Mora se ta Palata pravde, ili zgrada sudstva, na nekom adekvatnom prostoru sagraditi, kako bi se omogućilo sudijama u tim ozbiljnim predmetima, da na jedan civilizovan i adekvatan način obavljaju svoju tešku dužnost - poručio je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, advokat Zdravko Begović.
Sudovima u Crnoj Gori nedostaje trenutno 67 sudija, to su kazali medijima iz Sudskog savjeta, a, kako su dodali, deficitarnosti kadra doprinosi nedovoljna zainteresovanost mladih pravnika.
Činjenica je da u Crnoj Gori pojedini sudovi nemaju čak nemaju sudija, kaže Begović, poput suda na Žabljaku, a u Višem sudu u Podgorici, podsjeća on, nedostaje deset sudija, a u deficitu su i Apelacioni sud, dodaje on, sud u Baru, Kolašinu i Herceg Novom.
- Postavlja se potpuno logično, normalno, zdravo pitanje kako izaći iz te jedne apsurdne situacije, koja nije nastala za jedan dan, već je u kontinuitetu nagrizala crnogorsko sudstvo, ali, iskren da budem, niko nije razmišljao o tome, uvijek su bili preči neki ili politički, ili neki drugi interesi, jer ne može sudstvo da se razvija bez podrške drzave. Jedan od glavnih razloga zašto nedostaje veliki broj sudija, to je jer su plate sudijama relativno male. Ako je, &nbsp;recimo, sudiji Osnovnog suda u Podgorici plata, recimo, 1.200 ili 1.300 eura za posao koji je strašno odgovoran i težak, izuzetno rizičan i odgovoran, potpuno je jasno da će se svako od tih mladih ljudi pitati ,,pa zašto bih ja obavljao tako težak i odgovoran posao, pod žestokim pritiskom svakodnevnim, za toliki novčani iznos, kad mogu u nekoj korporaciji, nekom osiguravajućem društvu, ili nekoj dobrostojećoj kompaniji imati dvostruko više - naveo je Begović.
Osim toga ističe da su uslovi u kojima rade te sudije surovi.
- Ima kancelarije sudija koje su kao neke obične portirnice gdje nema tehničkih uslova da se boravi, a ne još i da se sudi. Imamo žestok pritisak od strane političkih aktera na ponašanje i rad tih sudija, u velikom broju slučajeva, potpuno neosnovan i neopravdan. Onda, imamo te duge inicijalne odluke za mlade ljude koji kreću da budu i postaju sudije, koje traju po godinu dana, i uslovi pod kojima se te odluke obavljaju, to su sve razlozi koji su doveli do toga, i o kojoj ozbiljno izvršna vlast mora povesti računa, kako bi se izmijenili na jedan, praktično, komforniji način i dali šansu tim mladim ljudima da se opredjele za tako važan i odgovoran posao - rekao je Begović.
Na jednoj anketi Pravnog fakulteta, prisjeća se Begović, ogroman broj studenata se izjasnio da bi voljeli da njihov budući poziv bude advokatura, dodaje on, iako su ranije studenti listom htjeli, kako kažu, da budu sudije ili tužioci.
- Postoji taj, zaista, &nbsp;ozbiljan problem, na koji treba ozbiljno da se osvrne svako ko utiče na razvoj sudstva, jer, u protivnom, imaćemo jednu agoniju, iz koje ćemo vrlo teško izaći, da ne kažem nikako - poručio je Begović.
U posljednje četiri godine Crna Gora je imala četiri ministra pravde, podsjeća Begović, i svaki je imao svoju koncepciju, smatra on, u pogledu izgradnje Palate pravde, kako navodi, od lokacije pa do načina i namjene te zgrade.
- Apsolutno sam ubijeđen da u najskorije vrijeme mora nešto da se konkretno uradi, po tom pitanju. Mora se ta Palata pravde, ili zgrada sudstva, na nekom adekvatnom prostoru sagraditi, kako bi se omogućilo sudijama u tim ozbiljnim predmetima, da na jedan civilizovan i adekvatan način obavljaju svoju tešku dužnost. Pod hitno se nešto mora uraditi! U ovakvoj situaciji mi nemamo elementarnih uslova, ne postoje sudnice, nijesu opremljene, i ništa nećemo napraviti ako se nešto hitno ne poduzme. Dolaskom nove predsjednice Vrhovnog suda napravljen je jedan pokušaj, jedna namjera da se improvizacijom popravi to stanje, tako da ćemo sada mi &nbsp;u specijalnom odjeljenju Višeg suda imati još dvije sudnice, i to će se koristiti sudnica Apelacionog suda, i sudnica Vrhovnog suda, koje su nešto veće od onih običnih sudnica, i moći će da se odvijaju određeni glavni pretresi - zaključio je Begović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Begović: Male plate i uslovi u kojima rade sudije su razlog deficitarnosti tog kadra

Advokat i bivši predsjednik Advokatske komore advokat Zdravko Begović je, sumirajući rezultate tokom prethodne godine po pitanju reforme pravosuđa, istakao da oni nijesu na zadovoljavajućem nivou. Naglašava da nadležni državni organi moraju u najskorije vrijeme riješiti sistemske probleme vezane za formiranje Specijalnog suda, popunjavanja upražnjenih sudijskih mjesta i poboljšanja uslova za rad tužilaca i sudija.
Begović smatra da se pod hitno mora nešto konkretno učiniti povodom izgradnje zgrade pravosuđa, u kojoj bi se mogla na adekvatan i bezbjedan način obavljati vrlo važna suđenja i krivični postupci koji su prioritetni.
- Iskren da budem nisam baš previše zadovoljan rezultatima tokom protekle 2024. godine. Prije svega zbog činjenice što u sudskom sistemu nedostaje više od 60 sudija, a nedostatak toliko velikog broja sudija mora imati za posljedicu neefikasan rad sudova - kazao je Begović za Portal RTCG.
Podsjeća na činjenicu da skoro četiri godine nismo imali predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore, što je, kako kaže, umnogome doprinijelo da stanje u sudovima bude lošije od očekivanog.
- Naravno ne možemo zaboraviti ni činjenicu da su prostorni kapaciteti, posebno u Višem sudu u Podgorici neadekvatni, te da iz tih razloga objektivno nije bilo moguće zakazivati glavne pretrese u rokovima koje predviđa zakon. Sve to, uz činjenicu da je tužilaštvo dostavilo veliki broj optužnica u kojima se pojavljuje veliki broj okrivljenih, je dovelo do toga da u predmetima organizovanog kriminala imamo mali broj prvostepenih presuda, a o pravosnažnim i da ne govorimo - ukazuje Begović.
Tužilaštvo je, kaže Begović, pokazalo visok stepen energičnosti i namjere da borba protiv organizovanog kriminalani korupcije bude prioritet uz činjenicu da je veliki broj tih optužnica podignut na osnovu materijala koji je dostavljen putem Interpola.
Upitan da li je Crnoj Gori neophodna Palata pravde, Begović smatra da se pod hitno, mora nešto konkretno učiniti povodom njene izgradnje.
- Mora se napraviti dobar projekat, adekvatna lokacija i krenuti intenzivno u izgradnju zgrade pravosuđa, u kojoj bi se mogla na jedan adekvatan i bezbijedan način obavljati vrlo važna suđenja i krivični postupci koji su prioritetni - istakao je on.
Naglašava da su posljednjih četiri godine, četiri ministra pravde Crne Gore smatrali da je to jedan od njihovih primarnih zadataka, budući da ne postoje elementarni prostorni kapaciteti u kojima bi se mogli održavati glavni pretresi u predmetima organizovanog kriminala i korupcije, u kojima je optužen veliki broj lica.
Međutim, kako dodaje Begović, sve je ostalo na priči, bez konkretnih rezultata.
- Od navodne “Palate pravde” u stvarnosti nema ništa, pa se iz tih razloga, u nedostatku adekvatnog prostora, glavni pretresi odlažu na period od 30 do 40 , neki put i više dana, usljed čega nemamo suđenje u razumnom roku - zaključuje Begović.

Begović: Nedostaje više od 60 sudija, odatle i neefikasnost sudova

Crna Gora je i 2022. imala najveći broj sudija na 100.000 stanovnika na nivou država Savjeta Evrope - 42,4, iako je to smanjenje u odnosu na 2020. i 2018. godinu kada ih je bilo 49,8, odnosno 50 – pokazuje najnoviji izvještaj o evropskim pravosudnim sistema Komisije za efikasnost pravosuđa za ciklus za 2024. godinu. U ovoj dokumentu, koji je objavljen danas, a obrađuje podatke iz 44 države Savjeta Evrope iz 2022. godine, ističe se da je ovo i prvo izdanje izvještaja u kom su upotrijebljeni podaci nakon pandemije koronavirusa koja je, kako navode, uticala i na funkcionisanje pravosuđa u Evropi. U Evropi je 2022. prosjek sudija na 100.000 stanovnika bio 22, tužilaca 12 i 180 advokata. U Engleskoj i Velsu je zabilježen najmanji broj sudija na 100.000 stanovnika – troje, dok je u Crnoj Gori i Hrvatskoj zabilježen najveći broj – 42,4. - Crna Gora, država na Zapadnom Balkanu, tradicionalno ima jedan od najvećih omjera pravnih stručnjaka u Evropi – navodi se u analizi. Zapaža se da je zabilježeno smanjenje broja sudija na 100.000 stanovnika u odnosu na prethodne godine, kao i smanjenje broja tužilaca – sa 20,16 na 16,16 do 2022. Budžet Crna Gora je za pravosudni sistem 2022. izdvojila 37.507.828 eura, odnosno 60,5 eura po glavni stanovnika, što je ispod prosjeka Savjeta Evrope. Ovaj budžet, pak, čini 0,76 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je najveći udio u Evropi. Prosječan realizovani budžet na nivou 44 države Savjeta Evrope, kako je precizirano, iznosi 0,31 odsto, dok je medijan 0,28 odsto. - Ovo odražava posvećenost manje bogatih zemalja da podrže pravosudni sistem kao osnovni stub vladavine prava. Na primjer, Bosna i Hercegovina (0,64 odsto), Crna Gora (0,76 odsto) i Ukrajina (0,68 odsto) i Bugarska (0,55 odsto) pokazuju značajno veće investicije u odnosu na BDP od Azerbejdžana (0,24 odsto) i Gruzije (0,23 odsto) – navodi se u dokumentu, uz objašnjenje da su ovo države koje spadaju u grupu koje izdvajaju manje od 10.000 eura. Budžet sudova u Crnoj Gori po stanovniku je 2022. iznosio 44,6 eura, u odnosu na 48,5 eura u 2020. godini, zbog smanjenja broja sudija, a samim tim i izdvajanja plata – navodi se u analizi. - Zemlje sa nižim BDP-om po stanovniku troše veći procenat BDP-a na budžete, iako su apsolutne cifre izvršenih budžeta sudova po stanovniku niže (na primjer Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija) – navodi se u analizi. Konstatuje se i kako je Crna Gora, u odnosu na 2020, imala pad budžeta koji se izdvaja za sudove od osam odsto. - Od 2020. do 2022. opšti trend je povećanje budžeta koji se izdvaja za sudove. Najveći rast zabilježen je u Jermeniji (+51 odsto), Azerbejdžanu (+74 odsto) i Gruziji (+85 odsto). Samo šest zemalja smanjilo je svoj sudski budžet u eurima – Crna Gora, Hrvatska, Norveška, Slovačka, Švedska i Ukrajina – istaknuto je u dokumentu Savjeta Evrope. Crna Gora troši 15,7 eura po glavi stanovnika za tužilaštvo, odnosno 0,20 odsto BDP-a i 26 odsto od budžeta za implementaciju sudskog sistema. - U 2022. godini države i entiteti su u prosjeku trošili 18,6 eura po stanovniku na usluge tužilaštva, što odgovara 0,09 odsto BDP-a. Prosječan trošak po stanovniku u 2022. godini bio je za 18,75 odsto veći u odnosu na 2020. godinu (16 eura) – precizirano je u analizi. Efikasnost U Crnoj Gori, kako je konstatovano, sudovi ostaju najefikasniji u drugom stepenu i u domenu krivičnih predmeta, u skladu sa prošlim ciklusom evaluacije.&nbsp; <blockquote>U domenu stope efikasnosti u upravnim predmeta, kako se dodaje, Crna Gora je zabilježila najznačajniji pad stope rješavanja slučajeva i to za 89 odsto, a to je praćeno povećanjem od 739 dana za vrijeme rješavanja predmeta. Razlog je, kako se navodi, značajno povećanja pristiglih predmeta u Upravnom sudu, koji se odnose na primjenu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, ocjenjujući da je „problem eskalirao u Crnoj Gori 2022. godine“</blockquote> - Najkraće vrijeme rješavanja je prijavljeno u trećem stepenu krivičnih predmeta. Povećanje vremena rješavanja prijavljeno je u prvostepenim upravnim predmetima, kao i u građanskim i privrednim parnicama, uključujući i najvišu instancu građanskih i privrednih sporova zbog nedostatka sudija u Vrhovnom sudu – navodi se u dokumentu.&nbsp; Značajan porast zahtjeva u vezi sa zakonom o slobodnom pristupu informacijama, kako se ističe, dramatično je povećao broj administrativnih novih predmeta, nadmašujući kapacitete suda.&nbsp; - Ovo je rezultiralo velikim zaostatkom i pretjerano dugim vremenom rješavanja predmeta – ocijenili su iz Komisije za efikasnost pravosuđa. Pokazatelji učinka u prvostepenim građanskim i privrednim parnicama, kako je precizirano, pokazuju zabrinjavajuću situaciju u Crnoj Gori, gdje je vrijeme rješavanja poraslo za 136 dana, što je povećanje od skoro 50 odsto, dok je zabilježen pad od 21 odsto u pogledu stope rješavanja slučajeva. - Crnogorski sudovi su zabilježili i pad riješenih predmeta uz porast neriješenih predmeta na kraju 2022. Ovo je prvi put u proteklih šest ciklusa evaluacije da je vrijeme rješavanja premašilo 300 dana u građanskim i privrednim sporovima – istakli su u dokumentu. U domenu stope efikasnosti u upravnim predmeta, kako se dodaje, Crna Gora je zabilježila najznačajniji pad stope rješavanja slučajeva i to za 89 odsto, a to je praćeno povećanjem od 739 dana za vrijeme rješavanja predmeta. Razlog je, kako se navodi, značajno povećanja pristiglih predmeta u Upravnom sudu, koji se odnose na primjenu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, ocjenjujući da je „problem eskalirao u Crnoj Gori 2022. godine“. Pokazatelji učinka u prvostepenim krivičnim predmetima ukazuju, na nivou 44 članica Savjeta Evrope, da tri četvrtine spada u kategoriju „standardne“ efikasnosti, što znači da se njihov stopa rješavanja predmeta kreće od 95 odsto do 200 odsto, dok njihovo vrijeme rješavanja ne prelazi dvostruku vrednost medijane od 133 dana. - Kipar i Crna Gora su stavljeni u kategoriju „upozorenja“ zbog velikog porasta pristiglih predmeta koji nisu praćeni povećanjem broja rješavanja, dok je Malta prijavila veoma visok period rješavanja predmeta od 527 dana jer je njen broj na čekanju i dalje značajno veći od riješenih predmeta – istaknuto je u dokumentu. U kategoriji nerešijenih drugostepenih predmeta koji su stariji od dvije godine navodi se kako su Crna Gora, Albanija, Bosna i Hercegovina, Italija, Malta i Srbija bile države sa najvećim udjelom ovakvih predmeta. Pokazatelji rada u sudovima najviše instance, kako se dodaju, pokazuju da je Crna Gora, u domenu krivičnih predmeta imala najmanje vrijeme rješavanja – 12 dana, dok je u Albaniji zabilježeno najduže vrijeme rješavanja – 902 dana. - Uprkos nekim izuzecima, kao što je povećanje vremena rješavanja za građanske i privredne parnice u Crnoj Gori za 463 dana zbog značajnog smanjenja broja sudija Vrhovnog suda (2021. godine mandat sadašnjeg predsjednika i pet sudija Vrhovni sud je ukinut odlukom Sudskog savjeta), smanjenja su bila značajnija od povećanja – navodi se u analizi.&nbsp; U pogledu neriješenih predmeta najviše instance koji su stariji od dvije godine, kako je precizirano, tri države članice su prijavile posebno visok udio zaostalih građanskih i privrednih sporova u najvišoj instanci – Crna Gora (93 odsto), Italija (51 odsto) i Hrvatska (42 odsto).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241016091016_fceb62fb30e515c239ab2096c6fe7e901367e1722950f5dba22e9e8acc1af907.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241016091016_fceb62fb30e515c239ab2096c6fe7e901367e1722950f5dba22e9e8acc1af907" data-rendition-name="original" width="1112" height="717" loading="lazy" alt="Iz izvještaja Komisije za efikasnost pravosuđa Savjeta Evrope"> </figure>  Pravna pomoć Crna Gora je zabilježila pad od 26 odsto u budžetu za pravnu pomoć. - Od 2020. do 2022. budžet za pravnu pomoć je doživeo porast u 27 država i entiteta, uključujući jednu državu posmatrača, dok je smanjen u devet zemalja i jednoj državi posmatraču. Značajan porast je zabilježen u Albaniji, Azerbejdžanu, Bugarskoj, Malti, Republici Moldaviji i Sjevernoj Makedoniji. Nasuprot tome, Crna Gora, Austrija, Grčka, Letonija i Švedska doživjele su najznačajnija smanjenja – ističe se u dokumentu. Smanjenje budžeta Crne Gore može se, kako dodaju, objasniti time što budžet za 2022. integriše pravnu pomoć za sudove u odjeljak za advokatske usluge, umjesto da je navodi zasebno. Crna Gora, kako se dodaju, ima i obaveznu medijaciju prije odlaska na sud i informativne sesije sa medijatorom.&nbsp; - Do 2022. broj medijatora se udvostručio na 32,4 na 100.000 stanovnika sa 15,8 u 2018. godini, a broj predmeta koji su obrađeni kroz sudski postupak medijacije povećan je na 3.074, u poređenju sa 708 četiri godine ranije – ističe se u analizi. Rodna ravnopravnost U Evropi ima više sutkinja i tužiteljki nego sudija i tužilaca (57 odsto profesionalnih sudija i 54 odsto tužilaca su žene), a procenat novoprimljenih sutkinja veći je od postojećeg u 24 od 32 zemlje (u 17 od 27 zemalja za tužiteljke).&nbsp; - Međutim, „stakleni plafon“ je i dalje realnost, čak i ako se čini da je počeo da "puca", a udio žena na najvišim pozicijama nastavlja da raste – ocijenili su iz Komisije za efikasnost pravosuđa Savjeta Evrope. Što je viši hijerarhijski nivo, manji je udio žena u pravosuđu, uključujući sudije i javne tužioce, a duži je spisak zemalja u kojima ovaj procenat ostaje ispod 50 odsto.&nbsp; - Ovo zapažanje koje je napravljeno 2012. godine, kada je „stakleni plafon“ preveden u brojke, važi i za 2022. godinu – istaknuto je u dokumentu kao i da se manje više isti trendovi mogu opaziti i u tužilaštvu. Kako je precizirano, u 2022. godini postoji devet zemalja u kojima udio žena na čelu javnih tužilaštava prelazi 50 odsto: Crna Gora, Hrvatska, Kipar, Estonija, Island, Irska, Malta, Portugal i Slovenija. - U 2012. godini bile su četiri zemlje – navodi se u analizi. Informacije Iako postoje veb resursi širom Evrope, države i entiteti takođe pružaju informacije na druge načine – lično, putem telefona ili interaktivnog ćaskanja. - Među rastućim primjerima višekanalnih pristupa koje primjenjuju države i entiteti, Gruzija vodi telefonske linije na kojima ljudi mogu da pristupe informacijama o svom neriješenom slučaju ili svojim pravima ili tražiti uputstva u pitanjima koja se tiču djece. U Crnoj Gori i Poljskoj takođe postoji 24-satna telefonska linija koja je posebno dostupna u vezi sa djecom – navodi se u dokumentu.

Jasmina Beharovic

1250x600

1084x550

Crna Gora i 2022. imala najveći broj sudija na nivou država Savjeta Evrope

Crnogorski pravni sistem doveden je do apsurda i glavni je pokretač problema, jer je pokrovitelj koruptivnih radnji, navodi se u istraživanju o Ustavu i pravnom sistemu Crne Gore profesora prava Jovana Kojičića. 
 
Kojičić, čije istraživanje je nagradila Njemačka služba za akademsku razmjenu (DAAD), ocijenio je da relevantne međunarodne organizacije Crnu Goru vide kao „zarobljenu državu“. 
 
Kojičić je istakao da u Crnoj Gori ne postoje neophodni uslovi za konceptualno razumijevanje vladavine prava.
On je, govoreći o dobijanju pozitivnog Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR), ocijenio da je to politička podrška i “vjetar u leđa” Crnoj Gori da počne sa promjenama loših navika u sistemu.
- Mislim da je važno da se IBAR desio. Iako možda u perspektivi običnog čovjeka zvuči naivno, vjerujem da Evropska unija (EU) dobro zna šta radi. Vjerujem da odlično poznaju stvarne probleme, ali i apsurde u sistemu - rekao je Kojičić agenciji MINA.
Kako je kazao, budući procesi vode stvarnoj spoznaji sistemskih anomalija.
Kojičić je naveo da se, pod međunarodnim pritiscima, formalno usvajaju politike i reforme, ali najčešće u realnim životima su to, kako smatra, samo slova na papiru.
- Formalni zakoni postoje u knjigama, i oni se selektivno ili različito sprovode, u skladu sa nepisanim (neformalnim) pravilima igre. Ova pravila su ipak ključna, jer dominantno određuju dinamiku i tokove procesa - rekao je Kojičić i dodao da ulogu IBAR-a vidi u pomoći u suprotstavljanju takvim silama.
Govoreći o promjenama u sistemu, Kojičić je kazao da se gotovo četiri godine nakon promjene vlasti suštinske promjene u sistemu ne dešavaju. U Crnoj Gori, prema njegovim riječima, težište je na konvergenciji moći, gdje se lični i partijski interesi u tome najviše zloupotrebljavaju.
- Partijsko zapošljavanje i disciplina i dalje su dominantno oličenje djelovanja, pozornosti, percepcije, predstavljanja, izbora, znanja, mišljenja, kreativnosti i rješavanja problema u zajednici - naveo je Kojičić i dodao da partijski uticaji liče na simbiotski odnos i stvaraju disfunkcionalnu relaciju.
Kako je kazao, to dugo opstaje zahvaljujući “vulgarnostima” u pravnom sistemu koje niko ne pomišlja i ne želi da mijenja.
Kojičić je rekao da je, u aktuelnim okolnostima, pomoć vladavine prava limitirana, navodeći da bi se najprije moralo znati njeno stvarno značenje.
- To ćemo biti u prilici tek pošto pristupimo uređenju pravnog sistema, a postojeći očistimo od brojnih anomalija - naveo je Kojičić.&nbsp;
Kojičić je rekao da je ustaljena praksa da svako pravilo zahtijeva novo, da bi se odredila ispravna interpretacija, što je dovelo do beskonačne regresije pravila.
- Pravo se ne poštuje, a nacionalna rješenja zamagljuju ustavna načela i garancije, ne postoji niko ko zvanično brine o tome, tu mislim na decenijsku obespravljenost ljudi da nijesu u mogućnoosti da ostvare zagarantovana prava - rekao je Kojičić.
On je dodao da se dopušta svako odstupanje od standarda, što su prepreke za promjene.&nbsp;
- To najbolje ilustruje zanemarivanje sistemskih vulgarnosti u interesu ličnih i partijskih dobiti na račun istih vulgarnost (na primjer, nedonošenje zakona o Vladi i Skupštini). To objašnjava na koji način političari razumiju vladavinu prava, a zapravo ne znaju o čemu govore - rekao je Kojičić.
Govoreći o zakonima o Vladi i Skupštini, on je rekao da okolnost da se gotovo kompletan crnogorski pravni sistem zasniva na Uredbi o Vladi Crne Gore predstavlja personifikaciju degradirajuće slabosti u sistemu.
- Na osnovu te uredbe donosile su se druge uredbe, akta iste pravne snage—što je nespojivo, nekompatibilno i neprihvatljivo sa aspekta Ustava i garancija o uređenju i karakteru države i prava - naveo je Kojičić.
Kako je rekao, na taj način se, u kontinuitetu, gomilala hiperprodukcija pravnih propisa iste pravne snage i niže.
- Bilježi se donošenje akata iste pravne snage koji su postali važeći u pravnom sistemu nakon stavljanja van snage (višeg pravnog) akta na osnovu kojeg su donijeti. Novi zakoni donijeli su nove odluke, a stare odluke su i dalje na snazi - rekao je Kojičić.
On je kazao da su umnožavanje pravila i sukobi zakona bili i ostali ključne stvari koje stvaraju dispozicije i ugrožavaju vladavinu prava i ljudska prava.
- Uočava se da aktuelni crnogorski pravni sistem više zavisi od neformalnih društvenih normi, a manje od zakonskih - rekao je Kojičić.
Kako je istakao, 18 godina od nezavisnosti države porastao je jaz između bogatih i siromašnih, a očekivalo se da će se smanjiti, kulturne vrijednosti štedljivosti i rada, poštenja u vladi i vladavine prava nijesu prepoznatljive karakteristike, a ni danas nije jasno šta vladavina prava uopšte može da znači.
Kojičić je kazao da je takav sistem sklon zloupotrebi kodifikacije zakona, pa se „prilagođavanjem“ zakona i podzakonskih akata propisi prilagođavaju raznim interesima.
- Umnožavanje pravila povećava rizik od kršenja prava. U takvim okolnostima pojedinačna prava sve je teže sagledati u povezanoj cjelini pravnih normi - kazao je Kojičić i dodao da zloupotrebom propisa dolazi do urušavanja čitavog sistema i organizacije, ali i hijerahije upravljanja.
Kako je rekao, pravni sistem ne uspostavlja pravilan, predvidljiv i stabilan pravni poredak.
- Načelo zakonitosti nije u osnovi uspostavljene prakse. Zakoni nijesu predvidivi i lako razumljivi, a brojni su nedovoljni, neusklađeni ili čak potpuno suprotstavljeni i/ili neregulisani. Sprečavanje zloupotrebe ovlašćenja nije u razumnoj mjeri zaštićeno od samovolje - naveo je Kojičić.
On je naglasio da jednakost pred zakonom i nediskriminacija nijesu pravilo u praksi, dok su nezavisno i nepristrasno sudstvo i pravo na pravično suđenje pritisnuti ozbiljnim unutrašnjim i spoljašnjim slabostima i značajna su prepreka demokratiji.
- Sve je uslovilo slabe institucije i pretpostavljenu političku i neformalnu dominaciju moći u stvarnom odlučivanju i upravljanju - rekao je Kojičić.
On je kazao da je hiperprodukcija pravnih propisa dovela do kontradiktornih i zloupotrebama podložnih situacija, pa su donošeni zakoni koji na najperfidniji način urušavaju temelje države i javni interes, za šta su primjeri broj službenih automobila, odlaganje suđenja, veting, nedonošenje presuda i slično.
- U zakonima su definisane norme koje omogućavaju razne vrste zloupotreba. U pravosudnim zakonima, na primjer, to su zloupotrebe određivanja pritvora, ili oslobađanje pritvorenih zbog neblagovremenog presuđivanja u roku od tri godine - rekao je Kojičić.
Na primjer, dodao je Kojičić, Zakon o izgradnji objekata je sukobljen sa zakonima o zaštiti kulturnih dobara, zaštiti prirode i o otpadu.
- Zaštita zdravlja preduslov je za očuvanje ljudskog dostojanstva koje je u srži svih evropskih vrijednosti o ljudskim pravima - kazao je Kojičić i rekao da je primjer za to zagađenost u Pljevljima, gdje, kako je dodao, država više od deceniju nije sprovodila zakone.
On je istakao da su neodgovornost i nekažnjivost glavne karakteristike aktuelnog pravnog sistema, što se mora promijeni da bi se uspostavila ispravna logika.
- Sistem bi morao da predstavlja logički sređenu i neprotivrječnu cjelinu pravnih normi koje se sve drže međusobno, zavise jedna od druge i garantuju ustavne vrijednosti. To danas nije slučaj, a primjera je previše - istakao je Kojičić.
On je naveo da se, nakon jednopartijskog sistema, koji po običaju predstavlja ideološki obojen jednopiramidalni patronalni autokratski režim, očekivalo da višepartizam donese promjene Crnoj Gori.
- Međutim, to se nije desilo prema zahtijevanim pravilima. Nasljedstvo i neprikosnovena moć jedne partije uslovila je dinamiku, i stvorena je čitava mreža nezadovoljnih - naveo je Kojičić.
Kako je rekao, to je bio novi oblik jednopiramidalnog sistema unutar višepartijskog-demokratskog sistema.
Kojičić je istakao da je pravni poredak ostao zanemaren i bio je u sjenci stvarne klijentelističke moći.
- To je nužno uslovilo nejednakosti, siromaštvo, socijalno raslojavanje, nepravdu i opšte poremećaje u društvu - naveo je Kojičić.
Kako je rekao, ranije sankcije međunarodne zajednice i izolacija države bili su opravdanje za novu piramidalnu šemu, ali jedan pokrovitelj je ostao u osnovi sistema.
- Tako su stvoreni enormno bogati pojedinci sa jednim pokroviteljem, ali i čitava mreža nezadovoljni. To je odredilo razliku u odnosu na očekivani višestranački sistem - rekao je Kojičić.
On je objasnio da je to jačalo i nacionalistička i identitetska pitanja, kao bitnu pretpostavku za udaljavanje od stvarnih problema i udaljavanje od novog jednopiramidalnog načina upravljanja.
Kojičić je, objašnjavajući paternalističku analizu, rekao da svi pokazatelji ukazuju da crnogorski sistem ne funkcioniše na bazi formalnih pravila, već na osnovu ličnih odnosa u mrežama koje vode moćni pokrovitelji.
Kako je rekao, glavni problem je što se prepoznavanje problema ili teme koja opterećuje društvo i vladavinu prava rijetko javlja sve dok veći dio problema nije u toku.
- Niko se ne trudi da razvije perspektivu da se problemi analiziraju i rješavaju. Najsvježiji primjeri su zakoni o Vladi ili Skupštini, koji se decenijama unazad namjerno izbjegavaju - naveo je Kojičić.
On je istakao da je zato bilo moguće da Crna Gora dobije Vladu koja po obimu i funkcionalnosti više podsjeća na personalizovane nagrade za partijske subjekte i novo koaliciono poznanstvo, nego što ima ideološku i razvojnu komponentu i javni interes.
- Politički subjekti rade prvenstveno unutar svojih partijskih miljea, a ne za zadovoljenje društvenih interesa - dodao je Kojičić.
On je istakao da činjenica da čitavu deceniju država navodno nema uspjeha i kapaciteta da se popiše i definiše kulturno blago, najslikovitije ukazuje na skrivene uticaje građevinske, kulturne, ali i drugih povezanih “mafija”.
Prema njegovim riječima, druga ilustracija su cijene ljekova koje građani plaćaju u apotekama, jer isti u susjednoj državi koštaju dva ili tri puta manje, a nabavljaju se od istog dobavljača.
On je rekao da su sistemske protivrječnosti i razlike konstitutivni faktor problema u društvu. Govoreći o orjentaciji političara, Kojičić je kazao da, iako se razvijaju interpretacije političkih teza za koje se tvrdi da odgovaraju interesima naroda, to nije tačno.
- Umjesto interesa za znanje, prvenstveno je sve politički određeno. Ova dvojna orijentacija je fundamentalna za razumijevanje vulgarnosti u sistemu, koji ne može potvrditi validnost pravnih teorija i pravne filozofije - rekao je Kojičić.
Kako je naveo, sve zajedno suprotstavljeno je tradicionalnim teorijama, a rezultat su prakse kakve jesu.
- Takav sistem i ponašanje sami po sebi su smetnja za vladavinu prava - istakao je Kojičić.&nbsp;
On je rekao da crnogorske političare ne povezuje konvergencija prema jednom gledištu ili jednom problemu, već prema interesima moći.
Kojičić je istakao da se suštinske promjene sređivanja i uređenja pravnog sistema u Crnoj Gori ne dešavaju.
- I dalje se insistira na razlici između političkih vrijednosnih i politički činjeničnih sudova, koji su jedino sposobni za istinu u strogom subjektivnom smislu. Zaštita i valorizacija društvenih interesa odvija se putem privilegovanja razlike kao dijela nekog novog iskustva političke elite - dodao je Kojičić.
On je zaključio da na taj način, umjesto promjena na bolje, nastaju novi problemi.

Kojičić: Crnogorski pravni sistem glavni pokretač problema jer je pokrovitelj koruptivnih radnji

Matica crnogorska organizuje javno predavanje uglednog češkog balkanologa, prof. dr Františeka Šisteka, koje će se održati u petak, 11. aprila, s početkom u 19 časova, u prostorijama Matice crnogorske u Podgorici (Beogradska 24c).
Predavanje nosi naslov „Crna Gora od referenduma 2006. do Temeljnog ugovora“, a fokusiraće se na ključne društveno-političke procese koji su obilježili crnogorsku savremenu istoriju nakon obnove nezavisnosti.
Profesor Šistek je istaknuti stručnjak za istoriju i savremena kretanja na Balkanu. Skoro dvije decenije prati prilike u Crnoj Gori, promišljajući o njenom identitetu, političkoj dinamici i kulturnom nasljeđu. U saradnji sa Maticom crnogorskom objavio je tri značajne knjige: „Naša braća na jugu – Češke predstave o Crnoj Gori“, „Narativi o identitetu – izabrane studije o crnogorskoj istoriji“ i „Istorija Crne Gore“.
Dr Šistek je diplomirao međunarodne teritorijalne studije na Fakultetu socijalnih nauka Karlovog univerziteta u Pragu, a magistrirao modernu istoriju srednje i jugoistočne Evrope na Srednjoevropskom univerzitetu u Budimpešti. Doktorsku disertaciju iz oblasti kulturne i socijalne antropologije odbranio je 2007. godine, takođe na Karlovom univerzitetu, na temu „Češke predstave o Crnoj Gori i Crnogorcima, 1830–2006“.
Od 2010. godine predaje modernu istoriju Balkana na Institutu za međunarodne odnose Karlovog univerziteta, na češkom i engleskom jeziku.
Ulaz na predavanje je slobodan, a svi zainteresovani su dobrodošli.
Ako želiš, mogu ti napraviti i verziju za društvene mreže ili kraću varijantu za najavu.

Crna Gora od referenduma do Temeljnog ugovora

Snažni bilateralni odnosi i kontinuirani razvoj saradnje između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) su od ključnog značaja za dalji napredak u turizmu i ekonomiji, smatraju ministri turizma Simonida Kordić i ekonomije UAE, Abdula Bin Touq Al Marrijem. 
 
Tokom razgovora, sagovornici su razmijenili mišljenja o aktuelnim geopolitičkim dešavanjima i njihovom značajnom uticaju na turizam na globalnom nivou. 
 
Al Marri je pohvalio prirodne ljepote i investicione potencijale Crne Gore, naglasivši da naša zemlja nudi brojne mogućnosti za ulaganja, posebno u oblasti turizma. 
 
Kordić je informisala sagovornika da je u toku izrada nove Strategije turizma Crne Gore, koja ima za cilj ravnomjeran razvoj svih regija. 
 
Pored već afirmisanog primorskog dijela, Kordić je ukazala na potencijale sjevernog dijela zemlje za razvoj planinskog, zimskog, ruralnog, avanturističkog i drugih vidova turizma, dok centralna regija nudi pogodnosti za MICE turizam. 
 
Sastanku je prisustvovao i državni sekretar Vuk Žižić.

Razvoj saradnje sa UAE od značaja za dalji napredak u turizmu

&nbsp;„To je u završnoj fazi, dokazi su prikupljeni i mislim da se odluka može očekivati u bliskoj budućnosti”. &nbsp; Tim je riječima, gostujući na TV Adria 7. marta Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora Agencije za sprječavanje korupcije, samouvjereno najavio odluku povodom, sad već čuvene, priče o basnoslovno skupim satovima koje navodno ima Milo Đukanović. &nbsp; KREIRANJE AFERE &nbsp; Takozvanu aferu satovi osmislio je početkom 2019. godine biznismen Duško Knežević, jedan od kreatora političke akcije ,,Odupri se” usmjerene na kompromitaciju vlasti DPS-a i samog Đukanovića. U skladu sa Kneževićevom idejom 3. aprila 2019. list Dan publikovao je tekst senzacionalistički naslovljen - &nbsp;,,Milo nije prijavio satove od 1,5 miliona“ . &nbsp; Uz tekst su objavljene i tri fotografije Mila Đukanovića sve sa različitim satovima na ruci. &nbsp; Bila je to očito koordinirana akcija. Samo šest dana kasnije, 9. aprila, NVO ,,Mans” je Agenciji za sprječavanje korupcije podnio Zahtjev za pokretanje postupka da je tadašnji predsjednik Crne Gore Đukanović prekršio Zakon o sprječavanju korupcije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250409190436_cdee930a07ae15a5a794b85a09a2bdf1ab8dee732efb77a6f12bb469d6d06eb2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250409190436_cdee930a07ae15a5a794b85a09a2bdf1ab8dee732efb77a6f12bb469d6d06eb2" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="PODMETANJE LAŽNIH FOTOGRAFIJA: Sa privođenja Duška Kneževića "> <figcaption>PODMETANJE LAŽNIH FOTOGRAFIJA: Sa privođenja Duška Kneževića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U dopisu koji potpisuje Dejan Milovac ključni dokazi da Đukanović nije prijavio imovinu su - tri slike koje je dostavio Duško Knežević, a koje je objavio ,,Dan”. Zanimljivo, bez ikakve naknadne provjere validnosti fotografija, Mans je odmah presudio prije Agencije da je predsjednik Crne Gore sakrio imovinu vrijednu - 1.442.752 eura. &nbsp; Nije poznata metodlogija obračuna vrijednosti satova, još manje informacija - da li Đukanović uopšte posjeduje sporne satove? &nbsp; DRAKIĆEVO ,,SMATRANJE” &nbsp; Ispostaviće se da te činjenice nije utvrdila Agencija za sprječavanje korupcije ni te 2019. godine, ali ni do dan-danas, aprila 2025, nakon skoro šest godina. Ipak, aktuelni čelnik ASK-a Dušan Drakić tvrdi da zna kako vrijednost satova raste iz godine u godinu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250409190436_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250409190436_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b" data-rendition-name="original" width="2500" height="1785" loading="lazy" alt="POLITIČKE SMICALICE: Dušan Drakić, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije"> <figcaption>POLITIČKE SMICALICE: Dušan Drakić, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Podatak koji ne smijem da kažem i koji ne mogu da kažem o ovom predmetu ali vrijednost tih satova takvih satova kolekcionarskih satova raste svake godine iz godine u godinu se uvećava tako da ta vrijednost Koliko je ta vrednost povećana – to je pitanje. Pa negdje imamo primjere koji se mogu naći u medijima gdje se ta vrijednost povećava otprilike duplo ili troduplo u nekom periodu sedam osam godina – procjenjivao je Drakić, iako je po struci politikolog. &nbsp; Iako često u medijima govori o satovima Mila Đukanovića, čelnik ASK-a se veoma trudi da – sakrije ključni podatak. &nbsp; U dopisu tadašnjoj direktorici ASK-a Jeleni Perović, predsjednik Đukanović negirao je da je ikada posjedovao dva naskuplja sata. Za treći, čija je prosječna vrijednost prelazi 20 hiljada dolara, kazao da je riječ o poklonu biske osobe devedesetih godina prošlog vijeka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250409190440_f8046eb58255defbaa8e900a4a348293f2d1de845638c7d7e0b2f1c918e83186.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250409190440_f8046eb58255defbaa8e900a4a348293f2d1de845638c7d7e0b2f1c918e83186" data-rendition-name="original" width="1585" height="1080" loading="lazy" alt="NA METI: Milo Đukanović, bivši predsjednik Crne Gore "> <figcaption>NA METI: Milo Đukanović, bivši predsjednik Crne Gore(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUKANOVIĆEV ISKAZ Kako tada nije postojao ni zakon o sukobu interesa ni Agencija za sprječavanje, Đukanović u pismu naglašava da zato i nije prijavio sat. &nbsp;&nbsp; -Tvrdnje o basnoslovno vrijendim satovima, koje navodno posjedujem, izraz su jeftinog i zlonamjernog senzacionalizma i potrebe da se, zarad svojih prizemnih i politikantskih potreba, skandalizuje ličnost Predsjednika Crne Gore i kao takve, ličene su činjeničnog i pravnog osnova. Satove koji se pominju u inicijativi MANS-a marke ,,Patek Philippe Sky Moon Tourbillion“ i ,,Ulysse Nardin Classic Skeleton Tourbillion“ – nikada nijesam posjedovao, dok je sat ,,Breguet Tourbilion Perpetual Calendar 3795 pr/1e/9v6“ u mom posjedu još iz devedesetih godina dvadesetog vijeka – istakao je Đuaknović u pismi direktorici ASK-a. &nbsp; KAD ASK SELEKTUJE PODATKE &nbsp; Ovo izjašnjenje nije vidio – ili nije želio da – čelnik ASK-a. Ili, možda, kao državni funkcioner kojeg je izabrala avgustovska većina i nije želio da sluša Mila Đukanovića. &nbsp; Ali, zbog čega Dušan Drakić nije želio da pročita izvještaj Balše Savića, sudskog vještaka za digitalne dokaze? &nbsp; Vještak Savić je 17. februara 2025. godine utvrdio i forenzički dokazao da su fotografije dva najskuplja sata - bile montaža. Možda vješta – ali brutalna i podla montaža kojom je - danas pritvoreni biznismen Knežević – očito htio da teško diskredituje Đukanovića. &nbsp; I to u jeku protesta ,,Odupri se“ koje je upravo Knežević iz egzila u Londonu logistički pomagao. Očito je da se Knežević služio devizom da cilj – svrgavanje Đukanovića, opravdava svako sredstvo – pa i podmetanje lažnih dokaza. DOKAZI IZ FOTOŠOPA  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250409190440_e263338506ec5af6dd9503b6dff4353e45e706e1fccf46cb4b92462eef18af29.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250409190440_e263338506ec5af6dd9503b6dff4353e45e706e1fccf46cb4b92462eef18af29" data-rendition-name="original" width="3047" height="1729" loading="lazy" alt="DOKAZI O NAMJEŠTALJCI: Iz izvještaja vještaka Savića "> <figcaption>DOKAZI O NAMJEŠTALJCI: Iz izvještaja vještaka Savića</figcaption> </figure>  ,,Dodatnom vizuelnom analizom utvrđeno je da se radi o izmontiranoj fotografiji, gdje su spojene dvije različite slike. Očigledno da su elementi, uključujući i sat i tekst, naknadno dodavani ili kombinovani kako bi se stvorila određena vizuelna poruka. Zaključno, metapodaci ukazuju da je fotografija vjerovatno kadar preuzet iz video zapisa, sa više sačuvanih verzija u Adobe Premiere Pro CC2019. pored toga, vizuelni elementi potvrđuju da je slika montirana, odnosno da je došlo do spajanja dvije odvojene fotografije radi stvaranja određenog efekta...” &nbsp;Ovo je dio nalaza vještaka Savića koji je analizirao fotografiju sata navodno vrijednog oko 1,3 miliona eura. Ispostavilo se da je riječ o podmetačini! Sudski vještak Savić precizno utvrđuje da je i druga slika, na kojoj Đukanović navodno ima na ruci sat vrijedan 185.858 dolara – još jedna Kneževićeva podvala. &nbsp; &nbsp;,,Analiza metapodataka i vizuelnih elemenata pokazuje da je fotografija nastala spajanjem dvije odvojene slike. Podaci o istoriji obrade pokazuje da je fotografija nastala spajanjem dvije odvojene slike. Podaci o istoriji obrade pokazuju da je fotografija više puta sačuvana i prepravljanja što je evidentirano u XMP metapodacima” piše u nalazu koji je Savić dostavio ASK-u.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250409190444_bbb3144e371a3584806b53896152903ab163c5d3068655762ac14587de00ae7f.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250409190444_bbb3144e371a3584806b53896152903ab163c5d3068655762ac14587de00ae7f" data-rendition-name="original" width="3558" height="1677" loading="lazy" alt="DOKAZ O MONIRANJU NARATIVA: Stručno mišljenje Balše Savića "> <figcaption>DOKAZ O MONIRANJU NARATIVA: Stručno mišljenje Balše Savića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  &nbsp;UOPŠTENE PROCJENE &nbsp; Ako se, uz ove stručne analize i očigledne dokaze o montiranim fotografijama, doda i nalaz Marije Đukić, sudskog vještaka ekonomske struke, onda je još čudnije ponašanje Dušana Drakića. &nbsp; Naime, Đukić, koju je ASK angažovao da procijeni vrijednost konkretnih satova, ustvrdila je u izvještaju iz febrauara ove godine da – citiramo - ,,analiza pokazuje kretanje brendova i modela satova te se ne može smatrati procjenom vrijednosti konkretnog sata”. &nbsp; Uprkos svemu, vršilac dužnosti direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić zahtijeva u dopisu Milu Đukanoviću od 28. februara ove godine – a sve na osnovu zahtjeva MANS-a starog, vjerovali ili ne, šest godina – da se bivši predsjednik pismeno izjasni zašto nije prijavio da ima tri skupocjena sata. &nbsp; Iako ni Drakić, ni MANS nijesu prethodno dokazali da Milo Đukanović uopšte posjeduje satove za koje je napismeno se izjasnio da dva nikada nije posjedovao. &nbsp; Kako takvu pristrasnost tumačiti osim – kao politički motivisano targetiranje bivšeg predsjednika Crne Gore. &nbsp; (ZLO)UPOTREBE &nbsp; I to još uz upotrebu – ili je preciznije reći: zloupotrebu službenog položaja čelnika Agencije za sprječavanje korupcije. Pitanje je, međutim, da li će Specijalno državno tužilaštvo uopšte reagovati nakon objave svih ovih informacija koje upućuju na nezakonitosti u vrhu ASK-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250409190444_4ead06f0457a93a316a468374ed89d6371435a79dc571f9565c960811119088f.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250409190444_4ead06f0457a93a316a468374ed89d6371435a79dc571f9565c960811119088f" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="DUGO ČEKANJE NA REAKCIJU: Zgrada Specijalnog državnog tužilaštva "> <figcaption>DUGO ČEKANJE NA REAKCIJU: Zgrada Specijalnog državnog tužilaštva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Uostalom, ni SDT ni bilo koje tužilaštvo nije ragovalo kada su Televizija E i Portal ETV otkrili kako je ASK flasifikovao vlastitu odluku u slučaju rivolving kartice koju je koristio Milo Đukanović u Atlas banci. Izmjena službenog spisa je nezakonita i krivično je djelo. &nbsp; Međutim, crnogorsko tužilaštvo od februara ove godine – tihuje. Moguće da će slično reagovati i sada. &nbsp;Tačnije – neće reagovati. &nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Drakić ignorisao nalaz vještaka da su tri fotografije Đukanovića sa satovima bile - brutalna fotomontaža?!

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 12 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijeđena teže i jedna lakše. 
 
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano sedam nezgoda. 
 
Po jedna saobraćajna nezgoda evidentirana je na Cetinju, u Baru, Kotoru, Bijelom Polju i Pljevljima. 
 
Izdata su 572 nalog za uplatu novčanih kazni i podnijeto 45 prekršajnih prijava. 
 
Policija je oduzela deset pari registarskih tablica.

Za 24 sata 12 saobraćajnih nezgoda

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Tag: sudstvo