaju se ako misle da tužioci nijesu „sposobni“ da kreativno tumače privatne komunikacije. <h2>AFERA ZA POKRIVANJE GLAVIH TEMA</h2> Umjesto da u Crnoj Gori glavna tema bude izjava Anta Nobila, advokata optuženog Milivoja Katnića, da je postupajući specijalni tužilac u procesu, Miloš Šoškić, krivotvorio dokaze iz sky prepiski, da je brisao dio komunikacija koje obesmišljavaju njegove optužbe, što je krivično djelo, javnost se zabavlja stupidarijama iz privatnih prepiski Mijajlovića i pokretanjem lažne, lažljive, bezobrazne inicijative dva člana PES-a o brisanju riječe „nasilna“ iz Zakona iz 2011. godine, u kojem se aneksija Crne Gore iz 1918-te, više nego opravdano, naziva nasilnom. I to od PES-a koji tobože donosi Barometar 26, koji predviđa da se neće pokretati teme koje nadalje dijele građane. A oni pokreću temu koja ne da dijeli, nego koja je bolna za Crnu Goru, bolna za sve žrtve neviđenog nasilja nad crnogorskim narodom i potomke žrtava. Briga me što misli Nikola Petrović, on je stotinama puta pokazao da je bliži onim iskompleksiranim stanovnicima Crne Gore kojima je Beograd san snova, nego što je vezan za istinsku Crnu Goru. Bliži su mu oni koji su naredili da se njegov prađed ubije, ukoliko se vrati u Crnu Goru, nego oni koji bi život dali za svoju otadžbinu. O ponašanju Nikole Petrovića se mnogo toga neafirmativnog može napisati, od okoline koja ga okružuje u Italiji, na kakvim skupovima učestvuje, kojom „himnom“ počinju ti skupovi, koju zastavu kače iza sebe, ko su vrlo čudni likovi koji ga savjetuju i iz koje su kuhinje. Gordan Stojović, jedan od inicijatora promjene zakona, moj nekadašnji prijatelj iz vremena dok je bio u Matici crnogorskoj i ambasador u Argentini, đe je dao ogroman doprinos u promociji CPC sa episkopom Gorazdom, vrlo dobro je nekad znao pravu istinu o NASILNOJ aneksiji Crne Gore. Samo čekam prijedlog iz iste kuhinje da svi počnemo da slavimo Pavla Đurišića i četnike, kako se ne bi dijelili. Aferim. Mnogo je onih koji su promjenom vlasti obrnuli i svoju pamet. Pada mi na pamet pjesma Sv. Petra Cetinjskog „Pogibija vezira Mahmut-paše na selo Kruse (1796)“, kada je kroz usta Mahmut paše napisao: „Dokle imam u ćesi novaca, a u Crnu Goru trgovaca, kojizi su lakomi na blago, učiniću što je meni drago, oni će mi prodat Crnogorce!“ <h2>BRUTALNI ZLOČINI</h2> Za one kojima nije jasno da je aneksija bila ne nasilna, nego da ima odlike stravičnog, teškog masovnog zločina, neka pogledaju sajt Britanskog parlamenta i raspravu iz 1920. godine o stanju u Crnoj Gori, samo neka ukucaju „Lord Sidenem“. Izvještaj lorda de Salisa, izaslanika Britanskog parlamenta o stanju u Crnoj Gori, potvrđuje sve navode „Krvavog albuma Karađorđevića“. A onda neka pogledaju pisanje beogradskog Vremena, Pravde i Politike od 10. februara 1924. godine, đe donose raspravu iz skupštine KSHS i govor Mihaila Ivanovića, predstavnika Federalista. Odnosno dio koji ima podnaslov „Crnogorce ubijaju što nisu verni Kralju“, a koji, između ostalog, glasi: „...Prvi je posao režima bio uništiti cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru. Srbijanski dinastičari dobijaju od režima pohvale i nagrade za paljenje kuća, vađenje očiju živim ljudima, bacanje đece na bajunetima kroz prozore, lomljenje ruku ženama i đeci kartečima iz topa, zato što nijesu vjerni Kralju i t.d. ... Divlji napadi na prošlost i tradicije Crne Gore, rušenje spomenika, pljačkanje istorijskih dokumenata i t.d.“. Niko iz skupštinske sale nije reagovao, niti opovrgao riječi Ivanovića, vjerovatno zato što nije bilo članova PES-a! Jedina reakcija je bila potpreśednika skupštine Lj. Bakića o tome kako nema „crnogorskog naroda u Crnoj Gori, već ima samo srpskog naroda“... Beogradski novinar Pantelija Jovović, dopisnik nekoliko beogradskih listova iz Crne Gore, piše u knjizi „Crnogorki političari“ iz 1924. (Vreme a.d): „Slom Crne Gore 1915. i način njenog ujedinjenja sa Srbijom 1918. g. dva su kobna datuma u njenoj istoriji. Prvi datum može se nekako i pravdati ali ovaj drugi jeste najgrozniji spomen srama i stida zvaničnoga Beograda. Golgota, koju je preživljavala Srbija za vreme evakuacije kroz albanske gudure, ni približno nije ravna onoj Golgoti, koju je Crna Gora preživela za vreme Ujedinjenja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018201032_cc15f9c5961dcb7bed1cd93af13d9bb7325d8148713096ae505e798978d0b0c8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251018201032_cc15f9c5961dcb7bed1cd93af13d9bb7325d8148713096ae505e798978d0b0c8" data-rendition-name="original" width="550" height="640" loading="lazy" alt="Predgovor knjige „Crnogorki političari“ iz 1924. beogradskog novinara Pantelije Jovovića, dopisnika nekoliko beogradskih listova iz Crne Gore"><figcaption>Predgovor knjige „Crnogorki političari“ iz 1924. beogradskog novinara Pantelije Jovovića, dopisnika nekoliko beogradskih listova iz Crne Gore</figcaption></figure>  No sve do 1921. g. o tim nečuvenim zločinima režima nije se ništa znalo. Crna Gora sve do tada bila je za našu javnost terra incognita. Do 1921. g. već je bilo popaljeno pet hiljada crnogorskih domova i niko, van Crne Gore, u ujedinjenoj Kraljevini o tome nije ništa znao.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018201032_1cadbb9bb86240d9c711a1dff3144badaf852483b829d07b2b62492638783139.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251018201032_1cadbb9bb86240d9c711a1dff3144badaf852483b829d07b2b62492638783139" data-rendition-name="original" width="400" height="586" loading="lazy" alt="Naslovnica knjige „Crnogorski političari“ beogradskog novinara Pantelije Jovovića"><figcaption>Naslovnica knjige „Crnogorski političari“ beogradskog novinara Pantelije Jovovića</figcaption></figure>  Tek prvi put tada beogradski 'Balkan' nalazi se pobuđen da me pošalje kao svoga naročitog izaslanika u Crnu Goru. Prvi sam, dakle, ja bio kome je pala u deo ta teška dužnost, da otkrije sve zločine počinjene posle Ujedinjenja u Crnoj Gori. I ja sam ih otkrio stavljajući na kocku svoj život. Demaskiranjem zločinaca, ja sam učinio da budem s bombama i revolverima napadnut i slučaj je hteo da ostanem u životu iako sam bio teško povređen. Moje izveštaje o prilikama u Crnoj Gori, preštampavali su ne samo svi naši domaći listovi, već i jedan dobar deo štampe u Italiji, Engleskoj, Francuskoj i t.d. Ja sam Evropi jasno predočio da je nesrećna Crna Gora, u čast i slavu Ujedinjenja, razapeta na krstu“... Ne mogu a da ne objavima dio teksta Chicago Tribune-a od 4. septembra 1919. pod naslovom „Zvanični izvještači donijeli užasne izvještaje u Pariz“, u kojem se kaže: „Pariz, 3. septembar, Američka i britanska vojna intervencija u Crnoj Gori radi spriječavanja raširenog masakra crnogorskih rojalista od strane Srba, u preporuci neutralnih posmatrača koji su došli u Pariz juče i koji danas pišu energične izvještaje svojim vladama: 'Pod srpskom okupacijom Crna Gora danas predstavlja mjesto najkrvavijeg pokolja u Evropi, izjavio je zvaničnik koji se vratio. Ukoliko se Engleska i Amerika ne umješaju, ni jedan crnogorski rojalista neće ostati živ. Srbi ih ubijaju na veliko'“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018201036_82dc074462229b7b0dd09fc19e6143c57d5f2cd2149e49f3ab59cf440f59aa5d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251018201036_82dc074462229b7b0dd09fc19e6143c57d5f2cd2149e49f3ab59cf440f59aa5d" data-rendition-name="original" width="1318" height="1920" loading="lazy" alt="Tekst o golgoti Crne Gore objavljen u listu Chicago Tribune 4. septembra 1919."><figcaption>Izvode iz govora Mihaila Ivanovića, predstavnika Federalista, u Skupštini KSHS u februaru 1924. godin objavili srpski mediji</figcaption></figure>  Vi, branitelji Džudit Rajnke od nas dokazanih zastupnika evroatlantskih integracija, valjda ćete vjerovati izvještajima onih koje nazivate zapadni prijatelji? Mada nije loše ni da čujete što je pisao list „Radni narod“, koji je izlazio u Podgorici 1927. i 1928. „Kad narod u Crnoj Gori hoće nekoga da prokune teško reče mu: 'Kosti ti u Zenici okapale'“. A evo zašto: „Kad je došla okupacija Crne Gore tamo su poslane hiljade vojnika, staraca, đece da robuju. To roblje moreno je tamo paśom smrću: golo, boso, gladno, premlaćivano, zlostavljano na sve načine i davano na prisilne radove po teškim zimskim vremenima praznog stomaka i golijeh lakata i koljena... Prema sigurnim vijestima zna se da su ti ljudi već skoro svi oboljeli od sićije i od reumatizma, tako da danas više liče na aveti nego na ljude. Uprava zatvora sprovodi prema njima naročiti sistem, da ni jedan neće ostati u životu. Njima se čak ne dozvoljavaju ni privatne novčane pomoći, da mogu kupiti sto im treba“...  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018201036_3824759e5a64ba45a67b70a11b3e1e25f1ad06c874c0b6a4deab51e0d373906e.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251018201036_3824759e5a64ba45a67b70a11b3e1e25f1ad06c874c0b6a4deab51e0d373906e" data-rendition-name="original" width="4508" height="5551" loading="lazy" alt="Tekst o golgoti Crne Gore objavljen u listu Chicago Tribune 4. septembra 191"><figcaption>Tekst o golgoti Crne Gore objavljen u listu Chicago Tribune 4. septembra 1919.</figcaption></figure>  Na kraju ne mogu da odolim a da ne napišem, svako ko naśeda na idiotsku propagandu Demokrata da je svako ko, više nego opravdano, kritikuje vlast, posebno njih, saradnik kriminalnih klanova, neka se svako jutro pogleda u ogledalo i sam sebi kaže „ja sam idiot“ tri puta! Nema idiotskije konstrukcije od te kojom poluobrazovane i nesposobne Demokrate pokušavaju da spriječe da vidimo svi ono što nam oči izbi.

Farma

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović ponovo je zloupotrijebila položaj i pretvorila se u staljinističku progoniteljku, tužiteljku i presuditeljku kritičkim medijima u Crnoj Gori.&nbsp;
U izjavi za RTV Nikšić, ministarka Vujović je zastrašujućom, lažnom - tvrdnjom da je Specijalno državno tužilaštvo konstatovalo da je sedam crnogorskih medija ,,dio te jedne hijerarhije“ i da su mediji učestvovali ,,u raspirivanju vjerske mržnje“ - grubo obmanula crnogorsku javnost i sramno politizovala ministarsku funkciju.&nbsp;
Istovremeno, ministarka Vujović je pokazala da iza tužilačkog progona i kriminalizacije kritičkih medija i pokušaja gušenja slobode govora stoje politički interesi stranke Demokatska Crna Gora čija je ministarka Vujović član.&nbsp;
Stavovi ministarke kulture i medija duboko su suprotstavljeni temeljnim vrijednostima Evropske unije. Tokom nedavnog boravka u Crnoj Gori predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen jasno je naznačila da je sloboda medija kamen temeljac EU. Identičan stav i zaštitu vrijednosti građanskog društva iskazao je i njegova ekselencija, ambasador Johan Satler u ime Delegacije Evropopske unije u Crnoj Gori.&nbsp;
Zbog drastičnog kršenja demokratskih standarda, politizacije ministarske funkcije, glavni urednici crnogorskih medija zahtijevaju od predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića da - ukoliko zaista baštini temeljne vrijednosti građanskog društva - bez odlaganja i trulih političkih kompromisa, razriješi dužnosti ministarku kulture i medija Tamaru Vujović.&nbsp;
U međuvremenu, urednici targetiranih crnogorskih medija preduzeće sve pravne radnje kako bi zaštitili vlastiti integritet i egzistenciju od beskrupuloznih napada i staljinističkog progona pojedinih političara iz vladajuće parlamentarne večine.&nbsp;
Jasmina Muminović (Portal Standard)
Rosanda Mučalica (Portal Analitika)
Danica Nikolić (M portal)
Ana Šofranac (Portal ETV)
Darko Šuković (Antena M)
Draško Đuranović (Televizija E)

Tag: studenti-u-blokadi

Studenti u blokadi pozvali građane da im pomognu uoči velikog komemorativnog skupa u Novom Sadu

Vučić: Prvi novembar će biti miran, studenti će izvoditi paganske običaje

Novi Pazar i protesti u Srbiji: Mirza želi da bude optimista

Studenti pozvali na veliki skup 1. novembra u Novom Sadu

Studenti Filozofskog fakulteta u Novom Sadu dali dekanu rok za povlačenje policije do 22 sata

Vučić pozvao predstavnike demonstranata na javnu debatu

Srpsko Javno tužilaštvo za organizovani kriminal više ne postupa u slučaju „zvučni top“

Pretučeni student iz Valjeva: Njih pet me tuklo kao strvinu dok nije došao inspektor i podigao me

Haos u Srbiji nastavljen kasno u noć, građani gađali prostorije SNS-a jajima i na izlogu pisali "ubice"

Srbija: Studenti u blokadi i građani na prilazu mostu Gazela u Beogradu

Studenti u blokadi pozvali građane da im pomognu uoči velikog komemorativnog skupa u Novom Sadu

Tramp najavio ukidanje pomoći Kolumbiji, Gustava Petra nazvao trgovcem narkoticima

U Zeti uhapšen član OKG koji se potraživao na međunarodnom nivou

Picula: Bojim se da Crna Gora nije postigla ono što je mogla, zbog unutrašnje političke situacije propuštena velika prilika

PRATITE TVe UŽIVO