Sud Bosne i Hercegovine (BiH) odlučio je da Milorad Dodik ima pravo da obavlja funkciju predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Sud BiH je obavijestio Centralnu izbornu komisiju BiH (CIK) da je odbio žalbu predsjednika opozicione Liste za pravdu i red Nebojše Vukanovića zato što je CIK ovjerila kandidaturu Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) za vanredne predsjedničke izbore, koju je potpisao Milorad Dodik kao lider te stranke.
CIK je Radio-televiziji Republike Srpske (RTRS) potvrdila da ju je Sud BiH obavijestio da je Vukanovićeva žalba odbačena i da Milorad Dodik ima pravo da obavlja funkciju predsjednika stranke.
Vukanović je žalbu Sudu BiH uložio prije četiri dana, navodeći da traži da se kandidatura SNSD-a za prevremene predsjedničke izbore ospori u skladu s pravnosnažnom sudskom presudom, kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije.
Iz CIK nije navedeno obrazloženje državnog suda za odbijanje Vukanovićeve žalbe.
Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit je ranije svojom odlukom zabranio finansiranje SNSD-a i Ujedinjene Srpske iz budžetskih sredstava, da bi potom vladajuća koalicija u RS u entitetskom parlamentu zabranila finansiranje svih stranaka iz budžeta.
Po tom osnovu Dodik može da ostane na čelu SNSD-a, jer se stranka ne finansira sredstvima iz budžeta.
Vukanović je ranije optužio Šmita da je "uništio opoziciju".
&nbsp;- Ostavio je cijelu opoziciju bez ikakvih prihoda, dok je Dodiku omogućio da ima sve resurse. On i dalje leti helikopterom, ne poštuje nikakve odluke- kazao je lider Liste za pravdu i red.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sud BiH odlučio da Dodik može da ostane predsjednik SNSD-a

Sud Bosne i Hercegovine produžio je mjere zabrane lideru vladajuće koalicije u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, Miloradu Dodiku, predsjedniku Narodne skupštine RS Nenadu Stevandiću i bivšem premijeru RS Radovanu Viškoviću, osumnjičenim za napad na ustavni poredak BiH, prema kojima će se oni i u naredna dva mjeseca morati povremeno javljati nadležnoj policijskoj stanici.
Posljednja kontrola da li se oni javljaju nadležnim policijskim stanicama izvršena je 4. septembra, prenio je sarajevski portal Raport.
Mjere zabrane Dodiku, Stevandiću i Viškoviću određene su u julu ove godine, nakon što su se oni pojavili na ročištu pred Sudom BiH u predmetu napad na ustavni poredak.&nbsp;
Prethodno je Sud BiH, zbog odbijanja da budu ispitani, za njima raspisao centralnu potjernicu i odredio jednomjesečni pritvor, koji je ukinut pošto su se odazvali na poziv da budu saslušani u državnom tužilaštvu.
Dodik, Stevandić i Višković terete se da su izvršili krivično djelo „napad na ustavni poredak“, jer su predložili usvanje zakona u Narodnoj skupštini RS kojima se na teritoriji ovog bh. entiteta zabranjuje rad dijelu pravosudnih i policijskih državnih agencija.
Te zakone Ustavni sud BiH je stavio van snage.

Sud BiH produžio mjere zabrane Dodiku, Stevandiću i Viškoviću u predmetu napad na ustavni poredak

Miloradu Dodiku, predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska zvanično je prestao mandat, nakon što je Sud Bosne i Hercegovine odbio žalbu Dodikovog advokata na odluku Centralne izborne komisije (CIK) BiH kojom mu se oduzima mandat na ovu funkciju.
Odluka Suda je konačna, saopšteno je iz ove pravosudne institucije, 18. avgusta.
Prema Izbornom zakonu BiH, CIK treba da raspiše prijevremene izbore za predsjednika RS, koji moraju da budu održani u roku od 90 dana. Mandat tako izabranog predsjednika RS trajao bi do opštih izbora planiranih u oktobru iduće godine.
Prethodno je CIK BiH donio odluku o oduzimanju mandata Miloradu Dodiku, nekoliko dana nakon što je Sud BiH početkom avgusta objavio da je Dodik pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija u BiH zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
Žalbom, u koju je Radio Slobodna Evropa imao uvid, pravni tim Milorada Dodika osporava retroaktivnu primjenu prestanka mandata, jer je datum prestanka određen 12. jun, dok je odluka o prestanku mandata donesena 6. avgusta.
Osporeno je i učešće članice CIK-a Vanje Bjelica Prutina u glasanju o prestanku mandata, jer je u parničnom postupku s Dodikom.
Po njenoj tužbi za klevetu protiv Dodika, pred Osnovnim sudom u Sokocu vodi se parnični postupak. Ovaj sud je donio prvostepenu presudu u oktobru 2024. godine kojom je odbijen tužbeni zahtjev, a Vanja Bjelica Prutina je podnijela žalbu protiv prvostepene presude.
Dodik je odbacio i pravosnažnu presudu Suda BiH i odluku CIK-a, te najavio održavanje referenduma u Republici Srpskoj za kraj septembra.
Dodikov advokatski tim tražio je i od Ustavnog suda BiH privremenu mjeru zabrane izvršavanja presude do konačne odluke Ustavnog suda, iako Dodik javno ne priznaje ovaj sud.
Iz Dodikovog pravnog tima su ranije saopštili kako je obraćanje Ustavnom sudu pretpostavka da se obrate Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.
Prema pravosnažnoj presudi Suda BiH Dodik je osuđen, jer je potpisao objavljivanje zakona, koje je prethodno poništio visoki predstavnik Kristijan Šmit, o nesprovođenju odluka Ustavnog suda i Ureda visokog predstavnika na teritoriji RS-a.
Ranije je advokatski tim Milorada Dodika zatražio od Suda BiH da kaznu zatvora od godinu dana preinači u novčanu kaznu, što je mogućnost koju predviđa Krivični zakon BiH. Sud BiH je prihvatio ovaj zahtjev.
Na ovaj način Dodik će za godinu dana platiti oko 36.500 maraka (nešto više od 18.000 eura), odnosno 100 maraka (50 eura) po danu u zatvoru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fu-konsulotacijama-sa-dodikom-predsjednik-bh-entiteta-rs-podnio-ostavku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Sud BiH odlučio: Milorad Dodik više nije predsjednik Republike Srpske

Toga prvog avgustovskog dana 2025. godine, Bosna i Hercegovina je zakoračila u novo pravno-političko poglavlje. Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo je pravosnažnu snažnu presudu Miloradu Dodiku: godinu dana zatvora (koju može otkupiti) i šest godina zabrane političkog djelovanja (koju ne može anulirati). Presuda je u potpunosti potvrđena, žalbe odbačene, a Dodik, prvi put otkako vlada kao neokrunisani monarh RS, mora priznati ono što ga najviše boli: da je i službeno – osuđenik.
Ova presuda nije samo kraj jedne političke karijere (je li?). To je simbolički i institucionalni obrat, prvi stvarni pokazatelj da BiH može imati svoj pravosudni trenutak, svoj "Sanader efekat". Nije Dodika oborila korupcija, iako je u njoj ogrezao. Nije ga oborila opozicija, jer je ugušio demokratiju i opoziciju doveo do nivoa šačice neistomišljenika. Srušilo ga je upravo ono što je godinama ismijavao i od čije štete je živio – zakon i ustav države.
<h2>Šest godina ćutnje</h2>
- Nakon šest godina kad se vratim na izbore... - rekao je poraženi Dodik na pres-konferenciji nakon izricanja presude. I time, htio on to ili ne, priznao sve. Priznao da će morati da odstupi. Priznao da dolazi ćutnja, politička hibernacija. I najviše od svega: priznao da nije nepobjediv. Jer može on podnijeti sve, ali da reflektori nisu upereni u njega, da on nije taj koji se za sve pita u BiH – e to mu teže pada i od zatvorskih rešetaka, koje neće vidjeti jer će kaznu otkupiti. Špekuliše se, mada je rano, da će zatvor, preciznije sloboda Dodika, koštati više od 15 hiljada eura, što je za njega objektivno – ništa.
Naravno, to ne znači da će se Dodik preko noći povući sa političke scene. Ne. Kao predsjednik SNSD-a, stranke koja kontroliše većinu institucija u RS, on će i dalje povlačiti konce. Ali, ono što neće moći – to je potpisivati, predstavljati, kandidovati se i izigravati političkog manekena i "Katicu za sve". A to ga, za čovjeka naviklog da bude iznad zakona, ponavljam, peče više od zatvora.
Zanimljivo je da Dodik nije pao zbog brojnih afera: ni zbog afere "Prointer", ni zbog šikaniranja novinara, ni zbog privatizacionih pljački, ni zbog etnonacionalne opstrukcije, niti zbog na sivo napravljene zgrade vlade u Banjoj Luci, niti zbog nekretnina u Beogradu... Sve su to godinama gutale pravosudne institucije.
Ali kada je napao temelj države – ustavni poredak i odluke visokog predstavnika – sistem se napokon probudio. Jer čovjek može krasti, vrijeđati, omalovažavati, ali kada se direktno suprotstavi mehanizmu koji čuva dejtonsko uređenje, tada se institucije bude. Budimo posve iskreni – tada se međunarodna zajednica probudila. Dakle, oni koji su stvorili Dodika u političkom smislu odlučili su da je vrijeme za posljednje epizode višestoljetne sapunice – od “daška svježeg vjetra na Balkanu“ do Putinova izaslanika za taj isti Balkan.
<h2>Prvi bh. Sanader</h2>
Presuda Dodiku nosi snažnu simboliku. Ona šalje poruku da nito nije nedodirljiv. Kao što je Hrvatska 2010. s padom Iva Sanadera pokazala da se korupcija može procesuirati i na vrhu, tako Bosna i Hercegovina sada pokazuje (barem deklarativno) da se rušenje ustavnog poretka može sankcionirati – pa makar dolazilo iz predsjedničkog kabineta.
Dodik se može braniti politički. Može kukati o ugroženosti Srba, o nepravdi, o zavjeri Sarajeva i Zapada. Ali pravno, njegova pozicija je jasna. Kao što je rekao pravni stručnjak Nedim Ademović: "On ima status osuđenika." Ili još bolje i narodskije, kao što su čitaoci opozicionog portala BN u RS-u kazali: “Gonite g... u zatvor – da ovaj narod malo prodiše.” Dakle, riječ je o Srbima iz RS-a koji nemaju ništa lijepo za reći o Dodiku.
Naredni dani biće ključni. Koliko ste puta u posljednjih pet godina čuli tu rečenicu, ha? Pa ipak, Centralna izborna komisija BiH ima obavezu oduzeti mandat Dodiku u roku od 15 dana od prijema pravosnažne presude. Nakon toga slijedi raspisivanje prijevremenih izbora za predsjednika RS-a u roku od 90 dana.
No, tu se javlja ključno pitanje: Što ako Dodik odbije odstupiti? Ako, kao što je već znao učiniti, odluči ignorisati institucije i ostati u kabinetu? Ako se NSRS proglasi nadređenim autoritetom i odbije priznati odluku? U tom slučaju, kako zakon nalaže, Sud BiH može izdati nalog za prisilno provođenje presude. SIPA je ta koja bi trebalo da djeluje. A ako i SIPA, kao ranije, prebaci odgovornost na MUP RS-a, koji potom odbije izvršiti naredbu – dolazimo do sloma sistema.
<h2>Pravda bez izvršenja...</h2>
Ovo je trenutak istine za BiH. Ako presuda Dodiku ostane mrtvo slovo na papiru, ako institucije ne budu imale snage da je sprovedu, onda je cijela priča o pravnoj državi – farsa. Dodik je već jednom bio predmet potjernice – i nije uhapšen. Ako se to ponovi, biće jasno da je zakon selektivan, preciznije – da zakon NE POSTOJI za Dodika i njegovu ekipu.
Advokat Nedim Ademović ispravno upozorava: entitet RS nema nikakve nadležnosti u ovom predmetu. Sud BiH i CIK su institucije koje djeluju u okviru ustava i zakona BiH. No, ako NSRS pokuša politički anulirati pravne posljedice, to će biti novi udar na ustavni poredak. I upravo tu se krije ironija: Dodik je osuđen jer je ignorisao institucije. Ako se sada, nakon presude, one ne usude da je sprovedu – ispada da mu je bilo dopušteno ono za što je osuđen. I ispada da je on u pravu kada tvrdi da je BiH institucionalno mrtva država.
U regiji se s pažnjom gleda što će biti s Dodikom. Jer ako je on mogao pasti – mogu i drugi. U Crnoj Gori Andrija Mandić i prosrpski blok dobijaju signal da igra sa separatizmom može imati posljedice. U Srbiji, gdje su pravosudne institucije desetkovane, Dodikova presuda djeluje gotovo kao naučna fantastika. Ova presuda neće biti važna samo za BiH. Ona razbija mit o nedodirljivosti nacionalnih lidera. Ona je signal da je došlo vrijeme da se politika odgovornosti vrati u igru.
<h2>I što sad?</h2>
Dodik je, kako se čini, svjestan da je kraj. I dalje će glumiti lidera, pozivati na “okupljanje“, “sabornost“, najavljivati nove platforme. Ali iza te fasade stoji čovjek koji zna da je prvi put institucionalno poražen. Na kraju, prije desetak dana bio je u tom istom sudu, dao iskaz i time potvrdio legitimitet istog – tako da svaka priča o nepriznavanju suda pada u vodu. Taj sud je Dodik i te kako priznao!
A sada konkretno: presuda mu brani da obavlja bilo koju funkciju koja se finansira iz budžeta. To, de facto, uključuje čak i predsjedavanje njegovom političkom strankom (SNSD), jer se i one velikim dijelom finansiraju iz javnih sredstava. Ademović tu vidi najtežu kaznu: "To znači potpunu zabranu političkog djelovanja."
<h2>Adio, Dodiče</h2>
Na kraju, da se razumijemo – ne, Dodik nije pao zato što se narod probudio. Niti zato što je sistem zdrav. Pao je jer je prešao granicu koju ni najtolerantniji protektorat više nije mogao ignorisati niti sebi dopustiti. Pao je jer je presuda bila neophodna kako bi BiH mogla reći da je država – najprije međunarodnoj zajednici, a tek onda možda i samoj sebi. Njegova izjava da će se “vratiti za šest godina” može zvučati hrabro, ali je zapravo – epitaf. Politička scena mu se više nikada neće otvoriti kao nekad. I on to zna.
Zato: Adio, Dodiče!
Možeš i dalje prijetiti, vikati, izigravati vođu. Ali kad te sustigne zakon, kad ti institucije kažu dosta, kad ti piše da si osuđenik, i kad sve to aminuju oni koji su te politički stvorili – tada si gotov.
I ne, nije ovo osveta. Nego pravda. Klimava, ali ipak – pravda. Konačno.

Je li ovo zaista kraj Milorada Dodika, hoće li poštovati odluku suda i ako se izvuče, što će uopšte ostati od BiH?

Narodna skupština bh. entiteta Republika Srpska usvojila je informaciju o stanju Ustava Bosne i Hercegovine, donoseći niz zaključaka kojima se osporavaju odluke Suda BiH i visokog predstavnika Kristijana Šmita.
U usvojenim zaključcima, koje su predložili poslanički klubovi SNSD-a, NPS-DNS-a, DEMOS-a, SPS-a, SP-a i US-a, navodi se da je Sud BiH djelovao suprotno Ustavu BiH, donoseći presudu na osnovu odluke visokog predstavnika, a ne na osnovu zakona koji je usvojila Parlamentarna skupština BiH.
Narodna skupština jasno je istakla da ne prihvata nijednu odluku visokog predstavnika, naglašavajući da Šmit nema legitimitet jer nije izabran u skladu sa procedurama koje predviđa Dejtonski mirovni sporazum. U zaključcima se navodi da se odluke koje nameće pojedinac ne mogu smatrati zakonitim, te da takvo postupanje predstavlja direktno rušenje ustavnog poretka BiH.
Skupština je zauzela stav da su sve odluke organa koji nisu definisani Ustavom BiH ništave, uključujući Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH, Tužilaštvo BiH, Sud BiH i Agenciju za istrage i zaštitu (SIPA). Poslanici su ocijenili da "djelovanje ovih institucija predstavlja kršenje ustavnih nadležnosti entiteta i dodatno podriva dejtonsku strukturu BiH".
Jedan od ključnih zaključaka nalaže Pravobranilaštvu RS da podnese krivične prijave protiv svih tužilaca i sudija Suda BiH koji su postupali po Šmitovim odlukama. Krivične prijave biće upućene Tužilaštvu Federacije BiH i Tužilaštvu Republike Srpske, a odnose se na krivična djela organizovanja, planiranja i pripremanja aktivnosti protiv ustavnog uređenja BiH.
Vlada RS dobila je zadatak da pripremi i uputi Narodnoj skupštini zakonske prijedloge kojima bi se zabranio rad organa koji, prema tumačenju Skupštine, nisu predviđeni Ustavom BiH na teritoriji Republike Srpske. Posebno se ističu Visoki sudski i tužilački savjet BiH, Sud BiH, Tužilaštvo BiH i SIPA.
Narodna skupština najoštrije je osudila postupke Tužilaštva BiH prema narodnim poslanicima, ocijenivši da se radi o pokušaju zastrašivanja i političkog pritiska. U zaključcima se navodi da su takvi postupci usmjereni na neutralisanje političkih predstavnika iz Republike Srpske i gušenje političkih sloboda.

Narodna skupština RS usvojila radikalne zaključke: Osporavaju odluke Suda BiH i Šmita

Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je, povodom referenduma koji će se održati u nedjelju, 14. decembra, u opštini Zeta, formiralo Call centar sa jedinstvenim brojem 19820, dostupan građanima tokom cijelog izbornog dana.
Call centar će raditi u nedjelju, 14. decembra, od 7 do 20 časova, a pozivom na broj 19820 građani mogu provjeriti:
- da li su upisani u birački spisak,
- na kojem biračkom mjestu glasaju.
Operateru je potrebno saopštiti lične podatke: ime i prezime, datum rođenja i ime roditelja, ili jedinstveni matični broj.
MUP je najavio i prilagođen rad Filijale za građanska stanja i lične isprave Zeta, kako bi građani mogli blagovremeno preuzeti lična dokumenta:
- subota, 13. decembar: od 7 do 15 časova
- nedjelja, 14. decembar (dan referenduma): od 7 do 20 časova
Iz Ministarstva poručuju da je cilj ovih mjera da se građanima Zete omogući nesmetano ostvarivanje biračkog prava.

Referendum u Zeti: MUP otvorio broj 19820 za provjeru upisa u birački spisak i biračkog mjesta

Tokom dvodnevne radne posjete Berlinu 17. i 18. decembra, premijer Milojko Spajić potpisaće sa njemačkim ministrom saobraćaja Patrikom Šniderom deklaraciju koja će omogućiti međusobno priznavanje vozačkih dozvola. Time će, nakon višegodišnjih pregovora, crnogorski građani moći da zamijene svoju dozvolu za njemačku bez polaganja ispita.
Spajić će boraviti u radnoj posjeti Saveznoj Republici Njemačkoj, 17-18. decembra 2025, najavili su iz Ministarstva vanjskih poslova.
Kako su naveli u saopštenju, tokom posjete će predsjednik Spajić i Šnider potpisati Zajedničku deklaraciju o namjeri o procedurama za međusobno priznavanje vozačkih dozvola između Crne Gore i Savezne Republike Njemačke.
- Potpisivanjem navedene deklaracije će se riješiti pitanje koje je bilo u vrhu prioriteta 44. Vlade Crne Gore, te nakon višegodišnjih pregovora, biti kreirani uslovi za zamjenu crnogorskih vozačkih dozvola za njemačke vozačke dozvole, bez potrebe polaganja ispita na sticanje njemačke vozačke dozvole - kazali su iz tog Vladinog resora.
Posebno je, kako kažu, važno što se time finalizuju ogromni napori Vlade znaka olakšati rad i boravak državljanima Crne Gore, koji privremeno borave u SR Njemačkoj.
Predsjednik Vlade Spajić će imati sastanke sa članovima Odbora za evropske poslove u njemačkom Bundestagu i savjetnikom njemačkog kancelara Fridriha Merca za evropske poslove, gospodinom Mihaelom Klausom.
- Razgovori će biti prilika da se ukaže na napredak koji je Crna Gora ostvarila u procesu pristupanja EU, ali i izraze očekivanja da će Njemačka nastaviti da odlučno podržava evropski kurs Crne Gore, nedvosmisleno pruža evropskom i razvojnom putu naše zemlje - navodi se u saopštenju.
Tokom boravka u Berlinu Spajić će se sastati i sa predstavnicima Fondacije Konrad Adenauer.

Spajić putuje u Berlin: Potpisuje deklaraciju o priznavanju vozačkih dozvola sa Njemačkom

Poslanički klub Pokreta Evropa sad (PES) saopštio je da sve zakonodavne inicijative koje se odnose na socijalne mjere i imaju značajan fiskalni uticaj moraju biti prethodno usklađene sa Socijalnim savjetom, kao nadležnim i zakonski definisanim tijelom za javne politike u ovoj oblasti.
U tom kontekstu, iz PES-a očekuju da se i Predlog zakona o godišnjem dodatku, čiji je inicijator potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj, najprije uputi na razmatranje Socijalnom savjetu.
- Taj postupak je ranije uspostavljena praksa, posebno u okviru izrade programa Evropa sad 1 i Evropa sad 2, a dodatni razlog za poštovanje te procedure jeste činjenica da je potpredsjednik Vlade Đeljošaj i sam član Savjeta - &nbsp;navodi se u saopštenju.
Iz poslaničkog kluba PES-a dodaju da, pored usaglašavanja sa Socijalnim savjetom, predlagač mora jasno definisati i obezbijediti održivost mjere, uključujući i njenu prihodnu stranu.
- Nakon što potpredsjednik Vlade uskladi svoju inicijativu sa Socijalnim savjetom, te predloži i obezbijedi održivost i prihodnu stranu planirane mjere, poslanički klub PES-a će sa posebnim uvažavanjem razmotriti njegov predlog i predlog poslanika u Skupštini Crne Gore - zaključuje se u saopštenju.

PES poručuje Đeljošaju: Uskladiti inicijativu o godišnjem dodatku sa Socijalnim savjetom i jasno definisati prihodnu stranu mjere

Vrhovno državno tužilaštvo reagovalo je na tekst objavljen na Portalu RTCG, koji je prenio i Portal ETV, pod nazivom „Propusti tužilaštva: porodično nasilje završilo kao običan prekršaj“ kazavši da je naslov tendenciozan i ne odražava stvarno postupanje u konkretnom slučaju.
- Ne radi se o „običnom“ prekršaju, već o prekršaju iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, po kojem je moguće izreći čitav niz zaštitnih mjera usmjerenih na neposrednu zaštitu žrtve. U konkretnom predmetu te mjere su i bile izrečene - navode u saopštenju.
Kažu da je Operativni tim za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama, nakon analize svih slučajeva razmatranih u proteklom periodu, samo u jednom predmetu konstatovao da je nadležni tužilac, prema ocjeni Tima, a uz puno uvažavanje načela nezavisnosti u radu državnog tužioca, pogrešno kvalifikovao događaj kao prekršaj, umjesto kao krivično djelo.
Operativni tim za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama, nakon analize svih slučajeva razmatranih u proteklom periodu, samo je u jednom predmetu konstatovao da je nadležni tužilac, prema ocjeni Tima, a uz puno uvažavanje načela nezavisnosti u radu državnog tužioca, pogrešno kvalifikovao događaj kao prekršaj, umjesto kao krivično djelo.&nbsp;
- Dakle, riječ je o izolovanom slučaju, a ne o sistemskom postupanju državnih tužilaštava kako se implicira u tekstu - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Takođe, ukazuju da se radilo o predmetu u kojem je postupano prije donošenja Uputstva vrhovnog državnog tužioca za postupanje državnih tužilaštava u slučajevima nasilja u porodici ili u porodičnoj zajednici, dokumenta koje uvodi jasne obaveze, standarde i smjernice za rad tužilaca i koje značajno unapređuje dosljednost i kvalitet postupanja u ovim slučajevima.
- Pored toga, Više državno tužilaštvo u Podgorici je u konkretnom predmetu sprovelo vanredni nadzor i donijelo određene zaključke i preporuke, čime je dodatno ojačan institucionalni odgovor. Državno tužilaštvo će i dalje nastaviti sa unapređenjem prakse, dosljednom primjenom Uputstva i stalnom provjerom kvaliteta postupanja, sa ciljem efikasne i pravovremene zaštite žrtava nasilja - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Reagovanje tužilaštva na navode o postupanju u slučaju porodičnog nasilja

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Demokratska partija socijalista (DPS) organizovala je u Herceg Novom skup za, kako su saopštili, slobodarsku, antifašističku, građansku, evropsku i modernu Crnu Goru.
Riječ je o trećem od četiri stranačka okupljanja koje je predsjednik najjače opozicione stranke Danijel Živković najavio sredinom septembra u državnom parlamentu, navodeći kako se „za građansku Crnu Goru neće boriti samo na institucionalan način“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fe-2HTB0TNCM%3Ffeature%3Dshare&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: sud-bih