Državljanima Srbije Mihailu Čoloviću i Draganu Iliću, koji se sumnjiče za ubistvo Ilije Bogdanovića na Cetinju, određen je pritvor do 30 dana.
To rješenje je donio sudija za istragu Višeg suda, a zbog opasnosti od bjekstva, uticaja na svjedoke i saučesnike, bojazan od ponavljanja krivičnog djela i radi nesmetanog vođenja postupka.
Pritvor je, kako nam je rečeno, određen i još jednom državljaninu Srbije - Ediju Balši Piraliću, ali je on u bjekstvu.
Piralić se sumnjiči da je pružao logističku podršku i pomoć izvršiocima. Iz policije su saopštili da će za njim biti raspisana nacionalna i međunarodna potjernica.
Čolović i Ilić juče nijesu odgovarali na pitanja tužioca, a na saslušanju su bili svega dvadesetak minuta. Više državno tužilaštvo je spojilo postupak protiv njih sa onim koje vodi Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja, po kojem im ranije određen pritvor.
Ilija Bogdanović je ubijen 24. aprila, dvadesetak minuta iza ponoći. Bio je u kolima sa suprugom. Ona tada nije zadobila povrede.
V.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović je saopštio 25. aprila da su Čolović i Ilić &nbsp;bezbjednosno interesantna lica sa dosijeom u matičnoj državi, te da sumnjaju da su imali logističku podršku za ovaj zločin. Šćepanović je rekao i da sad ne mogu da reći da je Bogdanović bio slučajna žrtva, te da je ostvarivao kontakte sa članovima organizovanih kriminalnih grupa.
- Ne možemo da kažemo da je slučajna žrtva jer je faza izviđaja, a ne istrage. Oštećeno lice je ostvarivalo bliske kontakte - naveo je on dodajući da Cetinje ima 150 članova organizovanih kriminalnih grupa.
Saopštio je i da su tri komada oružja pronađena u štek stanu na Cetinju, a jedan na groblju u neposrednoj blizini ubistva.
- U policijskim aktivnostima je, u neposrednoj blizini ubistva, pretragom terena i dodatnim mjerama ispod nadgrobne ploče pronađeno vatreno oružje za koje postoji osnovana sumnja da je korišteno u izvršenju ovog krivičnog djela - rekao je tada Šćepanović.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Čoloviću i Iliću određen pritvor do 30 dana

Biznismenu Zoranu Bećiroviću, njegovim tjelohraniteljima Mladenu Mijatoviću, inače službeniku Ministarstva unutrašnjih poslova, i Ljubu Dukiću određen je pritvor do 30 dana zbog brutalnog napada na novinarku Pobjede Anu Raičković i članove njene porodice 9. novembra ispred jednog ugostiteljskog objekta u Podgorici. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DU0Obf7OdwRw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Bećirović je večeras nešto prije 21 sat doveden u Osnovni sud na saslušanje kod sudije za istrage. Nakon dvoiposatnog saslušanja njemu, Mijatoviću i Dukiću je određen pritvor. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dsx60zacBCUM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Osnovano se sumnja da su osumnjičeni kritičnom prilikom u alkoholisanom stanju Ani Raičković uputili veći broj grubih uvreda i ozbiljnih prijetnji, prepoznajući je kao novinarku koja je u više navrata u svojim tekstovima u okviru crne hronike pisala o pojedinim osumnjičenim licima, pa izrevoltirani njenim objavljivanjem, kako to državna tužiteljka navodi u svom prijeflogu za određivanje pritvora, osumnjičeni Bećirović i Mijatović su istu fizički napali na način što su je uhvatili rukama za kosu i vukli je, uslijed čega je glavom udarala po unutrašnjosti svog vozila u kojem se nalazila, dok joj je osumnjičeni Mijatović istovremeno držao za vrat i stiskao, a nakon čega su polomili staklo na zadnjem vjetrobranskom staklu njenog vozila - navedeno je u rješenju Suda u koje je Portal ETV imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241113201156_aa351598983347097b1add77e7701e3e4d9ece7eeead4923469559fa6e3c57fc.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241113201156_aa351598983347097b1add77e7701e3e4d9ece7eeead4923469559fa6e3c57fc" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Privođenje Bećirovića"> <figcaption>Privođenje Bećirovića(Photo: Marija Žižić/ETV)</figcaption> </figure>  U rješenju se dodaje da se njih trojica sumnjiče da su fizički nasrnuli na U.G, sina Raičković i njenog vjerenika T.A. isključivo zato što su uvidjeli da se radi o licima bliskim novinarki. - U.G. su zadali više udaraca pesnicama i nogama u predjelu glave i tijela, dok su T.A. pokušali nasilno izvući iz vozila, kada je imao namjeru da se udalji sa lica mjesta. Ovom prilikom sva oštećena lica su zadobila povrede u predjelu glave i tijela - navedeno je u dokumentu. Objašnjeno je da je pritvor Mijatoviću i Dukiću određen zbog opasnosti od ponavljanja djela, budući da su ranije osuđivani zbog krivičnog djela sa elementima nasilja. Bećiroviću je pritvor određen zbog opasnosti da će učiniti krivično djelo kojim prijeti, imajući u vidu činjenicu da je osnovano sumnjiv da je kritičnom prilikom uputio prijetnje Raičković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241113201156_e1ca1b407b9d4d08aa78233b455d356474f1be360acb410fb288731b5aa2ef70.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241113201156_e1ca1b407b9d4d08aa78233b455d356474f1be360acb410fb288731b5aa2ef70" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Privođenje Bećirovića"> <figcaption>Privođenje Bećirovića(Photo: Marija Žižić/ETV)</figcaption> </figure>  - Obzirom da je u daljem toku postupka potrebno saslušati dva svjedoka koja osumnjičeni poznaju bar iz viđenja, dok sva trojica negiraju izvršenje krivičnog djela stavljenog im na teret, određen im je pritvor i zbog opasnosti od uticaja na te svjedoke - pojasnili su iz Osnovnog suda. Prethodno je tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu Romina Vlahović predložila Osnovnom sudu određivanje pritvora za Bećirovića i njegove tjelohranitelje. Vlahović je prije dva dana odredila zadržavanje i Bećirovićevom sinu Luki, ali za njega nije tražila pritvor. Novinarka Ana Raičković dala je juče izjavu u Osnovnom sudu u Podgorici povodom napada na nju. Ona je i za Pobjedu ispričala šta se sve dogodilo u noći 9. novembra. Kazala je da su je trojica muškarci vrijeđali i psovali, da bi verbalni napad prerastao u fizički prema njoj i članovima njene porodice. Raičković je navela da je sve počelo oko 21 sat, da ničim nije davala povod za takav brutalan napad, te da je u jednom momentu, nakon salvi prijetnji, dobacivanja, psovki, prijavila policiji da je otvoreno maltretira grupa muškaraca. Nakon što im je saopštila da će zvati policiju, osumnjičeni Mijatović je pokušao da joj uzme mobilni telefon. Kako je navela, potom su se Mijatović i Bećirović fizički sukobili i sa njenim sinom i vjerenikom, koji su u međuvremenu stigli i pokušali da je odbrane. Kako je opisala, dok je bila u kolima Mijatović je držao za vrat dok joj je Bećirović lupao glavu o vrata vozila držeći je za kosu. Novinarki Raičković demoliran je automobil – polomljeno je zadnje vjetrobransko staklo.&nbsp; Raičković je, nakon odlaska u policiju, pregledana u Urgentnom centru gdje su joj konstatovane povrede na vratu, podlivi od davljenja, razderotine na glavi, ali je prošla bez preloma. U nastavku istrage povodom brutalnog napada juče je priveden i Ljubo Dukić, još jedan čovjek iz obezbjeđenja Zorana Ćoća Bećirovića i njemu je, nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, određeno zadržavanje do 72 sata. Portal ETV juče je objavio da je obezbjeđenje Zorana Bećirovića bilo naoružano, a jedan od svjedoka vidio je pištolj kod muškarca koji je ušao u crni džip, tokom incidenta u nedjelju veče ispred restorana brze hrane u Bloku V.&nbsp; Prema saznanjima našeg portala, Raičković je u jučerašnjem iskazu u Osnovnom sudu navela da ona nije vidjela pištolj, već da je ta saznanja dobila od svjedoka čije ime nije željela da saopšti.&nbsp; Prema tvrdnji svjedoka, pištolj je imao muškarac koji je ušao u crni džip, kojim je Bećirović došao do resorana brze hrane.&nbsp; Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović saopptio je juče da će pokrenuće disciplinski postupak protiv policajca Mladena Mijatovića, koji više godina angažovan i kao obezbjeđenje Bećirovića. - Imajući u vidu da je jedan od osumnjičenih u ovom slučaju službenik Avio helikopterske jedinice MUP-a, u najkraćem roku ću kao starješina organa pokrenuti disciplinski postupak, jer ovakvi slučajevi zaslužuju najtežu krivično-pravnu sankciju i otkaz – kazao je Šaranović u saopštenju dostavljenom medijima iz MUP-a. Napad na Raičković osudili su najviši državni funkcioneri, političke partije, medijske asocijacije i nevladine organizacije zahtijevajući od pravosudnih institucija adekvatne kazne. Oglasio se i ambasador Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler koji je poručio da Crna Gora kao kandidat za članstvo u EU, mora voditi politiku nulte tolerancije prema nasilju, pritiscima ili uznemiravanja novinara.

Marija Žižić

1250x600

1084x550

VIDEO i FOTO: Bećiroviću, Mijatoviću i Dukiću određen pritvor do 30 dana zbog napada na Raičković

&nbsp;Sudija za istragu odbio je prijedlog da se odredi pritvor Zoranu Lakčeviću kod kojeg je policija prije dva dana pronašla 23 lične karte, jedan pasoš, kao i svesku sa podacima - a sve uoči lokalnih izbora u Podgorici i Kotoru.
Sudija je ocijenio da Lakčević nije osnovano sumnjiv da je počinio krivično djelo povreda prava na glasanje - pošto svjedoci u svojim iskazima nijesu pominjali njega nego drugo lice - M.V.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 58.1667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fzadrzavanje-do-72-sata-muskarcu-kod-kojeg-su-pronadene-23-licne-karte-pasos-i-sveska-sa-podacima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U Osnovnom sudu kažu da su saslušana 22 svjedoka – tj. vlasnika ličnih karti koje su pronađene kod Lakčevića, te da su svi potvrdili da ne poznaju osumnjičenog i da mu nijesu predali svoje lične isprave.
- Dvadeset saslušanih svjedoka su istakli da su izgubili lične karte, ili su im &nbsp;ukradene prije godinu i po dana, a oni su u međuvremenu dobili nove lične karte sa kojima su se legitimisali prilikom saslušanja u tužilaštvu. Jedan svjedok &nbsp;je naveo da je dao ličnu kartu M.V. prije godinu i po dana radi pisanja molbe o odsustvu iz kuće prilikom izdržavanja kazne u kućnim uslovima, pa pošto mu istu nije vratio, on ju je oglasio nevažećom i izvadio novu – kazali su u Osnovnom sudu.
Svjedokinja J. I. je, ističu, navela da je prihvatila ponudu M. V. da mu za iznos od 100 eura preda ličnu kartu.
- A kada mu je tražila da joj vrati ličnu kartu, saznala je da je isti uhapšen zbog ličnih karata koje je otkupljivao za izbore u martu 2023. godine. Zbog toga joj nikad nije dao novac, niti joj je vratio ličnu kartu, a ona je u međuvremenu izvadila novu. Svjedokinja M. K. je takođe navela da je ličnu kartu dala M. V. negdje početkom marta 2023. godine, jer joj je on obećao da će joj zauzvrat dati novac u iznosu od 50,00 eura, a kada je pokušala da uspostavi vezu sa njim da bi joj dao novac i vratio ličnu kartu, to nije bilo moguće učiniti. Nakon toga je tu ličnu kartu oglasila nevažećom i izvadila novu – navodi se u saopštenju Osnovnog suda.
Oni kažu da stoji činjenica da su se svjedoci izjasnili o dogovorima koji impliciraju povredu njihovog prava glasanja – ali i da u tom kontekstu nijesu pominjali Lakčevića već M.V.
- Stoji činjenica da su se svjedoci J. S., J. I. i M. K. izjašnjavali o određenim dogovorima koji su implicirali povredu njihovog prava glasanja u ranijim izbornim procesima, ali u tom kontekstu nijesu pominjali osumnjičenog, već izvjesnog M.V. – zaključili su u Osnovnom sudu.

Portal ETV

Sudija za istragu odbio da odredi pritvor Lakčeviću, svjedoci nijesu pominjali njega nego M.V.

&nbsp;U većem dijelu Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano, a na sjeveru promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, jutro će biti jako hladno, u kontinentalnim predjelima umjeren do jak, a na primorju ponegdje slab mraz.&nbsp;
Duvaće salb vjetar promjenljivog smjera, tokom noći mjestimično umjeren južni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus 14 do jedan, najviša dnevna od nula do devet stepeni.

Prvi dan 2026. sunčan i hladan

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu razgovarao je o mogućnosti drugog kruga napada na Iran tokom sastanka sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, objavili su mediji u srijedu, javlja Anadolija.
Tokom sastanka u Bijeloj kući, Netanjahu je, prema navodima portala „Axios“, iznio zabrinutost Izraela zbog iranskog nuklearnog i raketnog programa, kao i zbog nastojanja Hezbolaha da obnovi svoj arsenal raketa dugog dometa u Libanu.
Američki zvaničnik kazao je da se razgovaralo o „mogućnosti ponovnog napada na Iran 2026. godine“, šest mjeseci nakon 12-dnevnog rata između američko-izraelskog saveza i Irana.
Mete napada bili su iranska nuklearna infrastruktura i raketni kapaciteti.
Tramp, koji je ranije junske napade opisao kao „ogroman uspjeh“, izjavio je: „Ako Iran pokuša da obnovi svoj nuklearni program, Sjedinjene Američke Države će ga ponovo uništiti“, prenose mediji.
Međutim, američki zvaničnik je dodao da, iako bi Tramp mogao podržati obnovljenu ofanzivu ukoliko se utvrdi da Iran preduzima „stvarne i provjerljive korake“ ka oživljavanju svog nuklearnog programa, „glavni problem ostaje dogovor o tome šta se smatra rekonstrukcijom“.
Izrael je tokom posljednjih sedmica ponovo podigao uzbunu zbog iranskog razvoja raketa, optužujući Hezbolah da gomila novo oružje dugog dometa u Libanu.
<h2>Reakcija Teherana</h2>
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan odgovorio je upozorenjem na „oštru“ odmazdu na bilo kakve akte agresije.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči pozvao je Trampa da nastavi pregovore „u duhu poštovanja“.
Prema riječima američkog zvaničnika, nije postignut dogovor o vremenskom okviru niti o pragovima za eventualne buduće vojne akcije.
<h2>Dvanaestodnevni rat</h2>
Kancelarija izraelskog premijera odbila je da komentariše ove navode, dok je Bijela kuća uputila „Axios“ na Trampove ranije izjave.
Tokom dvanaestodnevnog rata sa Izraelom u junu, američka vojska napala je tri velika iranska nuklearna postrojenja — Fordo, Natanz i Isfahan — koristeći bombe za uništavanje bunkera.
Napadi su uslijedili više od sedam dana nakon što je Izrael pokrenuo iznenadni napad na Iran, u kojem su ubijeni visoki vojni komandanti i nuklearni naučnici, a gađane su i pojedine nuklearne lokacije.
<h2>Prekid vatre u Gazi</h2>
Prema izvještaju, Tramp je takođe pristao da nastavi sa drugom fazom sporazuma o prekidu vatre u Gazi, uz obećanje podrške izraelskim vojnim akcijama ukoliko Hamas ne bude razoružan.
Očekuje se da će se Odbor za mir u Gazi sastati u Davosu 23. januara.
Od oktobra 2023. godine, izraelska vojska je ubila više od 71.000 Palestinaca, dok je više od 171.000 ranjeno u brutalnim napadima, nakon kojih je palestinska enklava ostala u ruševinama.
Ujedinjene nacije procijenile su troškove obnove na oko 70 milijardi dolara (59,63 milijarde eura).

Netanjahu razgovarao s Trampom o mogućem drugom napadu na Iran

Britanski list Financial Times objavio je opsežna predviđanja za 2026. godinu, koja obuhvataju ključne geopolitičke, ekonomske i tehnološke teme - od mogućeg mirovnog sporazuma za Ukrajinu, preko unutrašnjih političkih potresa u vodećim zapadnim državama, do sudbine globalnog „balona“ vještačke inteligencije. List istovremeno napominje da se čak sedam od 20 predviđanja iz prethodne godine nije ostvarilo, što predstavlja najgori rezultat u istoriji ovakvih godišnjih prognoza.
<h2>Ukrajina i rat sa Rusijom</h2>
Prema ocjeni lista, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski neće biti primoran da napusti Donbas u okviru eventualnog mirovnog sporazuma sa Rusijom. Takav potez bi, kako se ističe, bio izuzetno rizičan sa ustavne, vojne i političke tačke gledišta.
FT smatra da je kapitulacija Ukrajine moguća samo u slučaju „nevjerovatnog kolapsa njene odbrane“, dok je povlačenje trupa radi stvaranja demilitarizovane zone ocijenjeno kao neizvodljivo i neprihvatljivo i za Moskvu i za Kijev.
<h2>SAD: carine, izbori i impičment</h2>
Američki predsjednik Donald Tramp bi, prema procjeni lista, mogao da odustane od uvođenja novih carina na poluprovodnike i farmaceutske proizvode, a postojeće da ublaži kroz posebne sporazume. Razlog za to su pad cijena akcija, odmazdne mjere Kine i drugih država, kao i rastuće potrošačke cijene, koje su oslabile njegovu carinsku kampanju.
FT prognozira da će Republikanska stranka izgubiti kontrolu nad Predstavničkim domom poslije novembarskih međuizbora, što bi demokratama otvorilo prostor za istrage o zloupotrebama unutar Trampove administracije. Postupak impičmenta ne isključuje se, uz ocjenu da će Tramp, sa svoje strane, učiniti sve kako bi spriječio pobjedu Demokratske stranke.
<h2>Evropa: Francuska, Njemačka i Britanija</h2>
U Francuskoj, kako se navodi, neće biti vanrednih parlamentarnih izbora. Većina političkih stranaka usmjerila je pažnju na predsjedničke izbore u proljeće 2027. godine i ne vidi interes u ponavljanju parlamentarnih izbora, što je 2024. oslabilo koaliciju predsjednika Emanuela Makrona.
U Njemačkoj, kancelar Fridrih Merc mogao bi da se suoči sa ozbiljnim testom ukoliko svojoj Hrišćansko-demokratskoj uniji (CDU) zabrani saradnju sa krajnje desničarskom Alternativom za Njemačku (AfD), a ta stranka ostvari značajan uspjeh na predstojećih pet regionalnih izbora.
Britanski premijer Kir Starmer i njegova Laburistička stranka, prema navodima lista, suočiće se sa izazovima na lokalnim izborima u maju, gde bi loš rezultat mogao da dovede do promjena u stranačkom vrhu.
<h2>Azija i Bliski istok</h2>
FT procjenjuje da će Sanae Takaiči ostati premijerka Japana, uprkos upornoj inflaciji i rastu kamatnih stopa.
Kada je riječ o Bliskom istoku, Saudijska Arabija, po oceni FT-a, neće normalizovati odnose sa Izraelom, bez obzira na želje Donalda Trampa. Rijad insistira na „jasnom putu“ ka stvaranju palestinske države, što izraelski premijer Benjamin Netanjahu odbacuje. Čak i u slučaju njegovog izbornog poraza, malo je vjerovatno da bi stav Izraela bio značajno ublažen.
<h2>Ekonomija, tržišta i tehnologija</h2>
FT predviđa da Tesla Ilona Maska neće uspjeti da povrati tržišni udio u SAD, EU i Kini. Kompanija je, kako se navodi, pod pritiskom Vašingtona zbog isteka federalnih poreskih olakšica za električna vozila i ukidanja mjera za smanjenje emisija, dok su njeni izgledi u Evropi i Kini još neizvjesniji.
Centralne banke će, prema prognozi, nastaviti ciklus smanjenja kamatnih stopa, sa izuzetkom centralne banke Japana. Kineski juan neće jačati uprkos visokom trgovinskom suficitu, što ukazuje na potcijenjenost valute i prisutnu deflaciju u kineskoj ekonomiji.
Cijena zlata mogla bi da pređe 5.000 dolara po unci, uslijed pojačane kupovine od strane centralnih banaka i investitora koji ga vide kao zaštitu od budžetskih deficita, geopolitičkih previranja i devalvacije fiat valuta (direktni novac - prim.aut. Politika).
<h2>Vještačka inteligencija i tržišni balon</h2>
Jedno od najupadljivijih predviđanja odnosi se na vještačku inteligenciju: FT smatra da će balon AI pući, jer investitori ukazuju na probleme Nvidija kod tehnoloških giganata, u svjetlu napretka Gugl-a i pada cijena akcija kompanije Meta.
<h2>Podsjećanje na ranija predviđanja</h2>
List podsjeća da je 2024. godine prognozirao postizanje mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine tokom 2025, po kojem bi Kijev priznao „de fakto“ kontrolu Moskve nad izgubljenim teritorijama i dobio bezbjednosne garancije, dok bi mu članstvo u NATO-u bilo zamrznuto.&nbsp;
Upravo činjenica da se značajan deo takvih prognoza nije ostvario, dodatno naglašava neizvjesnost ulaska svijeta u 2026. godinu.

Velika prognoza za 2026: Šta čeka Ukrajinu, SAD, Evropu i svjetsku ekonomiju

Drage Tivćanke i Tivćani, u normalnim državama se zbog ovakvog debakla podnose ostavke i lete otkazi. Kod nas? Kod nas dobijete mrak, pa birajte ili romantičnu večeru uz svijeće koju niste tražili, ili pokušaj da strancima objasnite kako to „svjetska turistička destinacija“ nema osnovni resurs za život, naveo je odbornik SDP u SO Tivat i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić.&nbsp;
Lisičić je reagovao na to što je više naselja u Tivtu večeras ostalo bez struje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvise-naselja-u-tivtu-bez-struje-iz-cedis-a-kazu-da-ce-postepeno-uspostaviti-snabdijevanje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
​- Scenarij je vrhunski: grad pun turista, izdavači koji su sve uložili u ovu noć, Pine se spremaju za doček, a CEDIS pobjedonosno javlja: „Preopterećena nam je mreža, gasimo struju“. Zapanjujuća je ta njihova zatečenost činjenicom da se u turističkom gradu, 31. decembra, troši struja. Zaista, ko bi to mogao predvidjeti - navodi Lisičić.&nbsp;
Dok se, dodaje Lisičić, na Pinama priprema bina, Seljanovo, Donja Lastva, Lepetane, Kalimanj, Mažina, Dumidran i dio Gradiošnice vježbaju preživljavanje u mraku. Padovi napona, restrikcije i ona čuvena, kontradiktorna saopštenja koja vrijeđaju inteligenciju to je „novogodišnji paket“ koji nam je uručen.
- Pitanje za milion dolara glasi: Kako je moguće da nam je mrak postao standard u 21. vijeku? Da li je to ta nova turistička ponuda „Tivat: Osjetite mrak tradicije“? Tivtu ne trebaju naknadna pamet i loši izgovori. Treba nam sistem koji ne pada čim se uključi tri rerne više - istakao je Lisičić.&nbsp;
Ne trebaju, dodaje, saopštenja „kad sve prođe“, već struja dok još ima nade da se Novoj godini radujemo, a ne da je psujemo.
- U nadi da će u 2026. godini jedini mrak u Tivtu biti onaj u bioskopskoj sali, a ne po nalogu nesposobnih - srećna Nova godina i da nam bude svjetlija od ove sramote - poručio je Lisičić.&nbsp;

Lisičić: Da li je ovo nova turistička ponuda Tivta - osjetite mrak tradicije?

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas, nakon sastanka sa predsjednikom Somalije Hasanom Šeikom Mohamudom, da je odluka Izraela da prizna Somaliland nezakonit i neprihvatljiv korak, dodajući da se time pokušava uvući Afrički rog u destabilizaciju.
Nakon jednostranog priznanja Somalilanda od strane vlade Benjamina Netanjahua, somalijski predsjednik Hasan Šeik Mohamud otputovao je u zvaničnu posjetu Turskoj.
Nakon održanog sastanka sa Redžepom Tajipom Erdoganom zaključeno je da izraelsko priznanje dodatno destabilizuje Afrički rog.
- Izraelska odluka o priznanju Somalilanda je nelegitimna i neprihvatljiva. Na izraelskim rukama je krv 71.000 naše palestinske braće - rekao je Erdogan.
Erdogan je takođe rekao da Turska planira da započne bušenje nafte i gasa na moru uz obale Somalije 2026. godine, u skladu sa bilateralnim sporazumom, dodajući da svojoj floti dodaje dva nova broda za bušenje.
Od 2011. godine, vlada Redžepa Tajipa Erdogana uložila je mnogo novca u Somaliju, osnovavši najveću tursku ambasadu na svijetu u Mogadišu i pruživši više od milijardu dolara humanitarne pomoći kao odgovor na sušu i glad.
Turska takođe upravlja velikom vojnom bazom u Mogadišu, dok turske kompanije upravljaju gradskim aerodromom i lukom. Hiljade somalijskih vojnika obučene su u Turskoj, kako u zemlji, tako i u bazi Turksom u Mogadišu.

Erdogan: Izraelsko priznanje Somalilanda je nelegitimno, na njihovim rukama je krv 71.000 naše braće

Predsjednik Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindzi Hojl prihvatio je poklon (sliku kapele Karađorđevića na Lovćenu) od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića „isključivo kao gest učtivosti između parlamentarnih institucija, bez ikakve političke konotacije ili podrške određenim istorijskim tumačenjima“.
To je, između ostalog, odgovoreno iz Hojlovog kabineta, politikološkinji za informisanje, novinarki, bivšoj odbornici u nikšićkom parlamentu Tatjani Knežević Perišić, na otvoreno pismo koje mu je uputila 5. decembra, iskazujući oštar protest zbog toga što je od Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je, na mjestu Njegoševe, podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori.
<h2>NEMA POLITIČKIH KONOTACIJA</h2>
- Predsjednik Hojl želi da Vam se zahvali na Vašem nedavnom pismu i na tome što ste s njim podijelili svoje viđenje. Molimo Vas da budete uvjereni da je prihvatanje poklona bilo zamišljeno isključivo kao gest učtivosti između parlamentarnih institucija, bez ikakve političke konotacije ili podrške određenim istorijskim tumačenjima. Ujedinjeno Kraljevstvo cijeni svoje dugogodišnje prijateljstvo s Crnom Gorom i prepoznaje značaj međusobnog poštovanja u našim odnosima. Vaše zabrinutosti su pažljivo razmotrene i ostajemo posvećeni njegovanju dijaloga i saradnje koji odražavaju zajedničke principe i vrijednosti naših država – piše u dopisu koji je Knežević Perišić juče stigao iz Hojlovog kabineta.
Knežević Perišić zahvalila je na odgovoru ističući da se nada da je Hojl „u potpunosti razumio zabrinutost koju je željela iznijeti povodom prihvatanja poklona - naime, slike dugo srušene kapelice koju je sagradio Aleksandar Karađorđević tokom perioda okupacije Crne Gore“.
<h2>SIMBOL OKUPACIJE</h2>
- Takođe, želim jasno naglasiti da politika koju danas promoviše predsjednik Skupštine Crne Gore gospodin Andrija Mandić počiva na istom historijskom okviru koji je postavio Aleksandar Karađorđević početkom dvadesetog vijeka — politika koja je imala za cilj uskraćivanje Crnogorcima državnosti, prisvajanje naše slavne istorije i nasilno uklanjanje svih koji se nijesu slagali sa uništenjem crnogorske države. Upravo u ovom kontinuitetu simbolika poklona postaje posebno problematična i uznemirujuća – istakla je Knežević Perišić juče u dopisu Hojlovom kabinetu.
Objasnila je da joj je „iz tog razloga, kao Crnogorki koja je duboko svjesna i ponosna na svoju nacionalnu istoriju“, bilo „teško gledati kako gospodin Hojl prihvata tu sliku s osmijehom“.
- Za nas, ona je simbol okupacije Crne Gore, ubijanja njenih građana, rušenja kuća i progona. Smatram da je od presudne važnosti da se ovakve stvari sagledaju u kontekstu historijske i nacionalne osjetljivosti. Zahvaljujem vam na pažnji i nadam se da će se ovaj aspekt razmotriti sa dužnim uvažavanjem – napisla je Knežević Perišić.
A osim Hojlu, ona se 5. decembra protestnom notom obratila Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva, od kojih do danas nije dobila odgovor.
<h2>OTVORENO PISMO</h2>
Ona je Hojla, u pismu 5. decembra, podsjetila da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“.
- Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije – istakla je ona, pored ostalog.
Zamolila je Hojla da poštuje „osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje“.
- Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je u tom pismu Knežević Perišić.
Hojl nije Mandiću vratio dar, ali su, očito, u njegovom kabinetu ozbiljno razmotrili pismo Knežević Perišić i odgovorili joj da je poklon primljen isključivo kao gest pristojnosti.
Tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK Mandić je, 4. decembra, uručujući dar Hojlu, - sliku kapele Karađorđevića na Lovćenu, krivotvorio istorijske činjenice, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.

Hojl sliku kapele Karađorđevića prihvatio od Mandića isključivo kao gest učtivosti

Da klerikalizacija države Crne Gore metastazira i prijeti njenom uništenju kao sekularne i građanske države potvrđuje i najnovija odluka Vlade Crne Gore od 29.12. 2025. godine da nastavi da finansira rad vjerskih škola Medrese „Mehmed Fatih“ i vjerske škole Gimnazija „Sveti Sava”. Za 2025. godinu Vlada svakoj od ovih škola iz budžeta dodjeljuje po 800 hiljada eura.
Za svoju odluku Vlada se pozvala na član 139 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju i član 56, stav 2, Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.
Oba Zakona predviđaju da licencirane vjerske škole koje izvode javno važeće obrazovne programe imaju pravo da se finansiraju iz budžeta Crne Gore. Imaju pravo!
Ovdje se logično nameće pitanje da ako licencirane vjerske škole koje izvode javno važeće obrazovne programe imaju pravo da se finansiraju iz budžeta Crne Gore, da li privatne licencirane laičke škole koje izvode javno važeće obrazovne programe imaju isto pravo? Da napomenem da je Ustavom Crne Gore zabranjena je svaka neposredna ili posredna diskriminacija, po bilo kom osnovu (član 8 Ustava).
Ustavni sud bi morao da razmotri ustavnost članova ovih Zakona koji predviđaju finasiranje rada vjerskih škola u odnosu na član Ustava 14 o odvojenosti vjerskih zajednica od države. Dobro bi bilo da razmotre po ovom pitanju rješenja sudova u Sjedinjenim Američkim Dražavama, Francuskoj i Sloveniji.
Pošto pomenuti zakoni predviđaju da vjerske škole imaju pravo na finansiranje iz budžeta, postavlja se pitanje ko je odlučio da se ovim školama dodijeli novac, da ostvare to pravo? Odgovor je: Vlada, ali na osnovu čega? Na osnovu ispunjenja neustavnih zakonskih rješenja? Ne treba zaboraviti da je Vlada finansirala za osnivanje školu "Sveti Sava" i u godini kada nijesu imali učenika i nastave.
Očigledno je da Vlada oboljela od Crkva Srbije, da je klerikalizacija države u fazi metastastke bolesti. Crkvi Srbije se poklanja zemlja diljem Crne Gore, dodjeljuju joj se sredstva iz budžeta i evo gradi vjerska škola.
Ministar pravde koji će potpisati rješenje o transferu novca školama trebalo bi da odgovori na sljedeća pitanja: sa kim Vlada sklapa sporazum o finansiranju škole, sa vjerskom zajednicom ili sa školom? Opštim zakonom o obrazovanju je propisano da se taj ugovor potpisuje sa školom. Potpisuje li se sa Medresom? Da li je Medresa dobila licencu da bi imala pravo na finansiranje? Da li se zna, kada je u pitanju licenca, koliki broj učenika može da godišnje upiše vjerska gimnazija "Sveti Sava"? Ne zna, jer toga u licenci nema, ali to ne smeta ni Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija.
Kako su Vlada i ministar pravde donijeli odluku da se "Medresi" i vjerskoj gimnaziji za godinu dodijeli isti iznos sredstava? Postoji li neki pravilnik za dodjelu sredstava za finansiranje rada škola, da li Ministar pravde zna da ove škole imaju različite uslove za rad, da imaju različit broj učenika i angažovanih nastavnika? Da li je Ministru poznato da Zakon o slobodi vjeroispovijeti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica propisuje da se vjerske škole finansiraju srazmjerno broju učenika?
Ministarstvo finansija se pridružuje ovom bezakonju i daje pozitivno mišljenje za podršku vjerskim obrazovnim ustanovama, iako u budžetu za 2025. nijesu bila predviđena sredstva za to.
I na kraju, nešto neočekivano i neviđeno do sada. "U konačnom, ministar pravde mr Bojan Božović zaključiće sa vjerskim školama Ugovore o finansiranju tih obrazovnih ustanova u narednom petogodišnjem periodu."
Ko je došao na ideju i zašto da se uradi ovako nešto i može li to da se uradi i bude zakonito? Mandat ova Vlade prestaje 2027. godine, a Vlada potpisuje ugovor o finansiranju škola do 2030? Jedan od odgovora može biti ono što sam već napisao da je ova Vlada oboljela od Crkve Srbije i da se oni ne liječe od te bolesti.

Ima li kraja bezakonju?

Glumcu Džordžu Kluniju dodijeljeno je francusko državljanstvo, zajedno sa suprugom Amal Kluni i njihovo dvoje djece, navodi se u zvaničnoj uredbi objavljenoj u francuskom državnom glasniku.
Objava potvrđuje namjeru na koju je Kluni aludirao početkom decembra, kada je pohvalio francuske zakone o zaštiti privatnosti koji njegovu porodicu štite od paparaca.
- Volim francusku kulturu, vaš jezik, iako sam i poslije 400 dana kurseva još uvijek loš u njemu- kazao je glumac tada – na engleskom jeziku – u intervjuu za radio RTL. „Ovdje se ne fotografišu djeca. Nema paparaca koji se kriju ispred školskih kapija. To nam je najvažnije“, rekao je.
Kluni, koji sada ima i američko i francusko državljanstvo, ima dugogodišnju povezanost s Evropom, još prije vjenčanja 2014. godine sa suprugom, britansko-libanskom advokaticom za ljudska prava, koja tečno govori francuski.
Kluni posjeduje imanje u italijanskoj regiji jezera Komo, kupljeno 2002. godine, a on i supruga kupili su i istorijsko imanje u Engleskoj.
Njihova nekretnina na jugu Francuske – nekadašnje vinsko imanje pod nazivom „Domaine du Canadel“, u blizini sela Brinjol – kupljena je 2021. godine. Takođe posjeduju stan u Njujorku i imanje u saveznoj državi Kentaki, ali su, prema navodima medija, tokom protekle decenije prodali kuće u Los Anđelesu i Meksiku.
Bračni par ima osmogodišnje blizance.
Kluni je za RTL kazao da, iako porodica često putuje, njihov dom u Francuskoj „mjesto gdje su najsrećniji“.
Pored glumačke karijere, Kluni je i reditelj i producent, a osvojio je dva Oskara – jedan za najbolju sporednu mušku ulogu u filmu Sirijana iz 2006. godine i drugi kao producent filma Argo iz 2012.
Kluni nije jedina holivudska ličnost koja traži francusko državljanstvo. Američki reditelj Džim Džarmuš izjavio je u petak za radio France Inter da i on planira da podnese zahtjev za francusko državljanstvo.
- Volio bih mjesto koje bi mi omogućilo da pobjegnem iz Sjedinjenih Američkih Država- kazao je, dodajući da ga privlači i francuska kultura.

Tag: sudija-za-istragu