Sud Bosne i Hercegovine (BiH) odlučio je da Milorad Dodik ima pravo da obavlja funkciju predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Sud BiH je obavijestio Centralnu izbornu komisiju BiH (CIK) da je odbio žalbu predsjednika opozicione Liste za pravdu i red Nebojše Vukanovića zato što je CIK ovjerila kandidaturu Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) za vanredne predsjedničke izbore, koju je potpisao Milorad Dodik kao lider te stranke.
CIK je Radio-televiziji Republike Srpske (RTRS) potvrdila da ju je Sud BiH obavijestio da je Vukanovićeva žalba odbačena i da Milorad Dodik ima pravo da obavlja funkciju predsjednika stranke.
Vukanović je žalbu Sudu BiH uložio prije četiri dana, navodeći da traži da se kandidatura SNSD-a za prevremene predsjedničke izbore ospori u skladu s pravnosnažnom sudskom presudom, kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije.
Iz CIK nije navedeno obrazloženje državnog suda za odbijanje Vukanovićeve žalbe.
Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit je ranije svojom odlukom zabranio finansiranje SNSD-a i Ujedinjene Srpske iz budžetskih sredstava, da bi potom vladajuća koalicija u RS u entitetskom parlamentu zabranila finansiranje svih stranaka iz budžeta.
Po tom osnovu Dodik može da ostane na čelu SNSD-a, jer se stranka ne finansira sredstvima iz budžeta.
Vukanović je ranije optužio Šmita da je "uništio opoziciju".
&nbsp;- Ostavio je cijelu opoziciju bez ikakvih prihoda, dok je Dodiku omogućio da ima sve resurse. On i dalje leti helikopterom, ne poštuje nikakve odluke- kazao je lider Liste za pravdu i red.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sud BiH odlučio da Dodik može da ostane predsjednik SNSD-a

Sud Bosne i Hercegovine produžio je mjere zabrane lideru vladajuće koalicije u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, Miloradu Dodiku, predsjedniku Narodne skupštine RS Nenadu Stevandiću i bivšem premijeru RS Radovanu Viškoviću, osumnjičenim za napad na ustavni poredak BiH, prema kojima će se oni i u naredna dva mjeseca morati povremeno javljati nadležnoj policijskoj stanici.
Posljednja kontrola da li se oni javljaju nadležnim policijskim stanicama izvršena je 4. septembra, prenio je sarajevski portal Raport.
Mjere zabrane Dodiku, Stevandiću i Viškoviću određene su u julu ove godine, nakon što su se oni pojavili na ročištu pred Sudom BiH u predmetu napad na ustavni poredak.&nbsp;
Prethodno je Sud BiH, zbog odbijanja da budu ispitani, za njima raspisao centralnu potjernicu i odredio jednomjesečni pritvor, koji je ukinut pošto su se odazvali na poziv da budu saslušani u državnom tužilaštvu.
Dodik, Stevandić i Višković terete se da su izvršili krivično djelo „napad na ustavni poredak“, jer su predložili usvanje zakona u Narodnoj skupštini RS kojima se na teritoriji ovog bh. entiteta zabranjuje rad dijelu pravosudnih i policijskih državnih agencija.
Te zakone Ustavni sud BiH je stavio van snage.

Sud BiH produžio mjere zabrane Dodiku, Stevandiću i Viškoviću u predmetu napad na ustavni poredak

Miloradu Dodiku, predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska zvanično je prestao mandat, nakon što je Sud Bosne i Hercegovine odbio žalbu Dodikovog advokata na odluku Centralne izborne komisije (CIK) BiH kojom mu se oduzima mandat na ovu funkciju.
Odluka Suda je konačna, saopšteno je iz ove pravosudne institucije, 18. avgusta.
Prema Izbornom zakonu BiH, CIK treba da raspiše prijevremene izbore za predsjednika RS, koji moraju da budu održani u roku od 90 dana. Mandat tako izabranog predsjednika RS trajao bi do opštih izbora planiranih u oktobru iduće godine.
Prethodno je CIK BiH donio odluku o oduzimanju mandata Miloradu Dodiku, nekoliko dana nakon što je Sud BiH početkom avgusta objavio da je Dodik pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija u BiH zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
Žalbom, u koju je Radio Slobodna Evropa imao uvid, pravni tim Milorada Dodika osporava retroaktivnu primjenu prestanka mandata, jer je datum prestanka određen 12. jun, dok je odluka o prestanku mandata donesena 6. avgusta.
Osporeno je i učešće članice CIK-a Vanje Bjelica Prutina u glasanju o prestanku mandata, jer je u parničnom postupku s Dodikom.
Po njenoj tužbi za klevetu protiv Dodika, pred Osnovnim sudom u Sokocu vodi se parnični postupak. Ovaj sud je donio prvostepenu presudu u oktobru 2024. godine kojom je odbijen tužbeni zahtjev, a Vanja Bjelica Prutina je podnijela žalbu protiv prvostepene presude.
Dodik je odbacio i pravosnažnu presudu Suda BiH i odluku CIK-a, te najavio održavanje referenduma u Republici Srpskoj za kraj septembra.
Dodikov advokatski tim tražio je i od Ustavnog suda BiH privremenu mjeru zabrane izvršavanja presude do konačne odluke Ustavnog suda, iako Dodik javno ne priznaje ovaj sud.
Iz Dodikovog pravnog tima su ranije saopštili kako je obraćanje Ustavnom sudu pretpostavka da se obrate Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.
Prema pravosnažnoj presudi Suda BiH Dodik je osuđen, jer je potpisao objavljivanje zakona, koje je prethodno poništio visoki predstavnik Kristijan Šmit, o nesprovođenju odluka Ustavnog suda i Ureda visokog predstavnika na teritoriji RS-a.
Ranije je advokatski tim Milorada Dodika zatražio od Suda BiH da kaznu zatvora od godinu dana preinači u novčanu kaznu, što je mogućnost koju predviđa Krivični zakon BiH. Sud BiH je prihvatio ovaj zahtjev.
Na ovaj način Dodik će za godinu dana platiti oko 36.500 maraka (nešto više od 18.000 eura), odnosno 100 maraka (50 eura) po danu u zatvoru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fu-konsulotacijama-sa-dodikom-predsjednik-bh-entiteta-rs-podnio-ostavku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Sud BiH odlučio: Milorad Dodik više nije predsjednik Republike Srpske

Toga prvog avgustovskog dana 2025. godine, Bosna i Hercegovina je zakoračila u novo pravno-političko poglavlje. Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo je pravosnažnu snažnu presudu Miloradu Dodiku: godinu dana zatvora (koju može otkupiti) i šest godina zabrane političkog djelovanja (koju ne može anulirati). Presuda je u potpunosti potvrđena, žalbe odbačene, a Dodik, prvi put otkako vlada kao neokrunisani monarh RS, mora priznati ono što ga najviše boli: da je i službeno – osuđenik.
Ova presuda nije samo kraj jedne političke karijere (je li?). To je simbolički i institucionalni obrat, prvi stvarni pokazatelj da BiH može imati svoj pravosudni trenutak, svoj "Sanader efekat". Nije Dodika oborila korupcija, iako je u njoj ogrezao. Nije ga oborila opozicija, jer je ugušio demokratiju i opoziciju doveo do nivoa šačice neistomišljenika. Srušilo ga je upravo ono što je godinama ismijavao i od čije štete je živio – zakon i ustav države.
<h2>Šest godina ćutnje</h2>
- Nakon šest godina kad se vratim na izbore... - rekao je poraženi Dodik na pres-konferenciji nakon izricanja presude. I time, htio on to ili ne, priznao sve. Priznao da će morati da odstupi. Priznao da dolazi ćutnja, politička hibernacija. I najviše od svega: priznao da nije nepobjediv. Jer može on podnijeti sve, ali da reflektori nisu upereni u njega, da on nije taj koji se za sve pita u BiH – e to mu teže pada i od zatvorskih rešetaka, koje neće vidjeti jer će kaznu otkupiti. Špekuliše se, mada je rano, da će zatvor, preciznije sloboda Dodika, koštati više od 15 hiljada eura, što je za njega objektivno – ništa.
Naravno, to ne znači da će se Dodik preko noći povući sa političke scene. Ne. Kao predsjednik SNSD-a, stranke koja kontroliše većinu institucija u RS, on će i dalje povlačiti konce. Ali, ono što neće moći – to je potpisivati, predstavljati, kandidovati se i izigravati političkog manekena i "Katicu za sve". A to ga, za čovjeka naviklog da bude iznad zakona, ponavljam, peče više od zatvora.
Zanimljivo je da Dodik nije pao zbog brojnih afera: ni zbog afere "Prointer", ni zbog šikaniranja novinara, ni zbog privatizacionih pljački, ni zbog etnonacionalne opstrukcije, niti zbog na sivo napravljene zgrade vlade u Banjoj Luci, niti zbog nekretnina u Beogradu... Sve su to godinama gutale pravosudne institucije.
Ali kada je napao temelj države – ustavni poredak i odluke visokog predstavnika – sistem se napokon probudio. Jer čovjek može krasti, vrijeđati, omalovažavati, ali kada se direktno suprotstavi mehanizmu koji čuva dejtonsko uređenje, tada se institucije bude. Budimo posve iskreni – tada se međunarodna zajednica probudila. Dakle, oni koji su stvorili Dodika u političkom smislu odlučili su da je vrijeme za posljednje epizode višestoljetne sapunice – od “daška svježeg vjetra na Balkanu“ do Putinova izaslanika za taj isti Balkan.
<h2>Prvi bh. Sanader</h2>
Presuda Dodiku nosi snažnu simboliku. Ona šalje poruku da nito nije nedodirljiv. Kao što je Hrvatska 2010. s padom Iva Sanadera pokazala da se korupcija može procesuirati i na vrhu, tako Bosna i Hercegovina sada pokazuje (barem deklarativno) da se rušenje ustavnog poretka može sankcionirati – pa makar dolazilo iz predsjedničkog kabineta.
Dodik se može braniti politički. Može kukati o ugroženosti Srba, o nepravdi, o zavjeri Sarajeva i Zapada. Ali pravno, njegova pozicija je jasna. Kao što je rekao pravni stručnjak Nedim Ademović: "On ima status osuđenika." Ili još bolje i narodskije, kao što su čitaoci opozicionog portala BN u RS-u kazali: “Gonite g... u zatvor – da ovaj narod malo prodiše.” Dakle, riječ je o Srbima iz RS-a koji nemaju ništa lijepo za reći o Dodiku.
Naredni dani biće ključni. Koliko ste puta u posljednjih pet godina čuli tu rečenicu, ha? Pa ipak, Centralna izborna komisija BiH ima obavezu oduzeti mandat Dodiku u roku od 15 dana od prijema pravosnažne presude. Nakon toga slijedi raspisivanje prijevremenih izbora za predsjednika RS-a u roku od 90 dana.
No, tu se javlja ključno pitanje: Što ako Dodik odbije odstupiti? Ako, kao što je već znao učiniti, odluči ignorisati institucije i ostati u kabinetu? Ako se NSRS proglasi nadređenim autoritetom i odbije priznati odluku? U tom slučaju, kako zakon nalaže, Sud BiH može izdati nalog za prisilno provođenje presude. SIPA je ta koja bi trebalo da djeluje. A ako i SIPA, kao ranije, prebaci odgovornost na MUP RS-a, koji potom odbije izvršiti naredbu – dolazimo do sloma sistema.
<h2>Pravda bez izvršenja...</h2>
Ovo je trenutak istine za BiH. Ako presuda Dodiku ostane mrtvo slovo na papiru, ako institucije ne budu imale snage da je sprovedu, onda je cijela priča o pravnoj državi – farsa. Dodik je već jednom bio predmet potjernice – i nije uhapšen. Ako se to ponovi, biće jasno da je zakon selektivan, preciznije – da zakon NE POSTOJI za Dodika i njegovu ekipu.
Advokat Nedim Ademović ispravno upozorava: entitet RS nema nikakve nadležnosti u ovom predmetu. Sud BiH i CIK su institucije koje djeluju u okviru ustava i zakona BiH. No, ako NSRS pokuša politički anulirati pravne posljedice, to će biti novi udar na ustavni poredak. I upravo tu se krije ironija: Dodik je osuđen jer je ignorisao institucije. Ako se sada, nakon presude, one ne usude da je sprovedu – ispada da mu je bilo dopušteno ono za što je osuđen. I ispada da je on u pravu kada tvrdi da je BiH institucionalno mrtva država.
U regiji se s pažnjom gleda što će biti s Dodikom. Jer ako je on mogao pasti – mogu i drugi. U Crnoj Gori Andrija Mandić i prosrpski blok dobijaju signal da igra sa separatizmom može imati posljedice. U Srbiji, gdje su pravosudne institucije desetkovane, Dodikova presuda djeluje gotovo kao naučna fantastika. Ova presuda neće biti važna samo za BiH. Ona razbija mit o nedodirljivosti nacionalnih lidera. Ona je signal da je došlo vrijeme da se politika odgovornosti vrati u igru.
<h2>I što sad?</h2>
Dodik je, kako se čini, svjestan da je kraj. I dalje će glumiti lidera, pozivati na “okupljanje“, “sabornost“, najavljivati nove platforme. Ali iza te fasade stoji čovjek koji zna da je prvi put institucionalno poražen. Na kraju, prije desetak dana bio je u tom istom sudu, dao iskaz i time potvrdio legitimitet istog – tako da svaka priča o nepriznavanju suda pada u vodu. Taj sud je Dodik i te kako priznao!
A sada konkretno: presuda mu brani da obavlja bilo koju funkciju koja se finansira iz budžeta. To, de facto, uključuje čak i predsjedavanje njegovom političkom strankom (SNSD), jer se i one velikim dijelom finansiraju iz javnih sredstava. Ademović tu vidi najtežu kaznu: "To znači potpunu zabranu političkog djelovanja."
<h2>Adio, Dodiče</h2>
Na kraju, da se razumijemo – ne, Dodik nije pao zato što se narod probudio. Niti zato što je sistem zdrav. Pao je jer je prešao granicu koju ni najtolerantniji protektorat više nije mogao ignorisati niti sebi dopustiti. Pao je jer je presuda bila neophodna kako bi BiH mogla reći da je država – najprije međunarodnoj zajednici, a tek onda možda i samoj sebi. Njegova izjava da će se “vratiti za šest godina” može zvučati hrabro, ali je zapravo – epitaf. Politička scena mu se više nikada neće otvoriti kao nekad. I on to zna.
Zato: Adio, Dodiče!
Možeš i dalje prijetiti, vikati, izigravati vođu. Ali kad te sustigne zakon, kad ti institucije kažu dosta, kad ti piše da si osuđenik, i kad sve to aminuju oni koji su te politički stvorili – tada si gotov.
I ne, nije ovo osveta. Nego pravda. Klimava, ali ipak – pravda. Konačno.

Je li ovo zaista kraj Milorada Dodika, hoće li poštovati odluku suda i ako se izvuče, što će uopšte ostati od BiH?

Narodna skupština bh. entiteta Republika Srpska usvojila je informaciju o stanju Ustava Bosne i Hercegovine, donoseći niz zaključaka kojima se osporavaju odluke Suda BiH i visokog predstavnika Kristijana Šmita.
U usvojenim zaključcima, koje su predložili poslanički klubovi SNSD-a, NPS-DNS-a, DEMOS-a, SPS-a, SP-a i US-a, navodi se da je Sud BiH djelovao suprotno Ustavu BiH, donoseći presudu na osnovu odluke visokog predstavnika, a ne na osnovu zakona koji je usvojila Parlamentarna skupština BiH.
Narodna skupština jasno je istakla da ne prihvata nijednu odluku visokog predstavnika, naglašavajući da Šmit nema legitimitet jer nije izabran u skladu sa procedurama koje predviđa Dejtonski mirovni sporazum. U zaključcima se navodi da se odluke koje nameće pojedinac ne mogu smatrati zakonitim, te da takvo postupanje predstavlja direktno rušenje ustavnog poretka BiH.
Skupština je zauzela stav da su sve odluke organa koji nisu definisani Ustavom BiH ništave, uključujući Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH, Tužilaštvo BiH, Sud BiH i Agenciju za istrage i zaštitu (SIPA). Poslanici su ocijenili da "djelovanje ovih institucija predstavlja kršenje ustavnih nadležnosti entiteta i dodatno podriva dejtonsku strukturu BiH".
Jedan od ključnih zaključaka nalaže Pravobranilaštvu RS da podnese krivične prijave protiv svih tužilaca i sudija Suda BiH koji su postupali po Šmitovim odlukama. Krivične prijave biće upućene Tužilaštvu Federacije BiH i Tužilaštvu Republike Srpske, a odnose se na krivična djela organizovanja, planiranja i pripremanja aktivnosti protiv ustavnog uređenja BiH.
Vlada RS dobila je zadatak da pripremi i uputi Narodnoj skupštini zakonske prijedloge kojima bi se zabranio rad organa koji, prema tumačenju Skupštine, nisu predviđeni Ustavom BiH na teritoriji Republike Srpske. Posebno se ističu Visoki sudski i tužilački savjet BiH, Sud BiH, Tužilaštvo BiH i SIPA.
Narodna skupština najoštrije je osudila postupke Tužilaštva BiH prema narodnim poslanicima, ocijenivši da se radi o pokušaju zastrašivanja i političkog pritiska. U zaključcima se navodi da su takvi postupci usmjereni na neutralisanje političkih predstavnika iz Republike Srpske i gušenje političkih sloboda.

Narodna skupština RS usvojila radikalne zaključke: Osporavaju odluke Suda BiH i Šmita

Fudbaleri Lovćena i Koma ostvarili su pobjede u gostima, u 13. kolu Druge crnogorske lige.
Lovćen je, preokretom u finišu, savladao u Ulcinju ekipu Otrant-Olimpika 2:1 i zabilježio peti trijumf ove sezone.
Domaćin je poveo golom Danina Talovića u četvrtom minutu nastavka prvog poluvremena.
Izjednačio je Vuk Ajković u 79, a isti igrač u trećem minutu sudijske nadoknade donio je preokret i tri boda cetinjskom timu.
Ubjedljiv je bio Kom u Pljevljima protiv desetkovanog Rudara 3:0, golovima Luke Mihaljevića u 17, Luke Silija u 59 i Rista Vujovića u drugom minutu sudijske nadoknade.
Bez golova završen je duel Iskre i Podgorice.
Golova nije bilo ni u jučerašnjem dijelu Internacionala i Berana u Nikšiću.
U posljednjem meču ovog kola sjutra će rivali biti Grbalj i Igalo (14.30).

Lovćen slavio u Ulcinju, Kom ubjedljiv u Pljevljima

Građani podgoričkog naselja Zabjela okupili su se večeras ispred zabjelske "Vektre" zbog sinoćnjeg incidenta, kada je jedna osoba zadobila povrede, prenijelo je više crnogorskih medija.
Na terenu su bile i snage policije.
Podgoričanin M. J. je kasno sinoć izboden nožem ispred lokala u tom naselju.
Kako je ranije Portalu Analitika saopšteno iz Uprave policije, počinioci još nijesu identifikovani, a povrijeđeni Podgoričanin je saopštio kako su ga napali državljani Turske.
Iz policije se nijesu zvanično oglasili ni povodom napada, ni večerašnjeg okupljanja u glavnom gradu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpodgoricanin-izboden-nozem-policija-traga-za-pociniocima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vijesti pišu da podgorička policija večeras sprovodi racije u naselju Zabjelo, a prema informacijama s terena, to čine nakon incidenta u kojem je dva sata nakon ponoći povrijeđen i nožem ranjen Podgoričanin.
Pobjeda piše da su se trojica državljanina Turske zabarakadirala večeras u kazinu koji se nalazi u kompleksu Vektra na Zabjelu, nakon što je, prema riječima očevidaca, grupa mještana pokušala fizički da se obračuna s njima.
Policija je nakon što ih je izvela iz kazina, dvojicu državljana Turske privela, a prema nezvaničnim informacijama Televizije Vijesti sumnja se da je jedan od njih umiješan u sinoćnji napad.
Građanski aktivista Aleksandar Dragićević objavio je snimak na kojem se čuje i neprimjereno skandiranje dijela okupljenih.
- Prisutne su i brojne policijske snage - večeras se sprovode i privođenja i identifikacije državljana Turske dok traje potraga za trojicom osumnjičenih od sinoć - naveo je Dragićević.
Prema našim informacijama sa terena, okupljeni građani su se razišli.

Građani se okupili u podgoričkom naselju Zabjelo zbog napada na Podgoričanina, policija na terenu

Crna Gora se suočava sa duboko ukorijenjenim političkim i društvenim izazovima izazvanim spoljnim miješanjem. Dok korača ka Evropi, rusko-srpski centar moći tu tranziciju pokušava da zaustavi. Na to ukazuje najnoviji britanski izvještaj sačinjen uoči londonske konferencije Berlinskog procesa.
Izvještaj domaće stručnjake ne iznenađuje, ali duboko zabrinjava.
Marko Banović iz Digitalnog forenzičkog centra ističe da se Rusija otvoreno protivi članstvu Crne Gore u EU.
- Nažalost, slabe i politizovane institucije kakve mi imamo u Crnoj Gori ostavljaju dodatan prostor za te maligne uticaje. Rusija i Srbija imaju više kanala uticaja u crnogorskom društvu. Prvenstveno političke partije, vjerske organizacije, medije i organizacije koje djeluju u oblasti kulture - navodi Banović za informativnu emisiju "24 sata" na TV E.
U izvještaju se ukazuje i na dva ključna momenta - pokušaj državnog udara 2016. i ustoličenje novog poglavara Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori - koji su izazvali destabilizaciju i vjerske i političke nemire.
Bivši ambasador u Ujedinjenim nacijama, Austriji i Albaniji Željko Perović ističe da je od izuzetne važnosti da se u britanskom izvještaju, nakon određenog "tihovanja" i višegodišnjeg aboliranja nacionalističkog i razarajućeg djelovanja beogradskog režima prema zemljama regiona, na prvom mjestu prema Crnoj Gori, jasno ukazuje i upozorava na "maligno djelovanje Putinovog i Vučićevog režima, koji je duboko ukorijenjen na svim političkim i društvenim nivoima u Crnoj Gori".
U predgovoru izvještaja, lord Džordž Robertson, deseti generalni sekretar NATO-a i bivši ministar odbrane velike britanije, poručuje da zapad mora odlučnije reagovati na korupciju, nacionalizam i strani uticaj.
Ipak, sagovornici TVE smatraju da će takve pojave samo jačati.
Banović navodi da je ono što je za očekivati je da Crna Gora, kako se bude približavala članstvu u EU, tako će se i intenzivirati strani maligni uticaji.&nbsp;
- Mislim da smo mi imali takvo iskustvo prije nekih desetak godina tokom našeg članstva u NATO i da će se slične stvari vrlo izvjesno mogu ponavljati i sada kako se budemo približavali članstvu u EU - ističe Banović.
Nevenka Vuksanović iz Centra za demokratiju i ljudska prava kaže da je naš kurs vrlo jasan u tom smislu.
- Ali da li smo mi podložni za neke vrste napada, uticaja, promjena, bilo promjena iznutra, bilo promjena spolja, jesmo. I to nas negdje čini donekle nestabilnim faktorom - ocijenila je Vuksanović.
Perović smatra da je ključni problem saučesništvo dijela vlasti u destabilizaciji i pokušaju zaustavljanja evropskog puta Crne Gore.
- Crnogorska vladajuća garnitura na čelu sa predsjednikom većinski četnicke i retrogradne Skupštine vojvodom (Andrijom) Mandićem i njegovim saborcima iz crnogorske marionetske vlade, naročito iz redova DF i Demokrata, kao i nijemim posmatračima, time i saučesnicima iz ostalih stranaka, ne preduzima ništa da takvo djelovanje spriječi - rekao je Perović.
Poruke međunarodne zajednice su jasne, a od Crne Gore, poručuju sagoviornici Televizije E, zavisi da li će ih pravilno čitati i biti spremna da ih sprovede u djelo.&nbsp;
Prilog novinarke Televizije E Dalile Šabović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dh33leNZr2-g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Banović: Slabe i politizovane institucije kakve imamo ostavljaju dodatan prostor za maligne uticaje

Na putnom pravcu Podgorica - Nišić večeras se dogodio lančani udes u kom nema povrijeđenih, prenosi Portal Analitika.
Nezgoda se dogodila na Bogetićima, a sudarila su se tri vozila.
Zbog udesa saobraća se jednom trakom naizmjenično.&nbsp;
U toku je uviđaj.&nbsp;

Lančani udes na putu Podgorica - Nikšić, nema povrijeđenih

Izgleda da su pravni fakultet i njegova diploma omiljeni u Crnoj Gori, bez obzira kako se završio i kako se stekla diploma. Radi se o jedinstvenom izuzetku u kojem kvantitet ne daje kvalitet, upravo zato što kad saberete nule dobijate na kraju nulu. Svakodnevno slušamo magove pravne nauke, od kojih bi neki zaradili penziju kad bi godine studiranja ulazile u radni staž, koji po tv studijima mašu papirima o „kriminalu“, čime čine zloupotrebu vlasti i optužuju ljude za krivična djela umjesto da svoja fol saznanja saopšte tužilaštvu.&nbsp; Optužuju se politički entiteti iako je osnov prava da je krivica lična, ne kolektivna, ne poštuje se presumpcija nevinosti, već se koriste istrage i optužnice za presuđivanje bez presude, zahtijeva se od tužilaštva da hapsi ljude iako nema nikakvog osnova za to. Optužuju se ljudi da su nekretnine upisane na njihovo ime „lažno vlasništvo“, rekao im svevišnji, pišu se optužnice, a da ne postoji nijedan dokaz koji ih potvrđuje, iz istrage se daju određenim medijima komunikacije optuženih sa drugim licima, itd. <h2>PARTIJSKA SAMOVOLJA</h2> Partije u kojima su istaknuti članovi ljudi kao Jovan Vučurović jasno su opredijeljene, ne ka pomirenju, već za pridobijanje ekstremista i širenje mržnje prema neistomišljenicima. Da ironija bude veća taj čovjek je na čelu Odbora za ljudska prava i slobode u parlamentu Crne Gore. Najnoviji biser dotičnog je izjava da crnogorski tužioci nemaju hrabrosti da uhapse Mila Đukanovića?! I ja bih lično volio da Vučurovića vidim u Spužu, ali tek onda kad postoje osnovi da se protiv njega podigne optužnica. Mada je on za mene jedan od pripadnika vlasti koji konstantno podiže tenzije i širi nacionalnu, vjersku i rodnu netrpeljevost. O njegovom viđenju pravne države govori činjenica da bi on, kao i njegov „gazda“ hapsio svakog ko mu se ne sviđa, bez obzira što tužilaštvo nema nikakav osnov za to.&nbsp; I ne traži Vučurović da se hapse ljudi koje smatra svojim neprijateljima tek tako, ne bi bilo prvi put da se ljudi drže politički u pritvoru po godinu i po i više, bez podignute optužnice, protivno svim međunarodnim poveljama o ljudskim pravima, što bi jedan predśednik Odbora koji bi trebalo da štiti ljudska prava, pa i bivši, trebalo da zna. Na kraju, većina optužnica ima sve šanse da završe u kanti za smeće, ukoliko sudije zadrže profesionalni integritet. Upravo zato intelektualni i profesionalni pripravnici Megatrenda insistiraju na partijskom vetingu u sudstvu, jer su i sami svjesni neubjediljvosti istražnih postupaka i optužnica, od kojih se neke čak smatraju krivotvorenim. Postavlja se pitanje zašto sva pravna nauka u Crnoj Gori, sudstvo, tužilaštvo ćuti na sprovođenje nezakonitog vetinga u policiji? Na osnovu kojeg zakona Demokrate daju sebi pravo, kao da se radi o autokratiji u Bjelorusiji ili Rusiji, da vrše veting u policiji? Zna li Boris Bogdanović, vunderking sa Megatrenda, da se to zove bezakonje, da se prvo veting mora uvesti u pravni sistem zemlje, da se moraju odrediti procedure i tijelo koje će ga sprovoditi, a ne da se sprovodi partijska samovolja? Što ako śutra pobijedi DPS na izborima, iako je sadašnja izvršna vlast ubijeđena da neće, što za ovu priču nije bitno, pa da oni sprovode veting bez zakona prema neistomišljenicima? <h2>PARTIJSKI USTAVNI SUD</h2> Da u Crnoj Gori vlada pravni kumbulj u kojem se ne poštuju elementarno pravo, Ustav i zakoni, mnogo je primjera. Neka mi ti pravni genijalci objasne kako je moguće Poslovnikom Skupštine promijeniti Ustav Crne Gore i dozvoliti kvorum „na daljinu“, iako u Ustavu decidirano piše „Skupština odlučuje većinom glasova prisutnih poslanika na śednici kojoj prisustvuje više od polovine svih poslanika, ako Ustavom nije drukčije određeno“ (član 91, stav 1)? Mnogo je sličnih primjera, poput onoga kojim se zakonom ograničavaju ustavne nadležnosti predśednika i sl. Ionako nefunkcionalan Ustavni sud ostaje nijem na stotine kršenja elementarnog prava jer, ili je nepotpun, ili je partijski podrepak. Kakvu korist imaju građani Crne Gore od partijskog Ustavnom sudu? Posebno ako nijesu član dotične partije. Kako je moguće bilo kojem učenom pravniku objasniti da je restitucijom „vraćena“ zemlja u uvali Valdanos Budimljansko nikšićkoj eparhiji, koja je osnovana odlukom Sinoda Crkve Srbije 2001. godine? Dakle, nije postojala kad je nacionalizovana uvala Valdanos?! Poseban je primjer tzv. Temeljnog ugovora, za koji je Ustavni sud odbio da donese stav. Volio bih da mi neko od pravnih genijalaca vlasti objasni što predstavlja taj Ugovor? Je li to međunarodni ugovor? Pa nije i ne može biti, jer država sklapa međudržavne sporazume, a ne ugovore sa pravnim entitetima bilo koje države. To potvrđuje sama činjenica da taj Ugovor nije ni ratifikovan u parlamentu. Ugovor sa DRŽAVOM Vatikanom ne može biti pandam ovom Ugovoru. Postavlja se pitanje, kako je moguće ugovorom sa pravnim entitetom druge države uređivati unutrašnje pravo države Crne Gore? Tim prije što država Crna Gora ima Zakon o vjerskim slobodama kojima se reguliše odnos vjerskih zajednica i države Crne Gore!&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021032_75660e94f02a397e28c8c77aec3da7a9dddf38c9d5f5da71e61cacf8bd8bb325.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251026021032_75660e94f02a397e28c8c77aec3da7a9dddf38c9d5f5da71e61cacf8bd8bb325" data-rendition-name="original" width="730" height="948" loading="lazy" alt="Rješenje o osnivanju Budimljansko-nikšićke eparhije"> <figcaption>Rješenje o osnivanju Budimljansko-nikšićke eparhije(Photo: Picasa)</figcaption> </figure>  Ko je dao pravo jednoj vrlo krivično problematičnoj ličnosti, Dritanu Abazoviću, koji je prekršio većinu zakona Crne Gore, između ostalog i član 3. Ustava Crne Gore, da se bavi pitanjem o kojem nema pojma? Jedini ugovor koji je mogao biti potpisan sa Crkvom Srbije je ugovor sa Cetinjskom mitropolijom, u skladu sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti. Zato je Temeljni ugovor države Crne Gore sa Crkvom Srbije pravno ništavan i ne može proizvoditi bilo kakve pravne posljedice. Umjesto da Dritan Abazović krivično odgovara zbog kršenja niza pravnih akata, od Ustava, pa do zakona, on i dalje preko raznih televizija neutemeljeno optužuje ljude, kao što je imenovanje navodnih ubica nekadašnjeg urednika Dana, Duška Jovanovića. Ne znam zašto SDT ćuti na takve stvari, zašto ga ne pozove da da iskaz u tužilaštvu i, na kraju, zašto ga ne pozove na odgovornost za iznošenje lažnih optužbi, ukoliko se pokaže, u što sam siguran, da su njegove prozivke obično trućanje jednog političkog vagabunda?&nbsp; Vrijeme je da tužilaštvo uvede pravnu higijenu u politički prostor i da ne dozvoli da se ljudi optužuju preko medija za najteža krivična djela bez ikakvih elemenata koji ukazuju na to. Ne smiju se dozvoliti lažne optužbe u javnom prostoru bez ikakavih konsekvenci, jer se time država pretvara u brlog. Zakonima je zabranjeno podnositi lažne prijave tužilaštvu, jer to nosi sa sobom određene sankcije. Što je javno iznošenje neutemeljenih kriminalizovanja političkih protivnika i optuživanje za ubistva nego lažne prijave u javnom prostoru? <h2>MILATOVIĆEVO NEZNANJE</h2> Takođe bi predśednik Milatović morao objasniti javnosti na osnovu kojeg propisa se dodjeljuje posthumno najveći crnogorski orden jednom svešteniku Crkve Srbije samo zato što je zaslužan za promjenu vlasti? Prvo je porazno, sa pravnog stanovišta, da se crkva miješa u političke odnose u Crnoj Gori kao sekularnoj državi, da uređuje ko će predstavljati izvršnu vlast, a drugo, to se i u crkvenom smislu smatra jeresom. Morao bi Milatović objasniti i svoje riječi da se radi o čovjeku koji je „sabirao“ ljude, što je posljednje što se može reći za pokojnog Amfilohija Radovića. Uostalom, Radović je već dobio orden koji zaslužuje, a to je dokumentarni film Tanje Šuković i njenih saradnika, pod imenom „Svjedok božje ljubavi“. Već sam dovoljno puta pisao o ličnosti Amfilohija Radovića, pa se ne bih ponavljao. Koga interesuje neka pročita tekst <a href="https://www.anti.media/istrazivanja/analize/svetosavski-zilot-u-akciji/">„Svetosavski zilot u akciji“</a>. Da je predśednik Milatović potpuno neobrazovan kad se radi o istoriji Crne Gore govori i njegovo polaganje vijenca u spomen Mojkovačke bitke. Mojkovačka bitka je jedan od simbola crnogorske gluposti, jer je ta bitka koštala Crnu Goru poraza i kapitulacije i potpuno je bila nepotrebna. Srbi su počeli da je slave u črtvrtom desetljeću XX stoljeća da bi prikrili činjenicu da je Petar Pešić sa funkcije komandanta generalštaba crnogorske vojske svjesno gurnuo tzv. Sandžačku vojku, dio crnogorske vojske, u sukob sa Austrijancima, tobože da štite odstupnicu srpske vojske na Krf, iako je posljednji srpski vojnik srpske vojske stigao na Krf 4. januara 1916. godine, dok je Mojkovačka bitka vođena 6. i 7. januara. Dakle, nikakva odstupnica srpskoj vojsci nije branjena, jedina posljedica je da se crnogorska vojska nije mogla na vrijeme evakuisati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021028_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251026021028_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="Izjava Petra Pešića u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine"> <figcaption>Izjava Petra Pešića u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Sam Petar Pešić, odgovarajući nekim svojim srpskim kolegama oficirima, koji su ga optuživale da je svjesno uništio crnogorsku vojsku, napisao je u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine: „... jesu li ma kad razmišljeli o tome kakva bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da se je na Solunskom Frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola“. Time je sve rečeno! Ali, da dodamo ovome i intervju sa tada crnogorskim generalom Jankom Vukotićem, datom „Jutarnjem listu“ 1. aprila 1918. godine, a koji prenose „Cetinjske novine“ 11. aprila iste godine: „...Primiv na ovaj način dužnost načelnika štaba (od P. Pešića, prim. SJ), a računajući, da će srpska vojska, kao što mi je rekao pukovnik Pešić, u dovoljnoj snazi zauzeti odbranbene položaje duž Bojane i oko Skadra, te meni i mojoj vojsci osigurati jedinu odstupnicu preko Skadra, ja sam odmah, po odobrenju kralja Nikole, izdao naređenje čitavoj crnogorskoj vojsci - od koje se skoro veći dio nalazio duž rijeke Tare i Lima i na hercegovačkoj granici, - da odstupi pravcem na Podgoricu, odatle ćemo preko Skadra za Albaniju. Kralj Nikola je otputovao iz Podgorice 19. januara u Skadar, a 20. januara iz Skadra dalje. Iste večeri nastupile su austru-ugarske čete, ni od koga nesmetane, uz rijeku Bojanu, a śutra dan, 21. januara, ušle su u Skadar, i tako nam preśekle jedinu moguću odstupnicu prije, nego je i jedan moj vojnik od hercegovačkog odreda ili sandžačke vojske stigao u Podgoricu“. Pametnome dosta! Pa slavite nesreću Crne Gore, anticrnogorci i velikosrpske uzdanice!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021028_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251026021028_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f" data-rendition-name="original" width="960" height="1369" loading="lazy" alt="Cetinjske novine 11. aprila 1918. prenijele intervju crnogorskog generala Janka Vukotića Jutarnjem listu"> <figcaption>Cetinjske novine 11. aprila 1918. prenijele intervju crnogorskog generala Janka Vukotića Jutarnjem listu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na sjednici Skupštine Crne Gore predśednik parlamenta Andrija Mandić obratio se vrhovnom državnom tužiocu da su ga vladajuće stranke izabrale, ne zbog znanja, već politički, da hapsi članove bivše vlasti? Ima li bolje slike o propasti države Crne Gore od ovih staljinističkih izjava? Ko je kleo Crnu Goru, nije dangubio!

Vlast (pri)pravnika i pravna praksa Aca Srbina i tovariš Putina

Dan nakon što je Portal ETV objavio tekst o četrnaestogodišnjoj djevojčici iz Podgorice koja već mjesec dana nije primila obaveznu biološku terapiju Metotreksat u ambulanti u objektu „Zlatica“ , kontaktirala nas je majka djevojčice koja je &nbsp;potvrdila da je terapija primijenjena, ali je istakla da „nije normalno da dijete mora čekati medijsku objavu da bi dobilo liječenje koje mu zakonom pripada“.
Reagovala je i Zaštitnica prava pacijenata Snežana Miranović, koja je kazala da o slučaju nije dobila zvaničan prigovor, već je o svemu saznala iz medija.
– Objašnjeno mi je iz Biološke ambulante da pripremaju pisano izjašnjenje za menadžment ustanove, gdje će detaljno objasniti što se dogodilo. Ja sam iz korektnosti i zbog dobre saradnje sa vama pokušala da dobijem više informacija – kazala je Miranović za Portal ETV.
Prema njenim riječima, sestra Dubravka Jokić je saopštila da djevojčica terapiju prima od 2023. godine, ali da „nije bila redovna“ i da je imala „nevažeći nalog“.
<h2>Nalozi, papiri i propusti umjesto liječenja</h2>
Miranović objašnjava da se nalozi moraju zatvarati istog dana, jer je to odluka menadžmenta, što često stvara administrativne barijere u kontinuitetu liječenja.
– Ukazala sam menadžmentu na problem sa ispisivanjem naloga. Da li će oni promijeniti odluku da se izdaju trajni nalozi – to nije u mojoj ingerenciji. Pacijenti često prigovaraju jer, kad nema lijeka, njihov nalog se zatvori, a kada lijek stigne, moraju ponovo da prolaze cijelu proceduru: zakazivanje, čekanje, novi pečati – navodi Zaštitnica.
Dodaje i da je u ovom slučaju „pored problema sa nalogom, postojala i nestašica lijeka“, što, kako tvrdi, „nije odgovornost ambulante već distributera Montefarma“.
Portal ETV kontaktirao je Montefarm, gdje je potvrđeno da Metotreksata ima u dovoljnim količinama i da lijek nije bio deficitaran u jedinicama u kojima se liječi djevojčica. Ova činjenica otvara dodatna pitanja o (ne)ažurnosti nabavke i komunikacije unutar zdravstvenog sistema.
Podsjećamo, nakon perioda kada lijeka nije bilo, a zatim i problema sa nalogom, djevojčica je prošle sedmice ponovo vraćena iz ambulante jer „nije imao ko da joj da terapiju“ – sestra je bila na terenu, a zamjena nije bila obezbijeđena. U međuvremenu, kod djevojčice su se već pojavili novi &nbsp;zdravstveni problemi zbog odlaganja terapije.
<h2>Organizacioni haos postaje pravilo</h2>
-Tako je. Jedna sestra je bila na terenu jer je to dan kad su kućne posjete a druga je bila opravdano odsutna. To je već organizaciono pitanje i pitanje za menadžment ustanove. Menadžment će nakon pismenog izjašnjenja raspravljati o ovom problemu i ako se utvrdi da se ovdje desio propust imamo dobar materijal da uradimo nešto u organizacionom smislu da se bolje funkcioniše kada je u pitanju apliciranje biološke terapije. Ali, to je, ponavljam, sada isključivo na menadžmentu - kazala je Miranović.
Istakla je da je u kvartalnom izvještaju Ministarstvu zdravlja već upozorila na povećan broj prigovora koji se odnose na biološku terapiju – od deficita lijekova do nejasnih pravila oko izdavanja naloga.
– Zaposleni u apotekama tvrde da traže veće količine lijekova, a dobijaju manje, dok pacijenti trpe posljedice i gube povjerenje. Ja sam alarmirala menadžment, na njima je da preduzmu konkretne mjere – zaključila je Zaštitnica.
<h2>Dijete kao žrtva sistema</h2>
Majka djevojčice kategorično odbacuje tvrdnje o neredovnosti dolazaka, ističući da je sramotno tako prebacivati i izbjegavati odgovornost.
– Moje dijete terapiju smije preskočiti jedino ako ima virus, prehladu ili uzima lijekove koji su u interakciji s Metotreksatom – i to po preporuci ljekara. Nijednom nijesmo izostali bez opravdanog razloga. Ali su nas četiri puta vraćali bez najave, i svaki put s novim izgovorom. Ovo je sramota i ja ću insistirati na odgovornosti – kazala je ona.
Podsjećamo, majka se ranije obraćala Zaštitnici prava pacijenata zbog situacije kada u ambulanti nije bilo osoblja između 13:30 i 14:00, iako su sestre bile dužne da se sa terena vrate do kraja radnog vremena. Miranović je potvrdila da se slučaja sjeća i da je tada intervenisala kod medicinskog osoblja.
Ovim povodom Portal ETV je kontaktirao i PR Doma zdravlja Anu Lazović Otašević, koja je povrdila navode Zaštitnice prava pacijenata, a zatražili smo i odgovore od menadžmenta Doma zdravlja, kako bi bili upoznati sa daljim razvojem situacije.

Djevojčica iz Podgorice konačno primila terapiju: Menadžment traži pismeno izjašnjenje odgovornih sestara

Ono što je saopštio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić tokom skupštinskog zasijedanja jeste da su njegova očekivanja da bi neko zadovoljio povjerenje vladajuće koalicije da se tužilaštvo bavi konkretnim imenima sa spiska koji im on dostavi. To je opasna priča koja govori o pritisku koji vrši Mandić i dio vlasti da tužilaštvo bude sredstvo za obračun sa kritičarima vlasti i opozicionim političarima. To nije vladavina prava - ocijenio je u informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E docent na Fakultetu političkih nauka i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje Zlatko Vujović.
Smatra i da su Mandić i dio vlasti na skupštinskom zasijedanju prije dva dana, kada je vrhovni državni tužilac Milorad Marković predstavljao izvještaj o stanju u državnom tužilaštvu, napravili ogromnu štetu Crnoj Gori.
Na pitanje koliko je ta vrsta pritiska na pravosudne institucije ozbiljna prijetnja i vladavini prava, ali i njenom evropskom putu, te što bi bila adekvatna reakcija evropskih partnera i domaće javnosti, odgovara da vjeruje da ovo neće ostati bez reakcije Evropske unije.&nbsp;
- Ovo je crvena linija. EU i naši zapadni partneri su posebno osjetljivi kad je riječ o pravosuđu i sudstvu i zaštiti od političkih uticaja, a ovakav istup i ovako otvoreni pritisci, da ne kažemo prijetnje vrhovnom državnom tužiocu jer ne postupa po nalozima vlasti, poslali su poruku da ova vlast ne vodi Crnu Goru u EU - ističe Vujović.
Kaže da su istupi dijela predstavnika vladajuće koalicije, odnosno nekadašnjeg Demokratskog fronta i predsjednika Skupštine, dala za pravo svim kritičarima, posebno opoziciji koja je tvrdila da tužilaštvo postupa pod pritiskom vlasti, odnosno da je zahtjev vlasti obračun sa konkretnim imenima iz nekadašnje vlasti.
- To znači da su optuživali da tužilaštvo istražuje konkretne ljude, a ne krivična djela - navodi Vujović.
<h2>Podrška GST</h2>
Komentarišući kako javnost sad da percipira ulogu tužilačkih organa nakon ovih nastupa političara, naročito u kontekstu sve češćih pritisaka represivnog aparata na civilni sektor i medije, navodi da postoji mogućnost da se otvori prostor za nepovjerenje prema čelnim ljudima u tužilaštvo ako glavni specijalni državni tužilac Vladimir Novović ne stane uz Markovića.
- Mandić je pokušao da pokaže kakva su očekivanja i onda se postavlja i nezadovoljstvo sa vrhovnim državnim tužiocem. Odakle zadovoljstvo sa glavnim specijalnim tužiocem? Sve što se zamijera vrhovnom državnom tužiocu ustvari su slučajevi koje vodi glavni specijalni tužilac. Mislim da je veoma loše za imidž i vrhovnog i glavnog specijalnog tužioca izostanak Vladimir Novovića sa zasijedanja Skupštine i da bi bilo dobro da se on oglasi u narednim danima i saopšti podršku Markoviću - rekao je Vujović.
U protivnom bi, prema njegovim riječima, neko mogao da izvuče zaključak da je postojala koordinacija dijela vlasti, onih koji su zadovoljni Novovićem, a nezadovoljni Markovićem, da na ovaj način izvrše pritisak na vrhovnog državnog tužioca.&nbsp;
- Veoma je važno da kao što je Marković branio slučajeve Novovića, da se vidi da je Novović spreman da stane uz Markovića. Ako ne, onda će to otvoriti prostor za nepovjerenje prema čelnim ljudima u tužilaštvu - kazao je Vujović.
<h2>Izostanak reakcije</h2>
Na pitanje ima li Pokret Evropa sad snage da se odupre pristiscima nekadašnjeg Demokratskog fronta i da li u njihovim redovima ima svijesti o tome odgovara da reakcije osim predsjednika poslaničkog kluba PES-a Miodraga Lakovića nije bilo, te da to nije dovoljno.
- Mandić je veoma iskusan i proračunat političar i veoma je precizno odmjerio što će i koliko reći. On je praktično optužio da je PES ucijenjen od vrhovnog državnog tužioca, da se protiv njihovih političara vode postupci i da su sa ciljem političkog preživljavanja spremni da ga podrže da ne bi otvarao slučajeve protiv njih. Možda on govori istinu, ali govori da su najznačajniji ljudi u PES-u pod istragom Specijalnog državnog tužilaštva za organizovani kriminal. To su ozbiljne optužbe. Ili je možda podmetnuto kukavičje jaje. Bilo bi dobro da se SDT oglasi i kaže da li su ključni funkcioneri PES-a pod istragom za krivična djela iz njihove nadležnosti, jer onda imamo dramatično drugačiju političku situaciju u Crnoj Gori - istakao je Vujović.
<h2>Dezorjentisanost opozicije</h2>
Komentarišući ulogu i aktivnosti opozicije na skupštinskom zasijedanju kaže da mu se čini da su bili dezorjentisani.
- S jedne strane smo vidjeli da su gotovo svu kritiku usmjerili na vrhovnog državnog tužioca, slično kao što je to uradio Mandić, iako je ono što zamijeraju nisu potezi samog Markovića, već Novovića. Da li je to nesnalaženje ili neka druga strategija koja možda meni nije jasna, ali činjenica je da su u opoziciji i u vlasti malo bili dezorjentisani moguće i ovim potezima dijela vladajuće koalicije, pa su htjeli možda da podrže dio vlasti u obračunu sa Markovićem - naveo je Vujović.&nbsp;
Smatra i da je to veoma pogrešna strategija.
- Bez obzira na to što imaju pravo da se ljute i kritikuju određene poteze Novovića koji se odnose na dio diskreditacije kritičkih i opozicionih medija u Crnoj Gori. Čini mi se da su bili dezorjentisani i često promašivali ono što su možda htjeli da ostvare, a to je da pokažu da tužilaštvo djeluje pod političkim uticajem - rekao je Vujović.&nbsp;
Marković je poslao poruku da je daleko kako su ga možda očekivali, a to je da je spreman da bespogovorno sagne glavu i sluša što mu narede ključni ljudi vlasti.&nbsp;
- Pokazao je da ima integritet. Ono što je meni nejasno je da li ima podršku Novovića, s obzirom na njegov upadljiv izostanak ne samo sa sjednice Skupštine, već i prethodnih dana - dodaje Vujović.
<h2>Antifašizam i nasljeđe</h2>
Komentarišući odluku predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da dodijeli orden pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću kaže da nas Milatović često potezima zbunjuje.&nbsp;
- S jedne strane imate poteze koji su veoma kvalitetni i zaslužuju podršku, kao što je podrška antifaštičkim akcijama, a s druge strane uslijedi potez koji prilično anulira takvo ponašanje, jer da najviši državni orden čovjeku koji je simbol svega suprotnog, čovjek koji je negator antifašizma, podržavalc fašitičkih pokreta u Crnoj Gori kao što je četnički pokret, čovjek koji je negator ratnih zločina i genocida. Ako se izuzme njegova tiha podrška nezavisnosti 2006. i pasiviziranje Srpske pravoslavne crkve kao instrumenta srpskih obavještajnih službi, onda ne možemo govoriti o pozitivnoj ulozi njega kao ličnosti. Mislim da je bilo i prerano procjenjivati da li je to pozitivno ili ne. Bojim se da smjer političkog djelovanja Milatovića dezorjentiše možda i njegove potencijalne birače. S jedne strane možda ga vide kao mladog lidera koji podržava Crnu Gori i njenu prozapadnu orjentaciju, što on radi često, kao što poziva NATO pakt da pruži veću podršku radi ograničavanja uticaja Rusije i miješanja u političke prilike u Crnoj Gori, a onda ključnom promoteru takvog uticaja u Crnoj Gori - ruskog i sprskog uticaja - dodijeli najveći državni orden. Mislim da Milatović mora da postavi neka pitanja za sebe i da se pozicionira na političkoj sceni, ovako ne ide dobro ni njemu ni građanima - zaključio je Vujović.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1OrxGs2nTBo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Mandić i dio vlasti napravili ogromnu štetu Crnoj Gori, veoma važno da Novović podrži Markovića

Podgoričanin D.L. podnio je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv šesz osoba zbog sumnje da su ga oštetili za 320.000 eura ulaganjem u kriptovalute.
D.L. je prijavu, u koju je Portal ETV imao uvid, podnio protiv Podgoričana M.D, M.D, V.S, Baranina S.V, Cetinjanke N.D. i Pljevljaka V.D. zbog sumnje da su počinili krivična djela prevare i stvaranja kriminalne organizacije.
D.L, čije je ime poznato redakciji, naveo je u prijavi da upoznao M.D. tokom aprila 2024. godine preko zajedničkog poznanika. Nastavio je da mu se javlja nudeći mu ulaganje u kriptovalute, bitkoin i etirijum. Projekat, navodno, vodi njegov kum S.V, “uspješan investitor” koji sarađuje sa određenim Ukrajincima trenutno smještenim na primorju Hrvatske, u Splitu i Dubrovniku.
<h2>"Čista zarada koja ne javlja često"</h2>
- Saopštio mi je da je to čista zarada koja se često ne javlja, a koja će trajati još vrlo kratak vremenski period, te da je on, budući da sam mu ja jako drag i da sam mu pomogao, a i dalje pomažem, te da sam i kod njegovog kuma S.V. proizveo veće simpatije, želio da mi učini uslugu da zaradim. Na ove njegove riječi ja sam se zahvalio i kulturno odbio, govoreći mu: "Nema leba bez motike", a zatim sam prekinuo vezu, a nakon čega me on opet ponovo pozvao nakon par minuta i rekao: "Brate, ovo ti je sto posto sigurno, garatujem ti ja svojom i kumovom imovinom, što ti i drugi naši zajednički drugovi mogu potvrditi" - naveo je podnosila prijave.
Uslijedili su susreti u jednoj kancelariji, pred četiri svjedoka, a nakon više insistiranja, D.L. je pozvan na ručak u porodični stan M.D. u Podgorici, gdje su prisustvovali njegova supruga, tašta i još nekoliko članova porodice. Rečeno mu je bilo da će tamo biti i S.V, što se nije desilo.
Prisutni su, prema navodima oštećenog, isticali da su već ulagali, da su zaradili i da je riječ o “sigurnom poslu”, pokazujući luksuzan stan, automobile i satove koje su navodno kupili od te zarade.
Pod uticajem njihovih tvrdnji, Podgoričanin je odlučio da uloži prvi iznos novca.
Prvo je, tvrdi, krajem novembra, u stanu porodice M.D. predao 115.000 eura, uz usmeni dogovor da se 15. januara 2025. isplati 257.000 eura. Dalje su nastavili da ga nagovaraju da uloži još novca, a sredinom decembra, na ručku u istom stanu, u kom je bila i majka M.D, dao im još 105.000 eura, uz dogovor da se isplata objedini na 15. januar 2025. godine, te da mu tog dana vrate 495.000 eura.
<h2>Kašnjenja i pravdanja</h2>
Po isteku dogovorenog roka isplata je stalno odlagana uz razna opravdanja – da novac kasni, da je neko ukrao sredstva, da su ih „Hrvati iz Dubrovnika prevarili“ i slično.
- Iako su u početku M.D. u njegovoj priči podržavale i supruga i tašta, u posljednje vrijeme počele su da se ograđuju, tvrdeći da nemaju veze s tim i da ne znaju ništa o novcu, te da je dat isključivo M.D.-u. Ipak, dodale su da vjeruju da će on i njegov kum vratiti novac. Na kraju se i S.V. distancirao od M.D., navodeći da ne zna gdje je novac završio - navodi se u prijavi.
D.L. tvrdi da su M.D. i S.V. obećali povrat njegovog uloženog novca preko prepisivanja nekretnina i poslova sa kriptovalutama, ali to se nikad nije desilo.
M.D. je 29. septembra pozvao D.L. kod svoje majke na Cetinje, gdje su muu prisustvu svjedoka rekli da će mu novac biti vraćen prepisivanjem nekretnina u vrijednosti uloženog novca, a ako to ne bude moguće u dogovorenom roku, nekretnine će ostati u njegovom vlasništvu. Zakazan je notar, ali se, kako se tvrdi, s njihove strane niko nije pojavio.
Posljednje obećanje M.D. i S.V. dali su da će vratiti dio uloženog novca između 15. i 20. septembra 2025. godine, što se nije desilo.&nbsp;
Oštećeni traži povraćaj uloženih 320.000 eura, bez potraživanja dobiti, uz tvrdnje da njegove tvrdnje iznijete u prijavi potvrđuju brojni svjedoci, poruke i snimci.

Tag: sud-bih