Povodom današnje prijave da je postavljena eksplozivna naprava u zgradi Višeg, Apelacionog i Vrhovnog suda, kao i učestalih prijava ovakvog sadržaja a čiji je krajnji cilj motivisan odlaganjem i prekidanjem suđenja, dominantno od strane pripadnika organizovanih kriminalnih grupa, Uprava policije će donijeti Plan hitnih preventivnih mjera na podizanju nivoa bezbjednosti u ovim objektima, saopšteno je iz policije.
Cilj je, kako su rekli, da se onemogući, odnosno osujeti namjera osoba koje na ovakav način izazivaju uznemirenost javnosti i destruktivno djeluju na organe za sprovođenje zakona, motivisani prekidanjem suđenja, odlaganjem ročišta i u krajnjem nedonošenjem presuda u zakonskom roku.
Uprava policije će od predsjednika nadležnih sudova zatražiti sedmičnu listu zakazanih ročišta za suđenja članovima visokorizičnih kriminalnih grupa, kako bi, poručuju, svojim kontinuiranim aktivnostima prevenirali ovakve situacije.
Kako su rekli iz policije, plan hitnih preventivnih mjera će podrazumijevati mjere fizičko-tehničke zaštite i po procjeni, pa čak i ako to podrazumijeva svakodnevni protivdiverzioni pregled suda, i prije podnošenja prijave, "kako bi na efikasan način održali režim rada u ovim objektima".
- Uzimajući u obzir i samu činjenicu da se radi o štićenim objektima sa dvadesetčetvoročasovnim obezbjeđenjem, u sklopu Plana preventivnih mjera i aktivnosti uspostaviće se standardne operativne procedure za procjenu nivoa rizika, odnosno cijeniti postojanje realne prijetnje a vodeći se stalnim prisustvom policijskih službenika i sprovedenim mjerama protivdiverzione zaštite - ističe se u saopštenju policije.
Na taj način će se, kako kažu u policiji, minimizirati uticaj destruktivnog djelovanja i smanjiti nivo bezbjednosnog rizika, odnosno isključiti eventualna evakuacija zaposlenih, bez prekidanja suđenja, stvaranjem osnova za nesmetani i efikasan rad sudova.
- Službenici Uprave policije će u realnom vremenu, u koordiniranim aktivnostima nadležnog državnog tužilaštva i Grupe za visokotehnološki kriminal preduzimati izviđajne mjere i radnje na rasvjetljavanju krivičnog djela i identifikaciji i procesuiranju izvršilaca - poručuju iz Uprave policije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

UP: Dojave o bombama motivisane prekidanjem suđenja, donijećemo Plan hitnih mjera za podizanje nivoa bezbjednosti

Pravo na pravično suđenje jedno je od osnovnih ljudskih prava. Jedino su sudovi i sudije nadležni da određena lica oglašavaju krivim.
&nbsp;To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E kazala direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Mirjana Pajković.
Kada je riječ o iznošenju stavova, ona upozorava da bi trebalo voditi računa da budu u duhu pozitivnih principa demokratije i praksi poštovanja ljudskih prava. Nosioci javnih funkcija dužni su, napominje ona, da se suzdržavaju bilo kakvog ponašanja koje može otežavati postupak i rad nadležnih institucija, kao i položaj lica u postupku.
Iz ugla poštovanja ljudskih prava, podjseća Pajković, pretpostavka nevinosti jedno je od osnovnih prava, kojim se obezbjeđuje pravo na pravično suđenje.
- Pravo na pravično suđenje jeste jedno od osnovnih ljudskih prava, koje se štiti kako Ustavom tako i međunarodnim konvencijama i deklaracijama. Mislim da je ispravno, i da će se i većina građana složitit sa mnom, da je u redu kreirati mišljenje na osnovu zvaničnih stavova institucija, koji su nadležni za donošenje odluka, u konkretnim slučajevima. Prije svega mislim na sudove i tužilaštva. Jedino su sudovi i sudije nadležni da određena lica oglašavaju krivim. Imajući u vidu da tužilaštvo vodi postupke na osnovu sumnji, i na osnovu onoga što oni čine nama dostupnim, mislim da je ispravno kreirati stavove na osnovu toga - kaže Pajković.
Smatra da je važno, kako kaže, na koji način se ti stavovi iznose. Pajković navodi da se Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, pored ostalog, bavi antidiskriminacionim politikama.
- Pomenula bih Zakon o zaštiti diskriminacije i zabrani jednakosti, koji kao diskriminaciju, pored ostalog, i propisuje da je to upotreba određene terminologije, određenih riječi, određenog rječnika, u stilu stigmatizacije, u cilju ocrnjivanja i eventualnog dovođenja u nepovoljni položaj određenog lica. Kada govorimo o diskriminaciji, pored samog povrijeđenog dobra, lica prema kome se ta diskriminacija odnosi, ona može biti i šireg karaktera. Dakle, može uticati i na druga lica koja su indirektno diskriminisana, odnosno, koja trpe posljedice diskriminacije, samo zbog toga što su na neki način povezana sa osobom koja je predmet govora mržnje, stigme ili diskriminacije - navela je Pajković.
Kada je riječ o iznošenju stavova, napominje Pajković, treba voditi računa da budu u duhu pozitivnih principa demokratije i pozitivnih praksi poštovanja ljudskih prava. Podsjeća da postoji zakonska regulativa koja propisuje da su nosioci javnih funkcija dužni da se suzdržavaju bilo kakvog ponašanja koje može otežavati postupak i rad nadležnih institucija i položaj lica u postupku.
- Dosta obraćamo pažnju na slobodu govora, koja ne treba da se suzbija. Kritička misao treba da bude ohrabrena, jer kritika može da bude sa pozitivnom namjenom, kako bi se ispravila pogrešna ponašanja. Ali, veoma je važno da se napravi linija između slobode govora i govora mržnje - naglasila je Pajković.
Podsjeća da javni funkcioneri uživaju imunitet i ne mogu biti pozvani na odgovornost zbog javno izgovorene riječ. Napominje da to ne treba zloupotrebljavati.
- Vrlo je važno da, ukoliko nema krivične i materijalne odgovornosti, sve ono što javno izgovorimo, a naročito nosioci javnih funkcija, ima posebnu težinu, samim tim posebnu odgovornost na sliku društva u kojem živimo” - poručila je Pajković.
Komentarišući prijedlog Zakona o izmjenama zakonika o krivičnom postupku, čijim usvajanjem bi se pomjerila granica pritvora sa tri na pet godina, pez prava žalbe, Pajković kaže da kada se unapređuje zakonodavni okvir ne treba da izostane međuresorna saradnja. Vjeruje da će pravosudni organi imati priliku da iznesu svoje stavove i mišljenja.
- Sve što radimo, radimo da bude u saglasju sa standardima Evropske unije, sa međunarodnim standardima, u saglasju sa poštovanjem ljudskih prava. Za sve važne akte infofmišemo i tražimo mišljenje Evropske komisije. Sigurna sam da će i u ovom slučaju biti tako. Iskreno, kada se donose neke važne odluke za društvo, nemoguće ih je posmatrati samo iz jednog, uskog ugla. Primjera radi, ako biste mene, iz krajnje ljudskog ugla pitali, rekla bih da je pritvor jedna krajnja i ekstremna mjera, koja se primjenjuje samo u izuzetnim okolnostima. Ali, sve odluke koje se donose moraju se gledati na nivou generalnog zakonodavnog okvira. Ne možemo gledati da zaštitimo samo jednu stranu, jednu grupu, jedno pravo, već moramo štititi i pravni sistem, i vladavinu prava, i bezbjednost društva, i ljudska prava, ili eventualno zdravlje - kaže Pajković.
Odgovarajući na pitanje da li će Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava imati zvaničan stav u vezi sa prijedlogom Zakona o izmjenama zakonika o krivičnom postupku, Pajković kaže da će iz te institucije imati konkretan odgovor, u skladu sa sa konvecijskim pravima i deklaracijama o zaštiti ljudskih prava.
Govoreći o tome koliko se u Crnoj Gori poštuju ljudska prava kada je riječ o policijskim, tužilačkim i sudskim aktivnostima, spektakularnim hapšenjima uz medije, Pajković navodi da posljedice mogu biti velike, ukoliko postoje nehumana, nečovječna postupanja i elementi torture.
- Posljedice su i pred zadovoljenjem pravde, kao i kasnije u naknadama štete, što bi u konačnom iziskivalo velike troškove državi i pravnu nesigurnost. Ako imamo u vidu kolike su posljedice zbog nepoštovanja ljudskih prava od strane policije ili tužilaštva, mislim da nema dileme da država ne može imati nikakav interes od pogrešnih postupanja. Što se tiče samog postupka hapšenja, odnosno obezbjeviđanja da neko osumnjičeno lice pristupi nadležnim organima, mišljenja sam da se organi policije apsolutno rukovode time da postupak sporovedu na zadovoljavajući način, u skladu sa njihovim procedurama - navela je Pajković.
Kakav će to način biti, dodaje, umnoge zavisi od ličnosti koja je osumnjičena, koja treba da se sprovede, kao i od težine krivičnog djela, interesa i interesovanja javnosti za same procedure.
- Vjerujem da se u postupanju vode tim principima. A, ako imamo u vidu da, ako se ne varam, trenutno u policiji nedostaje više od hiljadu službenika, mislim da nema apsolutno ni prostora, ni energije za bilo kakvom senzacijom i da, možda, neki od tih postupaka učine više atraktivnim, nego što je sama suština i namjera - zaključila je Pajković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgaIraguuxY0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pajković: Jedino su sudovi nadležni da nekog proglase krivim

Sigurnosna situacija u Crnoj Gori je sve složenija, smatraju stručnjaci koji kao argument navode podatak da se za pola godine dogodilo pet ubistava. U obračune kriminalnih klanova umiješane su osobe kojima sudovi u zakonskom roku nisu izrekli prvostepene presude po optužbama za teška kaznena djela. Dok iz Vlade odgovornost pripisuju sudovima, stručnjaci poručuju da je treba tražiti i u policiji i sigurnosnim službama, prenosi Al Jazeera.
Zbog toga što sudovi u zakonskom roku nijesu donosili prvostepene presude u Crnoj Gori na slobodi je 40 kriminalac, poručio je nedavno premijer Milojko Spajić. Rješenje ne vidi u uvođenju vanrednog stanja, već u produženju zakononskog roka za donošenje presuda sa tri na pet godina.
Iz Sudskog savjeta Spajićeve ocjene smatraju neprimjerenim i podsjećaju da su optuženima koji su pušteni iz pritvora određene mjere nadzora i praćenja što je posao policije.
I Kriminolozi su saglasni da odgovornost ne stanuje samo na jednoj adresi.
- Nije dobro prebacivati odgovornost na drugog. Sistem je tako postavljen da svi imaju svoj dio odgovornosti. Nije dobro ni da se za tri godine, bez obzira na kompleksnost slučajeva, da se ne izriču makar prvostepene presude jer se onda pritvor pretvara u zatvor - ocijenio je za Al Jazeeru kriminolog Velimir Rakočević.
Iz Vlade očekuju da će izmjenama Krivičnog zakonika i drugim mjerama dugoročno uspjeti da riješe problem i podržavaju prijedlog Pokreta Evropa sad o hitnim izmjenama Krivičnog zakonika prema kojima bi se rok za donošenje prvostepene presude za krivična djela iz oblasti kriminala sa tri produžio na pet godina.
Pojedini pravnici, međutim, smatraju da država treba da propiše mjere koje bi spriječile odugovlačenje suđenja i slične zloupotrebe jer, kako ističu, puko produženje roka za donošenje presuda neće riješiti problem.
- U suštini nećemo dobiti ništa. Imaćemo samo odlaganja koja neće biti usmjerena na trajanje od tri godine već će se koristiti isti mehanizmi i zloupotrebe da odlaganja traju i pet godina - ocijenio je za al Jazeeru advokat Veselin Radulović.
Ministarstvo pravde uputilo je Grupi država za borbu protiv korupcije Savjeta Evrope hitne prijedloge izmjena Zakona koji će, kako očekuje premijer, riješiti 90 odsto problema. Tražiće uvođenje tzv. "blok suđenja" koja bi, kako smatra, onemogućila odgađanja ročišta i druge zloupotrebe u vezi sa trajanjem postupka.
T.K.

Vlada teret odgovornosti stavlja na sudove, stručnjaci upozoravaju da je imaju i policija i sigurnosne službe

Studentski parlament Univerziteta Crne Gore tvrdi da je glavni uzrok manjeg broja zainteresovanih, odnosno prijavljenih za polaganje ispita za pripravnike u sudu, kao i drastičan pad zainteresovanosti za konkurse za ove pozicije koji uslijede nakon polaganja ispita, neusklađenost uslova za obavljanje ovog posla i modela studija u Crnoj Gori.
Iz Studentskog parlamenta su se oglasili u vezi problema nedostatka pripravnika u sudovima u Crnoj Gori, ocjenjujući da je prilikom obrade ove tematike neophodno detaljno ispitati sve razloge i aspekte kao i potencijalna rješenja.
- Naime, članom 8 Zakon o pripravnicima u sudovima i državnom tužilaštvu i pravosudnom ispitu („Službeni list Crne Gore", br. 055/16 od 17.08.2016, 057/16 od 02.09.2016), definisano je da „Ispit za pripravnike može polagati lice koje je završilo četvorogodišnji program na pravnom fakultetu VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja“. Ova odredba je u direktnom sukobu sa modelom studija koji se realizuje na pravnim fakultetima u Crnoj Gori, odnosno modelom studija „3+2+3“, primjenjuje koji ne predviđa mogućnost pohađanja četvorogodišnjeg programa na pravnom (ili na bilo kom drugom fakultetu). Takođe, Zakon o visokom obrazovanju kojim je definisan model studija, a koji se primjenjuje od studijske 2017/2018 godine, ne predviđa ni mogućnost izdavanja diplome za položenih 240 ECTS kredita. Dakle, na ovom mjestu ističemo da je smanjena „zainteresovanost“ za poslove pripravnika sudovima u Crnoj Gori, prevashodno posljedica ove dugogodišnje neusklađenosti sistema visokog obrazovanja i pravosudnog sistema, zbog kojeg studenti moraju da završe osnoven i master studije u ukupnom trajanju od najmanje pet godina odnosno u obimu od ukupno 300 ECTS kredita kako bi uopšte stekli pravo da polažu ovaj ispit - navedeno je u saopštenju Studentskog parlamenta.
Dodatni razlog za evidentan pad zainteresovanosti mladih pravnika, jesu, navode, i problemi pri definisanju naknade za obavljanje poslova pripravnika u sudu. 
- Naime, prema informacijama koje smo dobili, naknada za pripravnike nije definisana u skladu sa članom 101 Zakona o radu kojim je predviđeno da minimalna zarada iznosi 800 eura za zaposlene na radnim mjestima sa četvrtim i višim nivoom kvalifikacije obrazovanja. Sa druge strane, prilikom određivanja naknade za pripravnike u sudovima, nadležni se pozivaju na Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koji u članu 29 definiše da se zarada pripravnika sa VII nivoom kvalifikacije obrazovanja određuje u iznosu od 60 odsto prosječne zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini po podacima organa uprave nadležnog za poslove statistike. Ovo je očigledno pogrešna, nelegalna i nepravedna praksa, obzirom da kolektivni ugovor ne može predviđati manje prava za zaposlene u odnosu na obim prava koji je predviđen Zakonom o radu, već naprotiv, samo veći obim prava, a na šta, paradoksalno, ukazuje i član 28 već pomenutog Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru - navedeno je u saopštenju.
Dakle, kako kažu u Studentskom parlamentu, student Pravnog fakulteta u Crnoj Gori, pored završenih trogodišnjih osnovnih i dvogodišnjih master studija (minimalno pet godina) u obimu od ukupno 300 ECTS kredita, sa stečenim nivoom kvalifikacije VII2 u skladu sa nacionalnim okvirom kvalifikacija, tek stiče pravo na polaganje ispita za pripravnike u sudu, da bi nakon položenog ispita, konkurisao za radno mjesto za koje mu je predviđena zarada manja od minimalne zarade za taj nivo kvalifikacija, a koja je utvrđena sistemskim Zakonom o radu.
Napominju da su se Studentski parlament Univerziteta Crne Gore i Studentsko vijeće Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, po ovom pitanju, već obraćali Ministarstvu pravde u prethodna dva mandata, te da su od nadležnih u okviru konsultacija i zvaničnih sastanaka dobili garancije da će rješavanje ovih problema biti prioritet. 
- Takođe, na insistiranje Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore, regulisanje modela studija postao je jedan od glavnih predmeta rasprave na sjednicama radne grupe za izmjenu Zakona o visokom obrazovanju i to treći put zaredom u protekle četiri godine. Da zaključimo, smatramo da bi rješavanje ovih dugogodišnjih sistemskih problema, ne samo doprinijelo povećanju zainteresovanosti za obavljanje poslova pripravnika u sudovima u Crnoj Gori, već i ispravilo brojne nepravde koje su u vezi sa ovim problemom nanijete hiljadama studenata pravnih fakulteta u Crnoj Gori - zaključeno je u saopštenju Studentskog parlamenta.

Studentski parlament: Neusklađenost uslova i modela studija glavni uzrok pada zainteresovanosti za obavljanje pripavničkog u sudu

Nedostatak sudija nije novina već izazov sa kojim će se, po svemu sudeći, naš sistem još boriti. Mada je raspisan konkurs za troje sudija Apelacionog suda, čini se da rješavanje jednog stvara drugi problem, jer su se kako nam je saopšteno iz Sudskog savjeta, za mjesta u Apelacionom, pretežno javile sudije iz Specijalnog odjeljenja Višeg suda.
- Sada će ta mjesta biti popunjena, ali onda će se javiti drugi problem, jer su se za sudijska mjesta u Apelacionom sudu javile pretežno sudije iz Specijalnog odjeljenja. Ako se popune ta mjesta u Apelacionom sudu, onda će biti desetkovano Specijalno odjeljenje - kaže za TVCG Dražen Medojević, član Sudskog savjeta
No, vrtimo se u začaranom krugu. To odjeljenje sada treba da popune sudije iz osnovnih sudova, kojima takođe fali kadra.
- Tokom 2024. godine mi smo imali nedostatak od sedam sudija. Ako imate preko 25.000 predmeta u radu, a sedam sudija manje, koji bi završili po 200 do 300 predmeta, onda vidite šta to predstavlja - navodi Željka Jovović, predsjednica Osnovnog suda u Podgorici.
Medojević kaže da se s druge strane iz Osnovnog suda ne prijavljuju sudije krivičari da se popunjavaju mjesta u prvostepenom specijalnom odjeljenju.&nbsp;
- Imamo, kako ja imam informacije, prijavljene sudije koji su u suštini parničari - navodi Medojević.
Dok gori sa kadrom, imamo poplavu sa predmetima, a moderne sudnice, savremenu tehniku, veće zarade i sve ono što je neophodno, sudije i dalje mogu da sanjaju.
Zbog svega i ne čudi nezainteresovanost mladih za taj poziv.
- 41 mjesto je tokom ove godine bilo raspisano za sudijske pripravnike, a bilo je prijavljeno devet kandidata. Na ponovljenom oglasu to je nešto bolje, ali i dalje situacija nije dobra. Savjetnička mjesta u svakom sudu imamo upražnjena, potpuna je nezainteresovanost što nekad nije bio slučaj - ističe Jovović.
Advokat Medojević kaže da je potrebno mijenjati Zakon o sudijama i sudovima.
- Mora da se uključe izvršna i zakonodavna vlast, mora da se izvrši opšta mobilizacija društva da bi se rješio, taj veoma ozbiljan problem - kaže Medojević.
Akcija je neophodna, vrijeme prolazi, sudstvo je, čini se Medojeviću, ostavljeno samo sebi.
- Bojim se ako se tome ne pristupi na sveubuhvatan način da će doći do kolapsa sistema - zaključio je Medojević.

1250x600

1084x550

Crnoj Gori fali sudija: Brza reakcija ili kolaps sistema

Akcija za ljudska prava (HRA) odbija poziv Demokrata Crne Gore upućen nevladinim organizacijama da zajedno sa njima „podignu glas protiv neodgovornog ponašanja sudova koji kriminalce u rekordnom roku nakon izvršenog krivičnog djela puštaju na slobodu“.
- Takve pozive smatramo razočaravajućim populizmom, protivnom ljudskim pravima. Podsjećamo da ljudska prava svih ljudi, i onih koji su osumnjičeni ili okrivljeni u krivičnom postupku, štiti Evropska konvencija o ljudskim pravima, koja već 20 godina obavezuje Crnu Goru, a što je Vlada danas proslavila - naveli su u HRA.
Naglašavaju da pritvor nije i ne smije biti kazna.
- Već da je po Ustavu Crne Gore, zakonu i međunarodnim standardima samo i isključivo krajnja mjera za obezbjeđenje prisustva u krivičnom postupku. Ako su obezbijeđeni dokazi, ako nema dokaza da postoji opasnost od bjekstva ili da će se ponoviti djelo, svako ko je i osnovano sumnjiv da je izvršio krivično djelo mora biti pušten da se od optužbi brani sa slobode! Ovo bez obzira na to što političari smatraju da treba da ostane u zatvoru i dobije kaznu bez suđenja - istakli su u HRA.
To što se neko pušta iz pritvora ne znači, podvlače oni, da neće biti upućen na izdržavanje zaslužene zatvorske kazne.
- Ali poslije pravičnog suđenja, koje je civilizacijska tekovina utemeljena i u našoj zemlji. Odugovlačenje suđenja i zloupotrebe koje se u tom pogledu dešavaju, a koje Demokrate u istom kontekstu pominju, ne mogu da opravdaju odustajanje od poštovanja člana 5 Evropske konvencije o ljudskim pravima koji opravdano predviđa stroge uslove za lišavanje slobode - poručili su u HRA.
Oni upozoravaju da paušalna politička saopštenja na račun sudija i suđenja nanose štetu i primjeni prava na argumentovanu kritiku sudskih odluka, kakva je inače prihvatljiva i poželjna u demokratskom društvu.
- Ovakva saopštenja mogu da nanesu štetu i ostvarivanju ljudskih prava u krivičnom postupku. Ne želimo državu u kojoj političari odlučuju o pritvoru, jer bi takva država bila nedemokratska, protivna vladavini prava i sigurno ne bi zasluživala učlanjenje u Evropsku uniju - naveli su u HRA.
Naglašavaju da Demokratska Crna Gora, kao i druge članice vladajuće koalicije, imaju posebnu odgovornost da se uzdrže od proizvoljnih napada na sudsku vlast.
- U toj političkoj stranci itekako ima uglednih pravnika, koji razumiju ljudska prava i opravdano stroge razloge za određivanje i produžavanje pritvora, i nejasno je zašto ne utiču na ovakva saopštenja? Tačno je da nijesu samo Demokrate reagovale na račun puštanja iz pritvora maloljetnika osumnjičenog za težak oblik nasilja u Baru, nego i Bošnjačka stranka. Međutim, ta stranka je reagovala uzdržanije, apelujući na preispitivanje odluke, što se i desilo, pa je Apelacioni sud objavio uvjerljive i na zakonu zasnovane razloge zbog kojih je potvrdio odluku da se maloljetnik posle devet dana u pritvoru pusti kući, da odatle učestvuje u krivičnom postupku koji se protiv njega vodi - kazali su u HRA.
Oni poručuju i da je posljednji stravičan slučaj vršnjačkog nasilja u Baru duboko potresao većinu stanovnika Crne Gore, ali da problem vršnjačkog nasilja mora da se posmatra mnogo šire, ako želimo da se problem rješava.
- Pored neposredne individualne odgovornosti izvršilaca nasilja, treba pošteno sagledati i postupanje svih državnih institucija u borbi protiv vršnjačkog nasilja i procijeniti jesu li agilnijim i svrsishodnijim radom mogle da spriječe da se nasilje među djecom ponavlja i to sa sve težim ishodima? Takav odgovoran pristup, koji je upravo u nadležnosti izvršne vlasti, za razliku od donošenja sudskih odluka, očekujemo od Demokrata i drugih političkih stranaka koje čine vladajuću koaliciju. Mjera koju je nedavno preduzeo Savjet za prava djeteta u pravcu izrade analize o nasilju u školama bi mogla biti na pravom putu ka bezbjednijoj budućnosti - zaključili su u HRA.

HRA: Pritvor nije kazna, dosta je neosnovanih političkih napada na sudije

U Višem sudu u Podgorici pred predsjednikom vijeća - sudijom Jovanom Jovanovićem danas u devet sati trebalo je da bude održano ročište glavnog pretresa u predmetu protiv Vitalija Grečina i drugih zbog sumnje na trgovinu ljudima. Međutim, kako je saopštio advokat Damir Lekić, zbog grubog previda, propusta i očigledne neažurnosti i nerada Apelacionog suda Crne Gore je odloženo.
- Nažalost ironično rečeno odbrana je na jednu odluku Višeg suda u Podgorici još dosta ranije izjavila žalbu, ali Apelacioni sud Crne Gore iako je dobro upoznat sa činjenicom da se radi o pritvorskom predmetu hitne prirode, te sa činjenicom kada je bilo zakazano danasnje ročište glavnog pretresa, pa i pored činjenice da je taj sud i predsjednik vijeća - sudija Jovan Jovanovic prethodne i tokom ove sedmice u više navrata obavještavao i upozoravao da je danas zakazano ročište glavnog pretresa kako bi mu dostavili spise predmeta kako bi otpočeo sa suđenjem, on se nije udostojio, iako se čak nalazi u istoj zgradi, da dostavi spise predmeta pa i bez odluke o tom pitanju, kako bi suđenje danas moglo da otpočne - naveo je Lekić.
Ovo je, cijeni on, poražavajuće.
- Ovo oslikava nažalost trenutnu sliku našeg pravosuđa, koja zbog više objektivnih okolnosti o kojima su čak javno počele da govore i pojedine sudije, a branioci odavno, nije nimalo dobra. I ona direktno ugrožava krivičnu proceduru, te prava okrivljenih - a naročito onih koji se nalaze u istražnom zatvoru - istakao je Lekić.
Opet, kaže, mora biti ironičan.
- Branilac i okrivljeni se izgleda ne smiju žaliti na odluke suda sa čijom sadržinom nijesu zadovoljni, a što se odnosi npr na rješenja o produženju pritvora, na rješenja o odbijanju predloga za određivanje jemstva, a što su redovna i elementarna procesna sredstva u postupku, a da ne pretrpe ovakve grube i štetne posljedice, a koje su u konkretnom slučaju zapravo suština, jer je &nbsp;pored svega ipak najvažnije da se u što bržem i zakonito sprovedenom postupku pred sudom donese pravosnažna presuda, a što ovog puta nije bilo moguće jer je iz navedenih razloga odloženo ovo ročište glavnog pretresa - naveo je Lekić.
Ovo je, kaže, razlog zbog kojeg je danasnje ročište glavnog pretresa odloženo.
- A što slobodno mogu da kažem da je jedna obična sramota i to ni Viši a ni Apelacini sud kao jedni od najvažnijih sudova u Crnoj Gori ne bi bi smjeli nikad da dozvole, bez obzira na druge okolnosti - zaključio je Lekić.

Lekić: Ročište glavnog pretresa protiv Grečina odgođeno zbog grubog previda, propusta i očigledne neažurnosti Apelacionog suda

Kad 17. septembra jedan od dvojice sudija u rožajskom Osnovnom sudu ode u penziju, biće dosta problema kad je riječ o funkcionisanju pravosuđa u toj pograničnoj opštini.
Naime, u Osnovnom sudu u Rožajama tada će ostati samo Mirsad Mujević, koji je ujedno i predsjednik suda i portparol. Primjer Rožaja najbolje odslikava probleme sa deficitom sudijskog kadra na sjeveru države. Za sud u Rožajama konkursi su redovno raspisivani, ali sudija zainteresovanih za rad u gradu na Ibru odavno nema. Zbog nedostatka sudijskog kadra, dalji rad Osnovnog suda u gradu sa oko 25 hiljada stanovnika pod velikim je opterećenjem, ali i pod znakom pitanja.
Kompletan teret dijeljenja pravde u Rožajama uskoro će pasti na leđa sudije Mujevića, koji za Dan kaže da radi bez odmora – danonoćno.
– Nije lako, ali se mora. Valjda će se nešto promijeniti nabolje – kaže Mujević.
Podsjeća da je ne tako davno sudijsku funkciju u rožajskom Osnovnom sudu obavljalo šest sudija i predsjednik suda.
– To je optimalan broj sudija, s obzirom na broj predmeta koje ovaj sud ima u radu. Međutim, od početka 2022. godine, u ovom sudu su upražnjena tri sudijska mjesta, tako da sudijsku funkciju trenutno obavljamo ja, kao predsjednik suda, i jedan sudija koji će za koji dan u penziju – rekao je Mujević.
Problem je utoliko ozbiljniji jer je Rožaje opština s pojačanom međugraničnom frekvencijom, što sudske predmete čini težim, a njihov priliv je iz godine u godinu sve veći.
– Mi smo 2023. godine imali u radu 3.689 predmeta, od kojih je u prošloj godini primljeno 2.725, a 944 predmeta su prenijeta iz prethodnog perioda, tako da su sudije ovog suda prosječno bile opterećene sa po 1.844 predmeta – istakao je Mujević.
Sudija bjelopoljskog Višeg suda i član Sudskog savjeta Sanja Konatar ukazala je u izjavi za Dan na opšti deficit kadrova u crnogorskom pravosuđu. Prema njenim riječima, trenutno je upražnjeno 59 sudijskih mjesta.
– Od toga je u osnovnim sudovima upražnjeno 39 mjesta, od čega 20, ili polovina, na sjeveru. U višim sudovima u Bijelom Polju i Podgorici upražnjena su četiri sudijska mjesta, s tim što u Bijelom Polju funkciju ne obavlja ni sudija koji je udaljen zbog krivičnog postupka koji je protiv njega pokrenut – objašnjava Konatar.
Prema njenim riječima, sve tri grane vlasti u sinergiji moraju uložiti napor da se pronađe rješenje za popunjavanje sudijskog kadra u manje atraktivnim gradovima.
– Treba da im se obezbijedi dodatak na zaradu i riješi stambeno pitanje. Neophodno je, takođe, da Ministarstvo pravde prihvati predlog Sudskog savjeta za skraćivanje perioda inicijalne obuke za sudije osnovnih sudova na šest mjeseci. Sve to je neophodno što prije preduzeti da bi se popunio sistem, koji je trenutno preopterećen, prije potpunog kolapsa – upozorava Konatar.

Osnovnim sudovima na sjeveru fali 20 sudija

Zamjenik predsjednika Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnik Evropskog saveza, Petar Odžić, poručio je da su „politike podjela prevaziđene“, te najavio da će građani Nikšića 13. aprila poslati jasnu poruku aktuelnoj vlasti.
Reagujući putem društvene mreže X, Odžić se osvrnuo i na ulogu sveštenika Crkve Srbije Mijajla Backovića u društvenim i političkim dešavanjima u Crnoj Gori.
- A, u službi kog projekta je poslat Mijajlo u Crnu Goru?! U službi kog projekta je uniformu zamijenio mantijom, a pušku kandilom - upitao je Odžić.
On je istakao da su lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić i predsjednik Opštine &nbsp;Nikšića Marko Kovačević, kako je naveo, „uz pomoć ovakvih i došli na vlast“.
- Politike podjela su prevaziđene. Andrija Mandić i njegov učenik Marko Kovačević su uz pomoć ovakvih došli na vlast - naglasio je on.
Odžić je poručio da je vrijeme za promjene i kraj retrogradne politike.
- Nikšić će im 13. aprila pokazati put u političku penziju! Nakaradne politike podjela su prošlost Crne Gore. Svi građani Crne Gore bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost, su svoji na svome. Samo udruženi možemo donijeti prosperitet državi - zaključio je on.

Odžić: Nikšić će 13. aprila Mandiću i Kovačeviću pokazati put u političku penziju

Crnogorska pjevačica Jadranka Barjaktarović objavila je danas spot za numeru “Berićetna”.
Tekst za pjesmu je pisao Ljubo Jovović. Melodiju je uz Jovovića radio i Senad Drešević.
Drešević takođe potpisuje i aranžman pjesme, dok je za video produkciju bio zadužen Miloš Tomašević.
- Crna Gora je vječita borba, da nje nema, ni nje same bilo ne bi. I bori se more s brijegovima, i bori se zima i toplina, i bore se vjetri s vjetrovima, čak i pjesma sa pjesmom se bori. Nadamo se da će ova pjesma izboriti, neki skriven i lijep prostor, u vašim srcima. Hvala Crnogorcima što su pomogli ovaj projekat. Imena im nećemo pominjati, i kao što dolikuje dobrim ljudima, prepoznaće se sami- navode autori ove numere.
U spotu su učestvovali: Ognjen Đukanović i Predrag Smolović.
Podrška u snimanju spota: Anastasija Šurbatović i Tijana Lakčević.
U pokretne slike pretvorena su djela velikih slikara, koji su se divili našoj domovini, Jaroslav Čermak, Paja Jovanović, Ferdo Kikerec.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FHMSYgGijXvU%3Fsi%3DiZljQB7CSN3v5ChV&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pogledajte: Nova pjesma ''Berićetna'' Jadranke Barjaktarović

Bivši pomoćnik direktora policije Milovan Pavićević predao je danas pismene zahtjeve na adrese tri čelnika bezbjednosnog sektora. &nbsp; Kako saznaju Portal ETV i Televizija E, Pavićević se obratio Ivici Janoviću, vršiocu dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, Danilu Šaranoviću, ministru unutrašnjih psolova i Lazaru Šćepanoviću, čelniku Uprave policije. &nbsp; Iskusni policajac traži odgovor – što su nadležne isntitucije preduzele da njemu i porodici zaštite živote. &nbsp; STRAVIČNO OTKRIĆE &nbsp; Pavićević je tek juče – i to iz teksta u dnevnom listu ,,Vijesti” – saznao da su se članovi kavačkog kriminalnog klana iz Bude dogovarali, juna 2020. godine, da na njegovu kuću iz drona bace 10 kilograma eksploziva. Međutim, Pavićević nije bio obaviješten o opasnosti za njega i članove njegove porodice. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404190452_d23a4d929dce171912f42d57c386e7a1a2db92a2650d79646e7d17693871bb3b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404190452_d23a4d929dce171912f42d57c386e7a1a2db92a2650d79646e7d17693871bb3b" data-rendition-name="original" width="7445" height="4403" loading="lazy" alt='OBAVJEŠTENJE NAKON PUNE ČETIRI GODINE: Naslovnica dnevnog lista ,,Vijesti"'> <figcaption>OBAVJEŠTENJE NAKON PUNE ČETIRI GODINE: Naslovnica dnevnog lista ,,Vijesti"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema informacijama Portala ETV i Televizije E, Pavićević je postavio više pitanja čelnicima MUP-a, ANB-a, Uprave policije, ali i Specijalnog tužilaštva. &nbsp; Prije svega: zašto nije preventivno upoznat od nadležnih iz policije i tužilaštva da su prema njemu i članovima njegove porodice iskazane ozbiljne prijetnje i najavljena njegova likvidacija? Pavićević je takođe pitao da li su nadležne službe izvodile ikakve aktivnosti proaktivne preventivne zaštite njega i njegove porodice. &nbsp; Na kraju, tražio je informaciju da li je o sadržaju prepiske ljudi iz kavačkog klana upoznato Specijalno državno tužilaštvo i je li ta državna institucija bilo što preduzela. &nbsp; Nikola Janjušević, bivši pomoćnik direktora Uprave policije smatra da je nedopustivo da Pavićević nije bio obaviješten o tako zastrašujućoj prijetnji po njegovu i bezbjednost njegove porodice. &nbsp; KAD DRŽAVA NE REAGUJE &nbsp; -To je prosto nevjerovatno. Smatram da je uprava policija trebala da napravi tri aktivnosti. Prvo da obavijesti policijskog starješinu o toj bezbjednosnoj prijetnji. To policija nije uradila. Druga stvar i druga aktivnost koju je trebala da uradi je da napravi bezbednosnu procjenu kako njega tako i njegove porodice jer se u tome pominju njegova djeca što daje posebno složenost ovom predmetu. I treća aktivnost koju je policija treba da uradi to je da obavijesti nadležnog tužioca i ono što smo mogli da vidimo u tekstu je da je policija obavijestila nadležnog tužioca, ali javnost ne zna koje mjere je preduzeo nadležni tužilac-ocjenjuje Nikola Janjušević, bivši pomoćnik direktora Uprave policije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404190456_d2e8de94dd7f0bd2a09c439ddcddf893ec4f14f3a983c4493c0fe1a70b25e7e8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250404190456_d2e8de94dd7f0bd2a09c439ddcddf893ec4f14f3a983c4493c0fe1a70b25e7e8" data-rendition-name="original" width="1190" height="1080" loading="lazy" alt="TRI PROPUSTA DRŽAVE: Nikola Janjušević"> <figcaption>TRI PROPUSTA DRŽAVE: Nikola Janjušević(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Stravična prijetnja člana kavačkog klana Vasilija Rafailovića upućena je prije pet godina. Sada se ispostavlja da su svi u vrhu bezbjednosnog sektora imali tu zastrašujuću informaciju. &nbsp; Jedino Milovan Pavićević nije bio upoznat da mu se priprema likvidacija. Još i gore. Umjesto da ga imformišu, ministar Šaranović i čellnik Uprave policije Šaranović targetirali su Pavićevića i pokrenuli disciplisnki postupak. Sve to u sklopu velike akcije ,,Značka”, odstrijela politički nepodobnih policijskih starješina. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404190452_991b525478626bf3249edcc3a5789278912d881fee327cbbe8e3e94798fa2d84.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250404190452_991b525478626bf3249edcc3a5789278912d881fee327cbbe8e3e94798fa2d84" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt='NALOGODAVAC AKCIJE ,,ZNAČKA": Lazar Šćepanović, v.d. direktora Uprave policije '> <figcaption>NALOGODAVAC AKCIJE ,,ZNAČKA": Lazar Šćepanović, v.d. direktora Uprave policije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  PAVIĆEVIĆEVI ,,GRIJESI” Što su njegovi grijesi, Pavićević još nije saznao jer u Odluci o pokretanju disciplisnkog postupka – to nije navedeno, iako je zakonska obaveza. &nbsp; -Simptimptomatično je da je policijski starešina disciplinski procesuiran po famoznom članu 162 zakona o unutrašnjim poslovima, na osnovu mišljenja komisije za utvrđivanje bezbednosnih smetnji kao i na bazi mišljenja agencije za nacionalnu bezbjednost, s tim što je to svoje mišljenje agencija stavila pod oznakom tajnosti. Tako da osim ovog policijskog starješine imamo, još njih dvadesetak iz regionalnog centra ,,Sjever” koji su disciplinski procesuirani i neki od njih su suspendovani – zaključuje Janjušević. &nbsp; Disciplinski postupak protiv Milovana Pavićevića, prvobitno planiran za 6. mart, odgođen je za polovinu jula. Sudeći po dosadašnjim postupcima vrha MUP-a i policije, kao i izjavama čelnika Demokrata Alekse Bečića, koji stoje iza akcije odstrijela politički nepodobnih iz policije - nastaviće se progon ljudi. &nbsp; A da li će Milovan Pavićević i njegova porodica moći mirno da spavaju, da se oslobode straha od osvete kriminalnih klanova?&nbsp; To izgleda mnogo ne interesuje aktuelne čelnike u bezbjednosnom sektoru. Niti bilo koga iz parlamentarne većine koja mirno gleda kršenje zakona ali i ljudskih prava. &nbsp; &nbsp;

Pavićević pita zašto ga od 2020. godine niko nije obavijestio da mu članovi kavačkog klana pripremaju likvidaciju?

Na desetoj sjednici Sudskog savjeta danas su sprovedeni intervjui sa kandidatima prijavljenim na četiri javna oglasa za izbor sudije Apelacionog suda Crne Gore.
Pred članovima Savjeta našli su se kandidati: Ognjana Boljević, Amir Đokaj, Igor Đuričković, Vesna Kovačević i Boris Savić. Nakon što su razmotrene prijave i sprovedena procedura rangiranja, Sudski savjet odlučio je da funkciju sudije Apelacionog suda povjeri samo Boljević, koja dolazi sa pozicije sudije Višeg suda u Podgorici.
Kako se navodi u saopštenju Savjeta, u obrazloženju odluke navodi se da su ostali kandidati trenutno angažovani na predmetima u Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici, te bi njihovo eventualno premještanje ugrozilo kontinuitet i efikasnost vođenja složenih postupaka.
Pored toga, Savjet je odlučio da se Marija Radonjić, kojoj je na prethodnoj sjednici ocijenjen rad, izabere za sudiju Osnovnog suda. Odmah je raspoređena u Osnovni sud u Bijelom Polju, gdje će nastaviti svoju pravosudnu karijeru.

Ognjana Boljević izabrana za sudiju Apelacionog suda, Marija Radonjić ide u Bijelo Polje

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO,VIDEO) Siništaj: Šteta u lokalu ogromna, policija neadekvatno reagovala

Novoimenovana savjetnica predsjednika Skupštine Biljana Vučurović primila je prvu platu na novoj poziciji. Njoj je za pola mjeseca otkad obnaša tu funkciju (od 17. do 31. marta) isplaćeno 911 eura.
Čelnik parlamenta Andrija Mandić postavio je Vučurović za svoju savjetnicu nakon što je razriješena sa mjesta direktorice u januaru jer nije adekvatno reagovala u slučaju bivše učenice Sare Vujisić koju je, nakon što je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi, profesor Radoman Čečović seksualno uznemiravao porukama.
Vučurović je Čečovića tada kaznila sa skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje bivše učenice Vujisić da postoji još takvih slučajeva u Gimnaziji, nije prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj obrazovnoj ustanovi.
Zbog tog slučaja održana su i dva protesta na kojima je tražena smjena Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti.
Biljana Vučurović je diplomirana profesorica srpskog jezika i književnosti. Supruga je Jovana Vučurovića, poslanika Nove srpske demokratije, čiji je Mandić lider.
<h2>Ostalim savjetnicima skoro 12,5 hiljada eura</h2>
Osim Biljani Vučurović, plate su primili i ostali savjetnici Andrije Mandića - kojima je ukupno isplaćeno blizu 12,5 hiljada eura.
Šef kabineta Mirko Miličić zaradio je 1.996 eura, Gordana Đuračić 1.819 eura, Žana Praščević Milačić 1.759 eura, Želidrag Nikčević 1.838 eura, Matija Medojević 1.781 euro i Janko Milatović 1.706 eura.
Bobanu Stanišiću, koji je u međuvremenu postavljen na mjesto generalnog sekretara Skupštine, isplaćeno je 1.528 eura.

Tag: sudovi