U napadu dronom paravojne grupe Brze snage za podršku na Sudan ubijene su najmanje 24 osobe, uključujući osmoro djece.
Paravojska je napala konvoj pomoći Svjetskog programa za hranu.
Današnji napad RSF-a dogodio se u blizini grada Rahada u provinciji Sjeverni Kordofan, saopštila je Mreža sudanskih ljekara, koja prati rat u zemlji.
Vozilo je prevozilo raseljene osobe koje su pobjegle od borbi u području Dubejkera, navodi se u saopštenju grupe. Među poginulom djecom su i dvije bebe.
Nekoliko drugih je ranjeno i prevezeno na liječenje u Rahad, koji pati od ozbiljne nestašice medicinske opreme, kao i mnoga područja u regiji Kordofan, navodi se u saopštenju.
Grupa ljekara poziva međunarodnu zajednicu i organizacije za ljudska prava da "preduzmu hitne mjere kako bi zaštitile civile i direktno pozvale rukovodstvo RSF-a na odgovornost za ova kršenja".
Nema trenutnog komentara RSF-a, koji već oko tri godine ratuje protiv sudanske vojske za kontrolu nad zemljom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sudanska paravojska napala konvoj pomoći: Ubijene 24 osobe, među njima osmoro djece

Zamjenica tužioca Međunarodnog krivičnog suda (MKS) Nažat Šamim Kan kazala je u obraćanju da je Paravojna grupa Snage za brzu podršku (RSF) vodila "organizovanu, proračunatu kampanju" ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti tokom zauzimanja sudanskog grada El-Fašer u oktobru prošle godine.
Obraćajući se Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija iz Haga, Kan je navela da tužilaštvo intenzivira napore kako bi utvrdilo individualnu krivičnu odgovornost za zločine počinjene u El-Fašeru u sjevernom Darfuru, kao i u El-Geneini.
Prema njenim riječima, pad El-Fašera u ruke RSF-a pratila je kampanja najdubljih patnji usmjerena protiv nearapskih zajednica, uključujući silovanja, proizvoljna pritvaranja, pogubljenja i masovne grobnice, sve u masovnim razmjerama.
Kan je istakla da tužilaštvo raspolaže video, audio i satelitskim dokazima koji ukazuju da su u El-Fašeru počinjeni ratni zločini i zločini protiv čovječnosti, naročito krajem oktobra, kada je okončana 18-mjesečna opsada grada.
- Videosnimci koje smo analizirali pokazuju članove RSF-a kako slave direktna pogubljenja, a zatim skrnave tijela žrtava. Dokazi MKS-a uključuju i satelitske snimke masovnih ubistava, te pokušaje prikrivanja zločina putem masovnih grobnica. Slika koja se pojavljuje je užasan, organizovan i široko rasprostranjen masovni kriminalitet, uključujući masovna pogubljenja i zločine koji se koriste kao sredstvo uspostavljanja kontrole - navela je Kan.
Tužilaštvo je, kako je rečeno, ostvarilo značajan napredak i u istrazi masakra u El-Geneini, gdje su 2023. godine ubijene hiljade civila. Poseban fokus MKS-a stavljen je na zločine zasnovane na spolu.
- Neosporno je da se seksualno nasilje, uključujući silovanje, koristi kao sredstvo rata u Darfuru - istakla je Kan, upozorivši da stigma i strah od odmazde i dalje predstavljaju ozbiljnu prepreku prijavljivanju ovih zločina.
Svjedoci su ranije za "Middle East Eye" ispričali da su borci RSF-a ubijali civile u bijegu i provodili ubistva od vrata do vrata tokom zauzimanja El-Fašera. Šefica UN-a za Sudan Deniz Braun opisala je grad kao mjesto zločina, upozorivši na obrazac zločina u Sudanu i pozvavši svjetske lidere da djeluju kako bi se spriječilo dalje nasilje.
Kan je takođe navela da tužilaštvo dokumentira i navodne zločine sudanskih oružanih snaga u Darfuru, naglašavajući da sve strane u sukobu moraju poštovati međunarodno humanitarno pravo i zaštitu civila.
Rat u Sudanu, koji traje od aprila 2023. godine, doveo je, kako UN navodi, do najgore humanitarne krize na svijetu. Hiljade ljudi su ubijene, gotovo 13 miliona je raseljeno, a više od 40 posto stanovništva suočeno je s akutnom nesigurnošću hrane.

Tužilaštvo u Hagu o strašnim detaljima zločina u Sudanu: Od masovnih ubistava i silovanja do prikrivanja grobnica

Egipat i Sudan su danas pozdravili odluku predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa da posreduje u pregovorima sa Etiopijom koja je uzvodno od njih izgradila ogromnu branu na rijeci Nil što je razlog dugogodišnjeg spora.
Prošle godine je otvorena "Velika brana etiopske renesanse" (GERD) i najveća hidroelektrana u Africi, snage veće od 5.000 megavata čime je udvostručen proizvodni elektro-kapacitet Etiopije.
Egipat smatra da je podizanje te brane "teško kršenje međunarodnog prava" i "egzistencijalna prijetnja" jer ugrožava protok reke Nil ka njemu.
Predsjednik Egipta Abdel-Fatah el-Sisi objavio je na društvenim mrežama da "cijeni pažnju predsjednika Trampa centralnom značaju pitanja rijeke Nil za Egipat" i da je Kairo posvećen "ozbiljnoj i konstruktivnoj saradnji sa zemljama basena Nila, zasnovanoj na principima međunarodnog prava, na način koji ostvaruje zajedničke interese bez nanošenja štete bilo kojoj strani".
Predsjednik vladajućeg Suverenog savjeta Sudana Abdel-Fatah Burhan takođe je pozdravio Trampovu inicijativu kao "korak ka nalaženju održivih i zadovoljavajućih rješenja koja čuvaju prava svih".
Tramp je u petak na društvenim mrežama objavio pismo koje je poslao El-Sisiju o tome da je spreman da pokrene posredovanja da bi se, kako tvrdi, "odgovorno jednom zauvijek riješilo pitanje podjele vode Nila".
Vašington je u tim razgovorima posredovao i tokom Trampovog prvog mandata, što je propalo 2020. godine kada se Etiopija povukla, a pregovore je bez uspjeha nastavila Afrička unija.
Kairo i Kartum pozivaju na pravno obavezujuć sporazum o tome kako će se GERD, koji je na Plavom Nilu blizu granice Etiopije sa Sudanom, puniti i kako će se njime upravljati, dok Adis Abeba insistira na smjernicama.
Egipat čija je teritorija mahom pustinjska i sušna, zavisi od rijeke Nil kako bi vodom snabdjevao svoje rastuće stanovništvo od 110 miliona. Egipat strahuje da će etiopska brana drastično smanjiti dotok Nila, s potencijalno teškim posljedicama po njegovu poljoprivredu i druge sektore. El-Sisi je rekao da se udio Egipta u vodi Nila "ne može taknuti", mada se zalagao za rješavanje spora pregovorima.
Sudan želi koordinaciju rada i punjenja uzvodnog jezera GERD-a da bi se spriječile posljedice po njegova vještačka jezera.
Etiopija kaže da su njena brana i centrala, koje su koštale pet milijardi dolara, neophodne jer velika većina njenog stanovništva nema struju.
Spor se sada usredsređuje na to kako da se sprovodi godišnje punjenje jezera, koju će količinu vode Etiopija ispuštati nizvodnim susjedima ako dođe do višegodišnje suše i kojim će metodom tri države rješavati sporove o tome.

Egipat i Sudan pozdravili posredovanje SAD za rješavanje spora s Etiopijom o korišćenju rijeke Nil

U sudanskoj regiji Južni Kordofan u gradu Kalogi u napadu dronom pogođen je dječji vrtić, pri čemu je ubijeno najmanje 50 ljudi, od kojih 33 djece.
Za napad koji se navodno dogodio u četvrtak, medicinska organizacija Mreža sudanskih ljekara i sudanska vojska optužuju paravojne Snage za brzu podršku (RSF), s kojima se bore u građanskom ratu, piše BBC. Iz RSF-a nisu odmah komentarisali optužbe.
Izvještaj o napadu zasad nije bilo moguće nezavisno provjeriti, prenosi Dnevnik.hr.
Ministarstvo vanjskih poslova, koje je na strani vojske, tvrdi da je vrtić dvaput pogođen projektilima te da su napadnuti civili i medicinari koji su pritekli u pomoć.
S druge strane, RSF je optužio vojsku da je u petak dronom napala pijacu u regiji Darfur, gađajući skladište goriva na graničnom prelazu Adre s Čadom. Tvrde da se prelaz koristio za "dostavu pomoći i komercijalnih potrepština".
Prema Sudanskom ratnom monitoru, grupi istraživača koji prate sukob, taj napad je prouzrokovao civilne žrtve i značajnu štetu na pijaci. Vojska nije odmah komentarisala izvještaje iz Darfura.
Reagujući na izvještaje o napadu u Kalogiju, portparolUNICEF-a, UN-ove agencije za djecu, izjavio je: "Ubijanje djece u njihovoj školi stravično je kršenje dječjih prava”.
- Djeca nikada ne bi smjela da plaćaju cijenu sukoba - dodao je Šeldon Jet i pozvao "sve strane da odmah zaustave ove napade i omoguće siguran, neometan pristup humanitarnoj pomoći onima kojima je očajnički potrebna".
Sudan je razoren ratom od aprila 2023. godine, kada je izbila borba za vlast između dojučerašnjih saveznika - vojske i RSF-a. Regija Kordofan, smještena između glavnog grada Kartuma i Darfura, postala je prva linija u građanskom ratu.

Tragedija u Sudanu: Dron pogodio vrtić, najmanje 50 mrtvih

Izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za Afriku, Masad Bulos, izjavio je danas da je rat u Sudanu izazvao najveću humanitarnu krizu na svijetu i ocijenio da su u toj zemlji počinjeni „neprihvatljivi zločini“.
U Sudanu, vojska, koju predvodi general Abdel Fatah el Burhan, upravlja sjevernim, centralnim i istočnim dijelom zemlje, dok paravojne snage Snaga za brzu podršku, kojima komanduje general Mohamed Daglo, kontrolišu zapad i djelove juga sa svojim saveznicima. Dvije strane su u ratu od aprila 2023. godine i obje su optužene za zločine.
Paravojne snage su krajem oktobra zauzele El Fašer poslije opsade od 18 mjeseci i tako preuzele potpunu kontrolu nad ogromnim regionom Darfur na zapadu Sudana. Zauzimanje grada pratili su izvještaji o brojnim zločinima nad civilima.
- Sukob u Sudanu, iz humanitarne perspektive, trenutno je najveća humanitarna kriza na svijetu i najveća humanitarna katastrofa na svijetu. Posebno ono što se dogodilo u El Fašeru u posljednje dvije ili tri sedmice - rekao je Bulos za AFP u intervjuu u Dohi.
Svi smo, kako dodaje, vidheli video snimke i izvještaje.&nbsp;
- Ta zvjerstva su apsolutno neprihvatljiva. To mora veoma brzo da prestane - istakao je Bulos.
Dodaje da SAD i njihovi posrednički partneri pozivaju obje strane da se dogovore o „tromjesečnom humanitarnom primirju“.
- Pozivamo ih da prihvate ovaj prijedlog i odmah ga sprovedu - rekao je Bulos.

Trampov izaslanik za Afriku ocijenio da su u Sudanu počinjeni neprihvatljivi zločini

Sudanske paravojne snage Brze podrške (RSF) pristale su na prijedlog SAD-a za humanitarno primirje. Sudanska vlada, koju predvodi vojska, još nije odgovorila.
RSF je izdao saopštenje nakon što je zauzeo grad el-Fasher u zapadnoj regiji Darfur.
Njihova 18-mjesečna opsada blokirala je dotok humanitarne pomoći uprkos ponovljenim apelima UN-a, uzrokujući glad među stanovnicima koji nisu mogli pobjeći.
Globalna organizacija za praćenje gladi, koju podržava UN, potvrdila je uslove gladi u gradu.
RSF se suočava s međunarodnim kritikama zbog izvještaja o masovnim ubistvima.
Građanski rat izbio je između sudanske vojske i RSF-a u aprilu 2023. godine. Obje strane su se tokom rata složile oko raznih prijedloga za prekid vatre, iako se nijedan nije održao.
U septembru su SAD, zajedno s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Saudijskom Arabijom i Egiptom, predložile tromjesečno humanitarno primirje, nakon čega bi uslijedilo trajno primirje i prelazak na civilnu vlast.
Grupa je takođe izjavila da se raduje razgovorima o okončanju neprijateljstava "na način koji se bavi temeljnim uzrocima sukoba" i "stvara odgovarajuće okruženje za pravedan, sveobuhvatan i trajan mir".
Objava RSF-a o primirju dolazi nakon što je jedna humanitarna organizacija upozorila da je mreža javnih kuhinja u Sudanu na rubu kolapsa.

Sudanske paravojne snage RSF kažu da pristaju na humanitarno primirje

Oko 260.000 civila zarobljeno je u El Fašeru, na istoku Sudana – polovina njih su djeca. Grad je već mjesecima pod opsadom Snaga za brzu podršku i potpuno odsječen od spoljnog svijeta. Hrana već odavno ne stiže, a grad, koji se nalazi oko 200 kilometara od granice sa Čadom u pokrajini Darfur, suočava se s glađu. Prema svjedocima, mnogi ljudi sada jedu stočnu hranu.
U ponedjeljak je generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš oglasio uzbunu. Upozorio je na „strašnu eskalaciju" sukoba u gradu pogođenom glađu. 
- Osvajanje grada predstavlja užasnu eskalaciju sukoba. Razmjere patnje koje vidimo u Sudanu su nepodnošljive - rekao je Gutereš.
Gutereš je reagovao na izjavu paravojne milicije, koja je u nedjelju saopštila da je preuzela potpunu kontrolu nad gradom. Prema podacima sudanskog novinarskog udruženja, u međuvremenu je u gradu prekinuta sva komunikacija, uključujući satelitske mreže.
<h2>Strah od daljeg pogoršanja situacije</h2>
Stručnjaci očekuju dalju eskalaciju situacije, obilježenu masovnim nasiljem nad civilima zarobljenim u gradu. 
- Već mjesecima civili, kao i vojnici sudanskih oružanih snaga (SAF) u gradu, jedva imaju osnovne potrepštine. Već nedjeljama civili pokušavaju da napuste grad. Kako se pokazalo da bi RSF mogao potpuno da ga zauzme, pokušaji bjekstva su se pojačali - rekla je Marina Peter, predsjednica njemačkog Foruma za Sudan i Južni Sudan, u intervjuu za Dojče vele.
Ipak, šanse su im male, dodaje Peter.
- Nekima je donedavno još uspijevalo da pobjegnu, ali su drugi ubijeni tokom pokušaja bega. Mnogi su uhapšeni. Sada strahujemo od masovnih strijeljanja, silovanja i još gore gladi. Prema našim kontaktima u gradu, u prosjeku svaka tri sata umre troje djece - rekla je ona.
<h2>Otvorena borba za vlast</h2>
Sukob u Sudanu počeo je još u vrijeme svrgavanja autoritarnog predsjednika Omara el Bašira 2019. godine. On je svoju vlast zasnivao na zvaničnoj vojsci – Sudanskim oružanim snagama (SAF), koje danas vodi de fakto vođa Sudana, general Abdel Fatah el Burhan.
Istovremeno El Bašir se oslanjao i na više milicija povezanih s vojskom, među njima i na Snage za brzu podršku (RSF), koje vodi Muhamed Hamdan Daglo, poznat kao „Hemeti“.
Poslije Baširovog pada, i SAF i RSF su ušli u civilni prelazni savjet. Međutim, u oktobru 2021. zajedno su izveli puč. Hemeti je postao zamjenik El Burhana, ali su se kasnije sukobili oko strukture i hijerarhije buduće zajedničke vojske. Hemeti je odbio da integriše svoju miliciju u nacionalnu vojsku, što je u aprilu 2023. dovelo do otvorenog sukoba – i od tada u zemlji bijesni rat.
<h2>Ubistva, silovanja i pljačke</h2>
RSF potiče iz takozvanih Džandžavid milicija, arapskih konjičkih jedinica koje su početkom dvehiljaditih korišćene u borbi protiv crnačkih pobunjeničkih grupa poput Oslobodilačka armija sudana (SLA) i Pokret za pravdu i jednakost (JEM) u zapadnom Darfuru. Još tada su milicije činile ekstremno nasilje – i protiv civila.
- RSF i s njima povezane milicije ciljano su ubijale civile, često zbog njihove etničke pripadnosti. RSF je počinio široko rasprostranjeno seksualno nasilje, uključujući grupna silovanja, i pljačke. Gradovi i sela su uništavani, često paljenjem, a humanitarna pomoć je u velikim razmjerama opljačkana - navodi se u izvještaju Hjuman rajts voča (Human Rights Watch, HRW) iz juna ove godine. 
Međunarodni krivični sud vidi jasne dokaze o ratnim zločinima u Sudanu.
<h2>Cilj: demoralisati neprijatelja</h2>
Prema riječima Marine Peter, ovaj obrazac bi se mogao ponoviti u El Fašeru. Zapovjednici često komanduju vojnicima koji su pod jakim dejstvom droga, a u redovima ima i dece-vojnika. 
- Poznajemo logiku koja se sada primenjuje u El Fašeru – cilj je da se neprijatelj demorališe. To se najefikasnije postiže silovanjima žena, a sve češće i muškaraca. SF je iskopao rovove oko grada, tako da niko ne može da pobjegne. Cilj je sistematsko izgladnjivanje grada. Ljudski životi u ovom sukobu ne znače ništa - kaže Peter.
Slično svjedoči i Arjan Hehenkamp, krizni koordinator za Darfur u humanitarnoj organizaciji Međunarodni komitet za spasavanje (International Rescue Committee, IRC). Nekima je uspjelo da pobjegnu u grad Tavila, gdje već stotine hiljada ljudi traži sklonište.
- Ljudi koji bježe iz El Fašera dolaze iz pakla. Nemaju ništa osim odjeće na sebi. Mnogi su teško traumatizovani i traže zaštitu i nadu - rekao je Hehenkamp za sajt organizacije.
Ali i Tavila je na ivici kolapsa. 
- Bez značajnog povećanja humanitarne pomoći, patnja će se samo produbljivati - naglasio je on.
RSF nije jedini koji sprovodi nasilje nad civilima. Prema podacima Hjuman rajts voča i Sudanske oružane snage (SAF) počinile su „brutalne napade na civile“. „Lista njihovih zločina gotovo svakodnevno raste.“
Već mjesecima postoji strah da bi se Sudan mogao raspasti zbog rata.
- Ta opasnost postaje sve realnija svakim danom ovog rata - kaže Marina Peter.

Strahuje se za živote civila u sudanskom El Fašeru

Najmanje 11 djece ubijeno je dronom koji je u Sudanu napao džamiju u opkoljenom gradu El Fašer, administrativnom centru Sjevernog Darfura, saopštio je sinoć UNICEF.
Lokalne humanitarne grupe, aktivisti i sudanska vojska optužili su paravojnu formaciju Snage za brzu podršku da je napad izvela u petak ujutro, tokom molitvi, ubivši najmanje 70 ljudi.
Mnogi su, kako je saopšteno, ostali zatrpani pod ruševinama.
Iz prvih izvještaja se dalo zaključiti da je u napadu poginulo 11 djece starosti između šest i 15 godina, i da ih je "mnogo više" ranjeno, saopštio je UNICEF, ocijenivši napad "šokantnim".
U Sudanu od 2023. godine bjesni građanski rat. Na jednoj strani je sudanska vojska, sa druge strane su Snage za brzu podršku.
U sukobu je poginulo najmanje 40.000 ljudi, a raseljeno 12 miliona. Mnogi su na ivici gladi.

UN: Najmanje 11 djece poginulo u napadu dronom na džamiju u El Frašeru u Sudanu

Najmanje 11 djece ubijeno je dronom koji je u Sudanu napao džamiju u opkoljenom gradu El Fašer, administrativnom centru Sjevernog Darfura, saopštio je danas UNICEF.
Lokalne humanitarne grupe, aktivisti i sudanska vojska optužili su paravojnu formaciju Snage za brzu podršku da je napad izvela u petak ujutro, tokom molitvi, ubivši najmanje 70 ljudi.
Mnogi su, kako je saopšteno, ostali zatrpani pod ruševinama.
Iz prvih izvještaja se dalo zaključiti da je u napadu poginulo 11 djece starosti između šest i 15 godina, i da ih je "mnogo više" ranjeno, saopštio je UNICEF, ocijenivši napad "šokantnim".
U Sudanu od 2023. godine bjesni građanski rat. Na jednoj strani je sudanska vojska, sa druge strane su Snage za brzu podršku.
U sukobu je dosad poginulo najmanje 40.000 ljudi, a raseljeno 12 miliona. Mnogi su na ivici gladi.

UNICEF: Najmanje 11 djece poginulo u napadu dronom na džamiju u El Frašeru u Sudanu

Sudanska Vlada, koja ima podršku vojske, odbacila je prijedlog o primirju koji su predstavile Sjedinjene Američke Države (SAD), Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Egipat, odbijajući da bude isključena iz buduće političke tranzicije u ratom razorenom Sudanu.
U zajedničkom saopštenju, četiri zemlje su u petak pozvale na tromjesečno humanitarno primirje u Sudanu, nakon čega bi uslijedili prekid vatre i devetomjesečna tranzicija na civilnu vladu.
Insistirale su da ova tranzicija mora biti "inkluzivna i transparentna" i završena na vrijeme "kako bi se ispunile težnje sudanskog naroda za mirnim uspostavljanjem nezavisne civilne vlade sa širokim legitimitetom i odgovornošću".
Kartum je "pozdravio svaki regionalni ili međunarodni napor koji doprinosi okončanju rata", ali je dodao da svaki politički proces mora "poštovati suverenitet države i njenih legitimnih institucija", koje su trenutno pod kontrolom vojske.
- Samo sudanski narod ima pravo da odredi kako će se njime upravljati u okviru nacionalnog konsenzusa, ​​pod vođstvom prelazne vlade, dodaje se.
Od aprila 2023. godine, Sudan je razoren sukobom između vojske i paravojnih Snaga za brzu podršku.
Stradale su desetine hiljada ljudi, raseljeni su milione i u zemlji je, prema ocjeni Ujedinjenih nacija, jedna od najgorih humanitarnih kriza na svijetu.

Sudanska Vlada odbacila prijedlog o primirju

Na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK) na Cetinju danas je otvorena mini-izložba „UNESCO World Heritage in Ukraine“, koja donosi reprezentativan pregled ukrajinskih lokaliteta upisanih na Listu svjetske baštine UNESCO-a, s posebnim osvrtom na izazove s kojima se suočavaju usljed ruske oružane agresije na Ukrajinu.
Izložbu su otvorili ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleg Harasimenko i dekan FCJK-a, prof. dr Aleksandar Radoman.&nbsp;
U uvodnom obraćanju, Harasimenko je zahvalio na gostoprimstvu i kontinuiranoj podršci koju Fakultet pruža Ukrajini od samog početka ruske agresije. Posebno je istakao simbolički i snažan čin solidarnosti – ukrajinsku zastavu koja se vijori na zgradi Fakulteta, svjedočeći o jasnoj i principijelnoj podršci FCJK-a ukrajinskom narodu.
Ambasador je naglasio da Ukrajina nije samo zemlja pogođena ratom, već država bogate kulturne i istorijske baštine, čiji su brojni spomenici i lokaliteti prepoznati kao dio svjetskog nasljeđa.
U okviru izložbe predstavljeni su UNESCO-zaštićeni spomenici kulture u Ukrajini, kojima prijeti opasnost od razaranja i devastacije usljed ratnih dejstava. Ukazano je na materijalna oštećenja, ali i na dugoročne rizike po očuvanje kulturnog identiteta i nasljeđa.
Radoman je zahvalio Herasimenku što je upravo FCJK prepoznat i odabran kao mjesto organizovanja ove značajne postavke. Istakao je da Fakultet kontinuirano pruža podršku Ukrajini kroz svoje akademske i javne programe, te naglasio da mu pričinjava posebno zadovoljstvo što je ta podrška potvrđena i formalnim članstvom FCJK-a u Globalnoj koaliciji ukrajinskih studija, kao jedina institucija iz Crne Gore koja je dio ove koalicije, u čijem sastavu se nalaze brojni prestižni svjetski univerziteti i istraživački centri.
Izložba je organizovana u saradnji s Ambasadom Ukrajine u Crnoj Gori i otvorena je za javnost. Ova postavka ne samo da afirmiše izuzetnu kulturnu vrijednost ukrajinskih dobara upisanih na Listu svjetske baštine, već i podsjeća na značaj međunarodnih napora usmjerenih ka zaštiti ugrožene kulturne baštine, poručuju iz FCJK.

Na FCJK otvorena mini izložba „UNESCO World Heritage in Ukraine“

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Nedoumice u vezi sa porodiljskim odsustvom
- Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec predstavio nacrt izvještaja o napretku Crne Gore. Izazovi ostaju vladavina prava i borba protiv korupcije
- SAMU pokrenuo postupke protiv emitera "Informer TV" i "TV Prva RS" zbog govora mržnje i negiranja nacionalnog identiteta
- Analiziramo: da li će majke biti oštećene novinama koje donose izmjene Zakona o radu?
- Američki predsjednik Donald Trump održao najduži govor o stanju nacije u istoriji SAD-a. Ponovio prijetnju vojnom akcijom protiv Irana ako diplomatija ne uspije
Gost Informativne emisije 24 sata večeras je Marko Čipović iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Marina Ilić.

Informativna emisija 24 sata: Gost Marko Čipović

Politička i vjerska pozadina incidenta u beranskom selu Gornje Zaostro, u kojem su napadnuti reporteri Vijesti i Pobjede, Boris Pejović i Stevo Vasiljević, utiče na odluke pravosudnih organa - ocijenili su u Društvu profesionalnih novinara (DPNCG).
Ročište pred beranskim Osnovnim sudom u slučaju Gornje Zaostro peti put je odgođeno jer je jedan od okrivljenih tražio izuzeće sudije, a DPNCG izražava zabrinutost zbog činjenice da napad i onemogućavanje izvještavanja Pejovića i Vasiljevića neće imati za ishod njihovo pravično zadovoljenje.
- Jer očigledno politička i vjerska pozadina tog incidenta utiče na odluke pravosudnih organa - naglasili su u DPNCG.
Navodeći da nemaju namjeru da iznose paušalne ocjene, iz DPNCG su rekli da se napad na njihove kolege dogodio nakon odluke da se ukloni nezakonito postavljeni spomenik četničom vojvodi Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru. &nbsp;Oni su dodali da je u postavljenju tog spomenika važnu ulogu imala i crkva, odnosno sveštenici Mitropolije crnogorsko-primorske.&nbsp;
Iz DPNCG su kazali da „bjekstvo“ spomenika od nadležnih pravosudnih i policijskih organa i napad na novinare, kako bi se izbjeglo dokumentovanje njegovog uklanjanja, potkrepljuju da će postupak utvrđivanja odgovornosti i kažnjavanja onih koji su prijetili novinarima potpuno biti obesmišljen.&nbsp;
- Da nije bilo volje da se on pokrene potvrdilo je i svjedočenje oštećenih koji su nakon napada pozvani da daju izjavu u policiji u Beranama, tek nakon što je iz Podgorice upućen poziv nadležnima u tom gradu da reaguju zbog dešavanja na svojoj teritoriji - ističe se u saopštenju.
Iz DPNCG su rekli da su u tom kontekstu i odluke sudova da se tri osobe oslobode prekršajne odgovornosti, kao i opstrukcija suđenja u Osnovnom sudu u Beranama.
- Pred tim sudom vode se, naime, dva odvojena postupka, od kojih jedan protiv Danka Femića, koji je optužen za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera. U drugom postupku za isto krivično djelo terete se Nikola Raičević i Milić Ralević - naveli su u saopštenju.
Dok je suđenje Femiću u toku drugo ročiše odlaže se, ukazuju oni, više puta zbog nepojavljivanja okrivljenih ili branilaca.
- Viši sud za prekršaje je istovremeno potvrdio prvostepenu presudu i oslobodio odgovornosti Dušana Petrića, Draga Labovića i Vuku Došljaka za napad na fotoreportere Vijesti i novinara Pobjede, kao i dio presude kojom je dvojici maloljetnika izrečena vaspitna mjera pojačanog nadzora roditelja - kazali su u DPNCG.
Reporteri se, kako su rekli iz DPNCG, presudom upućuju na to da u privatnim postupcima obezbijede naknadu štete usljed oštećenja sredstava za rad.
- Ovakav rad pravosuđa u Beranama, uz slične odluke njihovih kolega u Kolašinu, Podgorici i Bijelom Polju u predmetima Alise Hajdarpašić i Dragane Šćepanović, a godinama prije toga i novinara Tufika Softića, Seada Sadikovića, nimalo ne ohrabruju novinare &nbsp;u lokalnim sredinama da su bezbjedni u obavljanju svog posla - ističe se u saopštenju.
Iz DPNCG su rekli da su se nadali da odluke pravosuđa više neće zavisiti od politike, kriminalaca, crkve i uticajnih kontroverznih pojedinaca u lokalnim sredinama.
- Ali očito da sloboda medija odgovara svima samo kad oni nijesu predmet izvještavanja i istraživanja novinara - kazali su iz DPNCG i poručili da će nastaviti da prate slučajeve procesuiranja napada na novinare.

DPNCG: Politička i vjerska pozadina napada na fotoreportere utiče na odluke pravosudnih organa

Četiri godine bukti rat u srcu Evrope. Jesmo li živjeli u zabludi da su ratovi “rezervisani” za daleke kontinente - centralna je tema emisije E-uživo. Koliko je daleko mir i kakve su patnje prolazili Ukrajinci u četvorogodišnjoj ruskoj agresiji na tu zemlju, za 24 sata govorio je ambasador Ukrajine Oleg Gerasimenko, čiji će intervju biti reemitvovan u emisiji E-uživo.
Brak bi trebalo da bude prostor sigurnosti, povjerenja i uvažavanja. Ali šta se dešava kada upravo kroz svakodnevnu komunikaciju počinje tiho podrivanje samopouzdanja jednog partnera? Kada rečenice koje zvuče bezazleno - „pretjeruješ“, „preosjetljiva si“, „to se nikad nije dogodilo“ - postanu obrazac koji mijenja nečiji osjećaj stvarnosti? Na ovu temu razgovaramo sa psihološkinjom Stelom Burzanović.
Emisiju E-uživo gledajte na TV E, od 16 do 18 sati.

Tag: sudan