Iz državnog budžeta u prvih devet mjeseci ove godine isplaćeno je 18,7 miliona eura po osnovu izgubljenih sporova u prva tri kvartala ove godine. Iznos sredstava koja su iz državnog budžeta isplaćena po tom osnovu u prva tri kvartala ove godine gotovo je dostigao prošlogodišnji iznos za cijelu godinu. To pokazuje izvještaj zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Bojane Ćirović za treći kvartal ove godine, koji je Vlada nedavno usvojila. U prvom kvartalu država je platila 5,2 miliona eura, u drugom 4,7 miliona, dok je u trećem ovaj iznos premašio 8,7 miliona eura. Tokom prošle godine je država za izgubljene sporove platila 18,8 miliona eura, a nema preciznog podatka koliko je od toga naplaćeno prinudno.
<h2>Dodatni troškovi</h2>
Ipak, u svim izvještajima zaštitnica ukazuje da državni organi i dalje u značajnom mjeri odbijaju da postupaju po pravosnažnim i izvršnim presudama, što predstavlja značajnu štetu po budžet.
“Neizvršavanje pravosnažnih rješenja o nagradama advokatima, vještacima, tumačima i drugim stručnim licima koji učestvuju u sudskim postupcima, nastavlja se odlivom dodatnih sredstava za iznose na ime troškova prinudne naplate, provizije Centralne banke (CBCG) i kamate, što predstavlja znatnu štetu za državni budžet”, navodi se u izvještaju.
Osim toga, kako ukazuje, ne plaćaju se redovno ni fakture, niti se na njih prigovara, što i u ovom slučaju rezultira prinudnom naplatom.
Tužbe zaposlenih u javnoj upravi i dalje redovno pristižu, a i u trećem kvartalu u tome prednjače pripadnici Vojske i policije koji sudski naplaćuju naknade za prekovremeni rad, dežurstva, neiskorišćeni godišnji odbor, topli obrok, rad u komisijama te druge dodatke.
Ćirović naglašava i da se u postupcima koji se vode pred Upravnim sudom, a u kojima organe zastupaju njihovi službenici, ne izmiruju dosuđeni troškovi, te da o tome ima informaciju tek kada se pokrene prinudna naplata. Značajan broj postupaka protiv države odnosi se i na utvrđivanje prava svojine te naknade za eksproprijaciju. Zaštitnik je po osnovu prava na sudske troškove za sporove u kojima su imali uspjeh tokom trećeg kvartala prihodovao 135.900 eura.
U izvještaju se navodi da je država obavezana da po osnovu razlike u PDV-u stečajnoj upravi Montenegro erlajnza isplati 752.600 eura, te da je usvojena i tužba Crnogora puta AD Podgorica kojom je država obavezana da za izvedene radove isplati 255.800 eura, uz desetogodišnju kamatu. Između ostalih, potvrđena je presuda u korist države protiv Jugoslovenske okeanske plovidbe kojom je utvrđeno pravo svojine na zemljištu u Kotoru od skoro devet hiljada kvadrata.
<h2>Najskuplje parnice</h2>
Među najskupljim izgubljenim parnicama u trećem kvartalu je četiri miliona eura vrijedan spor sa kompanijom Univerzal monte, na šta će država osim troškova spora od skoro 22.000 eura, morati da plati i kamatu za skoro četiri godine. Riječ je sporu koji je proizišao iz djelovanja Vlade Zdravka Krivokapića i tadašnjeg ministra finansija, a sada aktuelnog premijera Milojka Spajića kada je sa kompanijom Univerzal potpisan sporazum o raskidu gazdovanja putem Meljine Petijevići, kako bi se ukinula putarina na tom putu.
Država je u tom sporu tražila da se oglasi ništavost sporazuma, tvrdeći da Vlada nije ispoštovala zakonsku proceduru za njegovo potpisivanje, ali je Privredni sud to odbio, što je kasnije potvrdio i Apelacioni. Sporazum je predviđao obavezu države da isplati četiri miliona eura Univerzalu, koji je obavezan da preda svu dokumentaciju u vezi izgradnje ovog puta te da sanira dio puta na Kotobilju. Apelacioni sud je potvrdio da je Univerzal ispunio sve obaveze, te da je država dužna da isplati milionski iznos.
Ranija Vlada Dritana Abazovića je na prijedlog tadašnjeg ministra finansija Aleksandra Damjanovića cjelokupnu dokumentaciju oko ovog sporazuma proslijedila tužilaštvu na provjeru.
Protiv države je od 1. jula zaključno sa 30. septembrom podnijeto 373 tužbi, od čega je podgoričkoj kancelariji Zaštitnika stiglo 175, kancelariji u Kotoru 59, a u Bijelom Polju 139 tužbi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Izgubljeni sporovi za devet mjeseci državu koštali 18,7 miliona EUR

Izgubljeni sudski sporovi državu su za prvih devet mjeseci ove godine koštali 18,69 miliona eura. Prema podacima Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, najviše sredstava po ovom osnovu isplaćeno je u trećem kvartalu – 8,78 miliona eura.
U prva tri mjeseca ove godine, iz budžeta je isplaćeno 5,2 miliona eura na ime izgubljenih sudskih sporova, a u periodu april–jun još 4,71 miliona.
U izvještaju za treći kvartal ove godine, Zaštitnik je informisao Vladu o vrsti pokrenutih postupaka protiv države Crne Gore, o problemu prinudne naplate i dr.
Najviše sporova vodi se protiv ministarstava odbrane i unutrašnjih poslova.
– Protiv Ministarstva odbrane podnose se tužbe po osnovu rada i prava iz radnog odnosa, i to: po osnovu prekovremenog rada, rada u dane vjerskih i državnih praznika, razlika u zaradama, nepravilno obračunatog poreza, naknade po osnovu letačkog dodatka, na ime uvećanih troškova života i uslova rada u zemlji prijema, formacijskih mjesta, naknade za prevoz, preuzimanja smjene. Protiv Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave policije, podnose se tužbe po osnovu rada i prava iz radnog odnosa, i to: po osnovu prekovremenog rada, rada u dane vjerskih i državnih praznika, razlika u zaradama, specijalnog dodatka, graničnog dodatka, naknade za odvojeni život, faktičnog rada na radnom mjestu sa većim koeficijentom, naknade na ime neiskorišćenog godišnjeg odmora, naknade na ime toplog obroka, regresa, rad u komisijama, dikriminacije – predočeno je u izvještaju.
Kako je Vladu informisala zaštitnica Bojana Ćirović, tužbe protiv ostalih državnih organa uglavnom se podnose u vezi sa poništajem rješenja o prestanku radnog odnosa, te sa naknadama iz tog osnova, radom u komisijama, dikskriminacijom, naknadama šteta na ime viška izvedenih radova.
– Značajan procenat čine postupci za utvrđenje prava svojine, naknadu štete na ime faktičke eksproprijacije zemljišta, naknade štete na ime gubitka ekonomskog interesa, zbog trajne nemogućnosti daljeg korišćenja preostalog dijela nepokretnosti, usled eksproprijacije – piše u dokumentu.
Zaštitnik je do 30. septembra naplatio 307.752 eura na ime troškova postupaka.
Što se tiče uspjeha u sporovima koje je ostvarila država, Zaštitnik je u prva dva kvartala uspio u predmetima čija vrijednost je procijenjena na 166,63 miliona eura. U trećem kvartalu, Zaštitnik je uspio u sporu povraćaja nepokretnosti površine od oko 500.000 kvadrata.
<h2>Primljene 373 tužbe</h2>
Zaštitnik je u trećem kvartalu ove godine primio 373 tužbe kojima su pokrenuti parnični postupci pred crnogorskim sudovima.&nbsp;
Najviše tužbi primila je kancelarija Zaštitnika u Podgorici – 175 tužbi, a slijede kancelarija u Bijelom Polju – 139 tužbi i kancelarija u Kotoru – 59 tužbi.

500x500

U sudskim sporovima izgubljeno 18,6 miliona eura

Čovjek koji je kao beba fotografisan na omotu čuvenog Nirvaninog albuma Nevermind nije uspio u pokušaju da tuži bend zbog distribucije dječje pornografije, javlja BBC.
Spenser Elden, tada star četiri mjeseca, fotografisan je dok je nag plivao pod vodom na slavnoj naslovnici iz 1991. godine, podsjeća BBC.
On je tužio rok bend i fotografa Kirka Vedlea, ali je sudija presudio da „ni poza, ni fokus, ni okruženje, ni cjelokupan kontekst ne sugerišu da omot albuma prikazuje seksualno eksplicitno ponašanje“.
Advokat Nirvane izjavio je da su zadovoljni što je sud okončao "ovaj besmisleni slučaj" i oslobodio njegove klijente "stigme lažnih optužbi.“
Na fotografiju je, uz Eldenovu sliku, dodat i dolar na udici, što je simboličan dio omota.
Elden je prvobitno podnio tužbu 2021. godine, tvrdeći da su njegov identitet i ime „zauviek povezani sa komercijalnim seksualnim iskorišćavanjem kojem je bio izložen kao maloljetnik, a koje je distribuirano i prodavano širom svijeta“.
Savezni sudija Fernando Olguin odbacio je slučaj 2022. jer je tužba podnijeta nakon zakonskog roka od 10 godina za građanske procese.
Žalbeni sud je poništio tu odluku, dozvolivši Eldenu da ponovo pokrene postupak.
Međutim, sudija Olguin sada je presudio da, osim činjenice da je Elden bio nag, ništa ne „dovodi sliku u okvir zakona o dječjoj pornografiji“.
Uporedio je fotografiju sa porodičnom slikom djeteta u kadi i dodao da je „očigledno nedovoljna da bi se zaključilo da se radi o dječjoj pornografiji“.
- Naga tijela moraju biti ukrštena sa drugim okolnostima koje čine vizuelni prikaz razvratnim ili seksualno provokativnim- napisao je sudija, pozivajući se na raniju presudu.
Takođe je naveo činjenice da su Eldenovi roditelji bili prisutni na snimanju, da je fotograf bio porodični prijatelj i da je Elden ranije „sam prihvatao i finansijski koristio činjenicu da je prikazan na omotu albuma“.
Eldenov pravni tim izjavio je za Rolling Stone da se „s poštovanjem ne slažu“ sa odlukom i planiraju žalbu.
- Sve dok industrija zabave stavlja profit ispred dječje privatnosti, pristanka i dostojanstva, nastavićemo našu borbu za svijest i odgovornost- rekao je Džejms R. Marš iz advokatske firme Marsh Law Firm.

"Beba" sa omota Nirvaninog albuma Nevermind izgubila sudski spor

Državna revizorska institucija (DRI) ocijenila je upravljanje sudskim sporovima u Ministarstvu unutrašnjih poslova kao neuspješno, a u Ministarstvu odbrane kao djelimično uspješno, navodi se u Izvještaju o reviziji uspješnosti koji je danas objavljen, a u kojem se konstatuje da je iz ova dva ministarstva prinudnim naplatama iz budžeta isplaćeno preko 15,5 miliona eura na osnovu sudskih sporova.&nbsp;
Revizijom su obuhvaćeni ključni elementi upravljanja: evidencija i praćenje sporova, institucionalni kapaciteti, mirno rješavanje radnih sporova, saradnja sa Zaštitnikom imovinsko-pravnih interesa države, kao i analiza uzroka i izvršenje sudskih presuda.
Prema ocjeni nadležnog Kolegijuma DRI, kojim su rukovodili senator dr Branislav Radulović i predsjedavajući Senatom Zoran Jelić, MUP pokazuje ozbiljne sistemske slabosti, uključujući nedostatak pisanih procedura, lošu evidenciju, nedovoljnu saradnju sa Zaštitnikom i hroničan manjak stručnog kadra. Presude se, u najvećem broju slučajeva, izvršavaju prinudno, uz značajne dodatne troškove za državni budžet.
Ministarstvo odbrane, iako u boljoj poziciji, suočava se sa rastom broja radnih sporova, što ukazuje na potrebu za odlučnijim sprovođenjem korektivnih mjera.
U periodu 2020–2023. pokrenuto je skoro 6.000 sudskih postupaka protiv ova dva ministarstva. Za izgubljene sporove i druge obaveze, Ministarstvo odbrane isplatilo je 3,92 miliona eura, dok je Ministarstvo unutrašnjih poslova potrošilo čak 11,65 miliona eura, najviše po osnovu radnih sporova, neplaćenih faktura i naknada štete.
Analiza je pokazala da do 40% ukupnih izdataka u radnim sporovima čine kamate, parnični troškovi i izvršenja, a brojni postupci su vođeni retroaktivno zbog zastarelih zakonskih rješenja. Poseban problem predstavlja pribjegavanje masovnim i simboličnim tužbama, često u korist advokatskih kancelarija.
DRI upozorava da je Ministarstvo unutrašnjih poslova izgubilo gotovo sve radne sporove, dok Ministarstvo odbrane povremeno ostvaruje uspjehe zahvaljujući unutrašnjim kapacitetima i saradnji sa Zaštitnikom.
DRI je izdala 10 preporuka koje se odnose na jačanje institucionalnog okvira, unapređenje evidencije, analize i planiranja budžetskih obaveza, kao i smanjenje pravnog i finansijskog rizika. Naglašava se da efikasno upravljanje sporovima predstavlja ne samo zaštitu interesa države, već i pokazatelj odgovornog odnosa prema javnim sredstvima i zaposlenima.
Zbog ozbiljnosti nalaza, izvještaj je upućen na razmatranje odboriam za bezbjednost i odbranu i &nbsp;za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore.

MUP i MOD za četiri godine „pukli“ preko 15,5 miliona eura na sudske sporove

Rusija bi mogla da upotrijebi svoju mornaricu kako bi spriječila evropske sile da zapljene njene brodove, a mogla bi i da se osveti evropskom brodarstvu ukoliko dođe do zapljene ruskih brodova, izjavio je u utorak Nikolaj Patrušev, bliski saveznik predsjednika Vladimira Putina.
Zapadne države nastoje da isključe Rusiju iz globalne trgovine i uskrate joj finansiranje uvođenjem više od 30.000 sankcija zbog rata u Ukrajini.
Takođe su pokušale da blokiraju tankere za naftu za koje sumnjaju da prevoze ruske pošiljke nafte.
U januaru su Sjedinjene Države zaplijenile tanker za naftu pod ruskom zastavom u okviru napora da ograniče izvoz venecuelanske nafte.
Ruski predsjednik Vladimir Putin takve je postupke opisao kao pirateriju.
- Ako im ne pružimo oštar otpor, uskoro će Britanci, Francuzi, pa čak i baltičke zemlje postati toliko arogantni da će pokušati da blokiraju pristup naše zemlje morima, barem onima u atlantskom basenu - rekao je Patrušev, Putinov savjetnik i predsjednik ruskog Pomorskog odbora, za ruski medij Argumenti i činjenice.
Vjeruju, dodaje, da je, kao i uvijek, najbolje jemstvo bezbjednosti plovidbe mornarica.&nbsp;
- U glavnim pomorskim područjima, uključujući regione daleko od Rusije, moraju biti trajno raspoređene značajne snage, snage sposobne da ohlade strasti zapadnih pirata - rekao je Patrušev.

Kremlj: Rusija bi mogla upotrijebiti mornaricu ako Zapad zaplijeni naše brodove

Kantautor Bojan Marović predstavio je novu pjesmu "Alibi", u kojoj je, kako kaže, napravio iskorak iz prepoznatljivog baladnog i pop izraza i zakoračio u funk zvuk. Gostujući u emisiji "Srećan dan" na Televiziji E, Marović je istakao da mu je taj žanrovski zaokret predstavljao veliki izazov.
Iako je poznat po baladama i pop zvuku, odmalena je, navodi, veliki ljubitelj funka i izvođača poput Prince, James Brown i Dino Dvornik, pa je želio da spoji mediteranski pop senzibilitet sa energijom tog žanra.
Tekst za novu pjesmu "Alibi" radio je zajedno sa Draganom Milošević.
- Svaki dan u toj jednoj ženi imaš sjaj u koji se ti zaljubiš, cvjetaš i onda se desi haos i onda je svaki dan novi alibi, zašto je sve to, kako je sve to došlo. Prepisao sam jednu svoju situaciju koja mi se desila u životu, kroz taj refren je sve rečeno - ako ti to zoveš ljubav ja nemam ništa s tim - rekao je Marović.
Govoreći o reakcijama publike, istakao je da su komentari na produkciju i muziku pozitivni, te da se od njega možda i nije očekivalo da napravi ovakav iskorak.
- Ja sam poznat po baladama, poznat sam po nekom pop zvuku, a sad sam se uhvatio bukvalno u klinč sa funk muzikom i to je za mene jedna egzotika. Ja obožavam funk muziku od malena i nekako mi je to bio izazov. I dan danas me inspiriše ta energija Princa, Džejms Brauna, Dina Dvornika i mnogih drugih. Ovdje se to nekako sa mediteranskim popom taj funk ukrstio, a super je što su se u cijeloj toj priči našla dva lika koja su pričala o svemu tome, a to je Dragan Ivanović i ja, onda se taj neki senzibilitet lijepo spojio i to je, kako ja kažem, neka prva saradnja Kotora i Podgorice a da je bilo glatko, super i bez ikakve frke - istakao je Marović.
Pjesma "Alibi" objavljena je uoči 14. februara, Dana zaljubljenih, i tematski je vezana za taj datum. Marović smatra da u 2026. godini umjetnost mora biti dostupna publici, te da muziku stvara sa željom da se dopadne ljudima.
- Dosta je upitno da li je pop muzika uopšte umjetnost, zato što popularna umjetnost nosi i jednu dozu komercijalnog kod sebe, ali opet na kraju to određuju ljudi, ne određuješ ti, ti si taj koji proizvodi sve to, ali proizvodi u skladu sa nekim svojim unutrašnjim bićem i onim što sve radi u tebi u tom trenutku - zaključio je Marović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUptsdsLoErs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Marović: Uhvatio sam se u klinč sa funk muzikom i to je za mene jedna egzotika

Akcija za ljudska prava (HRA) protestuje zbog, kako su rekli u toj organizaciji, maltretiranja kolumniste Duška Kovačevića, koji je po nalogu državnog tužioca pozvan na informativni razgovor u policiju zbog javno iznesene kritike rada direktora Uprave policije.
Tim povodom, HRA se obratila Vrhovnom državnom tužiocu sa zahtjevom da se hitno ispitaju okolnosti ovog slučaja i o zaključku obavijesti javnost, kao i da se izdaju jasna uputstva državnim tužiocima o primjeni međunarodnih standarda slobode izražavanja, kako bi se spriječilo dalje neosnovano uznemiravanje kritičara vlasti i zaštitila sloboda izražavanja.
- Duško Kovačević je juče pozvan u policiju zbog teksta „Bolji od bjekstva", objavljenog na njegovom Fejsbuk profilu 1. februara. Telefonom mu je saopšteno da se poziva po nalogu državnog tužioca zbog navodnih prijetnji direktoru Uprave policije, iako objava očigledno ne sadrži nijednu prijetnju. On je doveden u situaciju da policiji mora da objašnjava kako u javnom komentaru na Fejsbuku nije prijetio direktoru policije, iako je to sasvim jasno iz samog komentara. Državni tužilac je to morao sam da zaključi, čitanjem Kovačevićevog teksta - saopšteno je iz HRA.
Iako je Osnovno državno tužilaštvo u međuvremenu saopštilo da u njegovim radnjama nema elemenata krivičnog djela, šteta je, ističu u HRA, već učinjena – kako Kovačeviću lično, tako i slobodi izražavanja u Crnoj Gori.
U HRA poručuju da Crna Gora ne smije da dozvoli praksu pozivanja novinara, kolumnista i građana na policijska i tužilačka saslušanja zbog iznošenja stavova o pitanjima od javnog interesa, posebno kada je riječ o radu nosilaca javnih funkcija, koji su dužni da trpe viši stepen kritike. 
- Takva praksa je suprotna standardima Evropskog suda za ljudska prava i podstiče autocenzuru, čime se ugrožava demokratski poredak - dodaje se u saopštenju.
U HRA podsjećaju da krivično-pravna represija u oblasti slobode izražavanja može biti opravdana samo u izuzetnim slučajevima, poput govora mržnje ili poziva na nasilje, čega u ovom slučaju očigledno nema.
Pored toga, ukazuju i na proceduralne propuste u postupanju policije.
- Kovačević nije dobio pisani poziv sa jasno navedenim razlogom, niti je poučen o pravu da saslušanju prisustvuje uz advokata, a u zapisniku nije navedeno zbog kog krivičnog djela je pozvan niti da je poziv upućen po nalogu državnog tužioca. Nastavak prakse pozivanja građana na saslušanja učinio bi državno tužilaštvo instrumentom za suzbijanje kritičkog mišljenja, jer i sam poziv na informativni razgovor zbog iznesene kritike proizvodi neprimjeren zastrašujući efekat na sve građane - zaključeno je u saopštenju HRA.

HRA: Pozivanje Duška Kovačevića u policiju zbog kritike direktora policije je zastrašivanje

Profesor i novinar u penziji Božidar Jaredić ocijenio je da je neophodno otvoriti širu stručnu i društvenu raspravu o tome šta predstavlja standardizovani crnogorski jezik i kojim jezikom građani Crne Gore zaista govore. Gostujući u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E, Jaredić je istakao da su jezičke nedoumice i dalje prisutne u javnom prostoru.
On smatra da je paradoksalno što se, kako kaže, i među onima koji govore kodifikovanim crnogorskim jezikom često čuju zahtjevi za uvođenjem srpskog jezika u službenu upotrebu.
- Ona ne zna da govori crnogorskim jezikom, zato bi bilo dobro i bilo bi potrebno da Institu za jezik, i Fakultet za crnogorski jezik i radiotelevizije da pokrenu šire rasprave o tome šta je standardizovani crnogorski jezik i ko kojim jezikom govori. Jasno je sasvim danas i možemo reći da su srpski, hrvatski, bosanski i crnogorski slični jezici, ali svaki ima svoje posebnosti. Crnogorski jezik je u odnosu na srpski poseban zato što je ijekavica, u Srbiji je isključiva ekavica, Vuk je bio uveo ijekavicu ali su mu se pobunili beogradski trgovci i novosadski intelektualci i morao je prilagodi i svoj rječnik i svoju gramatiku srpskom ekavskom izgovoru - rekao je Jaredić.
On je podsjetio i na Novosadski dogovor iz 1954. godine, kada je, kako navodi, formiran srpskohrvatski jezik.
- Potpuno je jasno da sada mi imamo ljude koji stalno govore ‘govorimo srpski’, a kad bi bila anketa sa pitanjem "govorite li vi ekavskim ili ijekavski" vidjeli biste da bi u Crnoj Gori sigurno bilo 70 posto ljudi koji govore ijekavski, to je osnovno obilježje razlike između srpskog i crnogorskog jezika uz, naravno, što su u crnogorskom jeziku konačno prihvaćena ta dva fonema Ś i Ź koja su uvijek bila u upotrebi od Petra I i vladike Danila, oni su takođe govorili narodnim jezikom - onim jezikom.koji je Vuk prihvatio kao književni jezik - zaključio je Jaredić.
Cijelo gostovanje dostupno je na YouTube kanalu Televizije E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dw5iNci2bf3U&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: sudski-sporovi