Studenti u blokadi Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu pozvali su građane da u petak, 28. marta, organizuju zborove u svojim mjestima širom Srbije, navodeći da oni ne treba da predstavljaju kratkotrajno rješenje, već vid učestalog pritiska na političke predstavnike građana.
- Zborove ne smijemo shvatiti kao trenutan izlazak iz krize u kojoj se nalazimo, već kao vid učestalog pritiska koji bi narod vršio na ljude koji ga nastoje predstaviti, time preuzimajući Ustavom zagarantovan suverenitet svakog od nas - navodi se u saopštenju na Instagram stranici studenata u blokadi Filozofskog fakulteta.
Studenti, kako su dodali, zborove ne smatraju kratkotrajnim odgovorom na sadašnje probleme, već zavještajem njihove višemjesečne borbe i načinom na koji će se osigurati da se ponovo ne nađu u situaciji poput ove.
- Zato vas pozivamo da dana 28. marta organizujete zborove u svom mjestu, uviđajući ključni značaj koji bi ovaj korak imao i da poručite Srbiji šta smatrate da je rješenje krize u kojoj se nalazimo. Jedino odgovorno i politički legitimno rješenje je ono u čijem smo stvaranju svi učestvovali - piše u saopštenju.
Naveli su da svaka društvena grupa ima pravo i treba da odlučuje i aktivno učestvuje u politici svoje zajednice i države.
- Svjesni smo da nas je predstavnička demokratija mnogo puta razočarala, kako zbog korupcije i zloupotrebe položaja koje omogućava, tako i zato što nje zaista prenosila naš glas. Umjesto da se uzdamo u bolje, iskrenije i pravednije predstavnike, posrednike naših glasova, možemo sami da se oglasimo. Upravo to omogućeno je zborovima, koji su zakonski prepoznati, a predstavljaju način na koji svako može da iskaže svoje mišljenje - dodaje se.
Prema njihovoj ocjeni, dugo se smatralo da neposredna demokratija otežava proces donošenja odluka, da nije efektivna i efikasna, ali da su njihovi plenumi „uspjeli da dokažu suprotno“.
- Direktna demokratija je jedini način na koji niko nije zanemaren u diskusiji i zaključivanju, koji omogućava potpunu transparentnost i garantuje da donešene odluke zaista odgovaraju narodu - dodaje se u objavi na Instagramu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Studenti pozvali na zborove širom Srbije u petak: Poručite šta smatrate da je rješenje krize

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u škripcu, ocijenio je briselski portal Politiko, postavljajući pitanje da li će biti u stanju da se izmigolji, i dajući neke detalje sa ogromnog protestnog skupa u Beogradu od 15. marta, uključujući zvučni udar koji je pocijepao gustu masu demonstranata, a za koji se spekuliše da je izveden "zvučnim topom".
Politiko piše da su u Srbiji u toku najvidljiviji i najrasprostranjeniji protesti u modernoj istoriji Srbije, podstaknuti padom nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu koji je 1. novembra usmrtio 15 ljudi, a posle koje se, napominje portal, „svako osjetio kao da je mogao biti ispod te nadstrešnice“.
Portal napominje da su studenti na čelu protestnog pokreta i da je njihova sposobnost da protestuju svakodnevno, za razliku od drugih, takođe gnevnih građana, pomogla da se protesti održe, kao i da su fizički spremni studenti raširili glas o protestu na sve strane svojim marševima od grada do grada – dospjevši tako i do najzabačenijih krajeva Srbije.
To je bio ključni faktor u rastu protesta, ocjenjuje Politiko, ukazujući da je time zaobiđen narativ pod kontrolom vlade a koji nameću nacionalne TV stanice i „viruletno provučićevi tabloidi i dnevni listovi“. Politiko ukazuje i da su svi provladini mediji „ispočetka potpuno ignorisali proteste“.
Talas protesta „eksalirao je u subotu kada je najmanje 100.000 ljudi preplavilo Beograd, došavši tamo iz svih krajeva zemlje da zatraži od vlade da se ozbiljnije pozabavi korupcijom“, piše Politiko, podsjećajući da su prije toga vlada i parlament na čelu sa Srpskom naprednom strankom „pokušali da kombinuju nipodaštavanje značaja protesta sa činjenjem ustupaka“, ali da „ništa od toga nije usporilo njihov zamah, i da su mnogi vladini lojalisti počeli da se priklanjaju protestnom pokretu“.
Zbog svega toga je „toliko mnogo ljudi osjetilo portebu da dođe u Beograd prošle subote“, ocjenjuje Politiko.
Portal upoređuje zvaničnu policijsku procjenu da je na protestu u glavnom gradu Srbije bilo 107.000 ljudi sa drugim izvorima koji govore o oko 300.000 učesnika, i ocjenjuje da je preciznije prebrojavanje teško „jer su ljudi ispunili glavne bulevare, sporedne ulice i prostore ispred glavnih institucija i stambenih zgrada“, to jest da je stari metod broja glava po kvadratnom kilometru ovdje nepouzdan.
- Ali svako ko je tamo bio mogao bi da vam kaže da su ljudi bili zbijeni jedni uz druge, rame uz rame, gotovo tri sata, zbog čega je kretanje kroz dva kilometara dug potez najstrožeg centra Beograda bilo gotovo nemoguće. Masa je nosila slogane, pjevala protestne pjesme, a neki od kreativnijih studenata napravili su od kartona lutke političara čija su usta nabijena novčanicama - piše Politiko.
Zatim ovaj portal pominje da je tokom 15-minutnog odavanja počasti žrtvama pada nadstrešnice, negdje oko sedam sati uveče, masu demonstranata u Kralja Milana „pocijepao iznenadni šuštav zvuk koji je rasturao bubne opne“, i da se masa „rasturila na sve strane“ i da su „mnogi ljudi pali jedni preko drugih i povrijedili se“.
Lokalni mediji, piše Politiko, spekulišu da se „radilo o zvučnom topu, kontroverznom uređaju za kontrolu masa takođe poznatom kao dalekometno akustičnio sredstvo ili LRAD, koje emituje visokofrekventne zvuke sposobne da nanesu bol, izazovu dezorijentisanost i dugotrajna oštećenja sluha“.
Odmah potom Vučić je porekao upotrebu LRAD-a i rekao da se radi o antidron puški ili nekom elektronskom oruđu koje onesposobljava dronove time što im ometa GPS sistem i radio signale, prinuđujući ih ili da slete ili da ostanu bez kontrole, piše briselski portal, ukazujući da je „hitna istraga u toku“.
Politiko postavlja pitanje da li nabujali protestni pokret u Srbiji može da obori Vučića, i ocjenjuje da je to – još na dugom štapu.
Isto tako, pokazuje da su Vučićeva razna nastojanja da ublaži pritisak na vlast imala tek ograničenog uspjeha, uključujući primoravanje tri ministra, gradonačelnika Novog Sada pa čak i premijera Miloša Vučevića da daju ostavke, kao i objavljivanje dokumenata u vezi sa planovima rekonstrukcije željezničke stanice u Novom Sadu.
Ljudi nisu impresionirani time što Vučić primorava svoje najbliže saradnike da daju ostavke, jer ako ništa drugo, predsjednik pokazuje da su ljudi oko njega pa i njegovi najbliži saradnici – potrošna roba, dokle god on ostaje glavni, piše Politiko i dodaje da ni objavljivanje dokumentacije nije uvjerilo narod da se slični previdi neće desiti ponovo, iako je to objavljivanje jedan od glavnih zahtjeva protesta.
Politiko sugeriše da Vučiću ne pomaže ni pozivanje na „obojenu revoluciju“, pošto za istom tom retorikom posežu „Viktor Orban, Vladimir Putin, Robert Fico i drugi nedemokratski orijentisani lideri“.
Portal podsjeća da je Vučić danas izjavio na Instagramu da „neće dozvoliti da se u Srbiji dogodi kopija Majdana“, i da on uporno tvrdi – a posljednji put u intervjuu sa Donaldom Trampom Mlađim prošle sedmice u Beogradu – da međunarodne fondacije pa čak i strane vlade finansiraju proteste u Srbiji, čime se „nada da će obeshrabriti ljude da učestvuju u njima“.
Do sada, taj pristup imao je vrlo malo uspjeha, jer protesti samo rastu, piše Politiko.
Portal se osvrće i na stav Evropske unije prema onom što se dešava u Srbiji i naglašava da je danas najavljen sastanak Vučića sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon Der Lajen gdje će „ovo pitanje (protesta) vjerovatno doći na red“.
Međutim, ukazuje Politiko, demonstranti nisu naročito zagrijani za vijesti o nekakvoj podršci EU za proteste, a i komesarka za proširenje Marta Kos je svoja štura saopštenja uglavnom skoncentrisala na – osudu nasilja protiv demonstranata.
Politiko naglašava da zastava Evropske unije uopšte nema na protestima, jer narod u Srbiji gleda na Vučića kao „čovjeka Brisela u Beogradu koji izigrava posvećenost evropskim vrijednostima kad dolazi u Brisel ili kad u njegovu zemlju u posjetu dolaze figure poput Fon Der Lajen – sve dok ga oni ne kritikuju previše oštro“.
Politiko kao negativno po imidž EU naročito ističe njenu „podršku za kontroverzni litijumski rudnik u Srbiji – duboko nepopularan potez (Brisela) – kao sredstvo da se Uniji obezbijede stabilne isporuke minerala neophodnog za tržišno nadmetanje sa Kinom u proizvodnji električnih vozila“.
To je „gotovo zacementiralo gledište (u Srbiji) da je Brisel neprijatelj, i da evropskih zastava ne treba da bude na ulicama“, zaključuje Politiko.
Ovaj portal ukazuje i na izuzetnu važnost toga što je teniska legenda Novak Đoković „nekoliko puta u posljednjih nekoliko mjeseci izrazio podršku protestima“.
To „znači mnogo ljudima i zemlji koja se ugleda na možda najpoznatijeg Srbina na svijetu, naročito uzimajući u obzir to što se on uglavnom klonio davanja političkih komentara u vezi sa Srbijom i povremeno se slikao sa Vučićem“, i taj Đokovićev potez „ukazuje na slabljene podrške (Vučiću) čak i među najzagriženijim pristalicama“, ocjenjuje Politiko.

500x500

1250x600

1084x550

Politiko: Vučić u škripcu, ali njegov pad je – još na dugom štapu

Studentski protesti su najveličanstveniji karneval što ga je Srbija ikada vidjela, a Pionirski park mjesto okupljanja "zločinofila", kazao je srpski književnik i političar Vuk Drašković u "Drugačijoj radio vezi" Antene M.
Komentarišući tenzije uoči subotnjeg protesta u Beogradu i najave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koje razvikuje njegova propagandna mašinerija, da studenti spremaju izazivanje nereda na koje će vlast odgovoriti primjenom sile, Drašković kaže da će desetine hiljada ljudi doći uz studente na protest.&nbsp;
- Niko od njih ni ne pomišlja na neko nasilje, niti će ga započeti. Isključivo nasilje i zlo priprema režim! Priprema vlast - naveo je Drašković.
Drašković se nada da će ogroman broj građana zastrašiti autore toga scenarija i da će odustati "od onoga što rade već 12 godina".
<h2>Milošević je bio časniji</h2>
- Za vrijeme Slobodana Miloševića imali smo časniju borbu. To govorim ja, najveća žrtva Miloševićevog režima. Nas su napadali 'udbaši' i policajci. Danas imamo situaciju da mafijaši, 'kapuljaši', kriminalci...prebijaju ljude, a policija i UDBA to posmatra i onda hapsi prebijene. To je nešto najnečasnije što se u tim obračunima događalo - rekao je Drašković.
On procjenjuje da 15. mart nije dan konačne odluke, već samo priprema za nju. Očekuje kao suštinski važan momenat da se u subotu čuje "peti zahtjev".
- Najavljeno 'sviranje kraja' utakmice (a to nije nikakva utakmica nego biti ili ne biti za Srbiju) neće biti obavljeno 15. marta uveče. Bilo nasilja ili ne... Pobuna se nastavlja! Ja bih volio da se 15. marta čuje peti zahtjev, po meni neizbježan i ključni: hitno formiranje prelazne i na godinu dana oročene vlade - istakao je Drašković.
Ta vlada treba "da pusti iz zatvora" zaključane institucije i medije i pripremi teren za prve slobodne višestranačke izbore u Srbiji. "Ovi karnevali su nešto najveličanstvenije što se desilo Srbiji", kaže Drašković ali ističe da je sada trenutak za političku artikulaciju ključnog zahtjeva - "ili će karnevali propasti".&nbsp;
Dodaje da bi, uprkos porukama da ni po cijenu života neće prihvatiti prelaznu vladu, Vučić morao da prihvati taj zahtjev i da je njegova implementacija moguća kroz lex specialis.
<h2>Vučić abolira JSO i prijeti ponavljanjem zločina</h2>
Drašković je posebnu pažnju posvetio pojavljivanju veterana zloglasne Legijine JSO u Pionirskom parku, sa tzv. studentima "koji hoće da uče".&nbsp;
Poruku koju Vučić šalje tim potezom, prvi veliki lider srpske opozicije razumije na sljedeći način.
- Te ljude pozvati da budu odbrana od omladine Srbije, od pobunjenih studenata, od pobunjenoga naroda, to znači rehabilitovati sve zločine koje su oni počinili. Još strašnije, to znači prijetnju, spremnost da se zločini počinjeni rukama tih i njima podobnih ljudi - ponove - kazao je Drašković.
Pionirski park je, kako kaže Drašković, postao okupljalište "zločinofila", ljudi koji obožavaju Putina i koji slave njegove zločine nad Ukrajinom, ali i Trampa, u kojem vide čovjeka koji će svojom politikom uništiti Ameriku, Rusiji širom otvoriti vrata Balkana.
<h2>Rusiji je strašno stalo da plane Balkan</h2>
Odgovarajući na pitanje o mogućim posljedicama usvajanja zakona i nacrta novog Ustava Republike Srpske, kojima se taj entitet BiH definiše kao suverena država s pravom da se udruži sa nekom drugom "ili grupom" država, Drašković kaže da se nada da neće biti onako kako žele oni čija je namjera da se zapali Balkan.&nbsp;
- A oni su u Moskvi. Zabrinjavajuća je tvrda podrška sa hvalospjevima koja je stigla u Banja Luku. u situaciji kada se rješava biti ili ne biti oko ruske agresije na Ukrajinu, tog užasnog zločina nad Ukrajinom, Rusiji icrpljenoj i ekonomski iznurenoj tim ratom, poniženoj jer je postala kolonija Kine, strašno je stalo do toga da plane Balkan - naglasio je Drašković.
Vuk Drašković napominje da u svijetu ne postoji izraz "afrikanizacija", ali da postoji "balkanizacija" kao izraz istorijskog iskustva da, kad na Balkanu potekne krv, onda se dešavaju najstrašnije stvari koje ljudski um može da zamisli.
- Njima je stalo do toga da plane Republika Srpska, da izbije rat u Bosni, da se uvuče Srbija, da se prelije na Crnu Goru, Makedoniju i Kosovo. I to je to - naveo je on.
Na drugoj strani, kaže sagovornik Antene M, imamo reakcije "bezube, brbljive Evrope" ali i "jasne poruke Amerike" da se ponašanje Milorada Dodika ne može trpjeti i da treba braniti opstanak BiH. Uprkos svemu što je tramp uradio od dolaska u Bijelu kuću, ovakve poruke Vašingtona ne smatra iznenađujućim.
- Ne može Tramp ni da poželi, a kamo li da to ostvari, da uništi sve ono što je Amerika bila prije Trampa. Ne može da baci pod noge ni Vašingtona, ni Džefersona, ni Linkolna... niti činjenicu da je Dejtonskim sporazumom, sklopljenimk u Americi, određeno da mir u Bosni, ako bude ugrožen, brani 20 hiljada američkih vojnika - kazao je Drašković.
<h2>Da su DPS i PES formirali Vladu, CG bi već bila u EU</h2>
Dotakao se i prilika u Crnoj Gori.&nbsp;
- Ja vjerujem da svi oni koji su krenuli da sruše Crnu Goru, bez obzira na to kako se zovu, da je naprave srezom Srbije, da će polomiti zube o nju - naveo je Drašković.
Smatra da je, usljed pravog geostrateškog haosa što ga je izazvao Donald Tramp u prethodna manje od dva mjeseca, završen period u kojem je Crna Gora mogla "brzim vozom" do Brisela, odnosno do članstva u EU. U novonastalim okolnostima Evropi, po takvim analizama, jednostavno ne treba rizik od novog Orbana ili Fica. Na pitanje da li je to i iz njegove vizure tako, odgovara potvrdno.
- Mislim da je Crna Gora već mogla da uđe u EU, samo da se postupilo onako kako je, po mom mišljenju, moralo da se postupi. Poslije onih izbora na kojima su DPS i PES imali ubjedljivu većinu, da su formirali vladu bilo bi u interesu EU da primi Crnu Goru. Čak i prije nego su planirali - zaključio je Drašković.

Drašković: Nasilje i zlo u subotu priprema isključivo srpska vlast, Rusiji je strašno stalo da plane Balkan

Veliki broj studenata i građana koji ih podržavaju okupio se danas u Vršcu na protestnom skupu pod nazivom „Iz Banata iz inata“, prenose srspki mediji. 
 
Studenti, koji traže odgovornost za nesreću u Novom Sadu će, kako su najavili, duže od pet sati blokirati jednu od najprometnijih saobraćajnica u tom gradu na sjeveroistoku Srbije. 
 
U Vršac su dan ranije stigli i studenti iz Zrenjanina koji su pješačili oko 100 kilometara, a priključiće im se i šetači iz Bele Crkve, Alibunara i biciklisti iz Pančeva kod Beograda. 
 
Šetnji su se, kako prenosi Radio Slobodna Evropa, pridružili i poljoprivrednici na traktorima, biciklisti i članovi inicijative “Trčim za studente”. 
 
Učesnici će tokom protesta odati poštu stradalima u padu nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu, a završetak blokade saobraćajnice najavljen je za 18 sati. 
 
Neformalna grupa studenata niškog Univerziteta organizuje danas protestnu šetnju ka Niškoj Banji na jugu Srbije. 
 
Oni će po dolasku odati poštu stradalima u Novom Sadu i pročitati zahtjeve uoči protesta u Nišu koji su najavili za 1. mart. 
 
Kolona demonstranata iz Bačke Palanke na sjeverozapadu Srbije krenula je pješice do Bača, na put dug 22 kilometra, a protestna šetnja nosi naziv “Pumpaj do Bača: dvije opštine, jedna poruka”. 
 
Protestna šetnja se organizuje sa ciljem povezivanja dvije opštine. 
 
I u Požegi na zapadu Srbije se danas organizuje skup podrške studentima, a protestu će se priključiti i demonstranti iz obližnjih gradova. 
 
Najavljena je blokada glavne petlje koja povezuje Beograd i planinu Zlatibor. 
 
Predsjednik Vlade Srbije u ostavci Miloš Vučević rekao je danas da je dijalog “jedini ljekoviti put” za rješenje političke situacije i da se nada da će “razum prevladati među studentima i profesorima”. 
 
- Nama je prijeko potreban razgovor sa studentima. Ostavljam po strani sadašnju opoziciju koja želi da iskoristi nesreću (u Novom Sadu) da mimo volje građana dođe na vlast- xxxxxxxxxxxxxxrekao je Vučević. 
 
On je naveo da su u igri dvije opcije - vanredni izbori ili formiranje nove vlade, napominjući da se zalaže za novu vladu, ali da u svakom slučaju neće biti prelazne vlade, što traži opozicija.

''Iz Banata iz inata'': Veliki skup studenata u Vršcu

Treba i finansijski i ljudski biti uz našu đecu, čuvati im leđa kad zlotvori sa vlasti krenu na njih i fizički, jer oni su na sve spremni - poručio je crnogorski iseljenik Milovan Gojović na društvenoj mreži Fejsbuk.
On je pozvao dijasporu da stane uz studente i proteste koje organizuje neformalna studentski grupa "Kamo śutra".&nbsp;
- Draga braćo i sestre iz dijaspore, naša domovina Crna Gora nalazi se već dugo u jednom teškom političkom, ekonomskom i društvenom stanju. Vrhunac beznađa u kojem naše društvo već skoro 5 godina grca su tragedije na Cetinju - napisao je, pored ostalog, Gojović.
Podsjetimo je da je u dva masovna ubistva u Prijestonici ubijeno 23 ljudi, među kojima četvero đece.
- Odgovornost zbog potpuno urušenog bezbjednosnog sektora niko ne preuzima, posebno ne oni koji se nalaze na čelu tog sektora. Pokazuju da im životi naše djece i građana ne znače ništa, već da su im važne samo fotelje i da su zbog pozicija spremni da gaze i preko mrtvih. Pored fotelja, istini za volju, važni su im i crnomantijaši koji su na čelu SPC. Gadosti, primitivizam i ogavnosti izrečene nakon tragedije na Cetinju od njih i njihovih pristaša neću ni pominjati, njima na čast i obraz - napisao je Gojović.
Upozorio je i na činjenicu da vlast i čelnici sektora bezbjednosti studente brutalno etiketiraju, nazivaju ih kriminalcima, članovima kriminalnoj klanova i crtaju mete.&nbsp;
- Može li jadnije od toga pa iako je od Demokrata. Smetaju njima studenti jer će sjutra njihove diplome biti regularno stečene za razliku od čelnika Demokrata koji su ih stekli trgovinom na fakultetima po Leposavićima, Megatrendu i ko zna još kuda. Kao kerberi nasrću prejedeni popeka i nalokani skupocjenih pjenušaca po mondenskim skijalištima od novca svih građana - naglasio je on.
Sve to, poručio je, obavezuje da se studenti podrže i da im se pomogne na svaki mogući način, kako bi od Crne Gore napravili slobodno, bezbjedno i prosperitetno društvo.

Kaćuša Krsmanović

Gojović poziva dijasporu da podrži studentske proteste

Evropska unija kukavički ćuti i najveći je licemjer u odnosu na masovne demonstracije studenata i građana u Srbiji koji su protiv nasilja i jednostavno traže da institucije vlasti u Srbiji rade u interesu građana, ocjenjuje slovenački filozof i akademik Slavoj Žižek.
Žižek u analizi na međunarodnom portalu „Prodžekt sindikejt“ naglašava da „Srbi traže vladavinu prava bez svih nepisanih pravila koja otvaraju vrata korupciji i autoritarizmu“.
On smatra da su nenasilne demonstracije u Srbiji jedinstvene jer se u protestima kaže: „Nemamo političkih zahtjeva, držimo se podalje od opozicionih stranaka i tražimo da ustanove vlasti u Srbiji rade u interesu građana“.
- Demonstranti žele da izazovu prekid u procesu koji je vladajućoj stranci omogućio da uplivom i nadzorom nad svim institucijama državu drži kao taoca- ističe Žižek.
Studenti i građani u Srbiji odbijaju dijalog s vlastima i nasilje, nemaju vođe, kaže ovaj politički analitičar i ukazuje da je to možda neka nova vrsta političkog aktivizma.
On smatra da će „u jednom trenutku, naravno, u igru morati da uđe organizovana politika“. Ali za sada, kako zaključuje, taj navodno apolitičan stav studenata i građana koji negoduju, „stvara uslove za novu politiku, a ne za drugu verziju iste stare igre da bi se postigli zakon i red, stolovi moraju biti počišćeni“.
Žižek podvlači da je „ovo dovoljan razlog da ostatak svijeta bezuslovno podrži proteste“.
Ti protesti dokazuju, ukazuje on, da „jednostavan, direktni poziv na zakon i red može imati veći učinak promjene od anarhičnog nasilja. Srbi žele vladavinu prava bez svih nepisanih pravila koja otvaraju vrata korupciji i autoritarizmu“.
Slovenački filozof zaključuje da je „najveći licemjer u ovoj priči Evropska unija koja se uzdržava od bilo kakvog pritiska na srpskog predsjednika Aleksandra Vučića iz straha da će gravitirati prema Rusiji“.
- Dok je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izrazila podršku gruzijskom narodu koji se bori za demokratiju, ostala je izuzetno tiha o pobuni u Srbiji – zemlji koja je zvanični kandidat za članstvo u EU od 2012. godine- kazao je Žižek.
I, kako dodaje, „EU pušta Vučića na miru jer je obećao stabilnost i izvoz litijuma, ključnog resursa za električna vozila“.
Žižek ističe da je „nedostatak kritike iz EU, čak i u primjeru optužbi za izbornu prevaru, ostavio srpsko civilno društvo bez podrške“.
On dodaje da na demonstracijama u Srbiji nema zastava EU i predočava da „zamisao o obojenoj revoluciji koja je sprovedena u Ukrajini prije 20 godina kako bi se pridružila demokratskom Zapadu više nema nikakvog temelja – EU je dosegla još jedno političko dno“.

Žižek o studentskim protestima: EU je kukavičkim ćutanjem o Srbiji dosegla novo dno

Izvršna direktorica CGO Daliborka Uljarević u Drugačijoj radio vezi, na Anten M, podsjeća da su studentski protesti u Srbiji devedesetih godina, u kojima je i sama učestvovala, u nekoliko navrata vodili ozbiljnim promjenama. Upoređujući te proteste i ove danas, Uljarević kaže, da ovi danas po mnogo čemu podsjećaju na devedesete godine, te dodaje da studentski protesti u Podgorici mogu uzdrmati Vladu Milojka Spajića, samo što on nije toga svjestan.&nbsp;
Direktorica CGO kaže kako je tačno da Crna Gora nema kulturu protesta, naglašavajući da se protesti neformalne grupe studenata "Kamo śutra" bitno razlikuju od svih prethodnih u Crnoj Gori, ali pronalazi i sličnost sa protestima u Srbiji.
- Protesti 'Kamo śutra' su potpuno drugačiji. Istakla bih sličnost u povodu i motivaciji protesta u Crnoj Gori i Srbiji. U Srbiji je to počelo kroz traženje odgovornosti zbog onoga što je uzrokovalo pad nadstrešnice, a u Crnoj Gori nakon tragedije na Cetinju. Ova sličnost je zanimljiva, a razlike su u mnogo čemu. Zahtjevi studenata u Srbiji su fokusiraniji i jasniji, oni su uporniji što čini taj protest masovnijim. Ključna razlika je u odnosu fakulteta i Univerziteta prema protestima. Rektor Univerziteta u Beogradu je pred zvaničnicima rekao da Univerzitet stoji uz studente. Kod nas to nismo imali prilike da vidimo - rekla je Uljarević, dodajući da je to naše studente uskratilo za snagu dobrog primjera, te da snazi &nbsp;i masovnosti protesta studenta u Srbiji doprinio i njihov kreativni duh.
<h2>"Profesori koji nijesu dali podršku studentima, prepreka u demokratizaciji društva"</h2>
- Moram da naglasnim da je jedan broj profesora potpisao pismo podrške studentima, ali mnogo je onih koji nijesu. Oni takvim svojim pristupom postaju ozbiljna prepreka onome što je demokratizacija društva i njegov razvoj. Mislim da studenti u Crnoj Gori pod užasnim pritiskom rade sjajan posao i to treba podržati. U Crnoj Gori jedan dio tzv.kritičkih medija nije stao uz studente, dok u Srbiji jeste - objašnjava Uljarević.
Sagovornica Antene M kaže da je prva reakcija vlasti u Podgorici i Beogradu na studentske proteste bila slična.
- Bila je to reakcija koja potcjenjuje tu vrstu bunta, iskazanu empatiju i koja pokušava napadima na mlade ljude da uguši te proteste - dodala je ona.&nbsp;
Uljarević smatra da, u zavisnosti od daljeg inteziteta i kontinuiteta protesta neformalne grupe studenta 'Kamo śutra', mogu uzdrmati Vladu Milojka Spajića.
- Nijesam sigurna da to Spajić uopšte razumije, mislim da živi u balonu u koji su ga Demokrate stavile i uvjerenju da se ovo može silom i etiketiranjem tih mladih ljudi ugušiti - istakla je Uljarević.
<h2>Dešavanja u Srbiji će snažno uticati na Crnu Goru</h2>
Komentrišući ostavku premijera Srbije Miloša Vučevića, Uljarevič kaže da je Vučić platio zbog svog pristupa, zbog svoje gluposti, tvrdoglavosti cijenu koju će možda sjutra platiti Spajić.&nbsp;
- S tim što Spajić nema premijera da ga otpusti, on može jedino sam podnijeti ostavku ukoliko ne ispuni zahtjeve studenata koji se odnose na smjenu članova njegove Vlade - kazala je Uljarević.
Ona ocjenjuje da će ostavke u Srbiji ohrabriti studente da sa protestima idu do kraja, ali i da će snažno uticati na Crnu Goru.
- Činjenica je da značajan dio naših donosilaca odluka misli glavom koja sjedi u Beogradu, a ta glava je sada u velikoj konfuziji koja će se odraziti i na naše procese - ističe ona.&nbsp;
Komentarišući blokadu parlamenta, izvršna direktorica CGO, kaže da je opozicija dovedena u situaciju kada mora da pokaže izraženiji karakter.
- Opozicije nije proaktivno djelovala u svim situacijama. Sada počinju da razumijevaju da je to jedini način da nešto urade. Ovo što se desilo u decembru bila je kulminacija situacije koja je dugo trajala. Parlamentarna većina misli da njoj pripada sve, bez potrebe da razgovara. Došli smo do toga da su parlamentarna saslušanja postala incident, oni su opoziciji namijenili ulogu statista. A, opozicija je značajno ako ne i više od vlasti doprinijela da se dobije taj IBAR - objašnjeva Uljarević.
<h2>Povlačenje odluke Ustavnog odbora minimum za vraćanje u institucionalne okvire</h2>
Na pitanje da li će vlast, poslije dešavanja u Srbiji, uraditi ono što je gotovo izgledalo nemoguće, a to je da povuče odluku Ustavnog odbora, ona kaže da bi to bilo pametno i racionalno jer bi dalo minimum prostora za vraćanje u institucionalni okvir.
- Mi sada nemamo funkcionalni parlament - dodala je ona.&nbsp;
Uljarević kaže da nije sigurna koliko je ostvariva najava opozicije da, ukoliko ne bude formirana vlast u Budvi, blokira rad opštinskih parlamenata širom Crne Gore.
- Takva prijetnja jeste ozbilja, ali nisam sigurna koliko je ostvariva. No, ukoliko državna vlast spriječi formiranje vlasti na lokalnom nivou, ona će biti u problemu i bez toga da opozicija uradi to što je najavila. Jer, time će se do kraja razobličiti da oni nijesu spremni da poštuju ono što je izborni rezultat - ističe Uljarević.
<h2>Mandić je glavni, Spajić mu pokazuje odanost, Milatović je izgubio važnost</h2>
Uljarević je u Drugačijoj radio vezi analizirala ličnosti trojice nosilaca ključnih državnih funkcija: Andrije Mandića, Milojka Spajića i Jakova Milatovića.
- Radi se o ljudima sa različitim djelovanjima, a njihova je sličnost u tome što niko od njih trojice nije pokazao dovoljno uvažavanja prema građanima i odgovornosti prema funkciji koju obavlja - kazala je Uljarević.
Govoreći o predsjedniku Skupštine, gošća DRV ocjenjuje da je "Mandić šef svega".&nbsp;
- On je taj koji ima najveću moć i snagu, ima ogromno političko iskustv, ima podršku iz Srbije kroz različite političke mehanizme, a ponajbolje se čuva da ne bude izložen napadima. uz to, od početka kontroliše Spajića i politički ga troši nemilice, jer ga je 'svezao' tim koalicionim sporazumom. Suština njihovog odnosa je da mu Spajić mora pokazivati odanost - navela je Uljarević.&nbsp;
O premijeru kaže da u kontinuitetu ne pokazuje ni potreban nivo savjesti, ni odgovornosti. Smatra to vrlo opasnim za čovjeka na tako važnoj funkciji. Ilustruje to i sklonosti da i najvažnije odluke donosi na elektronskim sjednicama vlade i infantilnim oglašavanjima na društvenim mrežama.
Primjer njegovog oglašavanja, kako dodaje, o bojkotu marketa pokazuje njegov populistički manir ali i skidanje odgovornosti sa sebe. Premijer mora na sistemski način da rješava probleme, a ne tako što će pozivati građane kao da dolazi iz NVO sektora ili opozicionar.
Uljarević oštro kritikuje Spajićevu "kulturu komunikacije" i dodaje da je veliki broj i onih građana koji nijesu glasali za njega "osjetio stid" zbog načina na koji se u javnosti predstavlja predsjednik vlade njihove države. Vidi ga kao primjer čovjeka koji je drčan prema slabima i snishodljiv prema jakima, a time objašnjava i njegovo ćutanje o zahtjevima za smjenu Alekse Bečića i Danila Šaranovića.
Ona se osvrnula i na predsjednika Crne Gore, Jakova Milatovića.&nbsp;
- Milatović je prošao zanimljiv razvojini put i došao je do faze koja je, meni lično, ukazivala da je on svoju dužnost počeo obavljati na način koji je odgovoran i koji ga konfrontira sa mnogima koji su mu bili bliski. Sa te pozicije, njegove kritike, vraćanje zakona na ponovno odlučivanje su bili jako dragocjeni. Ali, to se primijenilo nakon formiranja vlasti u Podgorici. On je bio akter koji je srušio jednu lokanu vlast i bio vrlo važan u odbrani državnih interesa. Njegovo tihovanje, koje je počelo nakon zaokreta u Podgorici, će potrajati, ali kad ono prestane neće imati onu snagu kao polovinom decembra - ocjenjuje Uljarević.
<h2>Iskoristimo sada šansu za ulazak u EU, jer se stvari mogu promijeniti&nbsp;</h2>
Kako navodi geopolitički kontekst doveo je Evropsku uniju u poziciju jednog transakcinog trgovačkog aktera u odnosu na onu transformišuću moć koju je nekad Evropska unija imala i koja je civilnom društvu bila najvažnija i koja je u osnovi imala vrijednosti. Uljarević upozorava da takav kontekst nije zadat zauvijek, nego se može promijeniti i zato treba iskoristiti priliku dok traje. Govoreći o ustiscima sa sastanka sa evropskom komesarkom za proširenje, kaže:
- Gospođa Kos je i u svom javnom iskazu insistirala na vrijednostima. Mislim da je to izuzetno važno. Moj utisak je daleko bolji u odnosu na ono što sam imala prilike ranije da čujem, iako sam uhvatila taj dio gdje je naglasila vrijednosti i gdje je naglasila to da vlasti moraju da se odgovorno odnose prema onima koji je kritikuju. Ja mislim da ona jako dobro razumije situaciju u Crnoj Gori. Smatram da je njena želja zaista da nam pomogne, ali da se transformišemo na pravi način - zaključila je Uljarević.

Uljarević: Protesti mogu uzdrmati Spajićevu vladu, on to ne razumije

Studenti Pravnog i tehničkih fakulteta okupili su se 26. januara ispred Pravnog fakulteta u Beogradu gdje su blokadom raskrsnice na 15 minuta odali poštu žrtvama nesreće na Željezničkoj stanici u Novom Sadu.
Okupljeni su nosili transparente "Izvinite što vam smetamo dok nam uništavate budućnost", "Korupcija i manipulacija vaša jedina inovacija" i "Za pravdu ne za pare".
Protesti su organizovani i u Novom Sadu, Čačku i drugim gradovima Srbije.
Studenti Državnog univerziteta u Novom Pazaru izglasali su blokadu te ustanove.
<h2>U Novom Sadu 16 minuta tišine za žrtve nesreće i psa Donu</h2>
Više hiljada ljudi okupilo se sa ljubimcima u Novom Sadu kako bi odali počast psu Doni koju je 24. januara na protestu u tom gradu pregazilo vozilo Kliničkog centra Vojvodine.
Građani su nosili transparente "Za Donu", "Dosta ste nas gazili", "Dona nije samo pas – Dona je glas svih nas", "Svi psi idu u raj" i "Pravda za Donu".
Okupljeni su u tišini stajali 16 minuta, minut duže za Donu.
Klinički centar Vojvodine saopštio je 25. januara da je vozilo koje pripada toj ustanovi pregazilo psa tokom protesta u Novom Sadu.
- Policija i tužilaštvo preduzimaju sve mjere iz svoje nadležnosti, a javnost će biti obaviještena o daljim koracima - dodaje se u saopštenju te ustanove.
Vozač saniteta se, nakon što je pregazio psa, nije zaustavio, a vozilo nije bilo pod rotacijom, niti je oglasilo sirenu, pokazuju snimci incidenta koji su objavljeni na društvenim mrežama.
<h2>Protestna šetnja u Čačku</h2>
Na poziv studenata i srednjoškolaca, građani Čačka u centralnoj Srbiji okupili su se ispred Fakulteta tehničkih nauka u tom gradu odakle su u protestnoj koloni prošetali do zgrade gimnazije gdje su odali poštu stradilima u padu nadrešnice u Novom Sadu.
Većina čačanskih škola je u blokadi. Sindikat obrazovanja Čačak odbio je poziv za sastanak sa predstavnicima Gradske uprave, kao i predstavnicima Moravičkog upravnog okruga.
Podršku studentima ranije je dalo i oko 200 zdravstvenih radnika iz Čačka, prenijela je Radio televizija Srbije.
<h2>Studenti u Novom Pazaru traže ulazak u zgradu univerziteta</h2>
Studentski plenum u Novom Pazaru jednoglasno je izglasao blokadu Državnog univerziteta u tom gradu na jugozapadu Srbije.
Oni su se na taj korak odlučili nakon što im rukovodstvo Univerziteta 26. januara nije otvorilo vrata i omogućilo da uđu u prostorije fakulteta.
Studenati su se okupili ispred Univerziteta gdje su sa nekoliko stotina građana šesnaestominutnom tišinom odali poštu žrtvama u Novom Sadu i studentu iz Novog Pazara Ernadu Bakanu koji je stradao 2019. kada ga je udario automobil dok je prelazio ulicu na pješačkom prelazu u Beogradu.
Protest i petnaestominutna tišina prvi put su održani i u Beloj Palanci na sjeverozapadu Srbije, gdje su građani blokirali centralnu ulicu.
<h2>Nezavisni sindikat prosvjete nastavlja generalni štrajk</h2>
Glavni odbor Nezavisnog sindikata prosvjetnih radnika Srbije (NSPRS) donio je odluku da se potpuna obustava rada, odnosno generalni štrajk u školama nastavlja do ispunjenja zahtjeva.
Sindikat je naveo da, uz podršku studentskim zahtjevima, traže i smjenu Slavice Đukić Dejanović sa mjesta ministra prosvete.
Dio prosvjetnih radnika koji ne prihvata dogovor reprezentativnih sindikata sa Vladom je potpuno ili djelimično obustavio rad u školama 20. januara.
Sa protesta, koji se širom Srbije održavaju skoro tri mjeseca, traži se politička i krivična odgovornost za pogibiju 15 ljudi u padu nadstrešnice rekonstruisane Željezničke stanice u Novom Sadu, 1. novembra.
Studenti, koji blokiraju više od 60 državnih fakulteta, zahtijevaju objavljivanje kompletne dokumentacije o rekonstrukciji Željezničke stanice u Novom Sadu.
Traže i sankcionisanje napadača na učesnike protesta koji su uslijedili nakon nesreće i obustavljanje postupaka protiv demonstranata.
Predstavnici vlasti tvrde da su svi zahtjevi ispunjeni i pozivaju studente da otvore fakultete.
Akademci, s druge strane, poručuju da su zahtjevi djelimično ispunjeni i da se obustava rada na fakultetima nastavlja do daljnjeg.

Studentske blokade i danas širom Srbije, u Novom Sadu 16 minuta tišine za žrtve i pregaženog psa Donu

Radoman: Crna Gora je pokorena zemlja, predstoji nam borba, podrška studentima i njihovim opravdanim zahtjevima

Vjerujem da se mnogi sa strane pitaju u kojoj mjeri je uzdrmana autoritativna vlast Aleksandra Vučića aktuelnim događanjima u Srbiji. Čini se da Vučić nije imao pravi odgovor na blokadu većine fakulteta u Srbiji i pretežnu podršku profesora državnih univerziteta studentima, kad je pokušao da bagatelizuje obim i značaj studentske pobune. Sa opozicijom je Vučić mnogo lakše izlazio na kraj, svaki put ih uvlačeći u klopku nasilja, bilo ubačenim maskiranim huliganima, bilo provokacijama i mašinerijom velike većine medija koje kontroliše u Srbiji.&nbsp; Nema sumnje da je vlast u Srbiji autokratska, da funkcioniše poltronstvom A. Vučiću, da je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila pravosuđe, zarobila medije, uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života. Da umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, podjele, nasilje, da je policiju i bezbjednosnu agenciju pretvorila u partijsku prćiju, da koristi kriminalne grupe za fizičke obračune sa neistomišljenicima, uz enormno bogaćenje klike oko A. Vučića kroz poslove koji ne podliježu ni zakonima o javnim nabavkama, niti provjeri stvarne vrijednosti poslova.&nbsp; <h2>Vučić uzdrman</h2> Ogroman novac se okreće kroz niskogradnju i visokogradnju, a da je dobrom dijelu tog novca teško ući u trag. Veliki dio infrastrukturnih poslova se finansira inokreditima kineske Exim banke, direktno se ugovaraju sa kineskim firmama bez konkurentnih ponuda, sa obaveznim podizvođačima bliskih vrhu SNS-a, koji se tako enormno bogate. Zato su svi ugovori nedostupni javnosti i vode se kao tajni, navodno željom kineskih partnera. Novac sumnjivog porijekla i inokrediti drže devizni kurs fiksnim, dok plate u dinarima rastu, što stvara iluziju o napretku i boljem životu, iako kupovna moć drastično pada na mjesečnom nivou. Vučić je u startu presudio da je pad nadstrešnice problem stručne prirode i da nema veze sa korupcijom, u što je malo ko sa zrnom pameti povjerovao. Nijesu povjerovali ni studenti univerziteta po Srbiji, ni mnogi građani, zato je protest obilježen krvavim rukama, crvenom farbom i parolama „korupcija ubija“. Shvativši da su se stvari otele kontroli i da pobuna studenata postaje sve masovnija, Vučić je, uz uobičajenu retoriku o plaćenicima, službama i sličnim tricama, djelimično izašao u susret studentskim zahtjevima, u koje je ulazila i tehnička dokumentacija, vezana za projektovanje i izvođenje radova na željezničkoj stanici u Novom Sadu. Ali, očito, ni slučajno mu ne pada na pamet da se objelodane ugovori sa izvođačima i podizvođačima, kako bi se sakrio razlog tako ogromne cijene jedne stanične rekonstrukcije. To će biti linija koja se neće preći.&nbsp; Iako vjerujem da svi demokratski nastrojeni ljudi priželjkuju saplitanje Vučića o studentsku pobunu i njegov što skoriji silazak sa vlasti, bojim se da je to prećerani optimizam. A razlog tome je što on još uvijek čvrsto drži sve poluge vlasti na unutrašnjem planu, sa još uvijek značajnom podrškom u manje obrazovanoj i ruralnoj populaciji, a na spoljnjem planu ne postoje značajni pritisci zbog kršenja ljudskih prava, zarobljenih medija i svega onog što smo već opisali. Razlozi za to već su predmet brojnih špekulacija: od kosovskog pitanja, litijuma, do poslovnih interesa zapadnih zemalja.&nbsp; Bilo, kako bilo, Vučićeva vladavina je ipak dobrano uzdrmana i moguće je da je to početak kraja njegove autoritativne vladavine. Sve zavisi od spleta okolnosti, mada mu trenutno idu na ruku. Rijetko koji su totalitarni ili autokratski sistemi, ne računajući Rusiju i Kinu, dugoročno opstajali. Za divno čudo autokrate nikada nijesu toga svjesni, niti razmišljaju o takvim scenarijima. <h2>Volja naroda</h2> Đovani Sartori, u njegovoj definiciji populizma, navodi da je stalno pozivanje na volju naroda pouzdano mjerilo nedemokratskih režima. Nema ništa bizarnije nego kad izvršna vlast pokušava da uzurpira ostale grane vlasti, pozivajući se na volju naroda. U savremenoj političkoj praksi se pokazalo da je najučinkovitije polarizovati građane i suprotstaviti ih jedne drugima. To je radio Tramp, to radi Vučić, Orban i mnogi drugi, pa i naši crnogorski amateri. Mada, da im nije neshvatljivog uticaja SPC i svesrdne pomoći iz Beograda, bila bi to jedna komična družina koja bi služila za podsmjeh. Više je nego zabrinjavajuće da se u redovima srpskog naroda u Crnoj Gori nije pojavila nijedna politička organizacija građanske provinijencije i da nikada nijesu i ne podržavaju demokratske promjene ili pobune protiv nedemokratskih vlasti u Srbiji. Oni koji Demokrate i PES ubrajaju u građanske partije imaju elementarni problem sa političkim obrazovanjem. Još od davnih dana Моntеskје, tvоrac tеоriје о pоdjеli vlаsti, govori da je u držаvi nеma slоbоde kаdа је zаkоnоdаvnа i uprаvnа vlаst, zаkоnоdаvnа i sudskа, ili uprаvnа i sudskа vlаst u rukаmа јеdnоg čоvjеkа ili izvršne vlasti.&nbsp; Kao što predśednik parlamenta Crne Gore sprovodi samovolju, samovoljno mijenje logo Skupštine, skida državnu zastavu, kači srpske trobojke, donosi besmislene i štetne rezolucije, traži anketne odbore kao da nije dio vlasti, ne poštuje državu čiji je funkcioner... Boris Bogdanović iz Demokrata prijeti sudijama da moraju donijeti presude po njegovoj volji, podržava urušavanje Savjeta za odbranu i bezbjednost, Demokrate stavljaju bezbjednosni sektor i Agenciju za borbu protiv korupcije pod svoju kontrolu, čiste vojsku od patriotskog kadra i zamjenjuju ga lojalnim, itd...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241215081236_18f35e822dc6e20c88718dbc48366bee6544a1ffa4289cc8707919a14aa196e8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241215081236_18f35e822dc6e20c88718dbc48366bee6544a1ffa4289cc8707919a14aa196e8" data-rendition-name="original" width="284" height="177" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> <figcaption>SAMOVOLJA: Andrija Mandić(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Samo nečasni lažov može reći da se nikada ne smije ponoviti vrijeme kad je „bivša vlast“ bacala suzavac i tukla „mirne građane“, jer se to dogodilo samo jednom, na Cetinju, ali u vrijeme kad je on bio na vlasti kao predśednik parlamenta. Inače, svakoj upotrebi suzavca do 2020. prethodio je napad na policiju kamenicama ili čak vatrenim oružjem. O tome postoje brojni snimci! I to što se dogodilo na Cetinju 5. septembra 2021. nikada vam nećemo zaboraviti. Čekamo dan kad će pravosuđe početi da radi po zakonu. Neobrazovani, nijeste u stanju da naučite milijardu puta citirane Njegoševe stihove: „Tvrd je orah voćka čudnovata, ne slomi ga, al' zube polomi“. Kod vas je taj orah (čitaj Crna Gora) slomljen, sa neslomljenim zubima uz vaš uobičajeno izvještačeni osmjeh. Za potonje tri vlade ugašena je nacionalna avio-kompanija, vozovi ne saobraćaju, izvršen je „pokolj“ u školstvu smjenom direktora što će državu koštati više stotina hiljada eura, turizam bilježi pad, poremećeni su odnosi sa suśedima, partijsko zapošljavanje i nepotizam su dostigli nepodnošljive razmjere i doprinose užasnoj kakistokratiji. Država se enormno zadužuje po visokim kamatama za finansiranje potrošnje, platni deficit se u tolikoj mjeri uvećava da bi bez spoljnog zaduživanja Crna Gora brzo upala u unutrašnju nelikvidnost prećeranim odlivom eura, inflacija je duplirala cijene, podstaknuta inflatornom spiralom rasta tražnje (plata) i cijena, Javni servis ne poštuje odluke sudova, krše se ljudska prava, zloupotrebljava pritvor, ljudi se selektivno i bezrazložno hapse sa dugim cijevima i pod maskama, kao da su Eskobar, predśednici opština ne poštuju znamenja države, pokazuju srednji prst na himnu, kače zastave druge države na državne institucije...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241215081236_3b7c0c62e5a9da978944e16da8c07e34d8f20e561ca82c5d52a64908d4b06bb4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241215081236_3b7c0c62e5a9da978944e16da8c07e34d8f20e561ca82c5d52a64908d4b06bb4" data-rendition-name="original" width="1280" height="852" loading="lazy" alt="Bečić i Spajić"> <figcaption>Demokrate i PES daleko od građanskih partija(Photo: Milojko Spajić - Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Potpisivanjem tzv. temeljnog ugovora sa SPC prekršen je Ustav, Zakon o zaštiti kulturnih dobara, Zakon o državnoj imovini, poklonjena je imovina na angro, bez da je naznačeno taksativno o kojoj se imovini radi, Skupština Crne Gore je 23. 11. 2020. ušla u ustavnu nadležnost donošenjem odluke kojom je omogućeno poslanicima učešće u radu Skupštine bez ličnog prisustva śednicama, čime su direktno prekršene odredbe člana 91. Ustava Crne Gore, 28. 12. 2020. godine, bez kvoruma, takođe kršeći Ustav, sa 40 prisutnih poslanika, verifikovala je mandat poslanici sa liste „Crno na bijelo“ Suadi Zoronjić... Treba li još? Još je Ciceron pisao da se pokoravamo zakonima iz razloga da bi bili slobodni. Izgleda da u crnogorskoj javnosti ne postoji svijest o tome. Čak ni studentske blokade u Srbiji nijesu pokrenule crnogorske studente da se zapitaju u kakvoj državi žele da žive? Žele li da žive u slobodnoj državi, u kojoj se poštuje Ustav i zakoni, u kojoj je sudstvo nezavisno, u kojoj je parlament kontrolor izvršne vlasti, u kojoj postoje nezavisne institucije koje kontrolišu vlast, ili žele da žive u državi kakistokratije, partitokratije, nepotizma i seljačina, željnih privilegija, skupih kola i neograničene vlasti u svojem zabranu.&nbsp; Zato - umi'te se 'ladnom vodom.

Umi'te se 'ladnom vodom

Svi optuženi u slučaju koji je u javnosti poznat kao "Stanovi" oslobođeni su optužbi da su kao članovi Komisije za rješavanje stambenih pitanja Vlade koja je postojala od 2016. do 2020. godine zloupotrijebili službeni položaj. 
Presudu je izrekla sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević.
Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv nekadašnjih ministara i funkcionera Predraga Boškovića, Sanje Vlahović, Suada Numanovića, Ivana Brajovića, Osmana Nurkovića, Budimir Šegrt, Dragice Sekulović, Suzana Prebilović, Jelene Radonjić, Damira Šehovića, Aleksandra Jovićevića i šefa kabineta predsjednika Crne Gore Dražena Miličkovića.
Optužnicom su se teretili da su od 2016. do 2020. kao članovi Komisije za stambena pitanja Vlade, u saizvršilaštvu, zloupotrijebili položaj prilikom dodjele stambenih kredita za 119 funkcionera i zaposlenih u državnoj upravi.

Slučaj "Stanovi": Bošković i ostali oslobođeni optužbi zbog nedostatka dokaza

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 20 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijeđena teže, a deset lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano devet nezgoda, a u Baru tri.
Po dvije nezgode evidentirane su u Ulcinju i Budvi, a po jedna u Danilovgradu, Herceg Novom, Bijelom Polju i Nikšiću.
Izdata su 483 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 36 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela tri para registarskih tablica.

Za 24 sata 20 saobraćajnih nezgoda

Sistem zaštite i spašavanja mora da bude jedan od prioriteta države - kazao je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović prilikom obilaska objekata koji koristi Direktorata za zaštitu i spašavanje u Rogamima. On je, kako se navodi u saopštenju, kazao da se suočavamo sa složenim izazovima koji ne biraju ni vrijeme ni mjesto, već dolaze iznenada i sa sobom nose rizike koji mogu da ostave drastične posljedice. - Svakodnevno radimo na tome da naš sistem bude ne samo funkcionalan, već i efikasan, moderan i otporan. Zato ulažemo u opremu, obuku i kadrovske kapacitete - naveo je Šaranović. Naglasio je da međunarodni partneri sve jasnije prepoznaju ozbiljnost i posvećenost Crne Gore kada je riječ o ovoj oblasti, kao i da se izgrađuje sistem koji ne reaguje samo na krize, već im odgovara planski i unaprijed.&nbsp; Šaranović je rekao i da profesionalni i operativni kapaciteti, koji su već prisutni na terenu i u administrativnim strukturama, predstavljaju čvrst temelj za izgradnju još efikasnijeg i modernijeg sistema, te da svaki napredak u toj oblasti doprinosi ukupnoj otpornosti društva na prirodne nepogode, ali i jačanju bezbjednosti u skladu sa evropskim standardima. - Zatekli smo gotovo neoperativnu jedinicu, sa jednim ispravnim helikopterom za gašenje požara i bez osnovnih uslova za reagovanje u sezoni najvećih rizika. Od takvog stanja dolazimo do spremne jedinice sa četiri operativna vazduhoplova, novom opremom, obučenim timovima i uspostavljenim sistemom za brzo, efikasno i profesionalno djelovanje u borbi protiv požara - precizirao je Šaranović. Generalni direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović ukazao je na važnost strateškog pristupa i kontinuiranog ulaganja. - Sistem zaštite i spašavanja mora biti proaktivan, a ne reaktivan. Naš zadatak nije samo da odgovorimo na katastrofe, već da ih predvidimo, ublažimo i budemo spremni. Svaka nova investicija u opremu, obuku i ljudske resurse predstavlja ulaganje u sigurnost građana i stabilnost države - istakao je Bešović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250516090556_2114d3fe4c0de94549a1c1f00275791806ee2c0d344451c8b02806cfad912cb4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250516090556_2114d3fe4c0de94549a1c1f00275791806ee2c0d344451c8b02806cfad912cb4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Tokom obilaska"> </figure>  Zamjenik premijera i potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić kazao je da sistem zaštite i spašavanja mora imati istaknuto mjesto u ukupnom bezbjednosnom sistemu države.&nbsp; - Timski duh je ključ uspjeha na svim nivoima, a posebno u sektoru bezbjednosti, zato nastavljamo da nagrađujemo i uvažavano iskusne profesionalce, motivišemo nove kvalitetne mlade ljude da se priključe, a čistimo sistem od onih koji nijesu dostojni časnih uniformi crnogorskih službi - istakao je Bečić. Cilj posjete bio je detaljno upoznavanje sa kapacitetima ove organizacione jedinice MUP-a, sa fokusom na pripreme uoči predstojeće požarne sezone, kao i sa tehničkim i materijalnim kapacitetima koji se svakodnevno koriste u zaštiti života, imovine i okoline.

Šaranović: Sistem zaštite i spašavanja mora da bude jedan od prioriteta države

U Kliničkom centru Crne Gore prvi put je ekipa kardioanesteziologa Centra za kardiohirurgiju samostalno izvela postupak perkutane traheotomije - saopšteno je iz najveće zdravstvene ustanove.
Traheotomija je, kako se navodi u saopštenju, procedura ustanovljena već 50 godina kao dio liječenja životno ugroženih pacijenata predviđenih za dugotrajnu primjenu aparata za vještačko disanje, a koja u dugom periodu olakšava njegu ovih pacijenata.
- Za razliku od hirurške tehnike, koju u KCCG izvode specijalisti ORL, perkutana traheotomija predstavlja manje invazivan postupak i omogućava njeno brže izvođenje bez odvođenja pacijenata u operacionu salu - ističu iz KCCG.&nbsp;
Postupak perkutane traheotomije, kako dodaju, otvara vrata drugim specijalistima koji se bave intenzivnom terapijom, kao što su intenzivisti, anesteziolozi, neurolozi i infektolozi da samostalno izvode ovu proceduru.

Tim Centra za kardiohirurgiju samostalno izveo perkutanu traheotomoiju

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: studentski-protesti