U toku je akcija Specijalnog policijskog odjeljenja, koje po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, radi na hapšenju više osoba osumnjičenih za stvaranje kriminalne organizacije.
- Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalno policijsko odjeljenje izvršava hitne dokazne radnje prema više lica u Podgorici i Baru, zbog postojanja sumnje da su učinila krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i preduzima mjere i radnje radi njihovog lišenja slobode - saopšteno je iz SDT-a.
Kako je navedeno u saopštenju, Specijalno državno tužilaštvo će, nakon završetka dokaznih radnji koje se preduzimaju i saslušanja osumnjičenih, obavijestiti javnost o njihovim rezultatima i odluci o daljem toku postupka.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Akcija SPO-a: Hapšenja zbog stvaranja kriminalne organizacije

Specijalno državno tužilaštvo je (SDT) predalo je optužnicu protiv okrivljenih Emila Tuzovića, Stefana Đukića Mandića, Gorana Milašinovića, Milana Brajovića, Ivana Čarapića i Milovana Sekulovića za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije. Protiv okrivljenih Tuzovića, Đukića Mandića i Brajovića predata je optužnica i za krivično djelo teško ubistvo, okrivljenih Milašinovića, Čarapića i Sekulovića za teško ubistvo pomaganjem, a protiv Brajovića i Sekulovića i za krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Kako je saopšteno iz SDT-a, optužnica je podignuta zbog sumnje da su okrivljeni, u drugoj polovini 2019. godine, postali pripadnici kriminalne organizacije, koju su, u Crnoj Gori, organizovali pokojni Mile Radulović zvani Kapetan i Alen Kožar, radi izvršenja krivičnih djela ubistvo i teško ubistvo.
- Pa su, sprovodeći kriminalni plan organizatora da se liše života oštećeni F.M. i V.G, državljani Srbije, pripadnici suprostavljene kriminalne organizacije, izvršavali povjerene im zadatke u okviru određene im uloge, što je dovelo do lišenja života oštećenih iz bezobzirne osvete, na svirep način i iz koristoljublja - navedeno je u saopštenju SDT-a.
U optužnici je predloženo da se okrivljenima Brajoviću, Milašinovću i Sekuloviću produži pritvor, dok je u odnosu na okrivljene Tuzovića, Đukića Mandića i Čarapića, kojima je određen pritvor i za kojima su raspisane međunarodne potjernice, predloženo da im se sudi u odsustvu.

Podignuta optužnica protiv šest osoba za ubistvo dvojice državljana Srbije

Miloš Medenica kojeg je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) označilo da je formirao kriminalnu organizaciju čiji je član, kako se osnovano sumnja, postala i njegova majka Vesna Medenica, bivša predsednica Vrhovnog suda, danas je kategorično negirao krivicu i dodao da ostaje pri ranijem iskazu. - Ne priznajem krivicu, ostajem pri odbrani sa glavnog pretresa - kazao je Medenica. Na današnjem ročištu osam optuženih se izjasnilo o navodima iz optužnog akta i pročitan je iskaz Luke Bakoča kojem se sudi u odsustvu. Optuženi Bojan Popović kazao je da neće iznositi odbranu i pročitan je njegov iskaz pred SDT-om u kojem je naveo da mu je Nikola Raičević rekao da će mu pomoći oko postupka koji se vodi za Fab Live. - Prećutno smo znali da će to gledati da završi preko Miloša Medenice - kazao je Bojan Popović, ponavljajući da njegovo ime nije pomenuo ali da se to "znalo". Popović se nije mogao sjetiti svih detalja na što je burno reagovao Miloš Medenica. &nbsp;- Plakao si tada, pa se ne možeš sjetiti...plakaćeš - rekao je optuženi Medenica. Na to je Popović rekao da "ne zna gdje je on to plakao". Branilac Medenice, advokat Stefan Jovanović je rekao da njegov branjenik ovom rečenicom nije prijetio, već je emotivno reagovao. Popović je u istrazi naveo i da su postupak dobili pred Vrhovnim sudom. I Bojanov brat od strica Marko Popović je rekao da ne želi da iznese odbranu ali da priznaje krivicu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250318120316_62677ca6f2a241462ab15307c3c148f5e91fa33612516e5af76e85e0e28fd308.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250318120316_62677ca6f2a241462ab15307c3c148f5e91fa33612516e5af76e85e0e28fd308" data-rendition-name="original" width="1600" height="739" loading="lazy" alt="Bojan i Marko Popović"> <figcaption>Bojan i Marko Popović(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  On je naveo da mu je Nikola Raičević rekao da će mu pomoći da završi oko postupka za Fab live i predložio da to uradi Miloš Medenica. - Pristao sam da dam tri stana u Bečićima u izgradnji i tri garažna mjesta. Zaključeni su predugovori - kazao je Marko Popović. I optuženi Marko Vučinić je rekao da nije kriv i da neće odgovarati na pitanja. - Nijesam član kriminalne organizacije, nikada nijesam imao šefa, ne priznajem djelo - kazao je kratko Vučinić. Optuženi Vojin Perunović priznao je krivicu, ali nije želio da iznosi odbranu. Sutkinja Vesna Kovačević je ukazala na razliku u kazivanju optuženog Perunovića. On je pred tužiocem rekao da je komunicirao sa Bojanom Mikovićem, da je bio angažovan za prevoz cigareta i da je za to dobio novac. Naveo je i da je imao kriptovani telefon. Na glavnom pretresu je rekao da nije znao da su u kamionu cigarete. Optuženi Vasilije Petrović kazao je da nije kriv i da neće odgovarati na pitanja. Sutkinja Kovačević je pročitala njegov iskaz iz istrage gdje je Petrović ispričao da mu je poznato bilo da su neke osobe izdejstvovale preko Miloša Medenice neke slučajeve. - Nikolu Raičevića sam upoznao i rekao mi je da može da mi završi oko našeg slučaja Cijevna komerc - kazao je Petrović. On je tada naveo da je Raičević vodio razgovore po direktivi Miloša Medenice. Dogovor je bio, kako kaže, da mu da 150.000 eura što je on učinio. Petrović je rekao i da ga je Raičević obavijestio da su date pare Medenicama. - Uprkos novcu uslijedila je negativna odluka, ali su mi rekli: "Majka bolje zna" - ispričao je Petrović. Dodao je da mu je novac vraćen u duplom iznosu. Petrović je rekao da je sve tačno što je izjavio u SDT-u. Miloš Medenica je prigovorio iskazu koji je u suprotnosti sa njegovom odbranom. Danas je saslušan i Milorad Medenica koji je negirao krivično djelo i naglasio da ga nikada niko nije angažovao za bilo kakvu nezakonitost - da zapali auto bilo kome. I bivši policajac Darko Lalović je naglasio da nije kriv i da nikada nije nabavljao Milošu Medenici drogu da bi konzumirao. - Jedan bivši tužilac mi je rekao dva dan prije nego što sam uhapšen da kažem nešto za sina misleći na Miloša Medenicu. Rekao sam da ne znam ništa o Milošu. Sljedećeg dana sam uhapšen - rekao je Lalović. On je dodao da će tokom postupka procijeniti da li će otkriti ime tužioca. Na optužnici su Miloš i Vesna Medenica, ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, bivši fudbaler Luka Bakoč i Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250318120320_9a0f1ca536a12eacd8c2cf1e43bcfc6809ac93bcb2d5a826cdaa58d5be19be94.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250318120320_9a0f1ca536a12eacd8c2cf1e43bcfc6809ac93bcb2d5a826cdaa58d5be19be94" data-rendition-name="original" width="1600" height="739" loading="lazy" alt="Vesna Medenica i njen branilac Zdravko Begović izlaze iz suda"> <figcaption>Vesna Medenica i njen branilac Zdravko Begović izlaze iz suda(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  Ovaj predmet je bila zadužila sutkinja Nada Rabrenović, ali nakon skoro dvije godine od potvrđivanje optužnice i poslije više od 20 odgađanja ročišta suđenje treba da krene ispočetka. Predmet protiv Medenica i ostalih oduzet je od sutkinje Nade Rabrenović koja se već duže vrijeme nalazila na bolovanju. Vijeće Višeg suda ranije je odbilo prijedlog odbrane da se sa slobode brani Medenica uz položeno jemstvo od 1,4 miliona eura koje je njegova porodica ponudila.

Marija Žižić

1250x600

1084x550

Miloš Medenica poručio Popoviću: Plakao si, plakaćeš

Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore je, na prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore od 4. marta, produžilo pritvor Mladenu Raduloviću, Vuku Mićiću-Miranoviću i Ognjenu Iliću, koji se sumnjiče da su povezani sa švercom pola tone kokaina crnogorskim brodom "Budva“.
Njima je pritvor produžen tri mjeseca, odnosno do 9. juna 2025. godine.
Okrivljenima je pritvor produžen zbog sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, a Raduloviću i Iliću i zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. 
Okrivljenom Mićiću-Miranovićz pritvor je produžen i zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga iz čl.300 st.1 Krivičnog zakonika Crne Gore.
Podsjetimo, Raduloviću, mićiću-Miranovuću i Iliću pritvor je određen rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici 11. decembra 2024. godine, a produžen rješenjem Vijeća tog suda 3. januara.
- Tako da po Rješenju Vrhovnog suda Crne Gore pritvor može trajati do 9. juna 2025. godine - kazali su iz Vrhovnog suda.

Raduloviću, Mićiću-Miranoviću i Iliću pritvor produžen tri mjeseca

Inspektoru za droge Miljanu Kneževiću, te Saši Bulatoviću i Bojanu Rajkoviću, koji su juče uhapšeni po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, određeno je zadržavanje do 72 sata zbog opasnosti od bjekstva.&nbsp;
Oni se sumnjiče da su dio kriminalne grupe koju je, po tvrdnjama Specijalnog državnog tužilaštva formirao Kotoranin Radoje Zvicer, te da su počinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, primanje mita, davanje mita i pranje novca.
Kako je saopšteno iz SDT-a, osumnjičenim Kneževiću i Bulatoviću nužno je određeno zadržavanje i radi nesmetanog vođenja postupka, a stavlja im se na teret krivično djelo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od 10 godina ili teža i koje je posebno teško zbog načina izvršenja ili posljedica.
Osim Kneževića, Bulatovića i Rajkovića, krivična prijava u ovom slučaju je podnijeta i protiv Radoja Zvicera, Ljuba Milovića, Milana Vujotića, Dragana Kneževića i M.K. koji su u bjekstvu, kao i Slobodana Kašćelana, Radovana Pantovića, I.B. i G.S, koji su u pritvoru u drugim krivičnim predmetima i R.R, protiv kojeg se u Srbiji vodi drugi krivični postupask.
- Sumnjiče se da učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, R.Z, S.K, Lj.M, R.P, I.B, M.V, S.B, D.K, M.K. i G.S. i krivično djelo neovlašćena proizovodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, R.R. i krivično djelo pranje novca i dva krivična djela davanje mita i M.K. produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja i dva krivična djela primanje mita - navedeno je u saopštenju SDT-a.
Kako je navedeno, specijalna tužiteljka je, u svojstvu osumnjičenih, saslušala i Kašćelana, Pantovića, I.B. i G.S.

Kneževiću, Bulatoviću i Rajkoviću zadržavanje, sumnjiče se da su dio kriminalne grupe Zvicera

Specijalno državno tužilaštvo je, Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici danas predalo optužnicu protiv Vasa i Nikole Ulića, Vukana (Vinetua) Čoković Matića, Viktora Drešaja, Radomira Dobriše, Petra Miranovića, Marinka Prelevića, Veselina Paro Pavličića, Radoja Zvicera, Dragana Pavličevića, Vuka Vulevića, Radula Božovića, Ivana Delića i Leona Drešaja.
Optužnica je podignuta i protiv ranije uhapšenih Mila Božovića, Damira Mandića, Vjekoslava Lambulića i Radovana Pantovića za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, saopšteno je iz SDT-a.
- Protiv šest okrivljenih (V.U, V.P, I.D, D.M, V.V. i D.P.) podignuta je optužnica za dva krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, a protiv 11 okrivljenih (L.D, V.D, M.B, R.B, M.B, V.L, P.M, V.Č.M, R.Z, S.K. i R.P.) i za krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga - saopšteno je iz SDT-a.
SDT Vuka Ulića, Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana tereti da su početkom 2020. godine . organizovali krijumčarenje kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju, plovilima, u količini od 1.570 kg, što su spriječili organi Kolumbije.
Sumnjiče se da su u junu 2021. godine organizovali šverc kokaina u količini od 903 kilograma, što su spriječili organi Australije.
- Dio dokaza tokom istrage, koji su, zajedno sa drugim prikupljenim dokazima, poslužili za podizanje optužnice, prikupljen je u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, odnosno u saradnji Specijalnog državnog tužilaštva sa nadležnim pravosudnim organima Sjedinjenih Američkih Država, Australije i Francuske. U optužnici je predloženo da se okrivljenima V.U, V.M.Č, M.B, N.U, V.D, D.R, P.M, M.P. i V.P. produži pritvor nakon podizanja optužnice, a da se okrivljenima R.Z, D.P, V.V, R.B, I.D i L.D, koji su u bjekstvu ili nijesu dostižni državnim organima sudi u odsustvu, dok su ostali okrivljeni u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija na izdržavanju zatvorske kazne ili u pritvoru u drugom krivičnom postupku - navedeno je u saopštenju SDT-a.
Protiv svih okrivljenih Specijalno državno tužilaštvo je pokrenulo i finansijsku istragu.

SDT: Podgnuta optužnica protiv Ulića, braće Drešaj, Zvicera, Vulevića, Božovića, Mandića, Lambulića…

Specijalno državno državno tužilaštvo (SDT) donijelo je narednu o sprovođenju istrage protiv optuženog vođe "kavačkog klana" Radoja Zvicera i još 12 osoba zbog stvaranja kriminalne organizacije i ubistva Rista Mijanovića.
- Specijalno državno tužilaštvo je donijelo naredbu o sprovođenju istrage protiv 13 okrivljenih državljana Crne Gore: R.Z, M.V, D.K, R.Ž, D.R, M.R, P.Đ, N.S, Ž.B, Z.P, R.Ž, K.L. i V.K, zbog postojanja osnovane sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, okrivljeni R. Z, M.V, D.K, R.Ž, D.R, M.R, P.Đ, N.S, Ž.B, Z.P, R.Ž. i krivično djelo teško ubistvo, a okrivljeni K.L. i V.K. i krivično djelo pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela - navedeno je u saopštenju SDT-a.
Kako je objašnjeno, predmet istrage i krivičnog postupka je djelovanje kriminalne organizacije koju je, u 2020.godini, organizovao Zvicer, a čiji su pripadnici postali ostali okrivljeni i druge, za sada neidentifikovne osobe, sa ciljem vršenje najtežih krivičnih djela protiv života i tijela, radi sticanja nezakonite dobiti i moći.
- Svaki član kriminalne organizacije imao je unaprijed određeni ili očigledno odredivi zadatak ili ulogu, njeno djelovanje je planirano za neograničeni period, zasnivalo se na primjeni određenih pravila unutrašnje kontrole i discipline članova, planiralo se i sprovodilo u međunarodnim razmjerama a u djelovanju kriminalne organizacije primjenjivano je nasilje i zastrašivanje - navedeno je u saopštenju SDT-a.
Predmet istražnog postupka je, kako se navodi, i djelovanje organizatora i okrivljenih i drugih pripadnika kriminalne organizacije koje je imalo za posljedicu ubistvo Rista Mijanovića, člana suprotstavljene kriminalne organizacije, "na podmukao način, iz bezobzirne osvete i drugih niskih pobuda, a radi uspostavljanja prevlasti i ostvarivanja dobiti i moći, kao i prikirvanje i uništavanja sredstava kojima je krivično djelo učinjeno i tragova i dokaza o krivičnom djelu i učiniocima, u novembru 2020. godine".

SDT sumnjiči Zvicera i još 12 osoba za stvaranje kriminalne organizacije i ubistvo Rista Mijanovića

Ukoliko Glavni grad izgubi sredstva po osnovu granta od EU u iznosu od preko 30 miliona eura, zbog nepoštovanja ugovora o izgradnji kolektora, Demokratska partija socijalista (DPS) podnijeće krivične prijave protiv menadžmenta Glavnog grada i Vodovoda Podgorica, poručio je šef Kluba odbornika u parlamentu Glavnog grada Andrija Klikovac. On je, u objavi na mreži X, istakao da će zaštiti budžet Podgorice i interes građana od političke trgovine i nerada. - Nemojte posle da kažete: nijesmo znali da je učinjena šteta budžetu grada - napisao je Klikovac.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250417110452_0416251e762c45b67c484c1aa9d976d30f50f389f14f99dd9bc1b9581ca7c13e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250417110452_0416251e762c45b67c484c1aa9d976d30f50f389f14f99dd9bc1b9581ca7c13e" data-rendition-name="original" width="587" height="507" loading="lazy" alt="tvit"> </figure>  &nbsp;

Klikovac: Ukoliko Glavni grad izgubi sredstva od EU zbog nepoštovanja ugovora o izgradnji kolektora, podnijećemo krivične prijave

U Kraljevskom pozorištu ''Zetski dom'' održana je prva proba nove predstave, koju će po čuvenovoj Šekspirovoj drami "Ričard III" režirati Dino Mustafić, saopšteno je iz ove ustanove.
&nbsp;Poznati reditelj i aktuelni direktor Narodnog pozorišta u Sarajevu, istakao je da je zadatak svakog repertoara da se bavi pitanjima moći, pozicije i vlasti.&nbsp;
- S obzirom na to da živimo u svijetu kiju je izgubio skrupule i ideale, a demokratske vrijednosti su degradirane do te mjere da je demokratija postala privid - ovo Šekspirovo djelo aktuelnije je nego ikad- kazao je Mustafić.
&nbsp;Reditelj već na početku rada postavlja nekoliko pitanja, među kojima: da li bi Ričard III danas uprljao ruke krvlju ili bi koristio suptilnije metode, te kako običan čovjek postane žrtva sistema?
&nbsp;Glumačku podjelu čine: Goran Vujović, Jelica Vukčević, Jelena Laban, Maša Labudović, Vule Marković, a pored članova ansambla tu su i Varja Ðukić, Srđan Grahovac, Miloš Pejović, Pavle Prelević, Anja Misović i Nevena Penava.
&nbsp;Za scenografiju je zadužen Dragutin Broz, kostim Lina Leković, pokret Tamara Vujošević Mandić, a asistenti režije su Nina Martinović. Dorotea Bušković i Andrija Rašović.
&nbsp;Premijera predstave zakazana je za 2. jun.

Zetski dom: Počele probe za ''Ričarda III''

Čak 77,5% studenata/kinja smatra da su LGBTI osobe diskriminisane u crnogorskom društvu, što ukazuje na visok nivo svijesti o položaju ove marginalizovane grupe među budućim kreatorima javnih politika, novinarima i socijalnim radnicima, pokazali su rezultati istraživanja "Tolerancija na ispitu: LGBTI zajednica u očima studenata Fakulteta političkih nauka", koje je, u okviru projekta "Dijalog za promjene: Inkluzivno obrazovanje i jačanje podrške za LGBTI ljudska prava", a uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Crne Gore, realizovala NVO Socijalni Centar.
Međutim, istraživanje je pokazalo zabrinjavajuće rezultate kada je riječ o percepciji akademskog okruženja, navode iz ove NVO.
- 78,9% ispitanika/ca ocjenjuje svoje okruženje kao zatvoreno ili veoma zatvoreno prema LGBTI osobama, a 77,5% ispitanika/ca je svjedočilo uvredama prema LGBTI osobama. Istraživanje je takođe pokazalo da 88,7% studenata/kinja prepoznaje prisutnost stereotipa o LGBTI osobama među studentskom populacijom. Identifikovani stereotipi uglavnom se vezuju za percepciju da LGBTI osobe ugrožavaju tradicionalne vrijednosti, da su povezane sa "zapadnim uticajem" i "propagandom", te da su njihovi identiteti svedeni isključivo na seksualnu orijentaciju - navode oni.
Kada je riječ o institucionalnoj podršci, 42,3% ispitanika/ca smatra da fakultet ne pruža dovoljno podrške LGBTI osobama, a čak 90,2% smatra da su LGBTI teme nedovoljno zastupljene ili uopšte nisu zastupljene u nastavnom programu.
- Ipak, ohrabruje podatak da 64,8% studenata/kinja ima pozitivan ili veoma pozitivan stav prema LGBTI osobama, te da 71,8% ispitanika/ca smatra da je potrebno organizovati edukativne radionice o LGBTI temama na fakultetu - ističu iz ove NVO.
Ovi rezultati, dodaju, pokazuju da postoji značajan prostor i podrška za unapređenje položaja LGBTI osoba u visokoškolskim ustanovama.
- Posebno je značajno da su studenti i studentkinje prepoznali važnost edukacije i dijaloga kao ključnih alata za suzbijanje predrasuda i stereotipan - navode u saopštenju.
Na osnovu dobijenih rezultata, NVO Socijalni Centar formulisao je set preporuka za visokoškolske ustanove, koje uključuju uvođenje edukativnih sadržaja o LGBTI pravima u nastavni program, organizovanje redovnih radionica i seminara o LGBTI temama, razvoj institucionalnih mehanizama podrške za LGBTI studente/kinje, podizanje vidljivosti putem javnih kampanja, obuku nastavnog i nenastavnog osoblja,promovisanje dijaloga kroz debate i javne časove,uvođenje anonimnih mehanizama prijavljivanja diskriminacije te povezivanje sa civilnim sektorom.
Istraživanje je, kako su naveli, sprovedeno među studentima i studentkinjama sva tri smjera na Fakultetu političkih nauka u Podgorici – socijalna politika i socijalni rad, politikologija - međunarodni odnosi i medijske studije i novinarstvo.
- Publikacija "Tolerancija na ispitu: LGBTI zajednica u očima studenata Fakulteta političkih nauka" dostupna je na linku:https://www.lgbtiq.me/tolerancija-na-ispitu-lgbti-zajednica-u-ocima-studenata-fakulteta-politickih-nauka/ , a NVO Socijalni Centar nastaviće sa aktivnostima u cilju povećanja inkluzivnosti i smanjenja diskriminacije u obrazovnom sistemu Crne Gore. U sklopu ovog projekta postavljen je i bilbord u blizini Sportskog centra u Podgorici sa ciljem podizanja svijesti o položaju LGBTI zajednice u Crnoj Gori. Ova inicijativa ima za cilj da informiše i senzibiliše kako studente/kinje, tako i širu javnost o važnosti zaštite ljudskih prava svih građana/ki, bez obzira na njihovu seksualnu orijentaciju i/ili rodni identitet - zaključuje se u saopštenju.
Aktivnosti se sprovode u okviru projekta "Dijalog za promjene: Inkluzivno obrazovanje i jačanje podrške za LGBTI ljudska prava" koji realizuje NVO Socijalni Centar u partnerstvu sa LGBT Forum Progresom, uz finansijsku podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Crne Gore.

Prema istraživanju većina studenata prepoznaje diskriminaciju LGBTI osoba, ali akademsko okruženje i dalje zatvoreno

Nelegalni bungalovi, privezani za Karučki krš osim kad jak vjetar odluči da ih "prošeta" Skadarskim jezerom, već osam mjeseci narušavaju izgled i ugrožavaju bezbjednost u srcu nacionalnog parka. Za to vrijeme nadležni okreću leđa problemu, a vlasnik ne samo da nije sankcionisan, već nastavlja s radovima, pripremajući objekte za ljetnju sezonu. Mještani, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, koji dvije decenije štite Karučki zaliv, uporno pozivaju na odgovornost, ali njihovi apeli ostaju bez odgovora. Ipak, to ih nije obeshrabrilo, pa su se 15. aprila četvrti put obratili nadležnima i zatražili reakciju, konstatujući da su bungalovi postali simbol nefunkcionalne koordinacije unutar državnog aparata.&nbsp; Nadu im je probudila odluka Osnovnog državnog tužilaštva Cetinje da istraži slučaj nakon što su Jovićevići prijavili da se ne osjećaju bezbjedno, kao i riješenost ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića da utvrdi odgovornost i stavi tačku na ovaj slučaj. <h2>Kucanje na sva vrata</h2> Portal ETV je u oktobru prošle godine pisao o Crnogorcu i britansko-kanadskoj državljanki, koji od 2004. žive na Skadarskom jezeru i u kontinuitetu upozoravaju na ekološku devastaciju ovog područja, kao i o njihovoj višemjesečnoj borbi sa plutajućim bungalovima smještenih između Stražarske ribarske kućice i Kule Svetog Petra Cetinskog.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ftrend-uzurpacije-karuca-poguban-za-najvece-izvoriste-na-skadarskom-jezeru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Autori deset detaljnih projekata zaštite Karučkog zaliva pisali su ponovo ključnim domaćim i međunarodnim akterima - premijeru Milojku Spajiću, predsjedniku države Jakovu Milatoviću, nadležnim ministrima, predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, ambasadama SAD-a i zemalja Evropske unije, očekujući konkretne korake. Pismo su uputili i direktorki Nacionalnih parkova Marineli Đuretić, direktoru Nacionalnog parka Skadarsko jezero Nenadu Ivanoviću, gradonačelniku Prijestonice Cetinje Nikoli Đuraškoviću, direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, načelniku OB Cetinje Miljanu Ćiroviću, rukovoditeljki Osnovnog državnog tužilaštva Cetinje Sanji Radunović i načelniku Komunalne policije i inspekcije Prijestonice Cetinje Marku Andriću. Pažljivo su, kako su naveli u napomeni, birali adrese na koje će zakucati, smatrajući da imaju direktnu odgovornost ili interes za ovu temu.&nbsp; - Predstavnici EU i inostranih ambasada su uključeni jer su neki od njih pokazali interesovanje i nudili podršku našim projektima zaštite Karučkog zaliva u prošlosti i sada - naveli su Jovićevići u pismu u koje je Portal ETV imao uvid. <h2>Opasnost po ljude, imovinu i prirodu</h2> Finansijski nezavisni penzioneri, kako sebe nazivaju Jovićevići, konstatovali su u pismu da niko od nadležnih nije registrovao da je vlasnik bungalova u avgustu prošle godine, sa četiri radnika, gradio na Skadarskom jezeru.&nbsp; - Nijedna među odgovornim instancama vlasti, na neki volšebni način, nije primijetila što se dešava. Ni Nacionalni park Skadarsko jezero, ni Prijestonica Cetinje, čak ni Komunalna policija i inspekcija Prijestonice Cetinje, bez obzira na to što je izgradnja bila u poodmakloj fazi baš u vrijeme kada su predstavnici pomenutih instanci, zajedničkim snagama, radili na spisku nelegalnih privremenih objekata – od kojih su većina bili plutajuće konstrukcije. Svakome od tih ljudi, redom, nekako su promakle krovinjare – koje su ozbiljnih dimenzija i vrlo teško ih je bilo ne primijetiti - na kojima se tada radilo baš tim ljudima pod nosevima, u doslovnom smislu - prisjećaju se Jovićevići. Već u oktobru, Jovićevići su prijavili slučaj NP Skadarsko jezero i Nacionalnim parkovima Crne Gore (NPCG), ali osam mjeseci kasnije objekti su i dalje tu – skoro dovršeni, spremni da dočekaju prve goste, ili novi nalet vjetra za još jedno lutanje jezerskim prostranstvom. Krajem prošle godine ekološki aktivisti su upozorili da su se bungalovi otkačili i nekontrolisano plutali Skadarskim jezerom, ugrožavajući živote, imovinu i zaštićenu prirodu nacionalnog parka.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250417000456_c6a4a53068bf97bffe47aacd63f6698fffe13beb40803cc0bce05a565aca9769.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250417000456_c6a4a53068bf97bffe47aacd63f6698fffe13beb40803cc0bce05a565aca9769" data-rendition-name="original" width="770" height="575" loading="lazy" alt="Bungalovi"> <figcaption>Radovi na bungalovima, 25. januara 2025.(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Jovićevići tvrde da se ova situacija ponavljala više puta, upozoravajući da pod udarima južnog vjetra objekti prijete da "doplove" do njihove kuće i naprave štetu.&nbsp; - Ironično je da se to desilo 1. aprila – baš na Dan šale. Bungalovi su otplovili po četvrti put u šest mjeseci. Neko ko je ciničan bi odmah pomislio da je smiješno to što se sve ovo dešava baš 1. aprila i što podupire metaforu o vlasti sa institucijama u rasulu. Tačno sedam dana nakon što su bungalovi otplovili četvrti put u šest mjeseci, vlasnik je otpočeo radove na finalizaciji enterijera nelegalnih plutajućih bungalova kako bi spremni dočekali ljetnju turističku sezonu - ističe se u pismu, u kom su dostavili i video kao podsjetnik na neugodne situacije sa ovim obketima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0oCZoPMpGNs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Naglašavaju da se ne može staviti znak jednakosti između dva objekta u finalnim fazama konstrukcije i onih koji postoje godinama na ovom području. Inspektori koji su, kako kažu, zažmurili na ove aktivnosti, u drugoj polovini prošle godine sačinili su listu na kojoj se našlo više od 25 nelegalnih građevina. <h2>Rast tenzija</h2> U međuvremenu, umjesto institucionalne reakcije, došlo je do rasta tenzija među mještanima. Janko i Kerolajn Jovićević tvrde da su mještani Karuča frustrirani i uplašeni.&nbsp; - Konflikti su eskalirali kada je vlasnik premjestio te sramotne objekte sa jednog proizvoljno odabranog privezišta na drugo, preko izvorišta na Karuču koje se nalazi u granicama NP Skadarsko jezero. Kada su bungalovi četvrti put otplutali sa privezišta koje je bilo baš nad Karučkim okom, jedan se toliko približio jednom objektu da je malo falilo da dođe do sudara. Sa detaljima te drame nas je upoznao vlasnik tog objekta koji se našao na terasi lutajućeg bungalova - pojašnjavaju Jovićevići, uz pitanje ko će preuzeti odgovornost za mogući sukob među mještanima. Zbog sve učestalijih incidenata i straha za sopstvenu sigurnost, Jovićevići su se obratili Upravi policije i Odjeljenju bezbjednosti Cetinje. U policiji su prijavu shvatili ozbiljno, a o situaciji su informisane i ambasade SAD i Velike Britanije. - One su sigurno razgovarale sa crnogorskim vlastima o sigurnosti svojih državljana zato što je Janko državljanin Crne Gore i SAD, a Kerolajn državljanka Crne Gore i Velike Britanije - ističe se u pismu. Jovićevići su u ovom dokumentu naveli da je ovo visok nivo bruke i međunarodne blamaže za instance vlasti koje izbjegavaju da preuzmu odgovornost u ovom slučaju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250417000456_2f29ca77ae5344fd172810f98c11201c5d7b1f32cc853f3c03b105da57283b20.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250417000456_2f29ca77ae5344fd172810f98c11201c5d7b1f32cc853f3c03b105da57283b20" data-rendition-name="original" width="616" height="840" loading="lazy" alt="Karučki zaliv"> <figcaption>Karučki zaliv(Photo: Google)</figcaption> </figure>  <h2>Institucije nijeme, opasnost stvarna</h2> Očigledno je, smatraju, da Vlada i Prijestonica Cetinje ne podržavaju zviždače koji ukazuju na nelegalne aktivnosti. Tvrde da gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković odbija da se susretne s njima, uprkos više molbi za sastankom. - Prijestonica Cetinje kaže da nije odgovorna za bungalove, ali je sigurno da gradonačelnik Nikola Đurašković mora preuzeti dio odgovornosti za to što se dešava ljudima kojima je ugrožena bezbjednost, čiji su dobrosusjedski odnosi pod znakom pitanja, čiji su zemljište, voda i imovina na udaru – i to baš u njegovoj jedinici lokalne samouprave - cijene Jovićevići. Smatraju da država napušta uzbunjivače i aktivne građane, prepuštajući ih samima sebi, dok odgovornost neprestano kruži među institucijama. <h2>Vrijeme za odlučnost</h2> Pozivaju institucije da konačno daju primjer građanima. Stava su da bungalovi moraju biti uklonjeni po hitnom postupku, a vlasnik snositi odgovornost.&nbsp; - Ako to ne učinite, svi će dovući plutajuće objekte na jezero i možete se pozdraviti sa ekologijom i ljepotom Nacionalnog parka jednom za svagda. Svi će se osjetiti slobodni da rade što god hoće u granicama NP ako vlast pokaže da je nesposobna ili možda da samo ne brine dovoljno da bi zaštitila njihovo (i naše) "nacionalno blago". Zar ćete stvarno dozvoliti da se malo Karučko oko pretvori u potvrđenu “septičku jamu”, privezište za nelegalne plutajuće građevine? Svi znaju da se sve te fekalije iz improvizovanih klozeta na obali oko karučkih oka spiraju u oka kad pada kiša. Mještani i turisti će plivati u toj vodi. Piće tu vodu. I još dodajte ove plutajuće građevine i umnogostručili ste problem. Neka sram bude vlasti zbog samovoljnog trovanja ljudi. Karučki zaliv, biser Skadarskog jezera, samo je jedna mala tačka. Vrlo lako ga je uništiti. Učinite nešto sada ili će stvarno biti kasno - poručuju Jovićevići nadležnima. Za sada, jedino je ministar Ćulafić pokazao spremnost da djeluje – održao je sastanak sa predstavnicima Prijestonice, a planira i razgovor sa ljudima iz Ministarstva pomorstva. - Njegovo odlučno djelovanje moglo bi sačuvati obraz Crne Gore i pokazati Evropskoj uniji i svijetu da je ovo država koja je možda (uz mnogo pomoći) sposobna da slijedi tekovine vladavine prava - zaključuju Jovićevići uz poruku: "Vrijeme je da odlučimo. Vrijeme je da djelujemo".

Bungalovi prkose zakonu: Plutajuća crna tačka u srcu prirodnog bisera Crne Gore

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: stvaranje-kriminalne-organizacije