Ustavni odbor usvojio je prijedlog da se konstatuje prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda Budimiru Šćepanoviću, usljed odlaska u penziju.
Za je glasalo osam članova ovog skupštinskog tijela.
Predsjedavajuća Odbora Jelena Božović je poručila da će odmah nakon dobijanja mišljenja Venecijanske komisije biti održana sjednica na kojoj će, očekuje, biti izabrano svo troje sudija Ustavnog suda&nbsp;
- Vjerujem da neće biti ništa sporno i da ćemo tako zaokružiti ovu priču - poručila je Božović.
Na početku današnje sjednice poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković Kuč osvrnula se na ocjenu u Non pejperu Evropske komisije da je jednostrana odluka crnogorskog parlamenta da penzioniše sutkinju Ustavnog suda Draganu Đuranović izazvala ozbiljnu institucionalnu i političku krizu, upozoravajući na ugrožavanje nezavisnosti Ustavnog suda i principa podjele vlasti.
- Nakon dobijenog Non pejpera, bilo bi odgovorno da se pravnici u Ustavnom odboru izvine crnogorskim građanima zato što su satrli svoj poziv tako što su izazvali jednu od najdubljih parlamentarnih kriza - kazala je Vuković Kuč.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DnT99yAYmNzA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Vuković Kuč kazala je da joj je žao što se sa procesom izbora sudija Ustavnog suda nastavilo i nakon postignutog dogovora da se do dobijanja mišljenja Evropske komisije ne radi ništa.
Ona je kazala da očekuju ovih dana i mišljenje Venecijanske komisije o izboru sudije Ustavnog suda, kao što je, dodala je ona, ranije bilo dogovoreno.
Vuković Kuč je pitala zašto je predsjednik Ustavnog suda poslat u penziju prema jednom zakonu, a na sutkinju Draganu Đuranović se primijenio drugi.
<h2>Čarapić: Primorani smo "strugamo" ljude iz fotelja</h2>
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić kaže da poslanici nisu tu da penzionišu sudije, te da su primorani da "strugaju" te ljude iz fotelja.
- Neki misle da je sudiji Budimiru Šćepanoviću prestao mandat na osnovu pravila Zakona o penzisjko-invalidskom osiguranju, neki navode drugi razlog, ali svi se slažu da treba da mu prestane mandat - rekao je Čarapić.
kazao je da će sačekati Venecijansku komisiju, kako je i dogovoreno sporazumom vlasti i opozicije.
- Međutim, krećem da sumnjam da ćemo brzo ući u situaciju kada zbog trulih kompromisa krećemo da ugrožavamo ono što smo izgradili - ocijenio je Čarapić.
<h2>Božović: Ništa nije urađeno protivustavno ili protivzakonito</h2>
Predsjedavajuća Odbora Jelena Božović kazala da nemaju potrebu da se ikome izvinjavaju, poručujući da su odbornici postupili ispravno.
Ona je poručila da je postupanje Ustavnog odbora bilo u skladu sa Ustavom.
- Postojali su formalni uslovi za prestanak funkcije pojedinih sudija Ustavnomg suda. Mi smo imali ustavno pravo i obavezu da reagujemo u skladu sa tim. Ovaj Odbor nije prekšrio Ustav, niti uradio nešto protivustavno ili protivzakonito - tvrdi Božović.
Komentarišući Non pejper, Božović je rekla da je to dokument koji se uglavnom priprema u prvoj polovini godine, kad su postojale određene političke krize.
- Zbog toga imamo ovakav stav. Međutim, u međuvremenu imali smo jedan dogovor i zatraženo je mišljenje Venecijanske komisije Postupak saslušavanja kandidata je započet kada je taj dogovor napravljen, neke kandidate smo saslušali i smatrali smo da nije u redu da neki budu saslušani, a da drugi ne prođu tu proceduru. Zato smo sproveli proceduru i sačekaćemo mišljenje Venecijanske komisije, prema kome ćemo se kao poslanici odrediti - navela je Božović.
<h2>Adžić: Božović i Armenko prekršile Ustav</h2>
Poslanik Filip Adžić iz GP URA kazao je od Jelene Božović da će poštovati Ustav i boriti za jačanje insituticija. Prema njegovom mišljenju, agenda Demokratskog fronta je da zaustavi evropski put Crne Gore.
- Vi kao predsjednica Ustavnog odbora ste prekršili Ustav, kao i predsjednica Ustavnog suda (Snežana Armenko) koja je partijski i rodbinski bliska ljudima iz vaše političke grupacije - istakao je Adžić.
Adžić je pozvao je poslanike većine, naročito one iz Pokreta Evropa sad da nakon svega dobro razmisle da li je pametno da slijede ono što je politika DF-a.
- Da vide da li na ovakav način možemo postati dio Evropske unije, da li građani mogu očekivati vladavinu prava, borbu protiv korupcije, jačanje standarda... - rekao je Adžić.
On je zamolio dobronamjerne da razmisle da li iz neprava može proizići pravo.&nbsp;
- Ne sumnjam u pravno znanje gospodina Darka Dragovića, koji je i tražio da se odloži prva sjednica. Na narednoj se nije pojavio, vjerujem da je na neki način htio da odbrani poziv i struku i to mi je pokazalo da unutar većine ima ljudi koji razmišljaju svojom glavom, ali da im treba podrška i javnog mnjenja i kolega, kako bi došli u sutiaciju da odlučuju kako oni misle da je ispravno, a ne kako određeni politički subjekt, koji želi najgore Crnoj Gori, od njih zahtijeva - poručio je Adžić.
<h2>Adrović: Nije nas strah DF-a</h2>
Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Admir Adrović kazao je da njegova partija vodi samostalnu politiku, odnosno da se ne upravljaju prema politici partnera.
- Naš cilj je članstvo u EU i s obzirom na to, mi smo naše aktivnosti podredili tom cilju. Što se nas tiče, nije nas strah, najmanje Demokratskog fronta. Mi smo bili protiv odluke da se penzioniše sutkinja Đuranović što je dokaz da samostalno donosimo odluke. Nećemo nikad podržati ono što smatramo da nije dobro za našu državu - poručio je Adrović.
On je kazao na ovaj način upućen prijedlog kako da se konstatuje prestanak funkcije Budimiru Šćepanoviću govori kako je to trebalo i prvi put uraditi.
- To govori da ovaj Odbor prvi put nije postupio kako je trebalo - konstatovao je Adrović.
<h2>Zvrko: Nadležnost Odbora samo da sprovede proceduru i predloži sudije</h2>
Poslanik DPS-a Elvir Zvrko podsjetio je da Ustavni odbor ima samo nadležnost da sprovede proceduru i predloži pet sudija Skupštini, a ne da se bavi je li nekom sudiji prestao mandati ili nije.
Kako je rekao, biće zanimljivo vidjeti kako će se parlamentarna većina odrediti prema mišljenju Venecijanske komisije.
- Ono što ne ohrabruje da će se ispoštovati odluka Evropske komisije ili mišljenje Venecijske komisije je ovaj današnji nastup gdje se pokušava problematizovati glasanje pojedinih sudija Ustavnog suda - naveo je Zvrko.
<h2>Dragović: Nemam visoko mišljenje o sudijama Ustavnog suda</h2>
Poslanik PES-a Darko Dragović kazao je da nije istina da je u posljednjih 60 godina, do slučaja Dragane Đuranović, sudijama Ustavnog suda prestajao mandat primjenom normi Zakona o radu, odnosno.
- Uslovi i način sticanja penzionisanja su isključivo definisani Zakonom o PIO. Čak član 8 Zakona zabranjuje mogućnost primjene bilo kojeg drugog propisa u postupku sticanja prava iz penzijsko-invalidskog osiguranja - rekao je Dragović.&nbsp;
Prema njegovim riječima, svojevrsni pravni skandal je obavještenje Ustavnog suda "gdje za jednu jednostavnu pravnu stvar imamo dvoje sudija koje se pozivaju na odrebne Zakona o radu, a dvoje o Zakonu o PIO".
- Mene zabrinjava što niko iz opozicije nije ušao u dublju analizu. Ako smatraju da je neophodna primjena Zakona o PIO, zašto to dvoje sudija tako tvrdoglavo insistira na primjeni Zakona o radu - pitao je Dragović.
Dragović je rekao da nema visoko mišljenje o sudijama Ustavnog suda, navodeći da je Ustavni sud Crne Gore jedini u svijetu koji je 2014. neustavnom proglasio svoju odluku o izboru za predsjedavajuću Desanku Lopičić.
- To je i tad bio pravni presedan i razlog da se vidi da li su ti ljudi koji sjede tamo kadri da budu sudije Ustavnog suda - rekao je Dragović.
<h2>Zvrko: Iznenađuje me da Vam je kao pravniku promaklo saopštenje sudija Ustavnog suda</h2>
Zvrko je odgovorio Dragoviću i podsjetio ga na mišljenje sudija Šćepanovića, Lopičić i Đuranović iz decembra prošle godine u kome su kazali da se uslovi za penziju u Ustavnom sudu u posljednjih 60 godina cijene po Zakonu o radu.
- Dakle, ja sam citirao sudije Ustavnog suda, ali daleko od toga da niko to nije izrekao. Iznenađuje me da Vam je kao pravniku promaklo saopštenje sudija Ustavnog suda koji bi to trebalo najbolje da znaju - naglasio je Zvrko.
Dragović je rekao da je saglasan da je pogrešno to što je sudiji Miloradu Gogiću prestao mandat primjenom Zakona o radu.
- Međutim, u tom momentu Zakon o radu je definisao uslove za prestanak radnog odnosa po sili zakona za istu granicu za godine starosti kao i Zakon o PIO za muškarce u uslovima sticanja prava za starosnu penziju. Zato nije bilo pravne posljedice koja je sada proizvedena - naveo je Dragović.
Zvrko je kontatovao da osnovni problem nije to da li se Zakon o radu ili Zakon o PIO primjenjuje na prestanak funkcije sudije Ustavnog suda, već što je Ustavni odbor preuzeo na sebe nadležnosti na koje nema pravo.
Poslanica iz iste partije Aleksandra Vuković Kuč takođe je upozorila da Ustavni odbor ne odlučuje o tome koji će se zakon primijeniti.&nbsp;
<h2>Božović: Problematičan komentar Radonjića, ništa ne smije da zastarijeva</h2>
Jelena Božović je rekla da je vrlo problematičan komentar specijalnog tužioca Vukasa Radonjića da je u slučaju “crnih trojki” nastupila zastara.
- Smatramo da ništa ne smije da zastarijeva, posebno slučajevi ubistava i teškog kriminala koji su obilježili jedan period za nama vladavine DPS-a. Očekujemo da svi ti slučajevi ugledaju svjetlost dana i da tužilaštvo i sudstvo postupe kako treba da bi se i vratilo povjerenje u njih - istakla je Božović.
T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Vuković Kuč: Pravnici u Ustavnom odboru treba da se izvine građanima jer su satrli svoj poziv; Božović: Nakon mišljenja VK vjerujem da ćemo izabrati sudije

Vlasnici kuća iz Park šume Zagorič na sinoćnjem zboru najavili su da će blokirati auto-put ukoliko ih premijer Milojko Spajić i predsjednik države Jakov Milatović ne prime na razgovor i konačno riješe dugogodišnji problem koji imaju oko plaćanja placeva porodicama Vučinić i Stamatović na kojima su im kuće.
Oni su kuće svojevremeno izgradili na zemlji koja je prije više decenija nacionalizovana, a onda vraćena porodicama Vučinić i Stamatović. Ove dvije porodice su na sudu ostvarile pravo na naknadu za uzurpaciju. Sada osim troškova za plac vlasnici objekata imaju i sudske troškove i kamatu za koje kažu da su duplo veći nego što treba da plate zemlju. Tako navode da za plac od 500 kvadrata sa kamatom i sudskim troškovima treba da daju 70.000 eura.
Jedan od vlasnika kuća Goran Rašović ističe da su nedavno dobili dopis od advokata porodica čija je zemlja u pitanju u kojem piše da će, ako ne izmire dugovanja biti iseljeni.
– Za goli život borimo se 30 godina. Borili smo se da dobijemo puteve, pa da nam ne ruše kuće i sve tako od vlasti do vlasti. Obećanja smo dobijali od svake vlasti. Niko ništa nije uradio. Govorili su nam da samo radimo i da se ne bojimo. Svrgli smo DPS sa vlasti i očekivali da ćemo imati bolji život, a nama su uslovi gori. Doživljavamo od advokata da nam prijete da će nas nasilno iseljavati iz kuće i da ćemo proći kao porodica Vlahović koji su tako iseljeni. Stigao nam je papir na kojem piše "u slučaju vašeg neplaćanja ili neregulisanja obaveza koje imate prema nama proći ćete kao porodica Vlahović". Šta je to nego prijetnja - rekao je Rašović.
Rašović kaže da im je stiglo da plate više za kamatu i sudske troškove nego što je glavnica.
– Plac treba da platimo 30.000 eura, a ukupan dug je 70.000 eura. Ljudi su htjeli da podignu kredit 20.000 eura pa ostalo na plaćaju na odloženo, ali ne može jer mora sve odjednom. Večeras smo se okupili da kažemo da nećemo dozvoliti ovoj vlasti, koju smo mi izglasali, da se ne okreće na 50 poridica i ne vidi problem. Mora se vlast uključiti u rješavanje. Mi ne bježimo od plaćanja, samo tražimo od države da ukine sudske troškove i kamate. Svi znamo kako je sud vratio zemlju Stamatovićima i Vučinićima. Imamo papire da to zakonski nije urađeno. Dogovorili smo da ćemo blokirati auto-put. Upozoravamo vlast da nam moraju izaći u susret. Tražimo od premijera i predsjednika da nas prime na razgovor i da se dogovorimo - rekao je Rašović.
Duško Kruščić traži da se državne institucije uključe u rješavanje problema.
– Bilo bi krajnje vrijeme da se uključe. U ponedjeljak ćemo poći da zakažemo blokadu auto-puta jer ih čekamo da nam odgovore dva mjeseca. Ako nam se do srijede ne obrate kreće blokada - kazao je Kruščić.
<h2>Imaju rješenje da je država otkupila zemlju</h2>
Radoje Jokić tvrdi da imaju rješenje da je ekspoprijacija završena još 1952. godine i da to nije zemlja ove dvije porodice.
– Država je otkupila ovu zemlju po visokoj cijeni, a onda je tadašnji gradonačelnik Miomir Mugoša, iz ko zna kojih razloga, odlučio da im je ponovo vrati. Mi imamo kopiju rješenja ekspoprijacije. Nabavili smo je iz državne arhive. I meni je stigao ovaj dopis da moram sve da platim jer će me iseliti. Za plac od 530 kvadrata treba da dam 73.000 eura. Nemam ih. Mi smo pristali da plaćamo to što treba jer znamo da ovo nije naša zemlja, ali nam je država dozvolila da radimo - ističe Jokić.
Prvo suđenje, kako kaže Milojka Bulatović, bilo je u njihovu korist, a poslije određenog vremena se to promijenilo.
– Oni su nas posle nekoliko godina u odsustvu tužili i jednog dana kažu da će da mi kuću daju na prodaju. Kuću na koju plaćam porez. Sudske troškove su nam povećavali i odakle da platimo. Da im izađemo iz kuće, a za ovu državu smo radili po 35 godina. Toliko koliko mi kuća hvata platiću ali državi, ne njima. Moram da platim oko 70.000 eura, a živim od penzije. Njihov advokat nam prijeti izvršiteljima. Ako se problem ne riješi u najkaraćem mogućem roku mi ćemo blokirati auto-put - rekla je Bulatović.

1250x600

Vlasnicima kuća iz Park šume Zagorič sudski troškovi i kamate skuplji od placeva

Magistrala Danilovgrad - Nikšić, bulevar Danilovgrad - Podgorica i most Radovana Pavićevića prohodni su za saobraćaj, saopštili su iz Opštine Danilovgrad, dodajući da očekuju da će se nastaviti trend pada vodostaja rijeke Zete.
Iz Opštine Danilovgrad su rekli da je zbog nešto povoljnijih meteoroloških uslova i prekida padavina tokom prethodne noći došlo do značajnog pada vodostaja rijeke Zete, koji je danas niži za pola metra.
Time su se, kako su kazali, stekli uslovi za otvaranje pojedinih puteva, na kojima se sada saobraća u uobičajenom režimu.
- Prohodan je most Radovana Pavićevića, magistrala Danilovgrad - Nikšić, bulevar Danilovgrad - Podgorica, put Bandići Stologlav, put Zagorak - potok Smrdan - naveli su iz Opštine Danilovgrad u objavi na Fejsbuku.
Iz te lokalne samouprave su rekli da i dalje ostaju neprohodni putevi Glava Zete - Mijokusovići, Sekulići - Ždrebaonik, Frutak, most Dobro Polje, most Brestica, Bandići - most na Kulendriji i ulica u Pažićima, s mosta desno.
- Uprkos ohrabrujućem trendu pada vodostaja rijeke Zete za koji očekujemo da će se nastaviti, građane pozivamo da i dalje budu oprezni, pridržavaju se preporuka nadležnih organa i ne izlažu se bespotrebnim rizicima - naveli su iz Opštine Danilovgrad.
Oni su kazali da građani informacije mogu dobiti pozivom na broj Službe zaštite i spašavanja - 123 i broj Službe komunalne policije - 020 818 171.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fp%2F1G4o6o5UGc%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Prohodna magistrala Danilovgrad - Nikšić, bulevar Danilovgrad - Podgorica i most Radovana Pavićevića

Nakon što je zaprijetio Kolumbiji vojnom intervencijom, američki predsjednik Donald Tramp u srijedu je rekao da se dogovara posjeta Bijeloj kući predsjednika te zemlje Gustava Petra, sa kojim je prije toga imao telefonski razgovor.
Tramp i Petro rekli su da su raspravljali o odnosima između dvije zemlje, u prvom telefonskom razgovoru otkako je u nedjelju američki predsjednik rekao da mu vojna operacija protiv kolumbijske vlasti "zvuči dobro".
Prijetnja Kolumbiji uslijedila je nakon što je Tramp u susjednoj Venecueli uhapsio predsjednika Nikolasa Madura, koji je prevezen u SAD kako bi se suočio sa "optužbama za drogu i oružje".
- Bila mi je velika čast da razgovaram sa predsjednikom Kolumbije Gustavom Petrom, koji je pozvao da objasni situaciju sa drogom i drugim nesuglasicama koje smo imali. Cijenim njegov poziv i ton i radujem se susretu sa njim u bliskoj budućnosti - napisao je Tramp na društvenim mrežama.
Tramp je dodao da se "dogovara" sastanak u Vašingtonu između njega i Petra, prvog kolumbijskog ljevičarskog predsjednika, ali nije dao konkretan datum sastanka.
- Razgovarali smo telefonom prvi put otkako je postao predsjednik - rekao je Petro pristalicama okupljenim na skupu u Bogoti namijenjenom proslavi suvereniteta Kolumbije, dodajući da je zatražio ponovno pokretanje dijaloga između dvije zemlje.
Izvor iz Petrovog kabineta rekao je za Rojters da je poziv bio "srdačan" i "pun poštovanja".
Odnosi između Trampa i Petra su hladni otkako se republikanac vratio u Bijelu kuću u januaru 2025. godine.
Tramp je više puta optužio Petrovu administraciju, bez dokaza, da je omogućila stalan protok kokaina u SAD, nametnuvši sankcije kolumbijskom lideru u oktobru.
U nedjelju je Tramp rekao da je Petro "bolesnik koji voli proizvoditi kokain i prodavati ga SAD-u".
SAD su u septembru poništile Petrovu vizu nakon što se pridružio propalestinskim demonstracijama u Njujorku i pozvao američke vojnike da "ne poslušaju Trampove naredbe".
Petro, glasni protivnik izraelskog rata u Gazi, optužio je Trampa da je "saučesnik u genocidu" i pozvao na "kazneni postupak" zbog američkih raketnih napada na sumnjive brodove za krijumčarenje droge u karipskim vodama.
Trampova administracija izvela je više od 30 napada na sumnjive brodove za krijumčarenje droge od septembra, u kampanji u kojoj je ubijeno najmanje 110 ljudi.

Razgovarali Tramp i predsjednik Kolumbije: Dogovara se sastanak u Bijeloj kući

S&amp;P 500 i Dow Jones Industrial Average zabilježili su u srijedu nove istorijske intraday rekorde, nadovezujući se na snažan početak godine, iako je rast izgubio na zamahu.
Široki tržišni indeks posljednji je put trgovao oko statične linije nakon što je porastao 0,3 odsto na rekordno visoki nivo, dok je Dow, koji uključuje 30 dionica, pao 329 bodova, odnosno 0,7 odsto, nakon što je ranije tokom sesije porastao više od 150 bodova, odnosno 0,3 odsto, dosegnuvši novi najviši nivo. Nasdaq Composite dobio je 0,4 odsto.
Dionice rafinerija nafte Valero Energy i Marathon Petroleum bile su među dobitnicima dana, dobivši tri odsto, odnosno više od jedan odsto, nakon što su izvori za CNBC rekli da će prodaja nafte iz Venecuele nastaviti na neodređeno vrijeme i da će sankcije biti smanjene, prenosi SEEbiz.
Nasuprot tome, cijene sirove nafte pale su nakon što je predsjednik Donald Trump izjavio da će privremene vlasti u Venecueli predati Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) čak 50 miliona barela nafte, što je podstaklo zabrinutost zbog povećanja ponude nafte.
„Nedostatak značajnih promjena cijene barela sirove nafte glas je povjerenja da smo još daleko od toga da smo ograničeni s gledišta ponude i potražnje“, rekao je viši menadžer portfelja u Globalt Investmentsu, Keith Buchanan.
&nbsp;Dok su cijene nafte produžile gubitke od utorka, dionice su porasle prethodnog trgovačkog dana jer su investitori, čini se, zanemarili zabrinutost zbog američkog napada na Venecuelu tokom vikenda.
„Ono što se dogodilo u Južnoj Americi nije promijenilo izglede za rast u SAD-u s gledišta tržišta kapitala“, rekao je i Buchanan.&nbsp;
U srijedu su dionice banaka takođe vratile dio svojih snažnih dobitaka s početka godine. JPMorgan, Bank of America i Wells Fargo bili su ključni zaostaci, svaki s padom od više od dva odsto.

Naftni sektor u plusu

Godišnja inflacija u eurozoni za decembar, prema prelimiranim podacima, pala je sa novembarskih 2,1 na dva odsto, objavio je Eurostat.
&nbsp;Cijene usluga su porasle 3,4 odsto međugodišnje, usporivši u odnosu na 3,5 odsto u novembru, a cijene energije su pale značajno bržim tempom, 1,9 odsto međugodišnje naspram novembarskog pada za 0,5 odsto, prenosi Tanjug.
&nbsp;Kada su u pitanju hrana, alkohol i duvan, cijene su porasle 2,6 odsto međugodišnje, usporivši u odnosu na novembarskih 2,4 odsto, a cijene industrijskih proizvoda osim energije 0,4 odsto, usporivši u odnosu na međugodišnju stopu mjerenu prošlog mjeseca od 0,5 odsto.
&nbsp;Godišnja stopa bazne inflacije u eurozoni smanjena je u decembru na 2,3 odsto, u odnosu na novembarskih 2,4 odsto.
&nbsp;Među najvećim privredama u eurozoni, najznačajnija promjena primijetna je u Njemačkoj, gdje je porast godišnje stope inflacije usporila sa 2,6 odsto izmjerenih u novembru na dva odsto, kako pokazuju preliminarni decembarski nalazi mjereni harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena (HICP).
&nbsp;Francuska bilježi neznatno usporavanje godišnje stope inflacije koja u decembru iznosi 0,8 odsto, u poređenju sa 0,7 odsto zabilježenih u novembru i oktobru. Godišnja stopa inflacije porasla je u Italiji sa 1,1 odsto na 1,2, dok je u Španiji sa 3,2 odsto pala na tri odsto.
&nbsp;Najviše godišnje stopa inflacije u eurozoni na osnovu preliminarnih podataka za decembar bilježe se u Slovačkoj i Estoniji i iznose 4,1 odsto, dok je najniža stopa od 0,1 odsto zabilježena na Kipru, objavio je Eurostat.

Godišnja inflacija u eurozoni preliminarno smanjena na dva odsto u decembru

Društvo

(FOTO) Rijeke "s brijega u brijeg": Pogledajte kako danas izgledaju Morača i Zeta i njihove pritoke

Ekonomija

Vukićević: Iz Crne Gore će se letjeti ka više od 130 destinacija, Air Montenegro će uzeti u zakup još jedan avion

Politika

Lekić krenuo u konačni obračun sa Vranešom

(VIDEO) U Gusinju nabujale rijeke Grnčar i Ljuča, mjesto Dosuđe najpogođenije

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation