Skupština Crne Gore je na današnjoj sjednici izabrala dvotrećinskom većinom Nikolu Mugošu za sudiju Ustavnog suda.&nbsp; Glasalo je 65 poslanika, 61 je bio za, a 4 su bila uzdržana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231121256_ccbf8bbac468cc461c786b8be4ff9c257cd08deed633fe09f149a20be0296a9c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251231121256_ccbf8bbac468cc461c786b8be4ff9c257cd08deed633fe09f149a20be0296a9c" data-rendition-name="original" width="919" height="510" loading="lazy" alt="Glasanje za Nikolu Mugušu"> </figure>  Za prijedlog predsjednika Crne Gore Predraga Krstonijevića glasalo je 25 poslanika, dok je 20 bilo udržano, što je bilo nedovoljno za njegov izbor u prvom krugu. Za izbor sudije Ustavnog suda potrebna je kvalifikovana većina, odnosno dvotrećinska većina svih poslanika (najmanje 54 glasa) u prvom krugu. Ako se ta većina ne obezbijedi, u drugom krugu glasanja, nakon 30 dana sudija se može izabrati tropetinskom većinom (najmanje 49). Dr Nikola Mugoša položio je zakletvu za sudiju Ustavnog suda u Skupštini. Podsjećamo, Ustavni odbor Skupštine Crne Gore je, 29. novembra, uz podršku vlasti i opozicije, predložio nekadašnjeg predsjednika Državne izborne komisije (DIK) Nikolu Mugošu za sudiju Ustavnog suda. Njega je podržalo 11 članova odbora, dok je jedan bio uzdržan. Članovi odbora su se izjašnjavali o kandidatima Nataši Bošković, Muhamedu Đokaju, Milvi Prelević, Jovanu Kojičiću, Nikoli Goluboviću, Katarini Peković i Pavlu Ćupiću, dok je deveti, Miodrag Pešić, ranije povukao kandidaturu. Ustavni sud je 26. juna obavijestio Milatovića da sutkinji Ustavnog suda Desanki Lopičić ističe mandat 27. decembra.&nbsp; Postupajući po tom obavještenju, a u skladu sa Ustavom Crne Gore i Zakonom o Ustavnom sudu, predsjednik je Milatović je 1. jula javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda. Nakon okončanja javnog poziva, 26. avgusta 2025. godine utvrdio je listu prijavljenih kandidata, među kojima su, pored Krstonijevića, bili Maja Šćepanović, Mira Kontić, Nikola Golubović, Siniša Bjeković, Nataša Radonjić i Elvis Duraković. Predsjednik je, potom, 3. decembra Skupštini uputio prijedlog da se za sudiju Ustavnog suda izabere Krstonijević, sudija Višeg suda u Podgorici.&nbsp; - Predrag Krstonijević rođen je 1981. godine u Pljevljima. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Pravničku karijeru započeo je kao pripravnik u Osnovnom sudu u Pljevljima, nakon čega je radio kao advokat u periodu od 2010. do 2013. godine. Funkciju sudije Osnovnog suda u Kotoru obavljao je do 2022. godine, a od 2022. godine je sudija Višeg suda u Podgorici - kazao je Milatović u Skupštini. Iz Kabineta predsjednika nedavno su poručili da je kompletiranje sudijskog sastava Ustavnog suda od ključnog značaja za nesmetano funkcionisanje jedne od najvažnijih institucija u državi, čija je osnovna uloga zaštita ustavno-pravnog poretka Crne Gore. T.K. B.M.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Skupština izabrala Nikolu Mugošu za sudiju Ustavnog suda, Krstonijević nije prošao u prvom krugu

U Skupštini Crne Gore za danas je zakazan nastavak čak četiri sjednice, a poslanici će se, pored ostalog, izjasniti o prijedlogu za izbor dvoje sudija Ustavnog suda.
Matični skupštinski odbor predložio je za sudiju Ustavnog suda Nikolu Mugošu, dok je Predrag Krstonijević kandidat predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
Poslanici će raspravljati i o predlogu za člana Savjeta Centralne banke, prijedlogu za razrješenje ministra sporta Dragoslava Šćekića, kao i o prijedlogu za imenovanje dva člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge.

Poslanici danas o kandidatima za sudije Ustavnog suda i razrješenju Šćekića

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović predložio je na današnjoj sjednici Skupštine da se za sudiju Ustavnog suda Crne Gore izabere Predrag Krstonijević.
Predsjednik Milatović je u Skupštini Crne Gore rekao da je 1. jula 2025. godine raspisao javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda. Nakon okončanja javnog poziva, u skladu sa zakonom, 26. avgusta 2025. godine utvrdio je listu prijavljenih kandidata.
 Milatović je rekao da su se na javni poziv prijavili su se sljedeći kandidati: Maja Šćepanović, Mira Kontić, Nikola Golubović, Siniša Bjeković, Nataša Radonjić, Elvis Duraković i Predrag Krstonijević.
Svi kandidati ispunjavaju uslove za izbor sudije Ustavnog suda, a predsjednik je obavio razgovore sa njima.
Odlučio je da za sudiju Ustavnog suda Skupštini Crne Gore predloži sudiju Višeg suda u Podgorici Predraga Krstonijevića.
- Predrag Krstonijević rođen je 1981. godine u Pljevljima. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Pravničku karijeru započeo je kao pripravnik u Osnovnom sudu u Pljevljima, nakon čega je radio kao advokat u periodu od 2010. do 2013. godine. Funkciju sudije Osnovnog suda u Kotoru obavljao je do 2022. godine, a od 2022. godine je sudija Višeg suda u Podgorici - kazao je Milatović.

500x500

Milatović predložio Predraga Krstonijevića za sudiju Ustavnog suda

Zbog političkih ratova prethodnih godina mnogo kvalitetnih pravnika nije dobilo priliku da znanje pokaže u Ustavnom sudu. Sve partije su kandidate unaprijed označavale kao "naše" i "njihove". Tako nijesmo dobili uvijek najstručnije, kazao je nezavisni poslanik u Skupštini Crne Gore Nikola Janović.
- Vrijeme je da uprkos svim neslaganjima pomognemo Crnu Goru na putu ka EU i pokažemo kako možemo zajedno zarad višeg cilja- poručio je Janović na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F2005625948163731587%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2005625948163731587%7Ctwgr%5E1188bfece040bde1535ea574df500da6f31665dc%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Janović: Političke podjele uskratile Ustavnom sudu najstručnije kadrove

Premijer Milojko Spajić pozvao je za danas predstavnike svih parlamentarnih stranaka na konsultacije u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda, a početak konsultacija zakazan je za 11 časova.
&nbsp;- Izbor sudija Ustavnog suda jedna od najvažnijih obaveza u sklopu utvrđene dinamike ispunjavanja obaveza na putu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji- navodi se u dopisu Kabineta predsjednika Vlade.

Premijer zakazao konsultacije u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović rekao je da podržava stav premijera Milojka Spajića da je Crna Gora najnapredniji kandidat i da bi proces evropskih integracija morao da zavisi od tempa reformi.
Milatović je to kazao na zajedničkoj pres konferenciji sa predsjednikom Grčke Konstantinosom Tasulasom na Cetinju, upitan da prokomentariše najavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da će predložiti da zemlje Zapadnog Balkana uđu zajedno u EU.
Kako prenosi portal Vijesti, Milatović je dodao da se Spajić “integracijama mogao baviti kada se glasalo o sudijama Ustavnog suda”.
&nbsp;- Volio bih da istu dozu posvećenosti koji sam vidio u tvitu (Spajića) vidim i u Vladi. Na nama je trenutno odgovornost i očekujem da naredne godine premijer, kada su evropske integracije u pitanju, nema većeg prijatelja od predsjednika- rekao je Milatović.
Na pitanje da li bi mještani Botuna trebalo da prihvate ponudu Vlade u vezi sa gradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, Milatović je kazao da ne može komentarisati šta je bilo na Vladi, ali da je to pitanje opteretilo javnost i da treba doći do rješenja.
&nbsp;- Pojedini politički akteri su dovodili u zabludu stanovnike Botuna i Zete. Mislim da sam jedan od rijetkih koji nije lagao građane i gradonačelnika Podgorice- rekao je Milatović.
On nije htio da precizira o kojim akterima je riječ, ali je rekao da se radi o "predstavi koja je režirana sa određenim ciljevima".

Milatović: Kad su EU integracije u pitanju Spajić nema većeg prijatelja od mene

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović raspisao je Javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda.
Rok za prijavljivanje kandidata je 15 dana od dana raspisivanja Javnog poziva.
Za sudiju Ustavnog suda bira se osoba iz reda istaknutih pravnika sa najmanje 40 godina života i 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci, koje mora ispunjavati i opšte uslove za rad u državnom organu.
Na Javni poziv kandidati dostavljaju prijavu koja sadrži: ime i prezime, adresu i kratku biografiju, e-mail adresu i kontakt telefon.
Pod istaknutim pravnikom smatraju se profesori pravnih nauka, sudije, državni tužioci, advokati, notari, pravnici koji rade u državnim organima, organima državne uprave i lokalne samouprave, odnosno lokalne uprave, kao i pravnici koji rade u privrednim društvima i pravnim licima, koji uživaju profesionalni i lični ugled.
Potrebna dokumentacija koja se dostavlja uz prijavu: uvjerenje o državljanstvu, ovjerena fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu fotokopiju biometrijske lične karte), uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta, ovjerena fotokopija diplome ili uvjerenja o završenom nivou i vrsti obrazovanja, ovjerena fotokopija uvjerenja o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima ili položenom pravosudnom ispitu, uvjerenje o potrebnom radnom iskustvu.
Prijavu na Javni poziv, sa potrebnom dokumentacijom, kandidati dostavljaju na adresu: Predsjednik Crne Gore, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog broj 12, Podgorica, sa naznakom: „Za Javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda“.
Javni poziv biće objavljen u „Službenom listu Crne Gore“ i dostupan u štampanim medijima „DAN“, „Vijesti“ i „Pobjeda“, kao i na internet stranici Predsjednika Crne Gore.
- Pozivamo istaknute pravnike, koji ispunjavaju uslove propisane Ustavom Crne Gore i Zakonom o Ustavnom sudu, da se prijave na poziv i doprinesu izboru najboljeg kandidata - poručili su u Milatovićevom kabinetu.

Milatović raspisao Javni poziv za izbor sudije Ustavnog suda

Izbor Jovana Jovanovića za sudiju Ustavnog suda je korak naprijed, ali nedovoljan, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
- To što nije uzabrana kandidatkinja Mirjana Vučinić koju je on predložio smatra da je bio rezultat partijskih kalkulacija koje nijesu u državnom interesu, ali hvala svima koji su glasali za nju. &nbsp;Ona je jedini kandidat koji je dobio široku podršku i iz pozicije i opozicije- kazao je predsjednik.
Posebno se &nbsp;zahvalio poslanicima PES-a koji su se, kako ističe, izdigli iznad malih partijskih interesa i pokazali odgovoran stav prilikom izbora.
- Sada ćemo u ponovne konkurse. Ja sam priveo kraju konkurs i do kraja ove sedmice ću predložiti Skupštini kandidata za sudiju US umjesto sutkinje Desanke Lopičić- izjavio je Milatović.
Što se tiče &nbsp;konkursa koji juče, na kraju, nije realizovan izborom sudije, do kraja sedmice će raspisati novi, kazao je Milatović.&nbsp;

Milatović: Do kraja sedmice ću predložiti kandidata za sudiju Ustavnog suda umjesto Lopičić

Poslije neuspjeha u izboru sudija Ustavnog suda, ključno bi bilo da na novim konkursima za sve pozicije u oblasti vladavine prava imamo izuzetne kandidate, one kojima će obnašanje najviših državnih funkcija biti vrhunac bogate karijere, a ne one koji ispunjavaju minimalne kriterijume, ocjenjuje u izjavi za Antenu M građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić.
U tom smislu se, kako ističe, nada da će se, uprkos veoma lošim iskustvima kvalitetnih kandidata u dosadašnjim procesima - više izvanrednih ljudi prijaviti na konkurse.
- Jer je opšti društveni interes da institucije iskorače iz trenutnog stanja i daju zamajac finalizovanju pregovora sa Evropskom unijom- podvlači sagovornica Antene M.
Kako naglašava, odgovornost za kreiranje ambijenta koji bi ohrabrio najbolje stručnjake da služe javnom interesu, u neuslovnim institucijama - ali zato što je poseban društveni trenutak, je na vlasti.
- Imamo dva krupna, povezana problema: kako privući kvalitetne ljude i kako privoljeti političke partije, koje preferiraju podobne, a ne izuzetne, da ih stvarno izaberu- ukazuje Bajramspahić.
Najbolji kandidati, navodi sagovornica Antene M, nemaju povjerenja da će proces biti fer i najčešće su u pravu.
- Prijava za odgovoran posao ne treba da bude “minsko polje” jer je opšti interes meritokratija, a ne vladavina prosječnih i nezadovoljavajućih- izričita je Bajramspahić.
Ako Crna Gora ne bude društveno afirmisala svoje najkvalitetnije ljude, bez obzira na njihova politička uvjerenja, sagovornica Antene M poručuje da će cijenu lošeg političkog sistema plaćati cijelo društvo.
- Više puta sam upozoravala da će se PES-u obiti o glavu nadmen pristup kojim su pokušavali da proguraju svoje kandidate, uvjereni da ostali nemaju drugu opciju osim da prihvate ono što im se servira. To se potvrdilo, ali ne očekujem da će iko snositi odgovornost. U narednim mjesecima Skupština Crne Gore mora ostati fokusirana na preostala imenovanja, uključujući, ne samo Ustavni sud, već i Sudski i Tužilački savjet- zaključuje Bajramspahić.

Bajramspahić: Nakon neuspjeha u izboru sudija US, ključno ohrabriti izuzetne kandidate da se prijave za pozicije u oblasti vladavine prava

Akcija za ljudska prava (HRA) pozdravlja izbor jednog sudije Ustavnog suda, Jovana Jovanovića, ali izražava žaljenje zbog propusta da se izaberu i predložene kandidatkinje Mirjana Vučinić i Mirjana Radović, iako su ispunjavale sve uslove za izbor. Istovremeno, iz ove organizacije podsjećaju da je u posljednjem izvještaju Evropska komisija naglasila da Crna Gora mora da obezbijedi efikasno funkcionisanje Ustavnog suda, što nije moguće bez svih sedam sudija.
&nbsp; 
- Skupština u istorijski važnom trenutku odlučivanja o pridruživanju države Evropskoj uniji nije pokazala potreban nivo odgovornosti u pogledu popunjavanja Ustavnog suda, institucije koja predstavlja posljednju branu vladavine prava. Taj sud i dalje neće moći da odlučuje u punom sastavu, što će ozbiljno uticati na njegovu efikasnost. Podsjećamo da je kod tog suda u radu 2135 predmeta, od toga 1797 ustavnih žalbi, te da je postojećih četvoro sudija moglo da riješi samo one predmete oko kojih postignu konsenzus- ukazali su iz Akcije za ljudska prava.
&nbsp; 
Dodatno ih zabrinjava i to što sutkinji Desanki Lopičić mandat ističe krajem ove godine (iako je još u junu 2024. ispunila uslove za penziju i funkcija je tad morala da joj prestane), a predsjednik još nije predložio kandidata koji bi je zamijenio. Prema tome, naglašavaju da je izbor još jednog potrebnog sudije do kraja godine &nbsp;neizvjestan.
&nbsp;Napominju da se zbor novih kandidata na predlog skupštinskog Odbora ne može se očekivati prije marta ili aprila naredne godine.
&nbsp;- A imajući u vidu tretman kandidata u izbornom procesu, kojima poslanici zamjeraju to što ne ispunjavaju nepropisane uslove (pravosudni ispit) ili to što kao advokati zastupaju klijente koji poslanicima nisu po volji, veliko je pitanje ko bi se u takvim okolnostima prijavio za tu funkciju, a da nije partijski kandidat, spreman na takav "partijski" tretman- kazali su iz HRA. &nbsp;&nbsp;
&nbsp;Podsjećaju da je u posljednjem izvještaju Evropska komisija naglasila da Crna Gora mora da obezbijedi efikasno funkcionisanje Ustavnog suda, što nije moguće bez svih sedam sudija. &nbsp;&nbsp;&nbsp;
&nbsp;- Ovakva situacija očigledno ne narušava samo zaštitu ustavnosti i ljudskih prava, već dovodi u pitanje i napredak Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji- zaključili su iz HRA.

HRA: Neuspjeh u popunjavanju Ustavnog suda ugrožava zaštitu ljudskih prava i put ka EU

Iako zvanični ekonomski pokazatelji često sugerišu stabilnost, ispod površine se gomilaju duboke strukturne neravnoteže koje ozbiljno ugrožavaju održivost javnih finansija. Zdravstveni sistem funkcioniše pod hroničnim deficitom, budžet je dominantno potrošački, inflacija sistematski potkopava životni standard građana, dok se javni dug formalno „smanjuje“ isključivo zahvaljujući inflatornom rastu nominalnog bruto domaćeg proizvoda. O stvarnim uzrocima ovih problema, fiskalnim rizicima koji se akumuliraju i mogućim izlazima iz postojećeg ekonomskog modela, za Portal ETV govori dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka. HRONIČNI DEFICIT Portal ETV: Da li je pogrešnom ekonomskom politikom aktuelna vlast dovela Fond za zdravstveno osiguranje do kolapsa? Postoji li izlaz iz ove situacije? RABRENOVIĆ: Da, strukturna neravnoteža u finansiranju zdravstva je realna i lako mjerljiva. Fond za zdravstveno osiguranje nije u potpunom kolapsu, ali se nalazi u stanju hroničnog deficita koji, bez intervencije, vodi u sistemsku krizu. Izlaz postoji, ali zahtijeva fundamentalne promjene u modelu finansiranja. Fond za zdravstveno osiguranje je za 2025. godinu zatražio budžet od 535 miliona eura, dok je Vlada odobrila 452,6 miliona eura. Razlika od 82,4 miliona eura predstavlja godišnji strukturni jaz. Fond je za ljekove tražio 178 miliona eura, a dobio je 140 miliona, pri čemu razlika od 38 miliona eura direktno utiče na dostupnost terapija pacijentima. Nakon ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, Fond je izgubio izvorne prihode i postao u potpunosti budžetski zavisan. Akumulirani dug u iznosu od 30 do 40 miliona eura dodatno opterećuje sistem. Potpuna budžetska zavisnost dovodi do apsolutne zavisnosti od donosilaca odluka, čime se profesionalna nezavisnost rukovodstva Fonda dovodi u pitanje. Vlada time direktno vrši politički uticaj na Fond, za šta imamo više nego svjež primjer - smjenu uspješnog direktora i njegovo zamjenjivanje osobom koja nema isti nivo profesionalne i stručne ekspertize za obavljanje ovog složenog posla. Zaključak: Izlaz postoji kroz: zakonsku formulu za automatsko finansiranje zdravstva (minimum 6–7% BDP-a), petogodišnji plan sanacije duga, reviziju efikasnosti zdravstvenih ustanova, uspostavljanje modela koji eliminiše političke uticaje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c" data-rendition-name="original" width="1320" height="1192" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  EKONOMSKA DIJAGNOZA Portal ETV: Čuli smo i čuvenu rečenicu da je inflacija dobra za državu, ali ne i za građane. Da li je to suština aktuelne ekonomske politike - da građani stežu kaiš, dok država preko njihovih leđa puni budžet, jer drugačije ne umije? RABRENOVIĆ: Da, to je tačna ekonomska dijagnoza. Inflacija je de facto funkcionisala kao skriveni porez na građane, omogućavajući državi da poboljša fiskalne pokazatelje bez stvarnog smanjenja duga. Nominalni BDP porastao je sa 4,19 milijardi eura u 2020. godini na 8,0–8,28 milijardi eura u 2025. – gotovo udvostručenje. Prosječna plata je nominalno porasla sa 527 eura na 876 eura (godišnji prosjek za 2024), ali realni rast iznosi svega 35–40%, zbog kumulativne inflacije od 20–25%. Crna Gora duguje gotovo isto kao i ranije – oko 4,77 milijardi eura. Međutim, taj dug sada čini manji procenat BDP-a: 58,6% umjesto nekadašnjih 105%. Razlog je jednostavan – ukupna vrijednost ekonomije je porasla usljed inflacije. Dug nije smanjen, već samo izgleda manji jer se mjeri u odnosu na veći zbir. Upravo zato je inflacija „dobra“ za državu – jer prikriva stvarno stanje. Nominalni rast ekonomije ne znači suštinski rast. Veći prihodi ne znače veću produktivnost niti stvaranje nove vrijednosti. To je statistička iluzija. Za građane je ovo zamka. Političke izjave se prihvataju kao stručne ocjene, a nominalna poboljšanja kao realno bolji život, koji u suštini nije bolji. Za političare je ovaj model izuzetno povoljan – dok oni uživaju privilegije vlasti, građani se svakodnevno bore da sebi i svojim porodicama obezbijede dostojanstven život. Zaključak: Model nije održiv. Potrebni su: automatska indeksacija penzija i socijalnih primanja, metodologija praćenja realnog životnog standarda, fiskalni stimulansi za štednju, uvođenje modela mjerenja lične inflacije kao stvarnog pokazatelja troškova života svakog građanina. Na ovo Institut ekonomskih nauka već godinama upozorava donosioce odluka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904" data-rendition-name="original" width="1320" height="1142" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  POTROŠAČKI BUDŽET Portal ETV: Kakav je Budžet za 2026. godinu - razvojni ili potrošački? Da li ponovo gledamo masovno zapošljavanje partijskih kadrova radi političkog opstanka? RABRENOVIĆ: Budžet za 2026. godinu je nedvosmisleno potrošački. Kapitalni budžet iznosi svega 8,05%, što je gotovo upola manje od razvojnog praga od 15%. Ukoliko želimo stvarni razvoj, kapitalna ulaganja moraju iznositi između 15 i 20%, dok neke države u razvoju dostižu i 25%. Podaci o zapošljavanju u javnom sektoru izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Kontinuirani rast broja zaposlenih stvara balon koji jednom mora pući. Uhljebljenje partijskih kadrova i njima bliskih osoba predstavlja za crnogorsku, ionako slabašnu ekonomiju, veću opasnost i od inflacije i od spoljnog deficita. Riječ je, po pravilu, o kadrovima slabih stručnih kompetencija, koji ne mogu unaprijediti ekonomiju, već predstavljaju teret partijske neodgovornosti koja će jednom morati biti sankcionisana. Dok građani ne prihvate da su ovakve političke prakse opasne za budućnost države, napretka neće biti. Primjer zdravstva je najilustrativniji - sistem sa hroničnim nedostatkom kadra i ljekova. Dok se i pored toga na izborima donose pogrešne odluke, nema sreće u državi. Ukupan budžet iznosi 3,788 milijardi eura. Struktura je sljedeća: tekući budžet 1,609 mlrd (42,46%), fondovi 1,404 mlrd (37,06%), kapitalni budžet samo 305 miliona eura (8,05%). Gotovo 80% budžeta odlazi na tekuće rashode. Broj zaposlenih u državnim preduzećima porastao je za 29,28% u periodu 2020–2024, sa 10.748 na 13.895. Poreski dug tih preduzeća premašuje 40 miliona eura. Pritisak sindikata na rast koeficijenata plata generisao bi dodatni trošak od 80 do 90 miliona eura godišnje. Neodgovornost Vlade i neefikasnost sindikata doveli su u ozbiljan problem oko 100.000 zaposlenih u javnom i privatnom sektoru. Zaključak: Budžet favorizuje potrošnju nad razvojem. Potrebno je: ograničiti tekuće rashode na maksimalno 75%, uvesti moratorijum na zapošljavanje do revizije, formirati javni registar zaposlenih, izvršiti provjeru radnih i stručnih kompetencija novozaposlenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af" data-rendition-name="original" width="1320" height="1290" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  PROJEKCIJE SVJETSKE BANKE I MMF Portal ETV: Da li se aktuelna ekonomska politika zasniva na realnim projekcijama rasta ili na privremenim prihodima i zaduživanju? RABRENOVIĆ: Djelimično. Projekcije rasta su realne i potvrđene od MMF-a i Svjetske banke, ali se finansiranje javne potrošnje u velikoj mjeri oslanja na zaduživanje koje odlaže rješavanje strukturnih problema. MMF procjenjuje realni rast BDP-a na oko 3,2% godišnje u periodu 2025 - 2026, uz blago usporavanje u 2027. Međutim, istovremeno raste javni dug - sa 58,9% BDP-a u 2025. na 61,7% u 2027, dok Svjetska banka procjenjuje čak 65,8%. Posebno je indikativan „paradoks duga“: od 2020. do 2025. otplaćeno je oko 3 milijarde eura, ali je nominalni dug ostao gotovo nepromijenjen - oko 4,7–4,8 milijardi eura. Dug se ne smanjuje, već se stalno rotira. Zaključak: Projekcije rasta nijesu problem, već rizičan model finansiranja. Bez promjene strukture potrošnje i jačanja proizvodnje, zaduživanje samo odlaže probleme.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce" data-rendition-name="original" width="1320" height="1250" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  VISOK FISKALNI RIZIK&nbsp; Portal ETV: Koliki je stvarni fiskalni rizik u narednih tri do pet godina? RABRENOVIĆ: Fiskalni rizik je visok i kumulativan. U baznom scenariju, dug raste na 61–62% BDP-a do 2027. U negativnom scenariju dostiže 65–68%, uz realnu mogućnost aranžmana sa MMF-om. Visoke potrebe refinansiranja (14–17% BDP-a godišnje) i deficit tekućeg računa od oko 18% BDP-a dodatno povećavaju ranjivost. Zaključak: Rizik nije neposredan, ali je realan. Neophodne su: jasna strategija upravljanja fiskalnim rizicima, fiskalni stabilizacioni fond od najmanje 3% BDP-a, preventivne kreditne linije sa međunarodnim finansijskim institucijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9" data-rendition-name="original" width="1320" height="936" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  ZAVRŠNA OCJENA Crna Gora nije u fiskalnoj krizi, ali se nalazi na putanji koja, bez korekcija, vodi u sistemsku neodrživost u naredne tri do pet godina. Ključni nalazi: FZO ima strukturni jaz od 82,4 miliona eura godišnje. Inflacija je smanjila odnos dug/BDP sa 105% na 58,6%, ali je urušila kupovnu moć. Budžet za 2026. godinu je potrošački – kapitalni dio iznosi samo 8,05%. Projekcije rasta su realne, ali model finansiranja odlaže probleme. Fiskalni rizik je visok – bazni scenario predviđa dug od 61–62% BDP-a do 2027. Cijena odlaganja raste eksponencijalno. Svaka godina bez strukturnih reformi povećava buduće troškove i smanjuje prostor za manevar.

Rabrenović: Partijsko zapošljavanje kao ekonomska bomba – balon javnog sektora prijeti da eksplodira

Joanikije Mićović, mitropolit Crkve Srbije, okarakterisao je značaj Mojkovačke bitke kao „veliku i slavnu epopeju našeg roda, koja je ponos ne samo grada Mojkovca i Crne Gore, nego i vaskolikog srpstva“. Toj zloupotrebi Mojkovačke bitke i njenom lažnom predstavljanju pridružio se Andrija Mandić, četnički vojvoda od Krnje Jele, riječima: „Odgojeni, školovani i živjeli uz kosovski zavjet, naši preci su u tu posljednju borbu išli kao i njihovi preci pet vjekova ranije. Znali su da se životi mogu izgubiti, ali čast, obraz i duša ne smiju. Upravo zato je Mojkovačka bitka upisana zlatnim slovima u istoriju – kao završno poglavlje jedne epske epohe stare Crne Gore, ali i kao zavjet budućim generacijama da sloboda nikada nije dar, već odgovornost“. Prije će biti kao zavjet da Crnogorci više nikada ne žrtvuju svoje živote za tuđe interese, za interese onih koji im rade o glavi. Mojkovačka bitka jeste herojska pobjeda crnogorske vojske protiv tri i po puta moćnije austrougarske vojske, mnogo bolje opremljene i sa mnogo moćnijom artiljerijom, ali je pozadina Mojkovačke bitke sve samo ne obmana oko nekakvog „vaskolikog srpstva“ i „kosovskog zavjeta“. Radi se o vrlo perfidnom pokušaju da se crnogorska vojska desetkuje, kako bi se ostvarili politički ciljevi Srbije i Crna Gora primorala na kapitulaciju. Ili, kako je to u dnevniku zapisao austrougarski general Stjepan Sarkotić, zapovjednik austro-ugarskih snaga na jugoistočnom frontu, nasljednik Oskara Poćoreka, da su predsjednik srpske vlade Nikola Pašić, visoki oficiri Božo Janković i Petar Pešić „planski radili na kapitulaciji Crne Gore“. „Pešić je izdao bratsku i savezničku zemlju, bratsku i savezničku vojsku koja ga je prihvatila sa povjerenjem“, zapisao je general Sarkotić. Inače, pod njegovom komandom je u Lovćenskoj operaciji poražena i okupirana Kraljevina Crna Gora, tako da ne treba sumnjati u njegovu iskrenost. PLAN ZA „OČAJAN POLOŽAJ“ Za one koji ne znaju, srpski general Božo Janković i pukovnik Petar Pešić, koji ga je zamjenio, bili su na položaju načelnika Generalštaba crnogorske komande, po planu „zajedničke odbrane“ srpskog vojvode Radomira Putnika, uslovljenog od strane Rusije prijetnjom da Crna Gora neće dobiti pomoć u oružju ako ne pristane na taj plan. Po tom planu 2/3 crnogorske vojske je stacionirano u području Pljevalja, a ostatak ka hercegovačkoj granici i u odbranu Lovćena, prema Kotoru. Kada je, na početku rata, crnogorska vlada tražila pomoć francuske i engleske flote za oslobođenje Crnogorskog primorja, srpski državnici i diplomate su intervenisali kod saveznika da se obustavi ta pomoć. Premijer Srbije Pašić je insistirao: ako se „osvoji Kotor onda bi trebalo da ga okupira francuska vojska, a ne crnogorska“. Srpska Vrhovna komanda traži da crnogorske trupe budu prebačene na front prema Sarajevu. Viši francuski pomorski oficir Tomazi je kasnije rekao da bi balkansko ratište izgledalo sasvim drukčije, kao i djelovanje savezničke flote u Sredozemnom moru, da je Kotorski zaliv bio pod kontrolom Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_d115863b042cb5f21d89a460583132311584b4fd412cc5e359d16b3b1405e2d5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260110200128_d115863b042cb5f21d89a460583132311584b4fd412cc5e359d16b3b1405e2d5" data-rendition-name="original" width="504" height="280" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"><figcaption>Proglas Božo Janković(Photo: SJ)</figcaption></figure>  Srpska vlada je zbog zauzimanja Skadra od strane crnogorske vojske 27. juna 1915. godine, protivno njenoj volji, kako bi što više otežala položaj crnogorske vlade u zemlji i kod saveznika, naredila generalu Jankoviću da podnese ostavku na položaj načelnika Crnogorske vrhovne komande. General Janković podnosi ostavku na dužnost načelnika štaba Vrhovne komande 26. juna 1914. godine, a na njegovo mjesto dolazi pukovnik Petar Pešić. Izvještavajući srpsku Vrhovnu komandu o reakciji diplomatskog kora na Cetinju povodom toga što je Crna Gora zauzela Skadar, pukovnik Pešić predlaže: „...Prema ovome, najbolji je trenutak (sada) da Srbija prekine veze sa Crnom Gorom! ... Međutim, ako naši interesi zahtevaju da se Crna Gora dovede u očajan položaj, bolje je koristiti drugu priliku a ne Skadar. Naprimer kad se kralj počne mešati u vojsci. Str.Pov O.Br. 16541 19.7.1915. Načelnik štaba, pukovnik Pešić“. Crna Gora jeste dovedena u „očajan položaj“ daljim djelovanjem Petra Pešića. Mojkovačka bitka je samo jedan u nizu poteza kojima je Pešić htio dovesti Crnu Goru do sloma. Deceniju nakon kapitulacije Crne Gore u svojim tekstovima u „Ratniku“, vojnom časopisu, u broju za novembar 1924, januar - februar 1925. godine („Crna Gora u Svetskom Ratu“), pukovnik Pešić je pravdao svoju naredbu da se „položaji na Tari imaju braniti najodsudnije i do poslednjeg čoveka“ time da je žrtvovao 4.000 crnogorskih života da od zarobljavanja spasi 80.000 vojnika koji su se povlačili kroz Albaniju. Međutim, to je oridinarna laž. UNIŠTAVANJE CRNOGORSKE VOJSKE Prema podacima srpske vojske već 4. januara 1916. godine, operacija povlačenja srpske vojske je završena i oko 80.000 srpskih vojnika se nalazi na prostoru Skadra, Drača i Tirane. Mojkovačka bitka se odigrala 6. i 7. januara 1916. godine, dakle kada se srpska vojska potpuno evakuisala! Petar Plamenac vidi u tome jasan cilj i piše u „Novoj Evropi“ iz 1926-te: „...Pašić je vidio u Skadru srbijansku vojsku svedenu na 80.000 ljudi, od kojih je onda još 20.000 pomrlo od fizičke iznemoglosti i u more bačeno. 10. decembra, na Cetinju, on je saznao od g. Pešića, svoga oruđa, da Crna Gora ima nedirnutih 53.000 vojnika, najboljih po hrabrosti u Evropi, koji bi, najedeni, obučeni i naoružani, vrijedili više od pruske garde. Pešić je tada ośetio da je ravnoteža poremećena; ali ovoga puta u korist Crne Gore, i uvidio je, da od ujedinjenja uz nestanak Crne Gore ne može biti ni govora“ ... Zato je bilo važno uništiti crnogorsku vojsku, što je i bila njegova misija, jer je teško povjerovati da je on to radio na svoju ruku.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_4970b9fc1b91de33463c746f845635fc172e1681a2c67deeaf9dcdde12521f5d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260110200128_4970b9fc1b91de33463c746f845635fc172e1681a2c67deeaf9dcdde12521f5d" data-rendition-name="original" width="2480" height="3508" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"><figcaption>Raspuštanje Crnogorske vojske(Photo: SJ)</figcaption></figure>  To je najbolje objasnio sam pukovnik Pešić, u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925, tada sa činom generala, obraćajući se svojim kritičarima, srpskim generalima, koji su ga optuživali da je svojim činjenjem uništio crnogorsku vojsku: „ .. jesu li ma kad razmišljali o tome kakva bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da se je na Solunskom Frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260110200128_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f" data-rendition-name="original" width="960" height="1369" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"><figcaption>Intervju generala Janka Vukotića „Jutarnjem listu“(Photo: SJ)</figcaption></figure>  Skadar, 1916. godina - izvod iz telegrama Nikole Pašića regentu Aleksandru Karađorđeviću o stanju i vojno-političkoj situaciji: „Srbija trenutno gubi rat protiv Austrije, ali za sva vremena dobija rat protiv Crne Gore“! Mojkovička bitka uopšte nije pominjana nakon Prvog svjetskog rata. Istoričar i rektor Beogradskog univerziteta dr Vladimir Ćorović je o učešću Crne Gore u Prvom svjetskom ratu napisao: „Crna Gora se za vreme ovoga sloma Srbije držala veoma bedno. Njena vojska se uopšte, za čitavo vreme ovoga rata, nije istakla nijednom sjajnom pobedom … Jedna ružna ljaga u njenoj novijoj istoriji biće žensko upuštanje Lovćena, koji je mada sa onako vladajućim položajem, zauzet od Austrijanaca, sa manje žrtava nego ma koje mačvansko selo“… Mojkovačka bitka je bila na neki način prokazana i prećutana u državi za koju je žrtvovana crnogorska vojska – Kraljevini SHS, kasnije Kraljevini Jugoslaviji, sve do 1940. godine kada je obilježena u organizaciji Sokolskog saveza. Bivši crnogorski ministar spoljnih poslova, dr Pero Šoć piše u listu Vreme, od 1. septembra 1940. godine: „Tek tada Crna Gora je tad ubrala nove lovorike. Bitka na Mojkovcu sastavni je dio lanca slave koji se vjekovima kovao u Crnoj Gori. Ona je blistavi primjer najvećeg herojstva i samopožrtvovanja. Tom bitkom ispisane su zlatne i nenadmašive stranice u istoriji ratovanja, nacije i svijeta“… PEŠIĆ PREVARIO VUKOTIĆA General Janko Vukotić dao je intervju „Jutarnjem listu“ 1. aprila 1918. godine, koji prenose „Cetinjske novine“ 11. aprila: „Od 22. augusta 1914. pa sve do 17. januara 1916. godine bio sam isključivo komandant sandžačke crnogorske vojske. Načelnici štaba vrhovne komande ... bili su: srpski general Boža Janković od 22. augusta 1914, pa do zauzeća Skadra 1915. godine, a tad ga je zamijenio njegov dotadašnji pomoćnik srpski generalštabni pukovnik Petar Pešić, koji je ostao načelnikom štaba sve do 17. januara 1916. ... Pukovnik Pešić napustio je Crnu Goru 17. ili 18. januara 1916, i na odlasku mi saopštio, da ga, po kraljevoj naredbi, imam zamjeniti u dužnosti ... Primiv na ovaj način dužnost načelnika štaba, a računajući, da će srpska vojska, kao što mi je rekao pukovnik Pešić, u dovoljnoj snazi zauzeti odbrambene položaje duž Bojane i oko Skadra, te meni i mojoj vojsci osigurati jedinu odstupnicu preko Skadra, ja sam odmah, po odobrenju kralja Nikole, izdao naređenje čitavoj crnogorskoj vojsci - od koje se skoro veći dio nalazio duž rijeke Tare i Lima i na hercegovačkoj granici - da odstupi pravcem na Podgoricu, odatle ćemo preko Skadra za Albaniju. Kralj Nikola je otputovao iz Podgorice 19. januara u Skadar, a 20. januara iz Skadra dalje. Iste večeri nastupile su austru-ugarske čete, ni od koga nesmetane, uz rijeku Bojanu, a śutra dan, 21. januara, ušle su u Skadar, i tako nam preśekle jedinu moguću odstupnicu prije, nego je i jedan moj vojnik od hercegovačkog odreda ili sandžačke vojske stigao u Podgoricu“. I zaista, naređenja su izdata „čitavoj vojsci“, kako kaže Vukotić. Postoje brojni primjerci u arhivama.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260110200128_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"><figcaption>Obraćanje Petra Pešića u beogradskoj Pravdi(Photo: SJ)</figcaption></figure>  Ako ne vjerujete meni da je Mojkovačka bitka samo dio sramne uloge pukovnika Petra Pešića kao načelnika Generalštaba crnogorske vojske, hoćete li vjerovati generalu Janku Vukotiću da ga je Petar Pešić izigrao, prevarivši ga da će obezbjediti povlačenje crnogorske vojske držanjem dolinom Bojane? Nemate što slaviti, gospodo! Pogotovu ne mahati srpstvom i kosovskim bojem, jer se radi o klasičnoj namjeri da se uništi Crna Gora kao država, zacrtano Niškom deklaracijom 1914. i Krfskom deklaracijom avgusta 1917. godine, što je konačno i ostvareno krajem 1918. nelegalnom i revolucionarnom Podgoričkom skupštinom, dijelom beogradskih slugu u Crnoj Gori, pod rukovodećom palicom beogradskih agenata i neviđenim nasiljem i mržnjom prema Crnogorcima. A sluga nikad nije falilo u Crnoj Gori potonjih dva stoljeća. I što je najgore, ponose se time.

Dosta je laži Crkve Srbije i Andrije Mandića

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Tag: sudije-ustavnog-suda