Studentski parlament Univerziteta Crne Gore raspisao je konkurs za dodjelu stipendija od 400 eura studentima Univerziteta Crne Gore u okviru projekta ,,Studentska solidarnost" za ovu studijsku godinu.&nbsp;
Stipendija se, kako su saopštili, isplaćuje se u dvije rate po 200 eura po semestru - prenosom sredstava na žiro račun dobitnika stipendije.
- Projekat pod nazivom „Studentska solidarnost” SPUCG realizuje se sa osnovnim ciljem i željom da pomogne studentima koji se nalaze u nepovoljnom socijalnom i materijalnom položaju, a koji su tokom studija postigli zavidne rezultate i koji ujedno iskazuju veliki stepen i učešće u studentskom, humanitarnom, građanskom i/ili sportskom aktivizmu - kazali su u Studentskom parlamentu.
Ovaj projekat su pokrenuli 2020. godine, u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana studenata, promišljajući o negativnim efektima pandemije kovida na ekonomski položaj studenata i studentski standard.
- Skupština Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore u 2023. godini donijela je odluku da se pojedinačni iznos stipendije ,,Studentska solidarnost“ poveća na 400 eura, sa pređašnjih 200 eura, uzimajući u obzir karakter stipendije, ali i rastuće troškove života prouzrokovane inflacijom i drugim faktorima - naglasili su u Studentskom parlamentu.
Kroz projekat „Studentska solidarnost“, kao društveno odgovorna organizacija ukazuju, kažu oni, na značaj solidarnosti, podrške i kolektivne odgovornosti.
Po ovom konkursu se dodjeljuje 15 stipendija, i to: šest stipendija za studente sa organizacionih jedinica iz oblasti društvenih nauka šest stipendija za studente sa organizacionih jedinica iz prirodnih nauka tri stipendije za studente sa organizacionih jedinica iz oblasti umjetnosti (Fakultet dramskih umjetnosti, Muzička akademija i Fakultet likovnih umjetnosti).
Pravo prijave na Konkurs za dodjelu stipendije ima student Univerziteta Crne Gore koji ispunjava sljedeće uslove:
· da je student Univerziteta Crne Gore;
· da student i/ili član njegove uže porodice ostvaruje/u pravo na socijalno primanje kod Centra za socijalni rad;
· da student doprinosi studentskom/građanskom aktivizmu, sportu ili kulturi kroz rad u studentskim organizacijama, nevladinom sektoru ili učešćem u takmičenjima i manifestacijama iz oblasti kulture i sporta.
Uz prijavu za dodjelu stipendije, kandidati obavezno dostavljaju:
1) Potvrdu o studiranju, uvjerenje o položenim ispitima, potvrdu Centra za socijalni rad iz opštine prebivališta, te kontakt podatke (adresa, kontakt telefon i e-mail) i podatke o žiro računu;
2) Najmanje jedan od sljedećih dokaza:
- Potvrda o doprinosu studentskom/građanskom aktivizmu (od studentske organizacije ili NVO sektora);
- Dokaz o doprinosu kulturnom i umjetničkom životu mladih;
- Dokaz o učešću u humanitarnim akcijama;
- Dokaz o učešću u akcijama zaštite životne sredine;
- Dokaz o rezultatu ostvarenom na sportskom takmičenju.
Detaljniije informacije o uslovma, kriterijumima i postupku za dodjelu stipendija studentima Univerziteta Crne Gore u okviru projekta ,,Studentska solidarnost“ mogu se pronaći na sajtu Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore (spucg.ucg.ac.me).
Prijave na Konkurs se podnose radnim danima u periodu od 10 do 13 sati, zaključno sa 18. aprilom u 13 sati.
Prijave se predaju neposredno kancelariji SPUCG u zgradi Rektorata Univerziteta Crne Gore, poštom ili mailom (skeniranu dokumentaciju u PDF formatu poslati na e-mail adresu: spucg@ucg.ac.me).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

,,Studentska solidarnost": Raspisan konkurs za dodjelu stipendija od 400 eura

Za donošenje odluke o uključivanju Studentskog parlamenta u bilo koju vrstu procesa neophodno je da se jasno utvrde ciljevi i principi djelovanja, na osnovu kojih bi proizašlo izjašnjenje, odnosno zaključak Skupštine Studentskog parlamenta - kazali su iz ovog tijela Univerziteta Crne Gore povodom aktuelnih dešavanja.
Podsjećamo, Portal ETV pitao je Studentski parlament kakav je njihov stav o protestima koje organizuje neformalna grupa studenata "Kamo Śutra", kojima se traže ostavke nadležnih iz sektora bezbjednosti nakon masovnog ubistva 13 nevinih osoba na Cetinju 1. januara.
Iz Studentskog parlamenta kažu da je jasno utvrđivanje ciljeva i principa djelovanja, na osnovu kojih bi proizašlo izjašnjenje, posebno važno jer u suprotnom dolaze "u stanje povećanog rizika od zloupotrebe studentskih protesta sa ciljem ispunjavanja pojedinih političkih agendi i interesa".
Tražili su da se njihovo saopštenje prenese integralno, bez korekcija:
"Na samom početku, želimo da u ime Studentskog parlamenta izrazimo najdublje žaljenje zbog tragičnog događaja na Cetinju koji nas je zatekao na samom početku ove kalendarske godine.
Studentski parlament se zalaže za sveobuhvatnu i dubinsku analizu uzroka koji su doveli do različitih devijantnih pojava u našem društvu, uključujući i tragične događaje na Cetinju.&nbsp;
Očigledno je da korijeni problema kao što su korupcija, kriminal, pravna nesigurnost i socio-ekonomske poteškoće sežu decenijama unazad. Rješavanje ovih pitanja zahtijeva sistematičnu, stručnu i politički odlučnu akciju, usmjerenu na dugoročne i održive rezultate.&nbsp;
Ne vjerujemo da se partikularnim pristupom – vremenski ili tematski ograničenim intervencijama – mogu riješiti kompleksni društveni problemi.Takav pristup ne bi sadržao ono što je suštinski važno za studentski aktivizam: intelektualnu, akademsku i naučnu dubinu.&nbsp;
S druge strane, Studentski parlament Univerziteta Crne Gore prepoznaje značaj studentskog aktivizma i slobode izražavanja. U tom duhu, kao predstavničko tijelo svih studenata UCG, koristićemo svoj institucionalni i demokratski kapacitet kako bismo podstakli aktuelnu ali i svaku drugu Vladu, kao i sve nadležne državne organe, da ključna i goruća pitanja crnogorskog društva stave u fokus svog rada.&nbsp;
Ovaj napor, po potrebi, može uključivati i proteste kao jedan od legitimnih oblika demokratskog organizovanja.&nbsp;
Ipak, naglašavamo da je Studentski parlament demokratska institucija koja odluke donosi u skladu sa jasno utvrđenim procedurama. S tim u vezi, za donošenje odluke o uključivanju Studentskog parlamenta u bilo koju vrstu procesa, neophodno je da se jasno utvrde ciljevi i principi djelovanja, na osnovu kojih bi proizašlo izjašnjenje, odnosno zaključak Skupštine Studentskog parlamenta. Ovo je posebno važno iz razloga što Skupštinu Studentskog parlamenta čini 24 predstavnika 19 univerzitetskih jedinica, po pravilu različitih interesovanja, usmjerenja i stavova o konkretnim društvenim pitanjima. Naravno, sve njih okuplja osnovni cilj djelovanja Studentskog parlamenta - unapređenje položaja studenata i uslova studiranja u našoj državi.
Istovremeno, poštujemo pravo svakog studenta da, u skladu sa svojim uvjerenjima, odabere alternativne načine iskazivanja stavova. S tim u vezi, ovim putem ukazujemo na činjenicu da smo sa neformalnom grupom studenata "Kamo sjutra" imali intenzivnu komunikaciju u vezi sa organizacijom protesta koji je bio organizovan sa ciljem da ukaže na probleme seksualnog i drugih oblika nasilja, prije svega u obrazovnom sistemu. Tom prilikom, kolegama su traženi određeni odgovori, upravo vezano za prirodu i ciljeve tog protesta, kao i za planove budućeg djelovanja, a za koje smatramo da moraju biti osnova za preduzimanje bilo kakve zajedničke aktivnosti.&nbsp;
&nbsp;Uprkos činjenici da nismo dobili sve odgovore, članovi rukovodstva aktuelnog saziva Studentskog parlamenta su u lično ime prisustvovali protestu koji je održan krajem decembra ove godine, te na taj način svojim ličnim primjerom pokazali šta misle i kako se odgovorno odnose o ključnim zahtjevima koji su iznijeti u okviru tog protesta.
Za svaki protest i slične vrste aktivnosti, uvijek insistiramo na usvajanju jasnih odgovora, posebno u pravcu načina uključivanja, uloge Studentskog parlamenta, kao i značaja za cjelokupnu studentsku populaciju. Potcrtavamo važnost ovakvog pristupa, jer bez takvih, jasnih načela, zajedničke aktivnosti mogu da promijene osnovni fokus, a što se i desilo u međuvremenu. Tako dolazimo u stanje povećanog rizika od zloupotrebe studentskih protesta u cilju ispunjavanja pojedinih političkih agendi i interesa. U konkretnom slučaju, u kojem je kao povod za zajedničko djelovanje uzet tragičan događaj na Cetinju, poseban obzir je obavezan iz pijeteta prema žrtvama, ali i zbog saosjećanja prema njihovim najbližim.&nbsp;
U slučaju ispunjenja ovog rizika, susrijećemo se sa velikom opasnošću stvaranja dubokih podjela unutar ionako malobrojne studentske populacije u Crnoj Gori, što može dovesti do stvaranja dodatnog problema u kreiranju kritične mase i studentske solidarnosti i kohezije, a što kao Studentski parlament ne smijemo dozvoliti.
Na kraju, ističemo da naš primarni cilj ostaje jačanje studentskog glasa kroz institucionalne mehanizme, uvažavajući principe transparentnosti, solidarnosti i društvene odgovornosti. Želimo, po svaku cijenu, da izbjegnemo opasnost stvaranja dubokih podjela unutar ionako malobrojne studentske populacije u Crnoj Gori.&nbsp;
Nastavićemo da pratimo društvena dešavanja, saslušavamo argumente svih strana i preduzimamo mjere koje su u najboljem interesu studenata, dosledno našim osnovnim vrijednostima."

1250x600

1084x550

Studentski parlament o podršci grupi "Kamo śutra": Neophodno da se jasno utvrde ciljevi i principi djelovanja, onda izjašnjenje

Studentski parlament Univerziteta Crne Gore održaće vanrednu sjednicu na kojoj će zauzeti stav o protestima koje organizuje neformalna grupa studenata "Kamo Śutra".
To proističe iz odgovora krovne studentske organizacije UCG-a Portalu ETV na pitanje kakav je njen stav povodom okupljanja kojima se traže ostavke nadležnih iz sektora bezbjednosti nakon masovnog ubistva 13 nevinih osoba na Cetinju 1. januara.
- Obavještavamo Vas da ćemo nakon održavanja vanredne sjednice Skupštine SPUCG izdati saopštenje za javnost, u okviru kojeg će biti sadržani detaljni odgovori na sva Vaša pitanja. Cijenimo priliku da se izjasnimo o ovoj temi i zahvaljujemo na strpljenju – navedeno je u odgovoru Studentskog parlamenta.
Nije precizirano kada će sjednica biti održana, ali iz Studentskog parlamenta poručuju da će saopštenje sa detaljima biti dostupno u najkraćem mogućem roku.
Prvi protest grupa „Kamo śutra“ je organizovala 5. januara, četiri dana nakon masakra na Cetinju, tražeći ostavke ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade i koordinatora sektora bezbjednosti Alekse Bečića, demilitarizaciju društva, promjenu odnosa policije prema građanima i povratak predmeta građansko obrazovanje u školski sistem.
Demokratska Crna Gora, koja je dio vladajuće većine i iz čijih redova su Bečić i Šaranović, danima kroz saopštenja za javnost pokušavaju da kriminalizuju studente, tvrdeći da iza njihovih zahtjeva stoji lično bivši predsjednik države Milo Đukanović “zajedno sa svojim kriminalnim klanovima”.
Sa druge strane, podršku studentima i njihovim zahtjevima, osim brojnih nevladinih organizacija, dalo je i više od stotinu profesora crnogorskih univerziteta i oko 200 umjetnika i kulturnih radnika u Crnoj Gori. 
Oni su stava da je krajnji momenat da se svi zabrinemo za bezbjednost građana i građanki u Crnoj Gori i da se na odgovornost pozovu rukovodioci državnih institucija u čijoj su nadležnosti bezbjednost i sigurnost građana. Takođe, pozvali su vladajuće partije da prestanu s neprimjerenim targetiranjem studenata čiji je cilj, kako su ukazali, njihovo zastrašivanje i sputavanje Ustavom zagarantovanog prava na slobodu govora i okupljanja.
I iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) je poručeno da snažno podržavaju pravo na mirno, nenasilno okupljanje i slobodu izražavanja.
Prvom protestu ispred MUP-a prisustvovalo je više hiljada ljudi. Novi je zakazan za 16. januar u 19:30 sati na istom mjestu u Podgorici, nakon ćega će okupljeni građani mirnom šetnjom doći do zgrade Vlade i ponovo pozvati na odgovornost državne funkcionere iz sektora bezbjednosti.

Tamara Klikovac

Studentski parlament na vanrednoj sjednici o protestima grupe "Kamo Śutra"

Studentski parlament Univerziteta Crne Gore tvrdi da je glavni uzrok manjeg broja zainteresovanih, odnosno prijavljenih za polaganje ispita za pripravnike u sudu, kao i drastičan pad zainteresovanosti za konkurse za ove pozicije koji uslijede nakon polaganja ispita, neusklađenost uslova za obavljanje ovog posla i modela studija u Crnoj Gori.
Iz Studentskog parlamenta su se oglasili u vezi problema nedostatka pripravnika u sudovima u Crnoj Gori, ocjenjujući da je prilikom obrade ove tematike neophodno detaljno ispitati sve razloge i aspekte kao i potencijalna rješenja.
- Naime, članom 8 Zakon o pripravnicima u sudovima i državnom tužilaštvu i pravosudnom ispitu („Službeni list Crne Gore", br. 055/16 od 17.08.2016, 057/16 od 02.09.2016), definisano je da „Ispit za pripravnike može polagati lice koje je završilo četvorogodišnji program na pravnom fakultetu VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja“. Ova odredba je u direktnom sukobu sa modelom studija koji se realizuje na pravnim fakultetima u Crnoj Gori, odnosno modelom studija „3+2+3“, primjenjuje koji ne predviđa mogućnost pohađanja četvorogodišnjeg programa na pravnom (ili na bilo kom drugom fakultetu). Takođe, Zakon o visokom obrazovanju kojim je definisan model studija, a koji se primjenjuje od studijske 2017/2018 godine, ne predviđa ni mogućnost izdavanja diplome za položenih 240 ECTS kredita. Dakle, na ovom mjestu ističemo da je smanjena „zainteresovanost“ za poslove pripravnika sudovima u Crnoj Gori, prevashodno posljedica ove dugogodišnje neusklađenosti sistema visokog obrazovanja i pravosudnog sistema, zbog kojeg studenti moraju da završe osnoven i master studije u ukupnom trajanju od najmanje pet godina odnosno u obimu od ukupno 300 ECTS kredita kako bi uopšte stekli pravo da polažu ovaj ispit - navedeno je u saopštenju Studentskog parlamenta.
Dodatni razlog za evidentan pad zainteresovanosti mladih pravnika, jesu, navode, i problemi pri definisanju naknade za obavljanje poslova pripravnika u sudu. 
- Naime, prema informacijama koje smo dobili, naknada za pripravnike nije definisana u skladu sa članom 101 Zakona o radu kojim je predviđeno da minimalna zarada iznosi 800 eura za zaposlene na radnim mjestima sa četvrtim i višim nivoom kvalifikacije obrazovanja. Sa druge strane, prilikom određivanja naknade za pripravnike u sudovima, nadležni se pozivaju na Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koji u članu 29 definiše da se zarada pripravnika sa VII nivoom kvalifikacije obrazovanja određuje u iznosu od 60 odsto prosječne zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini po podacima organa uprave nadležnog za poslove statistike. Ovo je očigledno pogrešna, nelegalna i nepravedna praksa, obzirom da kolektivni ugovor ne može predviđati manje prava za zaposlene u odnosu na obim prava koji je predviđen Zakonom o radu, već naprotiv, samo veći obim prava, a na šta, paradoksalno, ukazuje i član 28 već pomenutog Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru - navedeno je u saopštenju.
Dakle, kako kažu u Studentskom parlamentu, student Pravnog fakulteta u Crnoj Gori, pored završenih trogodišnjih osnovnih i dvogodišnjih master studija (minimalno pet godina) u obimu od ukupno 300 ECTS kredita, sa stečenim nivoom kvalifikacije VII2 u skladu sa nacionalnim okvirom kvalifikacija, tek stiče pravo na polaganje ispita za pripravnike u sudu, da bi nakon položenog ispita, konkurisao za radno mjesto za koje mu je predviđena zarada manja od minimalne zarade za taj nivo kvalifikacija, a koja je utvrđena sistemskim Zakonom o radu.
Napominju da su se Studentski parlament Univerziteta Crne Gore i Studentsko vijeće Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, po ovom pitanju, već obraćali Ministarstvu pravde u prethodna dva mandata, te da su od nadležnih u okviru konsultacija i zvaničnih sastanaka dobili garancije da će rješavanje ovih problema biti prioritet. 
- Takođe, na insistiranje Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore, regulisanje modela studija postao je jedan od glavnih predmeta rasprave na sjednicama radne grupe za izmjenu Zakona o visokom obrazovanju i to treći put zaredom u protekle četiri godine. Da zaključimo, smatramo da bi rješavanje ovih dugogodišnjih sistemskih problema, ne samo doprinijelo povećanju zainteresovanosti za obavljanje poslova pripravnika u sudovima u Crnoj Gori, već i ispravilo brojne nepravde koje su u vezi sa ovim problemom nanijete hiljadama studenata pravnih fakulteta u Crnoj Gori - zaključeno je u saopštenju Studentskog parlamenta.

Studentski parlament: Neusklađenost uslova i modela studija glavni uzrok pada zainteresovanosti za obavljanje pripavničkog u sudu

Večeras je u Tuzima, oko 20 sati i 30 minjuta došlo do incidenta prilikom razilaska navijača sa utakmice Budućnost-Dečić, između pripadnika navijačke grupe Varvari i gostiju jednog ugostiteljskog objekta na dvije lokacije u Tuzima, saopšteno je iz Uprave policije.&nbsp;
Kako navodi portal Analitika, u jednom momentu tamo je došlo do meteža, a navodno su u incidentu učestvovali 'varvari' i navijači domaćeg kluba.
Prema navodima Pobjede, prema pristalicama Budućnosti letjele su kamenice, nakon čega su oni odgovorili.
Demoliran je i jedan od lokal u Tuzima blizu stadiona.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, pričinjena je manja materijalna šteta na jednom ugostiteljskom objektu i vozilu jedne osobe iz navijačke grupe.
Iz UP ističu da nije bilo povrijeđenih lica, te dodaju da je u toku preduzimanje mjera i radnji na identifikaciji učesnika događaja.
- Napominjemo da je utakmica protekla u najboljem redu, a službenici policije su doveli u sluzbene prostorije dva lica zbog upotrebe pirotehničkih sredstava u toku utamice - navedeno je u saopštenju.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlgOkFUYJBwU%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Incident nakon utakmice Dečića i Budućnosti: Navijači se tukli u Tuzima

Generalni sekretarijat Interpola odbio je zahtjev Bosne i Hercegovine za raspisivanje međunarodne potjernice za Miloradom Dodikom i Nenadom Stevandićem.
To je potvrdio i sam Dodik, koji je kazao da je Interpol donio ispravnu odluku, te da su se "osim Srbije, Mađarska, Rusija i Crna Gora se angažovale po tome".
- Nisu oni to uradili zbog Dodika i Stevandića, nego zbog vjere u pravdu. Oni su vidjeli da je tu politička motivisanost, moraću da zahvalim nekim u Sarajevu što su internacionalizovali ovaj problem. Putin me pitao zbog čega sam osuđen, rekao sam da je to zato što ne poštujem odluke stranca, pitao me kako je moguće da je to Sud presudio. Rekao sam da je to moguće kada je Volgang Petrič napravio taj Sud - kazao je Dodik na RTRS.
Poručio je da je ovo najbolji način da se sruši Bosna i Hercegovina.&nbsp;

Dodik tvrdi da je i Crna Gora lobirala da on ne bude na potjernici Interpola

Proteste studenata u Srbiji treba podržati u svakom smislu, a njihov demokratski, intezivan i miran otpor protiv autokratskog režima je ozbiljno uzdrmao vlasti, smatra predsjednik Crnogorske evropske partije(CEP) Novak Adžić.
- Taj otpor je ozbiljni uzdrmao beogradskog autokratu iako on misli da će produžiti vlast na ovakav način. Njegova vlast je lagano u padu - kazao je Adžić, aludirajući na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Prema tvrdnjama Adžića, smjenom Vučićevog režima opao bi i pritisak te vlasti na crnogorske prilike.
- Crnoj Gori bi mnogo lakše bilo kad bi došle demokratske i prozapadne snage u Srbiji - ocjenio je Adžić, gostujući u emisiji “Tamo i natrag” na Aplus televiziji.
<h2>U Crnoj Gori ugroženi nacionalni interesi, vlast vodi računa samo o svom ataru</h2>
Adžić smatra da su u Crnoj Gori ugroženi vitalni nacionalni i državni interesi.
- Svakodnevno se na razne načine ruši pravni poredak, a manifestuju se negativne pojave u pogledu vjerske i nacionalne mržnje. Imamo neozbiljnu vlast koja vodi računa samo o svom ataru i vrše političke, a i druge obmane - ukazuje Adžić.
<h2>Tek će se vidjeti štetne posljedice potpisivanja Temeljnog ugovora</h2>
Adžić se u emisiji dotakao i teme oko Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom.
- Kad je potpisivan i zaključan taj ugovor, Crnogorci nijesu pružili adekvatan otpor, a protesti su izostali. Otpora nije bilo ni kod relevantnih političkih subjekata. Bila je samo deklarativna osuda, a inače nikakav pritisak nije vršen kako se taj ugovor ne bi zaključio. Ali, to kao da je danas zaboravljeno. Rijetko ko to pominje - primjećuje Adžić.
Adžić smatra da Temeljni ugovor nanosi štetne posljedice za Crnu Goru.
- Mnogi su ga sa razlogom nazvali činom izdaje države Crne Gore, a tek će se vidjeti koliko je taj ugovor protiv fundamentalnih interesa ove zemlje - zaključio je Adžić.

Adžić: Crnoj Gori bi bilo mnogo lakše ako padne Vučićev režim, studenti ozbiljno uzdrmali vlast

Na crnogorskom finansijskom tržištu od sjutra će poslovati nova mikrokreditna finansijska institucija (MFI), Mikrokreditiranje, sa sjedištem u Podgorici, sa ponudom brzih, jednostavnih i transparentnih kreditnih proizvoda za građane i privredu. 
 
Kako je saopšteno iz MFI Mikrokreditiranje, kompaniju je osnovalo faktoring društvo Financial Solutions početkom godine, a na čelu se nalazi izvršna direktorica Vanja Stanišić. 
 
MFI Mikrokreditiranje će, kako se navodi, od početka poslovanja omogućavati građanima i preduzećima tri linije proizvoda - brze gotovinske kredite, kredite za kupovinu i adaptaciju nepokretnosti, i poslovne kredite za obrtna sredstva i investicije.&nbsp;
Iz MFI Mikrokreditiranje rekli su da su u najvećoj mjeri optimizovali procese i procedure, tako da je postignuta brzina i efikasnost. 
 
Rezultat je, kako se dodaje, značajno skraćenje roka odobrenja kredita, što je za neke kategorije i samo 24 sata. 
 
- Dostupna je i online aplikacija, kao i informativni kalkulator za obračun kredita na zvaničnoj internet stranici - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da MFI Mikrokreditiranje sa konkurentnom paletom proizvoda ulazi na tržište koje trenutno broji deset licenciranih MFI i na kom je prosječna efektivna kamatna stopa 21,66 odsto. 
 
Dodaje se da pored brzine i efikasnosti, MFI Mikrokreditiranje u narednom periodu planira razvoj sektorski specijalizovanih kredita, kao i finansiranje energetske efikasnosti u privredi i domaćinstvima. 
 
 - Naša misija je omogućiti pristup finansijama bez nepotrebnih prepreka, i povećati dostupnost finansiranja u što većoj mjeri, što širem krugu korisnika, kroz jednostavne i brze kredite, transparentne, bez skrivenih troškova ili nejasnih uslova - kazala je Stanišić. 
 
Poslovanje MFI Mikrokreditiranja se za sada odvija kroz prvu ekspozituru u Podgorici, u Ulici Baku 140.

Nova mikrokreditna finansijska institucija u Crnoj Gori

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: studentski-parlament