Godina za nama donijela je nastavak protesta studenata i građana u Srbiji koji su, kako je vrijeme proticalo, izgubili zamah, ali za takav razvoj događaja zaslužan je i veliki pritisak vlasti. Ili još preciznije, vlast je ušla u period koji bismo mogli nazvati kordon demokratijom, piše Dojče vele.&nbsp;
Pokazalo se da je vlast spremna da svaki politički sukob, građanski ili studentski protest, svako političko neslaganje ili kritiku, rješava slanjem enormne količine policije u punoj ratnoj opremi.
U mnogim slučajevima vlast je svoje otvoreno kršenje zakona takođe rješavala kordonima policije, i pri tome nije bilo bitno gdje se ona šalje: Skupštine lokalne samouprave, mirne proteste, fakultete, mjesta u kojima se održavaju izbori - čitava mašinerija sile i prisile ometala je normalan politički i društveni život tokom 2025. godine.&nbsp;
Ako se tome doda sada već otvorena saradnja policije i raznih „lojalističkih“ grupa sastavljenih od“ ljudi sumnjivih biografija i kriminalne prošlosti, postavilo se pitanje kako je moguće boriti se demokratskim sredstvima protiv nedemokratske vlasti.
Ta dilema postaje sve aktuelnija zbog toga što je pitanje vanrednih izbora sada glavni politički fokus pobunjenog društva.
<h2>Pritisak za raspisivanje izbora</h2>
Pretpostavlja se da će ti izbori uslijediti tokom 2026. ali bar za sada nema naznaka da će oni imati bar za nijansu bolje izborne uslove od dosadašnjih.
O tome svjedoče i lokalni izbori koje je Srbija imala tokom proteklih mjeseci obilježeni brojnim mahinacijama vlasti. Studentski aktivisti su u nedjelju 28. decembra 2025. prikupljali potpise podrške studentskoj listi i raspisivanju izbora.
Kako tim povodom za Dojče vele primjećuje politički analitičar Dragomir Anđelković, „dokle god ne postoji nekakva struktura koje se Vučić plaši, on se neće plašiti ni takvih poteza".&nbsp;
- Mora se u tom smislu definisati neko vođstvo, jer ne može da se ide u promjene dok neko vođstvo nije definisano. Ako bi studenti sada definisali neku grupu koja bi bila adresa za dalje nastupe i ponudili širi dogovor opoziciji i drugim društvenim pokretima, to bi dodatno ugrozilo režim koji se u međuvremenu u izvjesnoj mjeri konsolidovao - ocjenjuje Anđelković.
<h2>Pozitivni signali sa Zapada</h2>
Vlast kupuje vrijeme što se tiče izbora, ocjenjuje za Dojče vele spoljnopolitički komentator Boško Jakšić, "u očekivanju da će protesti oslabiti i da će se formacija nezadovoljnih na neki razbiti".&nbsp;
- S druge strane protivnici vlasti očekuju da će okupiti neke nove saveznike, i tu vidimo neke dobre signale iz Evropske unije koja sve jasnije i glasnije kritikuje Vučićev režim, ali i probleme za vlast sa Moskvom i Vašingtonom. Vlast pokazuje da nema namjeru da mijenja izborne uslove, ali je sada pitanje da li ima dovoljno resursa da kontroliše izbore kako je to bilo na pet lokalnih izbora tokom jeseni. Čini mi se da ih nema, i presudno će biti da li će pokušati da ih brutalno pokrade i da nakon toga uđemo u period napetosti dan nakon izbora - navodi Jakšić.
<h2>Grčevita borba za EXPO</h2>
Anđelković smatra da je Vučiću ključno da završi EXPO projekat, jer je to "krunska pljačka Srbije".
- Zavisno od unutrašnjeg i spoljnog pritiska on će procjenjivati kako da sebi kupi vrijeme do EXPO-a. Od toga zavisi da li ćemo imati izbore 2026. godine, ili će ih možda prebaciti i na 2027. godinu. Činjenica je da on izbore nepošteno organizuje, ali ako pritisak građana bude toliko veliki, možda raspiše izbore, ali uz neki pokušaj trulog kompromisa kako ne bi ugrozio ni EXPO, ni svoju vlast do kraja mandata - smatra Anđelković.
<h2>Pojačanje represije – tačka ključanja</h2>
Ako se ponovo osvrnemo na pravila kordon demokratije i za sada visok stepen lojalnosti policije aktuelnom režimu, bilo kakav nepovoljan rezultat izbora za Vučića bi ponovo mogao dovesti do poznatih scena. Kordoni policije ispred svake srpske opštine i jednostavno ignorisanje svih izbornih krađa, nepravilnosti i postizbornih prigovora.
Jakšić primjećuje da, „ako sada imamo tačku zagrijavanja srpske političke scene, onda bi takav scenario značio tačku ključanja".&nbsp;
- To bi značilo daleko represivnije ponašanje vlasti, što je vrlo diskutabilno, jer je riječ o rizičnoj igri čega je Vučić svjestan. Ali, imajući u vidu nespremnost za silazak sa vlasti i grčevitu borbu da se na njoj opstane, nije isključen i takav razvoj događaja. Ipak je to bumerang imajući na umu i spoljni pritisak o kojem sam govorio - kaže Jakšić.
<h2>Kako spriječiti bezakonje?</h2>
Anđelković ocjenjuje da su sada negdje između spin diktature i klasične diktature, gdje je represija sistema sve veća i aktivnija.&nbsp;
- Sada je na potezu tužilaštvo, koje bi moglo da pokrene postupke protiv onih koji krše zakone, uključujući i policiju, i to bi bacilo ozbiljan izazov u lice Vučiću. Ako krene dalje s kvazi-demokratijom i represijom, onda može da očekuje potpuno izopštavanje iz okvira demokratskih država. Ako ne krene, onda tužilaštvo svakim danom može da mu sužava vlast - navodi Anđelković.
<h2>Više kolona - recept za neuspjeh</h2>
Velika nepoznanica ostaje i broj kolona za izbore. Manji broj političkih stranaka je potpuno podržao buduću studentsku listu, a spekulisalo se da će ostatak demokratske opozicije ići u najmanje još dvije kolone, ili možda i tri. Pojedini analitičari smatraju da je više kolona recept za neuspjeh i da to ide samo na ruku vlasti.
Budući izbori svakako neće biti klasični izbori već referendum za ili protiv ove vlasti, ističe Jakšić, koji kaže da s jedne strane postoji monolit vlasti i pobijediti jedan takav blok značilo bi da, s druge strane, postoji jedan isti takav monolitan blok.&nbsp;
- Mislim da je najava opozicije o dvije ili tri kolone jako loša. Ukoliko opozicija ostane pri tome, to će za nju biti praktično egzistencijalni test - napominje Jakšić.
Lokalni izbori su pokazali da što je više kolona, to je veći prostor za manipulacije, skreće pažnju Anđelković:
- Aleksandru Vučiću najmanje odgovara crno-bijela slika, gdje bi nastupio jedan široki front s idejom da se, nakon pada vlasti, u nekom razumnom periodu organizuju novi izbori. To bi za Vučića bilo najgore. Svaka priča o kolonama je iznuđeno rješenje, koje je opet bolje rješenje od međusobnih svađa - kaže Anđelković.
<h2>Vučić precijenio sebe</h2>
Srpska javnost je vrlo pažljivo ispratila donošenje takozvanog američkog Zakona o zapadnom Balkanu, u kome se Srbija eksplicitno pominje. To je izazvalo čitavu lavinu pozitivnih očekivanja demokratske javnosti, koja sada čak najavljuje i hapšenje čelnika Srpske napredne stranke (SNS) i njenih saradnika početkom naredne godine. Koliko su opravdana tako velika očekivanja? &nbsp;
Jakšić vjeruje da je Vučić svakako sebe precijenio u tim globalnim igrama.
- Mislio je da može da mešetari čitavim svijetom i bude neki značajan globalni akter. Svojim greškama je zalupio vrata američke administracije. Oštrina kojom je formulisan taj američki zakon jasno daje do znanja da Amerika više ne računa na Vučića. U svakom slučaju Srbiji prijeti ili hibernacija u odnosima sa SAD, ili će se raditi na njegovom laganom uklanjanju. Mislim da je sam sebe satjerao u ćošak, a ova zemlja ne može da opstane bez spoljnopolitičkih saveznika - ističe Jakšić.&nbsp;
<h2>Mehanizam za ucjenjivanje Vučića?</h2>
Anđelković smatra da je to zakon koji je prenaduvan u javnosti, jer je on samo dopuna jednog drugog Zakona o nacionalnoj odbrani.
- Taj zakon u našem regionu kao ključnu stvar definiše zalaganje Amerike za priznanje Kosova, ulazak Kosova u NATO, i od Srbije se otvoreno traži priznanje Kosova. Priča o korupciji i demokratiji je nadgradnja. Skoro sam siguran da to neće ići ka Vučiću direktno, nego nekim ljudima oko njega, kako bi Amerika imala efikasnije mehanizme da ucjenjuje Vučića da završi priznanje Kosova. Da je korupcija (američkom predsjedniku Donaldu) Trampu toliko bitna, ne bi prije toga pokušavao uđe u projekat Generalštab gdje je korupcija ključna stvar - zaključuje Anđelković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Dojče vele: Srbija u 2026. godini - nastavak kordon demokratije?

Studenti u blokadi Univerziteta u Novom Sadu saopštili su da će u nedjelju 28. septembra, u 14 sati, izaći na ulice u okviru protesta pod nazivom "Nas je ipak više".
Kako se navodi, okupljanje će početi kod Željezničke stanice, odakle će povorka krenuti ka kružnom toku na Sentandrejskom putu, u novosadskom naselju Klisa, u znak podrške građanima okupljenim u zborovima.
Studenti su poručili da se odazivaju "pozivu zborova", te da će zajedno pokazati "ko predstavlja Novi Sad i ko se za njega bori već više od deset mjeseci".
Ocijenili su kao nedopustivo što, kako su naveli, pristalice Srpske napredne stranke "šetaju gradom i time izruguju bol i borbu za pravdu", uz ocjenu da su mnogobrojni funkcioneri te stranke "odgovorni za zločin i smrt 16 sugrađana". 
 
U saopštenju se podsjeća da se 1. oktobra navršava 11 mjeseci od pada nadstrešnice i najavljuje da će tog dana studenti u 19 sati organizovati komemorativnu šetnju od Kampusa do Željezničke stanice.
Studenti su dodali da pružaju podršku i protestnom okupljanju na Sajlovu, koje će sjutra biti održano u 14 sati kod sportskog terena, te da će dio njihovih kolega prisustvovati i tom skupu.
Protesti protiv blokada sjutra će se, prema najavi organizatora, održati na više od 200 lokacija u Srbiji, a jedna od njih je i Novi Sad.

1250x600

1084x550

Novosadski studenti najavili sjutra protest, tri sata prije skupa SNS-a

Spoljna obavještajna služba Rusije (SVR) optužila je Evropsku uniju (EU) i njene države članice da stoje iza antivladinih protesta u Srbiji.
- Nemiri u Srbiji, uz aktivno učešće mladih, u velikoj mjeri predstavljaju proizvod subverzivne djelatnosti EU i država članica tog saveza. Cilj evropskog liberalnog mejnstrima jeste da na vlast u ovoj najvećoj balkanskoj zemlji dovede poslušno rukovodstvo lojalno Briselu - navela je SVR u saopštenju.
SVR, agencija zadužena za aktivnosti van Rusije, u saopštenju ne pruža dokaze za svoje tvrdnje i optužbe na račun EU, prenosi Radio Slobodna Evropa.&nbsp;
Iz sjedišta Evropske komisije u Briselu nije bilo komentara na optužbe iz Moskve.
Iz EU je nedavno pozvano na zaustavljanje posljednjeg talasa nasilja u Srbiji, oličenog u sukobima policije i demonstranata, kao i međusobnim sukobima pristalica vlasti i opozicije, u više gradova Srbije.
&nbsp;Kao razlog zbog kog „scenario obojene revolucije ne daje očekivane rezultate“, SVR između ostalog navodi uticaj Srpske pravoslavne crkve u zemlji.
&nbsp;Ruska spoljna služba je sastavila i spisak nezavisnih medija u Srbiji, koje optužuje da se bave „ispiranjem mozga srpske omladine“, i bez navođenja izvora informacija navodi da su finansirani iz Brisela.
&nbsp;Među njima su navdeni FoNet, RAM, Vrijeme, Južne vijesti, Slobodna riječ, Bum 93 (Boom93), Podrinske, Frimidija (FreeMedia), SOinfo, FAR, Storiteler (Storyteller), kao i nevladina organizacija Link.
Terminom obojena revolucija, ruski zvaničnici označavaju pobune u bivšim sovjetskim republikama protiv autoritarnih režima.
Na protestima, koje predvode studenti, prije svega je tražena odgovornost vlasti za nesreću koja se dogodila 1. novembra prošle godine kada je u padu nadstrešnice željezničke stanice poginulo 16 ljudi.&nbsp;
&nbsp;Šest mjeseci po početku protesta demonstranti su formulisali i zahjtev za raspisivanjem vanrednih parlamentarnih izbora. Vlast odbija da raspiše izbore.

Ruska obavještajna služba optužila EU da stoji iza protesta u Srbiji

Režim u Srbiji je spreman da podstiče nacionalnu netrpeljivost, neke vrste međunarodnih incidenata da bi režim opstao &nbsp;na vlasti - ocijenio je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, novinar i analitičar Nedim Sejdinović.
Prebacivanje građanskih protesta, konkretno u Novom Pazaru na teren netrpeljivosti je, prema njegovim riječima, opasno, jer je Novi Pazar veoma osjetljivo područje u kome postoji teško nasljeđe iz novije istorije.
- Postoje kompleksni politički odnosi unutar bošnjačke zajednice, unutar bošnjačkih stranaka, kao i između odnosa Bošnjaka i Srba, tako da je to zaista igra sa vatrom i to može da proizvede velike posljedice - rekao je Sejdinović.
Podsjetio je da je režim u Srbiji početkom građanskog bunta plasirao narativ o vojvođanskom separatizmu, te su i tada pokušali da uključe neke druge nacionalne zajednice koje bi okarakterisali kao neprijatelje srpstva.
- Režim je čitavo ovo vrijeme ponavljao da iza ovih protesta stoje neprijatelji srpstva,to su ,,ustaše” i ,,balije”, da je glavni ideolog ovih protesta Aljbin Kurti i sve to, uključujući ovo u Novom Pazaru, govori o tome da je je ovaj režim spreman da podstiče nacionalnu mržnju, da podstiče čak i neke vrste međunacionalnih incidenata samo da bi opstao na vlasti - istakao je Sejdinović.
U strukturama vlasti u Srbiji, dodaje on, vlada sveopšta konfuzija, pa za nedavna hapšenja ljudi iz vrha vlasti niko tačno ne zna kakvu poruku nose.
- Vrlo je moguće da su ta hapšenja jedna vrsta pozorišne predstave u kojoj se građanima daju neke glave, neke žrtve, da bi se oni primirili, da bi povjerovali da ovdje funkcioniše nekakva pravna država i da istovremeno taj napad Tužilaštvo koje je pokrenulo čitavu tu akciju jeste pranje ruku Vučića od tih hapšenja. Međutim, izgleda da baš i nije stvar tako jasna i da izgleda da se strukture vlasti i unutar Tužilaštva i unutar cijelog pravosuđa opasno ljuljaju, tu postoje razni interesi koji se i prepliću i koji su međusobno u sukobu i da je ovo mnogo mnogo kompleksnija stvar i da je možda čak neki dio režima ovo što se desilo apsolutno &nbsp;nije očekivao, odgovore ćemo znati veoma brzo, ali postoji ozbiljan nivo nerazumijevanja na liniji Aleksandar Vučić - Zagorka Dolovac, a da pritom Zagorka Dolovac ima izuzetnu podršku zapadnih zemalja - naveo je Sejdinović.
Kaže da se konstantno hapse ljudi koji protestuju, jer je to način zastrašivanja ne bi li se na taj način suzbili protesti, ugušio bunt i poslala poruka o snazi režima.
- Ljudi koje uhapse vrlo brzo bivaju pušteni, protiv mnogih nije ni pokrenut postupak, tako da i to govori kako u pravosuđu ne sluša, kao što se donedavno slušao, predsjednik Vučić, koji bi - da može - primijenio i restriktivnije mjere. Činjenica je da se represija stalno pojačava, istovremeno i abolicija ljudi koji su nasilnici, recimo četvorice novosadskih nasilnika koji su palicama studentkinju i polomili joj vilicu, Vučić je njih abolirao i zapravo ih nazvao herojima, zapravo jeste igra na što veću i što žešću &nbsp;podjelu ovog društva i on želi sistemom ,,zavadi pa vladaj” da podijeli društvo iznutra , da podijeli društvo po nacionalnim šavovima, a da možda, ako bude bilo potrebno, pokuša da proizvede krizu u regionu kako bi skrenuo pažnju sa unutrašnjih nemira - naglasio je Sejdinović.
Najjača snaga režima u Beogradu, smatra on, krije se u zarobljenim medijima koji su upregnuti u sistem naprednjačke vlasti.
Dodaje i da je SPS političko krilo organizovanog kriminala, a ni tu stvari ne stoje dobro zato što, ističe on, ljudi iz kriminalnog miljea nemaju ideologije, pa će Vučića ostaviti na prvoj raskrsnici.
- To je ono što on ima definitivno u rukama i što veoma skupo plaća, govorimo o novcu. Sa druge strane, u svim drugim sistemima postoje problemi. U pravosuđu i to nije stvar spekulacije, jer se gomila tužilaca i sudija već javno usprotivila partijskoj uzurpaciji pravosuđa. U policiji, jer mi novinari znamo kako stoje stvari u policiji iz prostog razloga što odande cure neprestano informacije. On ne može više da bude siguran ni u svoje koalicione partnere. SPS pokušava tu da eskivira, stranke nacionalnih manjina su se našle u vrlo neugodnoj poziciji. Oni su u koaliciji sa Vučićem, a kako objasniti svojim glasačima da sarađuju sa strankom koja je sve više ultranacionalistička i to više ne krije - rekao je Sejdinović.
Smatra da Vučićev režim nema moć da destabilizuje Crnu Goru, jer se raspada naočigled građana Srbije.
- Trebalo bi isto biti oprezan, zato što ranjena zvijer zna da bude opasna. Ja dugo vremena pratim situaciju i u regionu. U Crnoj Gori razumijem svu kompleksnost tamošnje političke situacije i u BiH mi je jasno da postoji snažan upliv Srbije, pogotovu neke društvene, intelektualne elite i tajnih službi, ako su sposobne da se time bave, pošto su poprilično trule. Sa druge strane, treba biti oprezan sa time, jer se nekad za unutrašnje političke prilike može koristiti ta teza o spoljnim pritiscima i neprijateljima zarad nekih unutrašnjih prilika, treba tu uvijek pažljivo vagati…Nije iznenađujuća izjava da neće uhapsiti Milorada Dodika, jer treba imati u vidu da njihovi odnosi nijesu samo prijateljski, da su oni i poslovni, da od dolaska Vučića na vlast tu postoje ozbiljne tenzije i različiti interesi, tako da će biti interesantno posmatrati razvoj te čitave priče. Ja vjerujem da bi se Vučić najradije odrekao Dodika, ali to iz unutrašnjih političkih prilika ne može da učini - zaključio je Sejdinović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D55zFyXn2NJo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sejdinović: Režim u Srbiji nema moć da destabilizuje region, jer se raspada pred našim očima

Vlast u Crnoj Gori zavisi od uspjeha protesta u Srbiji i studenstke buduće liste na izborima jer vlast koju imate sada je desničarska, nacionalistička i instalirana iz Srbije i ta vlast neće pasti dok mi ne srušimo režim Aleksandra Vučića u Srbiji. Kada dođe do smjene Vučića tada će moći da se promijeni vlast u Crnoj Gori - poručio je u razgovoru za Portal ETV advokat i potpredsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Aleksandar Olenik.
On smatra da jedinstveni front koji je protiv Vučića u jedinstvenoj listi je nešto što može da mobiliše sve građane u Srbiji i može da dovede do smjene vlasti. Studenti mogu sve, ali ne mogu sami. Olenik ukazuje da ukoliko podrže studente kao u Kosijeriću i Zaječaru pobjeda je sigurna.
<h2>SNAGA JEDINSTVENOG FRONTA</h2>
Upravo su lokalni izboru u Zaječaru i Kosijeriću pokazali kolika je snaga jedinstvenog fronta - studenata i opozicije, čak opozicija, prema njegovim riječima, ne mora ni da se navodi posebno.
- Uprkos angažovanju ogromnog policijskog aparata, kriminalaca, ogromnog novca, u prvim preliminarnim izborima razlika je 51 glas što znači ako se jedno mjesto biračko obori i ako se ponovi glasanje moguće je čak i da formalno opozicija pobijedi u Kosijeriću. Sada znamo metod i način da se organizujemo za parlamentarne izbore koje tražimo, ali istovremeno i Vučić takođe na ovaj način čita ove rezultate i sada će još više pokušati da odloži odnosno ne raspiše vanredne parlamentarne izbore - kazao je Olenik.
On je u razgovoru naveo i da je Liga socijaldemokrata Vojvodine imala svoje mobilne ekipe tokom izbornog dana u Kosijeriću i Zaječaru i iz prve ruke znaju načine na koje su pokušali ali i djelimično uspjeli da pokradu ove izbore. Olenik je ukazao da je bilo manipulacija biračkim spiskovima, da su dovozili ljude da glasaju ali ne samo to - &nbsp;dva mjeseca pred izbore aktivisti SNS sa kriminalcima su kupovali glasove u Kosijeriću i Zaječaru.
<h2>NOVA DIMENZIJA</h2>
- Ovo je pokazalo koliko nam fali pravosuđe odnosno u ovom slučaju Tužilaštvu koje će efikasno da spriječi ovakve stvari ali i pored toga mi još uvijek nemamo zvanične podatke jer ti rezultati koje imamo nijesu zvanični, tek slijede prigovori i žalbe. S obzirom na to da je razlika mala, ne bih se iznenadio da rezultati budu u našu korist, odnosno opozicije. Ono što je bitno za ove nepravilnosti je da mi znamo da prvo moramo da pobijedimo Vučića sa većom razlikom na izborima, a onda da tu izbornu volju branimo na ulici i ta odbrana izbornih rezultata je ono što sad živimo i vidimo u Kosijeriću i Zaječaru - kazao je Olenik.
Izbori u Kosijeriću i Zaječaru, prema njegovim riječima, imaju jednu novu dimenziju – psihološku pred parlamentarne izbore koje opozicija zajedno sa studentima traži. I to je taj psihološki efekat – kako su organizovali i prošli na ovim izborima što ukazuje da tako mogu i na republičkom nivou i to je poruka koju svi pokušavaju da pošalju svojim biračima.
Olenik je istakao da ne može da se sakrije da dobra organizacija i podrška opozicije, građana, aktivista studentskoj listi može ravnopravno da utiče u izbornom nadmetanju sa mašinerijom vlasti, policijom, kriminalcima, kupovinom glasova i prosto je vidljivo, kako kaže, da sada imaju metod, mehanizam način kako i na republičkom nivou mogu da se suprotstave Vučićevom režimu.
Na pitanje kako komentariše poziv Vučića na dijalog, prema riječima Olenika, teško je voditi dijalog „kada vam je vilica polomljena“.
<h2>VUČIĆEVA OSVETA</h2>
- Poziv za dijalog najbolje govori o vrsti propagande. Svim radikalima, populistima i desničarima su najveći protivnici ne političke stranke jer neke od njih korumpiraju, privode, zatvaraju, nego slobodnomisleći obrazovani ljudi a to je Univerzitet. Vučić je ušao u sukob sa Univeritetom, profesorima, studentima mnogo prije pobune zbog pada nadstrešnice u Novom Sadu. Vučić će iako je pri kraju vlasti pokušati &nbsp;da dok još uvijek ima poluge moći da se obračuna sa Univerzitetom. Dok pričam uhapšeno je više profesora i asistenata u Novom Sadu i to mora nazvati Vučićevom osvetom - kazao je Olenik.
Prema njegovom mišljenju, Vučić smatra da je dovoljno glasova kupio i pokrao u Kosijeriću i u Zaječaru i da može da krene u osvetu.
Olenik smatra da je predsjednik Srbije osokoljen ozbiljnim uspjehom u kupovini i prekrajanju glasova u ta dva grada i njegova procjena je da se sad treba obračunati sa slobodnomislećim ljudima, Univerzitetom, profesorima i studentima.
- Najbitnije je da sada izađemo i pokažemo solidarnost i zajedništvo, jer ako mu prođu hapšenja studenta i profesora u Novom Sadu sljedeći smo mi i sve će pojedinačno da nas hapsi. On sada čeka i gleda kakva će da bude naša reakcija, koliko ćemo snažno i odlučno da reagujemo u zaštiti uhapšenih profesora. Ako procijeni da je taj otpor slab, bojim se da smo svi mi sljedeći u redu za hapšenje i hapsiće nas jednog po jednog. Zato pozivam sve da izađemo na ulice i pokažemo koliko nas je i da ne postoji ta policija, niti vojska koja može da nas spriječi ukoliko smo solidarni - kazao je Olenik.

Marija Žižić

Olenik: Kad dođe do smjene Vučića moći će da se promijeni i vlast u Crnoj Gori

Studenti u blokadi Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu pozvali su građane da u petak, 28. marta, organizuju zborove u svojim mjestima širom Srbije, navodeći da oni ne treba da predstavljaju kratkotrajno rješenje, već vid učestalog pritiska na političke predstavnike građana.
- Zborove ne smijemo shvatiti kao trenutan izlazak iz krize u kojoj se nalazimo, već kao vid učestalog pritiska koji bi narod vršio na ljude koji ga nastoje predstaviti, time preuzimajući Ustavom zagarantovan suverenitet svakog od nas - navodi se u saopštenju na Instagram stranici studenata u blokadi Filozofskog fakulteta.
Studenti, kako su dodali, zborove ne smatraju kratkotrajnim odgovorom na sadašnje probleme, već zavještajem njihove višemjesečne borbe i načinom na koji će se osigurati da se ponovo ne nađu u situaciji poput ove.
- Zato vas pozivamo da dana 28. marta organizujete zborove u svom mjestu, uviđajući ključni značaj koji bi ovaj korak imao i da poručite Srbiji šta smatrate da je rješenje krize u kojoj se nalazimo. Jedino odgovorno i politički legitimno rješenje je ono u čijem smo stvaranju svi učestvovali - piše u saopštenju.
Naveli su da svaka društvena grupa ima pravo i treba da odlučuje i aktivno učestvuje u politici svoje zajednice i države.
- Svjesni smo da nas je predstavnička demokratija mnogo puta razočarala, kako zbog korupcije i zloupotrebe položaja koje omogućava, tako i zato što nje zaista prenosila naš glas. Umjesto da se uzdamo u bolje, iskrenije i pravednije predstavnike, posrednike naših glasova, možemo sami da se oglasimo. Upravo to omogućeno je zborovima, koji su zakonski prepoznati, a predstavljaju način na koji svako može da iskaže svoje mišljenje - dodaje se.
Prema njihovoj ocjeni, dugo se smatralo da neposredna demokratija otežava proces donošenja odluka, da nije efektivna i efikasna, ali da su njihovi plenumi „uspjeli da dokažu suprotno“.
- Direktna demokratija je jedini način na koji niko nije zanemaren u diskusiji i zaključivanju, koji omogućava potpunu transparentnost i garantuje da donešene odluke zaista odgovaraju narodu - dodaje se u objavi na Instagramu.

Studenti pozvali na zborove širom Srbije u petak: Poručite šta smatrate da je rješenje krize

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u škripcu, ocijenio je briselski portal Politiko, postavljajući pitanje da li će biti u stanju da se izmigolji, i dajući neke detalje sa ogromnog protestnog skupa u Beogradu od 15. marta, uključujući zvučni udar koji je pocijepao gustu masu demonstranata, a za koji se spekuliše da je izveden "zvučnim topom".
Politiko piše da su u Srbiji u toku najvidljiviji i najrasprostranjeniji protesti u modernoj istoriji Srbije, podstaknuti padom nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu koji je 1. novembra usmrtio 15 ljudi, a posle koje se, napominje portal, „svako osjetio kao da je mogao biti ispod te nadstrešnice“.
Portal napominje da su studenti na čelu protestnog pokreta i da je njihova sposobnost da protestuju svakodnevno, za razliku od drugih, takođe gnevnih građana, pomogla da se protesti održe, kao i da su fizički spremni studenti raširili glas o protestu na sve strane svojim marševima od grada do grada – dospjevši tako i do najzabačenijih krajeva Srbije.
To je bio ključni faktor u rastu protesta, ocjenjuje Politiko, ukazujući da je time zaobiđen narativ pod kontrolom vlade a koji nameću nacionalne TV stanice i „viruletno provučićevi tabloidi i dnevni listovi“. Politiko ukazuje i da su svi provladini mediji „ispočetka potpuno ignorisali proteste“.
Talas protesta „eksalirao je u subotu kada je najmanje 100.000 ljudi preplavilo Beograd, došavši tamo iz svih krajeva zemlje da zatraži od vlade da se ozbiljnije pozabavi korupcijom“, piše Politiko, podsjećajući da su prije toga vlada i parlament na čelu sa Srpskom naprednom strankom „pokušali da kombinuju nipodaštavanje značaja protesta sa činjenjem ustupaka“, ali da „ništa od toga nije usporilo njihov zamah, i da su mnogi vladini lojalisti počeli da se priklanjaju protestnom pokretu“.
Zbog svega toga je „toliko mnogo ljudi osjetilo portebu da dođe u Beograd prošle subote“, ocjenjuje Politiko.
Portal upoređuje zvaničnu policijsku procjenu da je na protestu u glavnom gradu Srbije bilo 107.000 ljudi sa drugim izvorima koji govore o oko 300.000 učesnika, i ocjenjuje da je preciznije prebrojavanje teško „jer su ljudi ispunili glavne bulevare, sporedne ulice i prostore ispred glavnih institucija i stambenih zgrada“, to jest da je stari metod broja glava po kvadratnom kilometru ovdje nepouzdan.
- Ali svako ko je tamo bio mogao bi da vam kaže da su ljudi bili zbijeni jedni uz druge, rame uz rame, gotovo tri sata, zbog čega je kretanje kroz dva kilometara dug potez najstrožeg centra Beograda bilo gotovo nemoguće. Masa je nosila slogane, pjevala protestne pjesme, a neki od kreativnijih studenata napravili su od kartona lutke političara čija su usta nabijena novčanicama - piše Politiko.
Zatim ovaj portal pominje da je tokom 15-minutnog odavanja počasti žrtvama pada nadstrešnice, negdje oko sedam sati uveče, masu demonstranata u Kralja Milana „pocijepao iznenadni šuštav zvuk koji je rasturao bubne opne“, i da se masa „rasturila na sve strane“ i da su „mnogi ljudi pali jedni preko drugih i povrijedili se“.
Lokalni mediji, piše Politiko, spekulišu da se „radilo o zvučnom topu, kontroverznom uređaju za kontrolu masa takođe poznatom kao dalekometno akustičnio sredstvo ili LRAD, koje emituje visokofrekventne zvuke sposobne da nanesu bol, izazovu dezorijentisanost i dugotrajna oštećenja sluha“.
Odmah potom Vučić je porekao upotrebu LRAD-a i rekao da se radi o antidron puški ili nekom elektronskom oruđu koje onesposobljava dronove time što im ometa GPS sistem i radio signale, prinuđujući ih ili da slete ili da ostanu bez kontrole, piše briselski portal, ukazujući da je „hitna istraga u toku“.
Politiko postavlja pitanje da li nabujali protestni pokret u Srbiji može da obori Vučića, i ocjenjuje da je to – još na dugom štapu.
Isto tako, pokazuje da su Vučićeva razna nastojanja da ublaži pritisak na vlast imala tek ograničenog uspjeha, uključujući primoravanje tri ministra, gradonačelnika Novog Sada pa čak i premijera Miloša Vučevića da daju ostavke, kao i objavljivanje dokumenata u vezi sa planovima rekonstrukcije željezničke stanice u Novom Sadu.
Ljudi nisu impresionirani time što Vučić primorava svoje najbliže saradnike da daju ostavke, jer ako ništa drugo, predsjednik pokazuje da su ljudi oko njega pa i njegovi najbliži saradnici – potrošna roba, dokle god on ostaje glavni, piše Politiko i dodaje da ni objavljivanje dokumentacije nije uvjerilo narod da se slični previdi neće desiti ponovo, iako je to objavljivanje jedan od glavnih zahtjeva protesta.
Politiko sugeriše da Vučiću ne pomaže ni pozivanje na „obojenu revoluciju“, pošto za istom tom retorikom posežu „Viktor Orban, Vladimir Putin, Robert Fico i drugi nedemokratski orijentisani lideri“.
Portal podsjeća da je Vučić danas izjavio na Instagramu da „neće dozvoliti da se u Srbiji dogodi kopija Majdana“, i da on uporno tvrdi – a posljednji put u intervjuu sa Donaldom Trampom Mlađim prošle sedmice u Beogradu – da međunarodne fondacije pa čak i strane vlade finansiraju proteste u Srbiji, čime se „nada da će obeshrabriti ljude da učestvuju u njima“.
Do sada, taj pristup imao je vrlo malo uspjeha, jer protesti samo rastu, piše Politiko.
Portal se osvrće i na stav Evropske unije prema onom što se dešava u Srbiji i naglašava da je danas najavljen sastanak Vučića sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon Der Lajen gdje će „ovo pitanje (protesta) vjerovatno doći na red“.
Međutim, ukazuje Politiko, demonstranti nisu naročito zagrijani za vijesti o nekakvoj podršci EU za proteste, a i komesarka za proširenje Marta Kos je svoja štura saopštenja uglavnom skoncentrisala na – osudu nasilja protiv demonstranata.
Politiko naglašava da zastava Evropske unije uopšte nema na protestima, jer narod u Srbiji gleda na Vučića kao „čovjeka Brisela u Beogradu koji izigrava posvećenost evropskim vrijednostima kad dolazi u Brisel ili kad u njegovu zemlju u posjetu dolaze figure poput Fon Der Lajen – sve dok ga oni ne kritikuju previše oštro“.
Politiko kao negativno po imidž EU naročito ističe njenu „podršku za kontroverzni litijumski rudnik u Srbiji – duboko nepopularan potez (Brisela) – kao sredstvo da se Uniji obezbijede stabilne isporuke minerala neophodnog za tržišno nadmetanje sa Kinom u proizvodnji električnih vozila“.
To je „gotovo zacementiralo gledište (u Srbiji) da je Brisel neprijatelj, i da evropskih zastava ne treba da bude na ulicama“, zaključuje Politiko.
Ovaj portal ukazuje i na izuzetnu važnost toga što je teniska legenda Novak Đoković „nekoliko puta u posljednjih nekoliko mjeseci izrazio podršku protestima“.
To „znači mnogo ljudima i zemlji koja se ugleda na možda najpoznatijeg Srbina na svijetu, naročito uzimajući u obzir to što se on uglavnom klonio davanja političkih komentara u vezi sa Srbijom i povremeno se slikao sa Vučićem“, i taj Đokovićev potez „ukazuje na slabljene podrške (Vučiću) čak i među najzagriženijim pristalicama“, ocjenjuje Politiko.

Politiko: Vučić u škripcu, ali njegov pad je – još na dugom štapu

Studentski protesti su najveličanstveniji karneval što ga je Srbija ikada vidjela, a Pionirski park mjesto okupljanja "zločinofila", kazao je srpski književnik i političar Vuk Drašković u "Drugačijoj radio vezi" Antene M.
Komentarišući tenzije uoči subotnjeg protesta u Beogradu i najave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koje razvikuje njegova propagandna mašinerija, da studenti spremaju izazivanje nereda na koje će vlast odgovoriti primjenom sile, Drašković kaže da će desetine hiljada ljudi doći uz studente na protest.&nbsp;
- Niko od njih ni ne pomišlja na neko nasilje, niti će ga započeti. Isključivo nasilje i zlo priprema režim! Priprema vlast - naveo je Drašković.
Drašković se nada da će ogroman broj građana zastrašiti autore toga scenarija i da će odustati "od onoga što rade već 12 godina".
<h2>Milošević je bio časniji</h2>
- Za vrijeme Slobodana Miloševića imali smo časniju borbu. To govorim ja, najveća žrtva Miloševićevog režima. Nas su napadali 'udbaši' i policajci. Danas imamo situaciju da mafijaši, 'kapuljaši', kriminalci...prebijaju ljude, a policija i UDBA to posmatra i onda hapsi prebijene. To je nešto najnečasnije što se u tim obračunima događalo - rekao je Drašković.
On procjenjuje da 15. mart nije dan konačne odluke, već samo priprema za nju. Očekuje kao suštinski važan momenat da se u subotu čuje "peti zahtjev".
- Najavljeno 'sviranje kraja' utakmice (a to nije nikakva utakmica nego biti ili ne biti za Srbiju) neće biti obavljeno 15. marta uveče. Bilo nasilja ili ne... Pobuna se nastavlja! Ja bih volio da se 15. marta čuje peti zahtjev, po meni neizbježan i ključni: hitno formiranje prelazne i na godinu dana oročene vlade - istakao je Drašković.
Ta vlada treba "da pusti iz zatvora" zaključane institucije i medije i pripremi teren za prve slobodne višestranačke izbore u Srbiji. "Ovi karnevali su nešto najveličanstvenije što se desilo Srbiji", kaže Drašković ali ističe da je sada trenutak za političku artikulaciju ključnog zahtjeva - "ili će karnevali propasti".&nbsp;
Dodaje da bi, uprkos porukama da ni po cijenu života neće prihvatiti prelaznu vladu, Vučić morao da prihvati taj zahtjev i da je njegova implementacija moguća kroz lex specialis.
<h2>Vučić abolira JSO i prijeti ponavljanjem zločina</h2>
Drašković je posebnu pažnju posvetio pojavljivanju veterana zloglasne Legijine JSO u Pionirskom parku, sa tzv. studentima "koji hoće da uče".&nbsp;
Poruku koju Vučić šalje tim potezom, prvi veliki lider srpske opozicije razumije na sljedeći način.
- Te ljude pozvati da budu odbrana od omladine Srbije, od pobunjenih studenata, od pobunjenoga naroda, to znači rehabilitovati sve zločine koje su oni počinili. Još strašnije, to znači prijetnju, spremnost da se zločini počinjeni rukama tih i njima podobnih ljudi - ponove - kazao je Drašković.
Pionirski park je, kako kaže Drašković, postao okupljalište "zločinofila", ljudi koji obožavaju Putina i koji slave njegove zločine nad Ukrajinom, ali i Trampa, u kojem vide čovjeka koji će svojom politikom uništiti Ameriku, Rusiji širom otvoriti vrata Balkana.
<h2>Rusiji je strašno stalo da plane Balkan</h2>
Odgovarajući na pitanje o mogućim posljedicama usvajanja zakona i nacrta novog Ustava Republike Srpske, kojima se taj entitet BiH definiše kao suverena država s pravom da se udruži sa nekom drugom "ili grupom" država, Drašković kaže da se nada da neće biti onako kako žele oni čija je namjera da se zapali Balkan.&nbsp;
- A oni su u Moskvi. Zabrinjavajuća je tvrda podrška sa hvalospjevima koja je stigla u Banja Luku. u situaciji kada se rješava biti ili ne biti oko ruske agresije na Ukrajinu, tog užasnog zločina nad Ukrajinom, Rusiji icrpljenoj i ekonomski iznurenoj tim ratom, poniženoj jer je postala kolonija Kine, strašno je stalo do toga da plane Balkan - naglasio je Drašković.
Vuk Drašković napominje da u svijetu ne postoji izraz "afrikanizacija", ali da postoji "balkanizacija" kao izraz istorijskog iskustva da, kad na Balkanu potekne krv, onda se dešavaju najstrašnije stvari koje ljudski um može da zamisli.
- Njima je stalo do toga da plane Republika Srpska, da izbije rat u Bosni, da se uvuče Srbija, da se prelije na Crnu Goru, Makedoniju i Kosovo. I to je to - naveo je on.
Na drugoj strani, kaže sagovornik Antene M, imamo reakcije "bezube, brbljive Evrope" ali i "jasne poruke Amerike" da se ponašanje Milorada Dodika ne može trpjeti i da treba braniti opstanak BiH. Uprkos svemu što je tramp uradio od dolaska u Bijelu kuću, ovakve poruke Vašingtona ne smatra iznenađujućim.
- Ne može Tramp ni da poželi, a kamo li da to ostvari, da uništi sve ono što je Amerika bila prije Trampa. Ne može da baci pod noge ni Vašingtona, ni Džefersona, ni Linkolna... niti činjenicu da je Dejtonskim sporazumom, sklopljenimk u Americi, određeno da mir u Bosni, ako bude ugrožen, brani 20 hiljada američkih vojnika - kazao je Drašković.
<h2>Da su DPS i PES formirali Vladu, CG bi već bila u EU</h2>
Dotakao se i prilika u Crnoj Gori.&nbsp;
- Ja vjerujem da svi oni koji su krenuli da sruše Crnu Goru, bez obzira na to kako se zovu, da je naprave srezom Srbije, da će polomiti zube o nju - naveo je Drašković.
Smatra da je, usljed pravog geostrateškog haosa što ga je izazvao Donald Tramp u prethodna manje od dva mjeseca, završen period u kojem je Crna Gora mogla "brzim vozom" do Brisela, odnosno do članstva u EU. U novonastalim okolnostima Evropi, po takvim analizama, jednostavno ne treba rizik od novog Orbana ili Fica. Na pitanje da li je to i iz njegove vizure tako, odgovara potvrdno.
- Mislim da je Crna Gora već mogla da uđe u EU, samo da se postupilo onako kako je, po mom mišljenju, moralo da se postupi. Poslije onih izbora na kojima su DPS i PES imali ubjedljivu većinu, da su formirali vladu bilo bi u interesu EU da primi Crnu Goru. Čak i prije nego su planirali - zaključio je Drašković.

Drašković: Nasilje i zlo u subotu priprema isključivo srpska vlast, Rusiji je strašno stalo da plane Balkan

Veliki broj studenata i građana koji ih podržavaju okupio se danas u Vršcu na protestnom skupu pod nazivom „Iz Banata iz inata“, prenose srspki mediji. 
 
Studenti, koji traže odgovornost za nesreću u Novom Sadu će, kako su najavili, duže od pet sati blokirati jednu od najprometnijih saobraćajnica u tom gradu na sjeveroistoku Srbije. 
 
U Vršac su dan ranije stigli i studenti iz Zrenjanina koji su pješačili oko 100 kilometara, a priključiće im se i šetači iz Bele Crkve, Alibunara i biciklisti iz Pančeva kod Beograda. 
 
Šetnji su se, kako prenosi Radio Slobodna Evropa, pridružili i poljoprivrednici na traktorima, biciklisti i članovi inicijative “Trčim za studente”. 
 
Učesnici će tokom protesta odati poštu stradalima u padu nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu, a završetak blokade saobraćajnice najavljen je za 18 sati. 
 
Neformalna grupa studenata niškog Univerziteta organizuje danas protestnu šetnju ka Niškoj Banji na jugu Srbije. 
 
Oni će po dolasku odati poštu stradalima u Novom Sadu i pročitati zahtjeve uoči protesta u Nišu koji su najavili za 1. mart. 
 
Kolona demonstranata iz Bačke Palanke na sjeverozapadu Srbije krenula je pješice do Bača, na put dug 22 kilometra, a protestna šetnja nosi naziv “Pumpaj do Bača: dvije opštine, jedna poruka”. 
 
Protestna šetnja se organizuje sa ciljem povezivanja dvije opštine. 
 
I u Požegi na zapadu Srbije se danas organizuje skup podrške studentima, a protestu će se priključiti i demonstranti iz obližnjih gradova. 
 
Najavljena je blokada glavne petlje koja povezuje Beograd i planinu Zlatibor. 
 
Predsjednik Vlade Srbije u ostavci Miloš Vučević rekao je danas da je dijalog “jedini ljekoviti put” za rješenje političke situacije i da se nada da će “razum prevladati među studentima i profesorima”. 
 
- Nama je prijeko potreban razgovor sa studentima. Ostavljam po strani sadašnju opoziciju koja želi da iskoristi nesreću (u Novom Sadu) da mimo volje građana dođe na vlast- xxxxxxxxxxxxxxrekao je Vučević. 
 
On je naveo da su u igri dvije opcije - vanredni izbori ili formiranje nove vlade, napominjući da se zalaže za novu vladu, ali da u svakom slučaju neće biti prelazne vlade, što traži opozicija.

''Iz Banata iz inata'': Veliki skup studenata u Vršcu

Treba i finansijski i ljudski biti uz našu đecu, čuvati im leđa kad zlotvori sa vlasti krenu na njih i fizički, jer oni su na sve spremni - poručio je crnogorski iseljenik Milovan Gojović na društvenoj mreži Fejsbuk.
On je pozvao dijasporu da stane uz studente i proteste koje organizuje neformalna studentski grupa "Kamo śutra".&nbsp;
- Draga braćo i sestre iz dijaspore, naša domovina Crna Gora nalazi se već dugo u jednom teškom političkom, ekonomskom i društvenom stanju. Vrhunac beznađa u kojem naše društvo već skoro 5 godina grca su tragedije na Cetinju - napisao je, pored ostalog, Gojović.
Podsjetimo je da je u dva masovna ubistva u Prijestonici ubijeno 23 ljudi, među kojima četvero đece.
- Odgovornost zbog potpuno urušenog bezbjednosnog sektora niko ne preuzima, posebno ne oni koji se nalaze na čelu tog sektora. Pokazuju da im životi naše djece i građana ne znače ništa, već da su im važne samo fotelje i da su zbog pozicija spremni da gaze i preko mrtvih. Pored fotelja, istini za volju, važni su im i crnomantijaši koji su na čelu SPC. Gadosti, primitivizam i ogavnosti izrečene nakon tragedije na Cetinju od njih i njihovih pristaša neću ni pominjati, njima na čast i obraz - napisao je Gojović.
Upozorio je i na činjenicu da vlast i čelnici sektora bezbjednosti studente brutalno etiketiraju, nazivaju ih kriminalcima, članovima kriminalnoj klanova i crtaju mete.&nbsp;
- Može li jadnije od toga pa iako je od Demokrata. Smetaju njima studenti jer će sjutra njihove diplome biti regularno stečene za razliku od čelnika Demokrata koji su ih stekli trgovinom na fakultetima po Leposavićima, Megatrendu i ko zna još kuda. Kao kerberi nasrću prejedeni popeka i nalokani skupocjenih pjenušaca po mondenskim skijalištima od novca svih građana - naglasio je on.
Sve to, poručio je, obavezuje da se studenti podrže i da im se pomogne na svaki mogući način, kako bi od Crne Gore napravili slobodno, bezbjedno i prosperitetno društvo.

Kaćuša Krsmanović

Gojović poziva dijasporu da podrži studentske proteste

Potpredsjednik DPS-a i predsjednik skupštinskog Odbora za antikorupciju Jevto Eraković upozorio je da Crna Gora rizikuje ozbiljnu blokadu evropskog puta ukoliko ne pokaže mjerljive rezultate u procesuiranju visoke korupcije. U intervjuu za<a href="https://www.standard.co.me/politika/erakovic-za-standard-bez-presuda-za-visoku-korupciju-nema-zatvaranja-poglavlja-eu-nece-tolerisati-selektivnu-pravdu-tuzilastva"> Standard </a>Eraković je poručio da je selektivnost tužilaštva i politički pritisak na pravosuđe najveća prepreka stvarnoj borbi protiv korupcije.
Eraković ističe da bez depolitizacije institucija i snažnijeg parlamentarnog nadzora nema suštinskog napretka, te da će Evropska unija jasno staviti do znanja da formalne reforme nijesu dovoljne bez konkretnih optužnica i presuda u predmetima visoke korupcije.
Koje su trenutno najveće prepreke u borbi protiv korupcije u Crnoj Gori i koliko su one povezane sa političkom voljom institucija?
Eraković: Jedna od glavnih prepreka u borbi protiv korupcije je selektivni pristup tuzilastva kada je u pitanju procesuiranje predmeta visoke korupcije. Tužioci po pravilu djeluju na način da su istrage i optužnice podložne političkom uticaju, gdje su neki slučajevi jasniji od drugih, a u kojima su uključene politički moćne osobe ili njihovi osjetljivi interesi, slučajevi se odlažu godinama ili uopste ne dođu do faze optužnice. Selektivni pristup bio je predmet brojnih izvještaja, a cak je i Evropska komisija više puta pozvala na profesionalnije i nepristrasnije procesuiranje.
S druge strane, pravosuđe je pod stalnim pritiskom, kako političkim, tako i javnim. U takvoj atmosferi, sudije često donose odluke i presude koje nisu vođene toliko zakonom, koliko nekakvim kompromisom između zakonsko dopuštenog i onoga što očekuju aktuelni vlastodršci. To potkopava samu sustinu vladavine prava i potpuno obeshrabruje poštenog profesionalca u sistemu borbe protiv korupcije. Da bi situacija bila još komplikovanija, Odbor za antikorupciju Skupstine Crne Gore, kao glavni mehanizam parlamentarnog nadzora, potpuno je isključen iz procesa donošenja odluka i praćenja politike kontrole korupcije; nema stvarnu nadležnost niti mogućnost uticaja na kontrolu važnih odluka.
Kako ocjenjujete dosadašnji učinak Odbora za antikorupciju u ispunjavanju obaveza koje proizilaze iz poglavlja 23 i 24?
Eraković: Nažalost, mora se reći da je Odbor za antikorupciju imao i ima ograničen uticaj, ali ne zbog nedostatka inicijativa, već zbog sustinske marginalizacije njegovog rada. Odbor je isključen iz Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, ne ucestvuje u pripremi ili evaluaciji ključnog antikorupcijskog zakonodavstva i strategija. Evropska komisija kontinuirano kritikuje ovu praksunajcesce kroz odsutnost parlamentarnih kontrolnih mehanizama, te upozorava da to stvara prostor za manju kontrolu izvršne vlasti i tužilastva , što znacajno smanjuje povjerenje javnosti u institucije. Sve dok Odbor za antikorupciju ostane u poziciji koja ga drži u tehničkoj ulozi bez uticaja, ne možemo očekivati strukturni napredak.
Da li postoje konkretni rokovi i mjerljivi rezultati koje Crna Gora mora ostvariti kako bi se pregovori sa EU ubrzali?
Eraković: Za Crnu Goru, rokovi i pokazatelji napretka postavljeni su na jasan način kroz pregovore za poglavlja 23 i 24. Međutim, Evropska komisija sve više ukazuje na nezadovoljstvo, ne samo s tempom, već i s kvalitetom postignutih rezultata. Ključni nedostatak je to što mjerljivi ishodi, poput optužnica i presuda za visoku korupciju, većinom nedostaju. Ono što se događa je da se otvara veliki broj istraga niske složenosti, dok se visoko složene, u kojima se očekuje gonjenje visokih državnih funkcionera, potpuno izbjegavaju. Takva selektivnost samo jača hipotezu o političkom uplivu u pravosuđe, a odsutnost nadzora Odbora za antikorupciju ostavlja prostor za zloupotrebu i simulaciju reformi. Bez ispunjavanja ovih bitnih pokazatelja, pregovori s EU-om mogli bi se usporiti a to ,nadam se, nije cilj.
Koliko su institucije sistema zaista nezavisne i da li EU ima mehanizme da reaguje?
Eraković: Crnogorski zakoni, u svom nominalnom obliku, garantuju nezavisnost institucija, ali u praksi je to nešto sasvim drugo. Selektivnost tužilastva, kao i pritisak koji se vrši na pravosuđe, ukazuju na ozbiljnu politizaciju procesa. Sudije koji bi trebali da imaju potpunu autonomiju u svom odlučivanju podvrgavaju raznim vrstama direktnog i zindorektnog pritiska, što se odražava na kvalitet njihovih odluka i povjerenje građana u njih. Godinama Evropska komisija upozorava da je ova situacija neodrživa i da se pravosuđe treba reformisati i depolitizovati u praksi.
S druge strane, EU ima čitav arsenal mehanizama na raspolaganju kako bi usporila i zaustavila pregovore – od zamrzavanja otvaranja novih poglavlja, do traženja dodatnih izvjestaja, i tako dalje – što sve šalje političku poruku Crnoj Gori da nema napretka bez rezultata. EU posebno naglašava da bez mjerljivog napretka u visokim korupcijama, među nosiocima vlasti ili velikim istragama javnih nabavki, neće biti zatvaranja ključnih poglavlja.
Šta je ključni korak koji Crna Gora mora preduzeti u narednih godinu dana?
Eraković: Najvažniji korak koji Crna Gora može preduzeti u sljedećoj godini je depolitizacija pravosudnog sistema i stvarno jačanje parlamentarnog nadzora nad procesima borbe protiv korupcije. To znači da Odbor za antikorupciju mora dobiti mjesto u svim relevantnim tijelima, uključujući Nacionalni savjet, uz ovlascenje da nadzire, predlaže i nadgleda sprovodjenje mjera i zakonodavstva protiv korupcije. Bez intenzivnog nadzora, javnost gubi povjerenje da se borba protiv korupcije sprovodi iskreno i nepristrasno, a ne možemo uvjeriti strane investitore i evropske partnere da je Crna Gora spremna preći iz faze formalne usklađenosti u fazu suštinskih, pravih promjena. U suprotnom, riskiramo da budemo uhvaćeni u zamku političke volje i selektivne pravde.

Eraković: Bez presuda za visoku korupciju nema zatvaranja poglavlja, EU neće tolerisati selektivnu pravdu tužilaštva

Za više od 1.400 dana rata u Ukrajini dvije ličnosti ostale su ključne – predsjednici Volodimir Zelenski i Vladimir Putin. Odluke koje su donosili, stilovi upravljanja i njihov položaj na međunarodnoj sceni u velikoj mjeri oblikovali su sukob koji danas navršava četiri godine i ulazi u petu.
Rat koji traje četiri pune godine, duže nego što je trajao sukob između nacističke Njemačke i Sovjetskog Saveza, koji se u Rusiji naziva Veliki otadžbinski rat, promijenio je ne samo dvije države, već i njihove lidere. Sky News je objavio analizu o tome u kojem pravcu su se razvijale ove dvije političke figure.
<h2>Volodimir Zelenski</h2>
Predsjednik Ukrajine u protekle četiri godine prošao je kroz jednu od najdramatičnijih transformacija među savremenim liderima. Od relativno neiskusnog predsjednika postao je simbol otpora i prkosa.
Iako je njegov uspon od glumca i komičara do predsjednika bio iznenađujući, Zelenski se brzo prilagodio ulozi državnika, makar kada je riječ o javnom nastupu.
Fotografije ukrajinskog predsjednika prije rata, kada je nosio odijela i bio uredno obrijan, danas djeluju gotovo dječački u poređenju sa „očvrsnulim“ ratnim liderom iz 2026. godine.
Zelenski je tokom posljednje četiri godine rijetko viđan u nečemu drugom osim u vojnoj odjeći, što je izazvalo negodovanje Donalda Trampa prilikom njegovog boravka u Bijeloj kući prošle godine.
<h2>Zelenski kod kuće</h2>
Ruska invazija 24. februara 2022. godine doprinijela je rastu podrške i povjerenja u Zelenskog, jer su se građani Ukrajine okupili oko njega kao lidera.
Njegova odluka da ostane u Kijevu i vodi državu iz glavnog grada, uprkos ponuđenoj evakuaciji, postala je simbol otpora.
„Borba je ovdje. Potrebna mi je municija, a ne prevoz“, navodno je rekao američkim zvaničnicima dok su se ruske snage približavale Kijevu.
Od tada je postao ključni faktor ujedinjenja, redovno se obraćajući građanima putem video-poruka i posjećujući vojnike na liniji fronta.
Međutim, produženi rat, ekonomski problemi, zamor stanovništva i političke kontroverze, uključujući i visoku korupciju u pojedinim sektorima, uticali su na postepeni pad njegovog rejtinga, iako ga i dalje podržava većina građana.
<h2>Zelenski u inostranstvu</h2>
Od 2022. godine njegov međunarodni status značajno je porastao. Postao je lice diplomatskih napora za obezbjeđivanje pomoći Ukrajini, obraćajući se parlamentima i liderima širom svijeta.
Rat je predstavio kao dio šire borbe između demokratije i autokratije, pozicionirajući Ukrajinu kao branioca evropskih i zapadnih vrijednosti.
Tokom četiri godine uspio je da obezbijedi finansijsku i vojnu podršku, te da očuva odnose sa ključnim saveznicima, uključujući i Sjedinjene Američke Države, uprkos tenzijama nakon susreta u Bijeloj kući.
U Evropi se, međutim, i dalje postavlja pitanje njegove sposobnosti da se izbori sa korupcijom. U Rusiji je njegova reputacija izrazito negativna, dok je u većem dijelu svijeta uglavnom pozitivna.
<h2>Zelenski kao čovjek</h2>
Rat je uticao i na njegov lični život. Porodica je na početku sukoba evakuisana na tajnu lokaciju.
Prema riječima prve dame Olene Zelenske, predsjednik danas više cijeni jednostavne stvari, poput porodične komunikacije.
„Poslati mu fotografiju sina ili ispričati šta je ćerka rekla, sada sve to na njega utiče vrlo emotivno“, kazala je ona 2023. godine.
<h2>Najveći gubici od Drugog svjetskog rata</h2>
Prema podacima objavljenim na sajtu EU, Rusija je do sada imala oko 1,2 miliona žrtava (poginulih, ranjenih i nestalih). Procjenjuje se da je od 2022. godine izgubila 325 hiljada ljudi, što predstavlja najveći gubitak jedne države od Drugog svjetskog rata.
Analize pokazuju da su ruski gubici veći od ukrajinskih u odnosu 2,5:1.
BBC je potvrdio imena blizu 160.000 poginulih ruskih boraca.
Zelenski je početkom februara saopštio da je poginulo 55.000 ukrajinskih vojnika, dok je 70.000 ljudi, uključujući vojnike i civile, nestalo.
Od početka rata uništeno je 29 ruskih ratnih brodova i 360 borbenih aviona.
Evropska unija usvojila je 19 paketa sankcija protiv Rusije, a pomoć Ukrajini iznosila je 194,9 milijardi eura, od čega je skoro 70 milijardi vojna pomoć.
<h2>Vladimir Putin</h2>
Iako se u Moskvi očekivalo da Ukrajina kapitulira za nekoliko dana, rat je produžen na četiri godine i ulazi u petu.
Međunarodni položaj Vladimira Putina znatno je pogoršan i stekao je reputaciju izolovanog lidera.
<h2>Putin kod kuće</h2>
Zvanično, njegova popularnost ostaje visoka, održavana državnom propagandom, represijom nad protivnicima i mobilizacijom.
Od početka invazije rejting mu je naglo porastao, a patriotizam ojačao.
Međutim, sankcije, mobilizacija i rast cijena utiču na svakodnevni život građana, iako zvanični podaci govore o otpornosti ruske ekonomije.
Opozicija je kriminalizovana, nezavisni mediji su ugašeni ili podvrgnuti strogim zakonima, a kritika rata može dovesti do zatvorske kazne.
<h2>Putin u inostranstvu</h2>
Van Rusije njegova reputacija je značajno oslabila. Invazija je dovela do političke izolacije i prekida odnosa sa brojnim zapadnim državama.
Kremlj je odgovorio jačanjem veza sa saveznicima poput Sjeverne Koreje i Kine.
Odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama doživjeli su promjene nakon povratka Donalda Trampa, uključujući telefonske razgovore i susret na Aljasci.
<h2>Putin kao čovjek</h2>
Tokom konferencije za medije krajem 2024. godine, Putin je rekao da ga je rat promijenio, da se manje šali i gotovo više ne smije.
Istakao je da njegova sreća neće biti potpuna dok se svi ruski vojnici ne vrate kući.
Od početka rata rjeđe se pojavljuje u javnosti, manje putuje i ima manje spontanih susreta sa građanima nego ranije.

Kako su četiri godine rata promijenile Putina i Zelenskog

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp održaće danas prvi govor o stanju nacije u svom drugom mandatu. Prioriteti administracije republikanskog predsjednika u velikoj mjeri su usmjereni na ekonomiju, imigraciju, kriminal, energiju i nacionalnu bezbjednost.
Tramp je proteklu godinu proveo hvaleći se svojim postignućima i ismijavajući učinak svog prethodnika, bivšeg predsjednika Džo Bajden. Međutim, dobar dio tih tvrdnji zasniva se na netačnim i obmanjujućim navodima, od kojih se mnogi vrlo vjerovatno mogu očekivati i u obraćanju naciji, prenosi Klix.
Donosimo pregled nekih od netačnih i obmanjujućih izjava koje je Tramp iznosio na nedavnim javnim nastupima.
Tramp često govori da su Sjedinjene Američke Države sada „najvrelija zemlja bilo gdje u svijetu“ nakon godina kao „mrtva zemlja“. Ipak, američka ekonomija nikako nije bila „mrtva“ kada se Trump prošle godine vratio u Bijelu kuću. U drugom mandatu uglavnom bilježi solidne rezultate – nakon što je imala klimav početak.
Tokom 2024. godine, posljednje godine Bajdenovog predsjedničkog mandata, američki bruto domaći proizvod porastao je za 2,8 odsto, prilagođeno za inflaciju, brže nego u bilo kojoj bogatoj zemlji na svijetu osim Španije. BDP je takođe bilježio zdrav rast od 2021. do 2023. godine.
BDP se smanjio prvi put nakon tri godine u prvom kvartalu 2025. Rast se potom oporavio u drugoj polovini godine, ali je ponovo usporio u četvrtom kvartalu. Godišnji rast BDP-a u 2025. iznosio je 2,2 odsto.
Ključni pokazatelj inflacije u januaru je pao na gotovo petogodišnji minimum. Ipak, prema pokazatelju koji preferiraju Federalne rezerve, inflacija je i dalje povišena, jer cijene roba poput namještaja, odjeće i namirnica rastu.
Kompanije su takođe snažno usporile zapošljavanje. Poslodavci su u 2025. otvorili svega 181.000 novih radnih mjesta, što je najmanje, izvan perioda recesije, još od 2002. godine. Ekonomisti za to okrivljuju niz faktora: neizvjesnost izazvana carinama i vještačkom inteligencijom vjerovatno je navela brojne firme da odgode zapošljavanje, a mnoge su nakon pandemije zapošljavale izuzetno agresivno i sada su odlučile da privremeno odustanu od otvaranja novih pozicija.
Američko berzansko tržište bilo je uspješno prošle godine, ali je ipak zaostalo za mnogim stranim berzama. Referentni indeks S&amp;P 500 porastao je 17 odsto, što je solidan rast, ali ispod skoka od 71 odsto u Južnoj Koreji, 29 odsto u Hong Kongu, 26 odsto u Japanu, 22 odsto u Njemačkoj i 21 odsto u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Trump je više puta tvrdio da su SAD osigurale i do 18 biliona dolara investicija, ali nije ponudio dokaze za tako visok iznos. Čini se da je ta brojka preuveličana, vrlo spekulativna ili oboje.
Veb-stranica Bijele kuće navodi znatno manji iznos, 9,6 biliona dolara, a čini se da su u tu cifru uračunate i pojedine investicione obaveze preuzete za vrijeme Bidenove administracije.
Studija objavljena u januaru dovela je u pitanje hoće li se više od 5 biliona dolara investicionih obaveza koje su prošle godine najavili mnogi od najvećih američkih trgovinskih partnera uopšte realizovati i na koji način bi taj novac bio potrošen ako se investicije zaista ostvare.
Ključni segment Trampove agende jeste ograničavanje ilegalne imigracije, iako predsjednik često poseže za netačnim navodima kako bi potkrijepio svoje argumente.
Na primjer, Tramp je više puta tvrdio da je priliv imigranata doveo do masovnog porasta kriminala. Iako statistike Federal Bureau of Investigation ne razdvajaju krivična djela po imigracionom statusu počinioca, ne postoje dokazi o skoku kriminala koji bi se mogao pripisati migrantima, ni duž američko-meksičke granice ni u gradovima s najvećim prilivom migranata, poput New Yorka. Studije su pokazale da ljudi koji žive u SAD-u bez regulisanog statusa imaju manju vjerovatnoću da budu uhapšeni zbog nasilnih, narkotičkih i imovinskih krivičnih djela nego Amerikanci rođeni u SAD-u.
Predsjednik takođe često pominje više od 300.000 navodno nestale djece migranata. Time pogrešno predstavlja nalaze izvještaja Kancelarije inspektora generalnog Ministarstva domovinske bezbjednosti iz avgusta 2024. U tom izvještaju se kritikuje agencija za imigraciju i carinu (ICE) zbog toga što nije dosljedno pratila „lokaciju i status maloljetnih migranata bez pratnje“ nakon što budu pušteni iz federalnog starateljstva.
Trump u kontinuitetu hvali ugalj kao idealan izvor energije, nazivajući ga „predivni, čisti ugalj“. Proizvodnja uglja danas jeste čišća nego što je bila istorijski, ali to ne znači da je ugalj čist energent.
Emisije ugljen-dioksida, gasa koji zagrijava planetu, iz industrije uglja smanjile su se u proteklih 30 godina, prema podacima Američke administracije za energetske informacije. Ipak, istraživanja pod okriljem Ujedinjene nacije pokazuju da se globalna proizvodnja uglja i dalje mora naglo smanjivati kako bi se efikasno odgovorilo na klimatske promjene.
Pored ugljen-dioksida, sagorijevanje uglja oslobađa i sumpor-dioksid i okside azota, koji doprinose kiselim kišama, smogu i respiratornim oboljenjima, navodi ista agencija.
Predsjednik redovno omalovažava i energiju vjetra, tvrdeći da je skupa i da vjetroturbine ubijaju ptice.
Međutim, vjetroelektrane na kopnu jedan su od najjeftinijih izvora proizvodnje električne energije. Prema julskim procjenama Administracije za energetske informacije, očekuje se da će nove vjetrofarme proizvoditi struju po cijeni od oko 30 dolara po megavatsatu.
Vjetroturbine, kao i svaka infrastruktura, mogu predstavljati rizik za ptice. Ipak, Nacionalno udruženje Audubon, koje se bavi zaštitom ptica, smatra da se ti rizici mogu upravljanjem ublažiti, dok klimatske promjene predstavljaju daleko veću prijetnju.
Uoči izbora za Kongres 2026. godine, Trump je počeo da ponavlja tvrdnju da je on pobjednik predsjedničkih izbora 2020. godine.
Ta tvrdnja je otvorena laž koja je više puta demantovana – izbori 2020. nijesu pokradeni.
Bidenova pobjeda potvrđena je ponovnim prebrojavanjima, revizijama i dodatnim provjerama u ključnim saveznim državama u kojima je Tramp osporavao svoj poraz 2020. godine. On i njegovi saveznici izgubili su desetine sudskih sporova vezanih za izbore, a i njegov tadašnji ministar pravde kazao je da nije bilo široko rasprostranjene izborne prevare koja bi mogla promijeniti rezultat.
Biden je osvojio 306 elektorskih glasova naspram 232 za Trumpa. Ujedno je dobio više od sedam miliona glasova više od Trampa u ukupnom broju izašlih birača.
Tramp se takođe hvali da je njegova pobjeda 2024. bila „ubjedljiva“. Međutim, njegova razlika u odnosu na protivničku kandidatkinju nije bila onoliko velika koliko je predstavlja.
Osvojio je 312 elektorskih glasova naspram 226, uključujući svih sedam ključnih „swing“ država, prema podacima Federalne izborne komisije. Ipak, razlika u broju glasova birača bila je znatno manja: Tramp je osvojio 49,8 odsto glasova, odnosno 77.302.580 glasova, dok je demokratska kandidatkinja Kamala Harris dobila 75.017.613 glasova, odnosno 48,32 odsto.
Tramp sebi pripisuje zasluge za značajan pad nasilnog kriminala tokom 2025. godine, tvrdeći da je stopa ubistava u SAD-u pala na najniži nivo u posljednjih 125 godina. Ta tvrdnja je, ipak, djelimično obmanjujuća. Kriminal je već nekoliko godina bio u padu.
Studija objavljena u januaru od strane Nezavisnog vijeća za krivičnu pravdu, koje je prikupilo podatke o ubistvima iz 35 američkih gradova, pokazala je pad stope ubistava za 21 odsto u periodu od 2024. do 2025. godine.
U izvještaju se navodi da postoji velika vjerovatnoća da će, kada Federal Bureau of Investigation kasnije ove godine objavi sveobuhvatne podatke za jurisdikcije svih veličina, ukupna stopa ubistava u SAD-u u 2025. pasti na oko 4,0 na 100.000 stanovnika. To bi bila najniža stopa ikada zabilježena u podacima organa za sprovođenje zakona ili javnog zdravstva još od 1900. godine.
Izvještaji FBI-ja za 2023. i 2024. godinu već bilježe značajno smanjenje nasilnog kriminala.
Kriminal je snažno porastao tokom pandemije koronavirusa, pri čemu je broj ubistava u 2020. skočio za gotovo 30 odsto u odnosu na prethodnu godinu, što je bio najveći jednogodišnji rast otkako FBI vodi evidencije. Međutim, nasilni kriminal se oko 2022. vratio blizu nivoa prije pandemije, kada je predsjednik bio Biden.
Porast nasilnog kriminala tokom pandemije izbjegavao je jednostavna objašnjenja, a stručnjaci slično navode da ni istorijski pad nasilja prošle godine nema jasno objašnjenje, uprkos tome što su izabrani zvaničnici na svim nivoima – i demokratskim i republikanskim – žurili da sebi pripišu zasluge.
Jedan od Trampovih najčešćih motiva u govoru jeste tvrdnja da je „riješio“ osam ratova, statistika koja je u velikoj mjeri preuveličana. Iako je pomagao u posredovanju u odnosima između pojedinih država, njegov uticaj nije tako jasan kao što tvrdi.
Sukobi koje Tramp ubraja među one koje je navodno riješio jesu oni između Izraela i Hamasa, Izraela i Irana, Egipta i Etiopije, Indije i Pakistana, Srbije i Kosova, Ruande i Demokratske Republike Kongo, Armenije i Azerbejdžana, te Kambodže i Tajlanda.

Tramp će danas održati prvi govor o stanju nacije

Grupa mještana Botuna i Zete okupila se jutros u blizini kapije gradilišta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, protestujući protiv njegove izgradnje, dok je na terenu pojačano prisustvo policije koja građanima preporučuje alternativne pravce kretanja.
Kako pišu Vijesti, mještani su zaustavili nekoliko vozila, a policija sugeriše građanima da ne koriste dionicu mjesnog puta pored postrojenja. Prema nezvaničnim informacijama, saobraćaj nije zvanično obustavljen, već se vozačima nudi alternativni pravac, dok kroz Botun mogu proći na sopstvenu odgovornost.
Mještani koji protestuju propuštaju autobuse.
Mještanin zetskog naselja Srpska, Bojan Terzić, kazao je da su u prethodnom periodu pokušali da se institucionalnim putem, kroz prijave nadležnim inspekcijama, izbore za svoja prava.
On tvrdi da se na lokaciji ponovo otkopava otpad koji je, kako navodi, tokom rada Kombinata aluminijuma bio zakopan, te da je riječ o kancerogenim anodama.
Terzić je naveo da je cilj blokade sprječavanje dolaska radnika na gradilište.
– I danas će donosioci odluka dobiti prijave u vezi sa ovim otpadom. Odustati nećemo – poručio je Terzić, naglašavajući da je „ovo naša teritorija – teritorija Opštine Zeta“.
On je dodao da očekuju ostavku gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića.
Terzić je kazao i da mještani Botuna i Zete imaju podršku predsjednika Opštine Zeta Mihaila Asanovića, kao i lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića.

Tag: studentski-protesti