Povodom današnje prijave da je postavljena eksplozivna naprava u zgradi Višeg, Apelacionog i Vrhovnog suda, kao i učestalih prijava ovakvog sadržaja a čiji je krajnji cilj motivisan odlaganjem i prekidanjem suđenja, dominantno od strane pripadnika organizovanih kriminalnih grupa, Uprava policije će donijeti Plan hitnih preventivnih mjera na podizanju nivoa bezbjednosti u ovim objektima, saopšteno je iz policije.
Cilj je, kako su rekli, da se onemogući, odnosno osujeti namjera osoba koje na ovakav način izazivaju uznemirenost javnosti i destruktivno djeluju na organe za sprovođenje zakona, motivisani prekidanjem suđenja, odlaganjem ročišta i u krajnjem nedonošenjem presuda u zakonskom roku.
Uprava policije će od predsjednika nadležnih sudova zatražiti sedmičnu listu zakazanih ročišta za suđenja članovima visokorizičnih kriminalnih grupa, kako bi, poručuju, svojim kontinuiranim aktivnostima prevenirali ovakve situacije.
Kako su rekli iz policije, plan hitnih preventivnih mjera će podrazumijevati mjere fizičko-tehničke zaštite i po procjeni, pa čak i ako to podrazumijeva svakodnevni protivdiverzioni pregled suda, i prije podnošenja prijave, "kako bi na efikasan način održali režim rada u ovim objektima".
- Uzimajući u obzir i samu činjenicu da se radi o štićenim objektima sa dvadesetčetvoročasovnim obezbjeđenjem, u sklopu Plana preventivnih mjera i aktivnosti uspostaviće se standardne operativne procedure za procjenu nivoa rizika, odnosno cijeniti postojanje realne prijetnje a vodeći se stalnim prisustvom policijskih službenika i sprovedenim mjerama protivdiverzione zaštite - ističe se u saopštenju policije.
Na taj način će se, kako kažu u policiji, minimizirati uticaj destruktivnog djelovanja i smanjiti nivo bezbjednosnog rizika, odnosno isključiti eventualna evakuacija zaposlenih, bez prekidanja suđenja, stvaranjem osnova za nesmetani i efikasan rad sudova.
- Službenici Uprave policije će u realnom vremenu, u koordiniranim aktivnostima nadležnog državnog tužilaštva i Grupe za visokotehnološki kriminal preduzimati izviđajne mjere i radnje na rasvjetljavanju krivičnog djela i identifikaciji i procesuiranju izvršilaca - poručuju iz Uprave policije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

UP: Dojave o bombama motivisane prekidanjem suđenja, donijećemo Plan hitnih mjera za podizanje nivoa bezbjednosti

Pravo na pravično suđenje jedno je od osnovnih ljudskih prava. Jedino su sudovi i sudije nadležni da određena lica oglašavaju krivim.
&nbsp;To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E kazala direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Mirjana Pajković.
Kada je riječ o iznošenju stavova, ona upozorava da bi trebalo voditi računa da budu u duhu pozitivnih principa demokratije i praksi poštovanja ljudskih prava. Nosioci javnih funkcija dužni su, napominje ona, da se suzdržavaju bilo kakvog ponašanja koje može otežavati postupak i rad nadležnih institucija, kao i položaj lica u postupku.
Iz ugla poštovanja ljudskih prava, podjseća Pajković, pretpostavka nevinosti jedno je od osnovnih prava, kojim se obezbjeđuje pravo na pravično suđenje.
- Pravo na pravično suđenje jeste jedno od osnovnih ljudskih prava, koje se štiti kako Ustavom tako i međunarodnim konvencijama i deklaracijama. Mislim da je ispravno, i da će se i većina građana složitit sa mnom, da je u redu kreirati mišljenje na osnovu zvaničnih stavova institucija, koji su nadležni za donošenje odluka, u konkretnim slučajevima. Prije svega mislim na sudove i tužilaštva. Jedino su sudovi i sudije nadležni da određena lica oglašavaju krivim. Imajući u vidu da tužilaštvo vodi postupke na osnovu sumnji, i na osnovu onoga što oni čine nama dostupnim, mislim da je ispravno kreirati stavove na osnovu toga - kaže Pajković.
Smatra da je važno, kako kaže, na koji način se ti stavovi iznose. Pajković navodi da se Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, pored ostalog, bavi antidiskriminacionim politikama.
- Pomenula bih Zakon o zaštiti diskriminacije i zabrani jednakosti, koji kao diskriminaciju, pored ostalog, i propisuje da je to upotreba određene terminologije, određenih riječi, određenog rječnika, u stilu stigmatizacije, u cilju ocrnjivanja i eventualnog dovođenja u nepovoljni položaj određenog lica. Kada govorimo o diskriminaciji, pored samog povrijeđenog dobra, lica prema kome se ta diskriminacija odnosi, ona može biti i šireg karaktera. Dakle, može uticati i na druga lica koja su indirektno diskriminisana, odnosno, koja trpe posljedice diskriminacije, samo zbog toga što su na neki način povezana sa osobom koja je predmet govora mržnje, stigme ili diskriminacije - navela je Pajković.
Kada je riječ o iznošenju stavova, napominje Pajković, treba voditi računa da budu u duhu pozitivnih principa demokratije i pozitivnih praksi poštovanja ljudskih prava. Podsjeća da postoji zakonska regulativa koja propisuje da su nosioci javnih funkcija dužni da se suzdržavaju bilo kakvog ponašanja koje može otežavati postupak i rad nadležnih institucija i položaj lica u postupku.
- Dosta obraćamo pažnju na slobodu govora, koja ne treba da se suzbija. Kritička misao treba da bude ohrabrena, jer kritika može da bude sa pozitivnom namjenom, kako bi se ispravila pogrešna ponašanja. Ali, veoma je važno da se napravi linija između slobode govora i govora mržnje - naglasila je Pajković.
Podsjeća da javni funkcioneri uživaju imunitet i ne mogu biti pozvani na odgovornost zbog javno izgovorene riječ. Napominje da to ne treba zloupotrebljavati.
- Vrlo je važno da, ukoliko nema krivične i materijalne odgovornosti, sve ono što javno izgovorimo, a naročito nosioci javnih funkcija, ima posebnu težinu, samim tim posebnu odgovornost na sliku društva u kojem živimo” - poručila je Pajković.
Komentarišući prijedlog Zakona o izmjenama zakonika o krivičnom postupku, čijim usvajanjem bi se pomjerila granica pritvora sa tri na pet godina, pez prava žalbe, Pajković kaže da kada se unapređuje zakonodavni okvir ne treba da izostane međuresorna saradnja. Vjeruje da će pravosudni organi imati priliku da iznesu svoje stavove i mišljenja.
- Sve što radimo, radimo da bude u saglasju sa standardima Evropske unije, sa međunarodnim standardima, u saglasju sa poštovanjem ljudskih prava. Za sve važne akte infofmišemo i tražimo mišljenje Evropske komisije. Sigurna sam da će i u ovom slučaju biti tako. Iskreno, kada se donose neke važne odluke za društvo, nemoguće ih je posmatrati samo iz jednog, uskog ugla. Primjera radi, ako biste mene, iz krajnje ljudskog ugla pitali, rekla bih da je pritvor jedna krajnja i ekstremna mjera, koja se primjenjuje samo u izuzetnim okolnostima. Ali, sve odluke koje se donose moraju se gledati na nivou generalnog zakonodavnog okvira. Ne možemo gledati da zaštitimo samo jednu stranu, jednu grupu, jedno pravo, već moramo štititi i pravni sistem, i vladavinu prava, i bezbjednost društva, i ljudska prava, ili eventualno zdravlje - kaže Pajković.
Odgovarajući na pitanje da li će Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava imati zvaničan stav u vezi sa prijedlogom Zakona o izmjenama zakonika o krivičnom postupku, Pajković kaže da će iz te institucije imati konkretan odgovor, u skladu sa sa konvecijskim pravima i deklaracijama o zaštiti ljudskih prava.
Govoreći o tome koliko se u Crnoj Gori poštuju ljudska prava kada je riječ o policijskim, tužilačkim i sudskim aktivnostima, spektakularnim hapšenjima uz medije, Pajković navodi da posljedice mogu biti velike, ukoliko postoje nehumana, nečovječna postupanja i elementi torture.
- Posljedice su i pred zadovoljenjem pravde, kao i kasnije u naknadama štete, što bi u konačnom iziskivalo velike troškove državi i pravnu nesigurnost. Ako imamo u vidu kolike su posljedice zbog nepoštovanja ljudskih prava od strane policije ili tužilaštva, mislim da nema dileme da država ne može imati nikakav interes od pogrešnih postupanja. Što se tiče samog postupka hapšenja, odnosno obezbjeviđanja da neko osumnjičeno lice pristupi nadležnim organima, mišljenja sam da se organi policije apsolutno rukovode time da postupak sporovedu na zadovoljavajući način, u skladu sa njihovim procedurama - navela je Pajković.
Kakav će to način biti, dodaje, umnoge zavisi od ličnosti koja je osumnjičena, koja treba da se sprovede, kao i od težine krivičnog djela, interesa i interesovanja javnosti za same procedure.
- Vjerujem da se u postupanju vode tim principima. A, ako imamo u vidu da, ako se ne varam, trenutno u policiji nedostaje više od hiljadu službenika, mislim da nema apsolutno ni prostora, ni energije za bilo kakvom senzacijom i da, možda, neki od tih postupaka učine više atraktivnim, nego što je sama suština i namjera - zaključila je Pajković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgaIraguuxY0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pajković: Jedino su sudovi nadležni da nekog proglase krivim

Sigurnosna situacija u Crnoj Gori je sve složenija, smatraju stručnjaci koji kao argument navode podatak da se za pola godine dogodilo pet ubistava. U obračune kriminalnih klanova umiješane su osobe kojima sudovi u zakonskom roku nisu izrekli prvostepene presude po optužbama za teška kaznena djela. Dok iz Vlade odgovornost pripisuju sudovima, stručnjaci poručuju da je treba tražiti i u policiji i sigurnosnim službama, prenosi Al Jazeera.
Zbog toga što sudovi u zakonskom roku nijesu donosili prvostepene presude u Crnoj Gori na slobodi je 40 kriminalac, poručio je nedavno premijer Milojko Spajić. Rješenje ne vidi u uvođenju vanrednog stanja, već u produženju zakononskog roka za donošenje presuda sa tri na pet godina.
Iz Sudskog savjeta Spajićeve ocjene smatraju neprimjerenim i podsjećaju da su optuženima koji su pušteni iz pritvora određene mjere nadzora i praćenja što je posao policije.
I Kriminolozi su saglasni da odgovornost ne stanuje samo na jednoj adresi.
- Nije dobro prebacivati odgovornost na drugog. Sistem je tako postavljen da svi imaju svoj dio odgovornosti. Nije dobro ni da se za tri godine, bez obzira na kompleksnost slučajeva, da se ne izriču makar prvostepene presude jer se onda pritvor pretvara u zatvor - ocijenio je za Al Jazeeru kriminolog Velimir Rakočević.
Iz Vlade očekuju da će izmjenama Krivičnog zakonika i drugim mjerama dugoročno uspjeti da riješe problem i podržavaju prijedlog Pokreta Evropa sad o hitnim izmjenama Krivičnog zakonika prema kojima bi se rok za donošenje prvostepene presude za krivična djela iz oblasti kriminala sa tri produžio na pet godina.
Pojedini pravnici, međutim, smatraju da država treba da propiše mjere koje bi spriječile odugovlačenje suđenja i slične zloupotrebe jer, kako ističu, puko produženje roka za donošenje presuda neće riješiti problem.
- U suštini nećemo dobiti ništa. Imaćemo samo odlaganja koja neće biti usmjerena na trajanje od tri godine već će se koristiti isti mehanizmi i zloupotrebe da odlaganja traju i pet godina - ocijenio je za al Jazeeru advokat Veselin Radulović.
Ministarstvo pravde uputilo je Grupi država za borbu protiv korupcije Savjeta Evrope hitne prijedloge izmjena Zakona koji će, kako očekuje premijer, riješiti 90 odsto problema. Tražiće uvođenje tzv. "blok suđenja" koja bi, kako smatra, onemogućila odgađanja ročišta i druge zloupotrebe u vezi sa trajanjem postupka.
T.K.

Vlada teret odgovornosti stavlja na sudove, stručnjaci upozoravaju da je imaju i policija i sigurnosne službe

Studentski parlament Univerziteta Crne Gore tvrdi da je glavni uzrok manjeg broja zainteresovanih, odnosno prijavljenih za polaganje ispita za pripravnike u sudu, kao i drastičan pad zainteresovanosti za konkurse za ove pozicije koji uslijede nakon polaganja ispita, neusklađenost uslova za obavljanje ovog posla i modela studija u Crnoj Gori.
Iz Studentskog parlamenta su se oglasili u vezi problema nedostatka pripravnika u sudovima u Crnoj Gori, ocjenjujući da je prilikom obrade ove tematike neophodno detaljno ispitati sve razloge i aspekte kao i potencijalna rješenja.
- Naime, članom 8 Zakon o pripravnicima u sudovima i državnom tužilaštvu i pravosudnom ispitu („Službeni list Crne Gore", br. 055/16 od 17.08.2016, 057/16 od 02.09.2016), definisano je da „Ispit za pripravnike može polagati lice koje je završilo četvorogodišnji program na pravnom fakultetu VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja“. Ova odredba je u direktnom sukobu sa modelom studija koji se realizuje na pravnim fakultetima u Crnoj Gori, odnosno modelom studija „3+2+3“, primjenjuje koji ne predviđa mogućnost pohađanja četvorogodišnjeg programa na pravnom (ili na bilo kom drugom fakultetu). Takođe, Zakon o visokom obrazovanju kojim je definisan model studija, a koji se primjenjuje od studijske 2017/2018 godine, ne predviđa ni mogućnost izdavanja diplome za položenih 240 ECTS kredita. Dakle, na ovom mjestu ističemo da je smanjena „zainteresovanost“ za poslove pripravnika sudovima u Crnoj Gori, prevashodno posljedica ove dugogodišnje neusklađenosti sistema visokog obrazovanja i pravosudnog sistema, zbog kojeg studenti moraju da završe osnoven i master studije u ukupnom trajanju od najmanje pet godina odnosno u obimu od ukupno 300 ECTS kredita kako bi uopšte stekli pravo da polažu ovaj ispit - navedeno je u saopštenju Studentskog parlamenta.
Dodatni razlog za evidentan pad zainteresovanosti mladih pravnika, jesu, navode, i problemi pri definisanju naknade za obavljanje poslova pripravnika u sudu. 
- Naime, prema informacijama koje smo dobili, naknada za pripravnike nije definisana u skladu sa članom 101 Zakona o radu kojim je predviđeno da minimalna zarada iznosi 800 eura za zaposlene na radnim mjestima sa četvrtim i višim nivoom kvalifikacije obrazovanja. Sa druge strane, prilikom određivanja naknade za pripravnike u sudovima, nadležni se pozivaju na Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koji u članu 29 definiše da se zarada pripravnika sa VII nivoom kvalifikacije obrazovanja određuje u iznosu od 60 odsto prosječne zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini po podacima organa uprave nadležnog za poslove statistike. Ovo je očigledno pogrešna, nelegalna i nepravedna praksa, obzirom da kolektivni ugovor ne može predviđati manje prava za zaposlene u odnosu na obim prava koji je predviđen Zakonom o radu, već naprotiv, samo veći obim prava, a na šta, paradoksalno, ukazuje i član 28 već pomenutog Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru - navedeno je u saopštenju.
Dakle, kako kažu u Studentskom parlamentu, student Pravnog fakulteta u Crnoj Gori, pored završenih trogodišnjih osnovnih i dvogodišnjih master studija (minimalno pet godina) u obimu od ukupno 300 ECTS kredita, sa stečenim nivoom kvalifikacije VII2 u skladu sa nacionalnim okvirom kvalifikacija, tek stiče pravo na polaganje ispita za pripravnike u sudu, da bi nakon položenog ispita, konkurisao za radno mjesto za koje mu je predviđena zarada manja od minimalne zarade za taj nivo kvalifikacija, a koja je utvrđena sistemskim Zakonom o radu.
Napominju da su se Studentski parlament Univerziteta Crne Gore i Studentsko vijeće Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, po ovom pitanju, već obraćali Ministarstvu pravde u prethodna dva mandata, te da su od nadležnih u okviru konsultacija i zvaničnih sastanaka dobili garancije da će rješavanje ovih problema biti prioritet. 
- Takođe, na insistiranje Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore, regulisanje modela studija postao je jedan od glavnih predmeta rasprave na sjednicama radne grupe za izmjenu Zakona o visokom obrazovanju i to treći put zaredom u protekle četiri godine. Da zaključimo, smatramo da bi rješavanje ovih dugogodišnjih sistemskih problema, ne samo doprinijelo povećanju zainteresovanosti za obavljanje poslova pripravnika u sudovima u Crnoj Gori, već i ispravilo brojne nepravde koje su u vezi sa ovim problemom nanijete hiljadama studenata pravnih fakulteta u Crnoj Gori - zaključeno je u saopštenju Studentskog parlamenta.

Studentski parlament: Neusklađenost uslova i modela studija glavni uzrok pada zainteresovanosti za obavljanje pripavničkog u sudu

Nedostatak sudija nije novina već izazov sa kojim će se, po svemu sudeći, naš sistem još boriti. Mada je raspisan konkurs za troje sudija Apelacionog suda, čini se da rješavanje jednog stvara drugi problem, jer su se kako nam je saopšteno iz Sudskog savjeta, za mjesta u Apelacionom, pretežno javile sudije iz Specijalnog odjeljenja Višeg suda.
- Sada će ta mjesta biti popunjena, ali onda će se javiti drugi problem, jer su se za sudijska mjesta u Apelacionom sudu javile pretežno sudije iz Specijalnog odjeljenja. Ako se popune ta mjesta u Apelacionom sudu, onda će biti desetkovano Specijalno odjeljenje - kaže za TVCG Dražen Medojević, član Sudskog savjeta
No, vrtimo se u začaranom krugu. To odjeljenje sada treba da popune sudije iz osnovnih sudova, kojima takođe fali kadra.
- Tokom 2024. godine mi smo imali nedostatak od sedam sudija. Ako imate preko 25.000 predmeta u radu, a sedam sudija manje, koji bi završili po 200 do 300 predmeta, onda vidite šta to predstavlja - navodi Željka Jovović, predsjednica Osnovnog suda u Podgorici.
Medojević kaže da se s druge strane iz Osnovnog suda ne prijavljuju sudije krivičari da se popunjavaju mjesta u prvostepenom specijalnom odjeljenju.&nbsp;
- Imamo, kako ja imam informacije, prijavljene sudije koji su u suštini parničari - navodi Medojević.
Dok gori sa kadrom, imamo poplavu sa predmetima, a moderne sudnice, savremenu tehniku, veće zarade i sve ono što je neophodno, sudije i dalje mogu da sanjaju.
Zbog svega i ne čudi nezainteresovanost mladih za taj poziv.
- 41 mjesto je tokom ove godine bilo raspisano za sudijske pripravnike, a bilo je prijavljeno devet kandidata. Na ponovljenom oglasu to je nešto bolje, ali i dalje situacija nije dobra. Savjetnička mjesta u svakom sudu imamo upražnjena, potpuna je nezainteresovanost što nekad nije bio slučaj - ističe Jovović.
Advokat Medojević kaže da je potrebno mijenjati Zakon o sudijama i sudovima.
- Mora da se uključe izvršna i zakonodavna vlast, mora da se izvrši opšta mobilizacija društva da bi se rješio, taj veoma ozbiljan problem - kaže Medojević.
Akcija je neophodna, vrijeme prolazi, sudstvo je, čini se Medojeviću, ostavljeno samo sebi.
- Bojim se ako se tome ne pristupi na sveubuhvatan način da će doći do kolapsa sistema - zaključio je Medojević.

1250x600

1084x550

Crnoj Gori fali sudija: Brza reakcija ili kolaps sistema

Akcija za ljudska prava (HRA) odbija poziv Demokrata Crne Gore upućen nevladinim organizacijama da zajedno sa njima „podignu glas protiv neodgovornog ponašanja sudova koji kriminalce u rekordnom roku nakon izvršenog krivičnog djela puštaju na slobodu“.
- Takve pozive smatramo razočaravajućim populizmom, protivnom ljudskim pravima. Podsjećamo da ljudska prava svih ljudi, i onih koji su osumnjičeni ili okrivljeni u krivičnom postupku, štiti Evropska konvencija o ljudskim pravima, koja već 20 godina obavezuje Crnu Goru, a što je Vlada danas proslavila - naveli su u HRA.
Naglašavaju da pritvor nije i ne smije biti kazna.
- Već da je po Ustavu Crne Gore, zakonu i međunarodnim standardima samo i isključivo krajnja mjera za obezbjeđenje prisustva u krivičnom postupku. Ako su obezbijeđeni dokazi, ako nema dokaza da postoji opasnost od bjekstva ili da će se ponoviti djelo, svako ko je i osnovano sumnjiv da je izvršio krivično djelo mora biti pušten da se od optužbi brani sa slobode! Ovo bez obzira na to što političari smatraju da treba da ostane u zatvoru i dobije kaznu bez suđenja - istakli su u HRA.
To što se neko pušta iz pritvora ne znači, podvlače oni, da neće biti upućen na izdržavanje zaslužene zatvorske kazne.
- Ali poslije pravičnog suđenja, koje je civilizacijska tekovina utemeljena i u našoj zemlji. Odugovlačenje suđenja i zloupotrebe koje se u tom pogledu dešavaju, a koje Demokrate u istom kontekstu pominju, ne mogu da opravdaju odustajanje od poštovanja člana 5 Evropske konvencije o ljudskim pravima koji opravdano predviđa stroge uslove za lišavanje slobode - poručili su u HRA.
Oni upozoravaju da paušalna politička saopštenja na račun sudija i suđenja nanose štetu i primjeni prava na argumentovanu kritiku sudskih odluka, kakva je inače prihvatljiva i poželjna u demokratskom društvu.
- Ovakva saopštenja mogu da nanesu štetu i ostvarivanju ljudskih prava u krivičnom postupku. Ne želimo državu u kojoj političari odlučuju o pritvoru, jer bi takva država bila nedemokratska, protivna vladavini prava i sigurno ne bi zasluživala učlanjenje u Evropsku uniju - naveli su u HRA.
Naglašavaju da Demokratska Crna Gora, kao i druge članice vladajuće koalicije, imaju posebnu odgovornost da se uzdrže od proizvoljnih napada na sudsku vlast.
- U toj političkoj stranci itekako ima uglednih pravnika, koji razumiju ljudska prava i opravdano stroge razloge za određivanje i produžavanje pritvora, i nejasno je zašto ne utiču na ovakva saopštenja? Tačno je da nijesu samo Demokrate reagovale na račun puštanja iz pritvora maloljetnika osumnjičenog za težak oblik nasilja u Baru, nego i Bošnjačka stranka. Međutim, ta stranka je reagovala uzdržanije, apelujući na preispitivanje odluke, što se i desilo, pa je Apelacioni sud objavio uvjerljive i na zakonu zasnovane razloge zbog kojih je potvrdio odluku da se maloljetnik posle devet dana u pritvoru pusti kući, da odatle učestvuje u krivičnom postupku koji se protiv njega vodi - kazali su u HRA.
Oni poručuju i da je posljednji stravičan slučaj vršnjačkog nasilja u Baru duboko potresao većinu stanovnika Crne Gore, ali da problem vršnjačkog nasilja mora da se posmatra mnogo šire, ako želimo da se problem rješava.
- Pored neposredne individualne odgovornosti izvršilaca nasilja, treba pošteno sagledati i postupanje svih državnih institucija u borbi protiv vršnjačkog nasilja i procijeniti jesu li agilnijim i svrsishodnijim radom mogle da spriječe da se nasilje među djecom ponavlja i to sa sve težim ishodima? Takav odgovoran pristup, koji je upravo u nadležnosti izvršne vlasti, za razliku od donošenja sudskih odluka, očekujemo od Demokrata i drugih političkih stranaka koje čine vladajuću koaliciju. Mjera koju je nedavno preduzeo Savjet za prava djeteta u pravcu izrade analize o nasilju u školama bi mogla biti na pravom putu ka bezbjednijoj budućnosti - zaključili su u HRA.

HRA: Pritvor nije kazna, dosta je neosnovanih političkih napada na sudije

U Višem sudu u Podgorici pred predsjednikom vijeća - sudijom Jovanom Jovanovićem danas u devet sati trebalo je da bude održano ročište glavnog pretresa u predmetu protiv Vitalija Grečina i drugih zbog sumnje na trgovinu ljudima. Međutim, kako je saopštio advokat Damir Lekić, zbog grubog previda, propusta i očigledne neažurnosti i nerada Apelacionog suda Crne Gore je odloženo.
- Nažalost ironično rečeno odbrana je na jednu odluku Višeg suda u Podgorici još dosta ranije izjavila žalbu, ali Apelacioni sud Crne Gore iako je dobro upoznat sa činjenicom da se radi o pritvorskom predmetu hitne prirode, te sa činjenicom kada je bilo zakazano danasnje ročište glavnog pretresa, pa i pored činjenice da je taj sud i predsjednik vijeća - sudija Jovan Jovanovic prethodne i tokom ove sedmice u više navrata obavještavao i upozoravao da je danas zakazano ročište glavnog pretresa kako bi mu dostavili spise predmeta kako bi otpočeo sa suđenjem, on se nije udostojio, iako se čak nalazi u istoj zgradi, da dostavi spise predmeta pa i bez odluke o tom pitanju, kako bi suđenje danas moglo da otpočne - naveo je Lekić.
Ovo je, cijeni on, poražavajuće.
- Ovo oslikava nažalost trenutnu sliku našeg pravosuđa, koja zbog više objektivnih okolnosti o kojima su čak javno počele da govore i pojedine sudije, a branioci odavno, nije nimalo dobra. I ona direktno ugrožava krivičnu proceduru, te prava okrivljenih - a naročito onih koji se nalaze u istražnom zatvoru - istakao je Lekić.
Opet, kaže, mora biti ironičan.
- Branilac i okrivljeni se izgleda ne smiju žaliti na odluke suda sa čijom sadržinom nijesu zadovoljni, a što se odnosi npr na rješenja o produženju pritvora, na rješenja o odbijanju predloga za određivanje jemstva, a što su redovna i elementarna procesna sredstva u postupku, a da ne pretrpe ovakve grube i štetne posljedice, a koje su u konkretnom slučaju zapravo suština, jer je &nbsp;pored svega ipak najvažnije da se u što bržem i zakonito sprovedenom postupku pred sudom donese pravosnažna presuda, a što ovog puta nije bilo moguće jer je iz navedenih razloga odloženo ovo ročište glavnog pretresa - naveo je Lekić.
Ovo je, kaže, razlog zbog kojeg je danasnje ročište glavnog pretresa odloženo.
- A što slobodno mogu da kažem da je jedna obična sramota i to ni Viši a ni Apelacini sud kao jedni od najvažnijih sudova u Crnoj Gori ne bi bi smjeli nikad da dozvole, bez obzira na druge okolnosti - zaključio je Lekić.

Lekić: Ročište glavnog pretresa protiv Grečina odgođeno zbog grubog previda, propusta i očigledne neažurnosti Apelacionog suda

Kad 17. septembra jedan od dvojice sudija u rožajskom Osnovnom sudu ode u penziju, biće dosta problema kad je riječ o funkcionisanju pravosuđa u toj pograničnoj opštini.
Naime, u Osnovnom sudu u Rožajama tada će ostati samo Mirsad Mujević, koji je ujedno i predsjednik suda i portparol. Primjer Rožaja najbolje odslikava probleme sa deficitom sudijskog kadra na sjeveru države. Za sud u Rožajama konkursi su redovno raspisivani, ali sudija zainteresovanih za rad u gradu na Ibru odavno nema. Zbog nedostatka sudijskog kadra, dalji rad Osnovnog suda u gradu sa oko 25 hiljada stanovnika pod velikim je opterećenjem, ali i pod znakom pitanja.
Kompletan teret dijeljenja pravde u Rožajama uskoro će pasti na leđa sudije Mujevića, koji za Dan kaže da radi bez odmora – danonoćno.
– Nije lako, ali se mora. Valjda će se nešto promijeniti nabolje – kaže Mujević.
Podsjeća da je ne tako davno sudijsku funkciju u rožajskom Osnovnom sudu obavljalo šest sudija i predsjednik suda.
– To je optimalan broj sudija, s obzirom na broj predmeta koje ovaj sud ima u radu. Međutim, od početka 2022. godine, u ovom sudu su upražnjena tri sudijska mjesta, tako da sudijsku funkciju trenutno obavljamo ja, kao predsjednik suda, i jedan sudija koji će za koji dan u penziju – rekao je Mujević.
Problem je utoliko ozbiljniji jer je Rožaje opština s pojačanom međugraničnom frekvencijom, što sudske predmete čini težim, a njihov priliv je iz godine u godinu sve veći.
– Mi smo 2023. godine imali u radu 3.689 predmeta, od kojih je u prošloj godini primljeno 2.725, a 944 predmeta su prenijeta iz prethodnog perioda, tako da su sudije ovog suda prosječno bile opterećene sa po 1.844 predmeta – istakao je Mujević.
Sudija bjelopoljskog Višeg suda i član Sudskog savjeta Sanja Konatar ukazala je u izjavi za Dan na opšti deficit kadrova u crnogorskom pravosuđu. Prema njenim riječima, trenutno je upražnjeno 59 sudijskih mjesta.
– Od toga je u osnovnim sudovima upražnjeno 39 mjesta, od čega 20, ili polovina, na sjeveru. U višim sudovima u Bijelom Polju i Podgorici upražnjena su četiri sudijska mjesta, s tim što u Bijelom Polju funkciju ne obavlja ni sudija koji je udaljen zbog krivičnog postupka koji je protiv njega pokrenut – objašnjava Konatar.
Prema njenim riječima, sve tri grane vlasti u sinergiji moraju uložiti napor da se pronađe rješenje za popunjavanje sudijskog kadra u manje atraktivnim gradovima.
– Treba da im se obezbijedi dodatak na zaradu i riješi stambeno pitanje. Neophodno je, takođe, da Ministarstvo pravde prihvati predlog Sudskog savjeta za skraćivanje perioda inicijalne obuke za sudije osnovnih sudova na šest mjeseci. Sve to je neophodno što prije preduzeti da bi se popunio sistem, koji je trenutno preopterećen, prije potpunog kolapsa – upozorava Konatar.

Osnovnim sudovima na sjeveru fali 20 sudija

U Crnoj Gori sjutra će biti promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima i uglavnom suvo ili uz rijetku pojavu kratkotrajno slabe kiše. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ujutru, na sjeveru, po kotlinama moguća magla. 
 
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera. 
 
Jutarnja temperatura vazduha od tri do 13, najviša dnevna od 16 do 24 stepena.

Sjutra oblačno i uglavnom suvo

Građani Cetinja i večeras su blokirali magistralni put Podgorica - Cetinje, u mjestu Kruševo ždrijelo.
Današnja blokada traje dva sata, a počela je u 17.26 sati.
Oni ove mirne blokade organizuju duže od dva mjeseca iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana.

Cetinjani i danas blokiraju Kruševo ždrijelo

Okolnost da na prijedlog guvernerke Irene Radović nijesu izabrana dva viceguvernera Centralne banke predstavlja novi krah parlamentarne većine i potvrdu da borba za fotelje uz odsustvo bilo kakve zajedničke vizije, predstavlja jedini kohezivni faktor koji ih drži na okupu - ocijenio je portparol Demokratske partije socijalista (DPS) Miloš Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6016%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fkalezic-i-remikovic-nijesu-izabrani-viceguvernere-cbcg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Nakon ovakvog razvoja događaja jasno je, cijeni on, da je guvernerka Radović izgubila povjerenje onih koji su je na ovu poziciju i birali te je jedini racionalni potez njena očekivana ostavka.
- Ukoliko to ipak ne bude slučaj biće jasno da se Radović svrstala u red onih koji integritet i dostojanstvo bacaju pod noge zarad fotelje i banalnih funkcionerskih privilegija - dodao je Nikolić u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fportparoldps%2Fstatus%2F1924510578392903886&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Nikolić: Jasno da je Radović izgubila povjerenje onih koji su je birali, racionalni potez je njena ostavka

Neformalna grupa građana “Zeleni kvart”, predstavnici NVO sektora i građanski aktivisti poručili su danas iz Beogradske ulice da neće dozvoliti gradnju zgrade u tom dijelu Gorice, za šta investitor danilovgradska kompanija Eurozox i ne posjeduje potrebnu dokumentaciju. Apelovali su na Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, da što prije revidira DUP za Novu Varoš 2, i između ostalog ovu parcelu proglasi za zelenu površinu.&nbsp; Pozvali su i gradonačelnika Sašu Mujovića da na ovom primjeru pokaže odlučnost da stvara, kako je rekao, "humanu i zelenu Podgoricu".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519170552_cbac654f9277adfb0234b03a87dac9b01ec5f02a8dcc665bbf7ed89c0d2270a7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250519170552_cbac654f9277adfb0234b03a87dac9b01ec5f02a8dcc665bbf7ed89c0d2270a7" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest Gorica "> </figure>  <h2>Loše upakovan tetris</h2> Podjećamo, danilovgradska kompanija Eurozox je 13. maja bez ijednog papira izvela mehanizaciju na teren s namjerom pripreme gradilišta na kojem bi trebalo da "nikne" nova zgrada. Tada se spontano okupilo 15ak građana koji žive na Gorici kako bi spriječili izvođenje radova. Na teren su tada izašle policija i inspekcija koje su zabranile nastavak radova. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsqKLTOzw9og&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Danilovgradska kompanija je tražila od Službe glavnog gradskog arhitekte saglasnost na idejno rješenje projekta na urbanističkoj parceli 18 koja se nalazi u okviru važećeg Detaljnog urbanističkog plana – DUP “Nova Varoš 2”. Međutim, glavni gradski arhitekta je odbio kao nepotpun i neuredan zahtjev za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova. Prema idejnom rješenju, planirana zgrada ispod Gorice sastojala bi se od podruma, prizemlja i dva sprata, a imala bi ukupno 11 stanova i 13 garažnih mjesta. Ukupna bruto površina objekta sa podrumom iznosi 2.021 kvadratnih metara.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519170548_240fd00068ee18faaad8ad58c35b7dfa7a3df2632f894de5194324bcfe853f3e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250519170548_240fd00068ee18faaad8ad58c35b7dfa7a3df2632f894de5194324bcfe853f3e" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="Protest Gorica "> </figure>  Vuk Pejović, stanar ovog dijela grada, kazao je da ovaj prostor u Berogradskoj ulici nije naminjen za stambenu jedinicu i zato je pozvao nadležne da reaguju. - Ovaj loše upakovani tetris definitivno ne pripada ovdje i ovo nije prostor za stambenu jedinicu. Mi se okupljamo i protestujemo protiv nehumane gradnje u centru Podgorice. Sa ovog mjesta se direktno obraćam Ministarstvu prostornog planiranja, ministru Slavenu Radunoviću i njegovoj ekipi da ne dozvoli da ovaj prostor postane stambena gradnja i da se trajno zaštiti i trajno zaštiti zelena površina. Trenutno je loptica u njihovom dvorištu i samo treba da potvrde ono što je već grad odlučio - poručio je Pejović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519170552_388095d388530a1e8b7103603d28a1665ab0836961fb50a78e216779928eafc7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250519170552_388095d388530a1e8b7103603d28a1665ab0836961fb50a78e216779928eafc7" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="Protest Gorica"> </figure>  Obratio se i gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću, poručujući mu da mu je ovo idealna prilika za početak stvaranja "humane i zelene Podgorice", kako je to ranije kazao da bi želio da napravi od glavnog grada. - Mi ćemo učestvovati u doniranju sadnica, investitor može one mašine da dovuče ovdje da zasadimo još čempresa is tabala, kako bi ozelenili dodatno ovaj prostor, a od nas će dobiti još tetrisa da nauči dalje da slaže kockice kakve je zamislio - poručio je Pejović. On je kazao, da ukoliko ne budu dobili nikakav odgovor, da će se ponovo skupiti u većem broju, kao i da Podgorica ima dovoljno prostora za sve investitore da se širi u svim mogućim pravcima, "a da ne trpamo zgrade jednu na drugu - đe im nije mjesto".&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D7lI8r71S4Io&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <h2>Natrpavanje grada i narušavanje kvaliteta života</h2> Predstavnik Udruženja ljubitelja prirode i Gorice Sreten Radulović kazao je da je ovo za Podgoricu situacija sa katastrofalnim posljedicama, ako se uzme u obzir šira slika.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519170552_f99a2c21990fff6d726cd6f9b599e512fe8c33d901977e7376c0051fdb11d4d5.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250519170552_f99a2c21990fff6d726cd6f9b599e512fe8c33d901977e7376c0051fdb11d4d5" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest Gorica"> </figure>  - Grad u kotlini, koji se sve više naseljava, sa porastom stambenih jedinica i automobila morao bi da ima ogromno povećanje zelenih površina da bi se zadovoljio minimalni kvalitet osnovne ljudske potrebe, a to je vazduh. A radi se upravo suprotno. Prenatrpavaju se stambenim objektima naselja koja su nekad davno logično isplanirana da imaju neki minimum zelenih površina oko sebe, i makar nekakav protok vazduha. Centar grada je nažalost već prenatrpan, i ovakvi projekti prijete da ga učine totalno nefunkcionalnim. Mi već imamo situaciju da u većem dijelu dana nemamo gdje da parkiramo vozila. Grad je kritično zagađen u zimskim mjesecima, nekim danima, što je nevjerovatno, ali mjerenja zagađenosti svjedoče da je među najzagađenijim gradovima na svijetu - rekao je Radulović. Dodaje da su se stanari ovog kvarta pridružili borbi za isto jer im se ovakvim radnjama dodatno narušava kvalitet života. Postavlja se, napominje on, i pitanje bezbjednosti bilo kakve gradnje u blizini zgrada koje su stare preko 70 godina.&nbsp; Radulović je podsjetio da je prošlogodišnjom odlukom Glavnog gradskog arhitekte odbijeno idejno rješenje za izgradnju objekta, a da je investitor uprkos tome krenuo sa pripremom terena za izgradnju.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519170552_c89d444d50e71fafba53836da4af135c0b31d7c066612ed9762d69f47784de6b.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250519170552_c89d444d50e71fafba53836da4af135c0b31d7c066612ed9762d69f47784de6b" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest Gorica"> </figure>  - Zbog toga apelujemo na Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, da što prije revidira DUP za Novu Varoš 2, i između ostalog ovu parcelu proglasi za zelenu površinu, što bi bila najlogičnija moguća odluka. Takođe bi trebalo preispitati i vratiti se malo unazad, kako je došlo do toga da dio parcele koji je tik uz stambenu zgradu je privatna svojina. Kao predstavnik Udruženja ljubitelja prirode i Gorice, koje svojim akcijama koje traju više od deceniju i koje u svojoj biti imaju borbu za očuvanje i uređenje najveće park šume u gradu, u ime Udruženja dajem jaku podršku ovom protestu, zbog svega navedenog. A kao stanar ovog kvarta, biću istrajan u sudjelovanju u daljoj borbi za očuvanje ovog životnog prostora - poručio je Radulović. Stanarka Irena Radusinović poručila je da će kampovati u Beogradskoj ulici ako bude trebalo i ako se njihovi zahtjevi ne ispune. - Ukoliko biste pitali bilo koga od stanara, sigurno će vam reći da će kampovati ovdje. Ovo nije samo protest nas koji živimo tu, već svih građana koji ne žele da se devastira prostor, koji žele da šetaju Goricom - kazala je ona. <h2>Ljiljanić: Ne smijemo dozvoliti neplansku gradnju zarad bilo kog investitora</h2> Zamjenica gradonačelnika Podgorice Nađa Ljiljanić pridružila se okupljenima, navodeći da im daje punu podršku opravdanim zahtjevima građana. - Porasla sam u ovom kvartu i smatram da su zahtjevi građana opravdani. Pogledala sam svu dokumentaciju, njihovi zahtjevi su zaista opravdani s obzirom da je ovo jedini zeleni dio koji je ostao u kvartu i ne smijemo dozvoliti neplansku gradnju zarad bilo kog investitora. Puna podrška građanima - poručila je Ljiljanić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519180552_ffa80dd8b6cd620d423b093aa747a31176df4f068258577966720b77285862a9.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250519180552_ffa80dd8b6cd620d423b093aa747a31176df4f068258577966720b77285862a9" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Nađa Ljiljanić na protestu"> <figcaption>Nađa Ljiljanić na protestu(Photo: Portal ETV/Tamara Klikovac)</figcaption> </figure>  Kao što je glavna gradska arhitektica odbila gradnju, Ljiljanić se nada će i ostali koji dođu u dodir sa dokumentacijom pravilno postupati i da neće narušiti jedini zeleni dio u ovom kvartu. Očekuje da će nadležno Ministarstvo postupiti u skladu sa svim pravnim propisima. - Ovo nema veze sa politikom, već pravim vrijednostima koje su ostale u centru grada - poručila je ona. Mještani su u razgovoru sa Nađom Ljiljanić poručili da je trebalo da stopiraju projekat jer je loš.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2m8CdkBECHY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <h2>Bitni svako stablo i travka</h2> Nevena Petković iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) kazala je da joj je žao što se nakon godinu okupljaju na istom mjestu i što moraju da napominju koliko je bitno da se sačuvaju mikro zelene lokacije u gradu. - Svako stablo i travka je bitna za održivi ekosistem. Pružaćemo pomoć sve dok nadležne institucije jasno ne kažu da će stati sa ovakvom devastacijom, jer ovakvim projektima zaista ovdje nije mjesto - poručila je Petković.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519170548_42384f6dacc4a41a1ec8c46c59fd49092dc7d43569cfb5c6b00c6f403e83b32a.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250519170548_42384f6dacc4a41a1ec8c46c59fd49092dc7d43569cfb5c6b00c6f403e83b32a" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest Gorica "> </figure>  Građani su sa današnjeg protesta i sa transparenata poručili da "zgrada nije mjera grada", da "Ministartsvo treba da zaštiti prostor", te da grad i njegovi stanovnici zaslužuju "zeleni centar, a ne sivi haos".

FOTO/VIDEO: Zeleni centar, a ne sivi haos: Građani zahtijevaju da se planirani prostor za zgradu proglasi zelenom površinom

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Tag: sudovi