Policija za suzbijanje demonstracija sukobila se danas s medicinskim osobljem u državnoj bolnici u Atini, tokom protesta zbog stanja javnih zdravstvenih službi održanog tokom posjete premijera Kirijakosa Micotakisa toj ustanovi.
Policija je ispalila plotune biber spreja i koristila štitove i palice da bi odgurnula ljekare u Univerzitetskoj opštoj bolnici Atikon koji su zahtijevali da se sastanu s Micotakisom.
Zdravstveni radnici su protestovali zbog nedostatka osoblja, niskih plata i loših uslova rada.
Micotakis u pratnji ministra zdravlja Adonisa Georgijadisa, je u tu bolnicu u zapadnoj Atini došao na otvaranje novog onkološkog odjeljenja i renoviranog odjeljenja hitne službe.
Jorgos Sideris, šef Udruženja bolničkih ljekara Atine i Pireja je rekao: "Duguju nam 10.000 dana odsustva! Plate su nam zamrznute!".
Sideris, ljekar u toj bolnici, rekao je da je 130 pacijenata nedavno spavalo na nosilima u hodnicima zbog prenatrpanosti i da je hitno potrebno dodatnih 125 medicinskih sestara samo da bi se radilo na bezbjednom nivou za pacijente.
Novo onkološko odjeljenje bolnice izgrađeno je uz finansiranje dobrotvorne organizacije i očekuje se da će brinuti o više od 20.000 pacijenata godišnje što je 41% više nego 2019. godine, saopštio je kabinet premijera.
Micotakis je u govoru na ipak održanoj svečanosti rekao da je redovno finansiranje za Atikon povećano sa 90 miliona eura na 150 miliona eura. Broj zaposlenih se takođe povećao, rekao je on, "ne do nivoa koji bismo željeli, ali nastavljamo da se sveobuhvatno restrukturira Nacionalni zdravstveni sistem".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sukob grčke policije sa ljekarima bolnice koju je posjetio premijer

Žestoke borbe izbile su tokom noći na najmanje pet lokacija na granici između Avganistana i Pakistana. Ubijeno je više desetina vojnika sa obije strane, a Islamabad je zatvorio dva glavna granična prelaza, saopštili su zvaničnici dvije zemlje 12. oktobra, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Pakistanska vojska tvrdi da su njene snage ubile više od 200 avganistanskih vojnika i dodaje da je broj ranjenih sa avganistanske strane "mnogo veći".
Vojska je u saopštenju navela i da su u najnovijim sukobima između dvije zemlje poginula 23 pakistanska vojnika, a da ih je 29 ranjeno.
Portparol vlade u Kabulu koju predvode talibani Zabihulah Mudžahid rekao je da je u razmjeni vatre ubijeno najmanje 58 pakistanskih vojnika, a oko 30 ih ranjeno.
Mudžahid je na konferenciji za novinare rekao da je devet avganistanskih vojnika takođe ubijeno, a oko 18 povrijeđeno u sukobima koji su izbili kasno uveče 11. oktobra.
Strane se međusobno optužuju za podsticanje nasilja, dok svoje operacije opisuju kao akcije odmazde.
Pakistanska vojska je saopštila da je tokom njenih napada uništeno nekoliko talibanskih graničnih prelaza u Avganistanu. Talibani su rekli da su zauzeli više od 20 pakistanskih vojnih položaja. Ove tvrdnje se nisu mogle nezavisno provjeriti.
Pakistanski premijer Šebaz Šarif i predsjednik Asif Ali Zardari osudili su nasilje, za koje su okrivili Avganistan.
- Neće biti kompromisa po pitanju odbrane Pakistana, a svaka provokacija će biti dočekana snažnim i efikasnim odgovorom- naveo je Šarif u saopštenju, optužujući talibanske vlasti u Avganistanu da dozvoljavaju da njihovu zemlju koriste "teroristički elementi".
Avganistanska talibanska vlast potvrdila je da su njihove snage sprovele "uspješne operacije odmazde duž linije Durand protiv pakistanskih bezbjednosnih snaga, kao odgovor na ponovljena kršenja vazdušnog prostora i teritorije Avganistana".
Avganistansko-pakistanska granica duga 2.600 kilometara često se naziva linijom Durand iz kolonijalnog doba, koje je postavilo međunarodnu granicu 1893. godine.
Zabihulah Mudžahid je novinarima rekao da su "operacije odmazde obustavljene sinoć na zahtjev Katara i Saudijske Arabije".
Ali je dodao da su borbe i dalje "u toku u nekoliko oblasti, uključujući Bahramču u provinciji Helmand, zbog kontinuiranih napada sa pakistanske strane".
Izveštaji iz pograničnog regiona nisu se mogli odmah potvrditi.
Islamabad optužuje talibansku administraciju da krije militante koji napadaju Pakistan, što Kabul poriče.
Pakistanski vazdušni napadi, koje Islamabad nije zvanično potvrdio, 9. oktobra bili su usmjereni na vođu militantne grupe Tehrik-e-Taliban Pakistan (TTP) u Kabulu, ali nije poznato da li je ubijen.
TTP se bori da svrgne vladu Islamabada i zamijeni je strogim islamskim sistemom upravljanja. Ima bliske odnose sa avganistanskim talibanima.

Desetine mrtvih u sukobima na granici Pakistana i Avganistana

Tokom protesta širom Francuske u četvrtak (18. septembra) je uhapšena je 181 osoba, od kojih 31 u Parizu, saopštilo je francusko ministarstvo unutrašnjih poslova.
U protestima povodom Dana društvene mobilizacije, prema navodima organizatora, Generalne konfederacije sindikata (CGT), učestvovalo je više od milion ljudi širom zemlje, dok podaci Ministarstva unutrašnjih poslova i Prefekture pariske policije govore o više od 500.000 demonstranata marširalo širom Francuske.
Policija je navela da je tokom protesta povrijeđeno 11 ljudi.
U demonstracijama u Parizu, prema podacima francuskog Ministarstva, učestvovalo je 55.000 ljudi, prenosi Figaro.
U glavnom gradu Francuske došlo je do sukoba sa policijom, koju su demonstranti gađali kamenjem i flašama. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Policija je odgovorila ispaljivanjem suzavca i hapšenjem ljudi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmayankcdp%2Fstatus%2F1968711571644858853%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1968711571644858853%7Ctwgr%5Ecd04f98f0b4084553f08d7f1cd0ce353b252a3ec%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Demonstracije su održane na 489 lokacija, a tokom protesta blokirana su 92 puta.
Najveći skupovi zabeleženi su u Tuluzu, Nantu i Marseju.
Većina blokada se dogodila u blizini škola, dok su slične akcije zabilježene i kod elektroindustrijskih lokacija, logističkih platformi i na glavnim putevima.
Masovne demonstracije se održavaju širom Francuske protiv predloženih mjera štednje vlade, usljed budžetskog deficita i ogromnog javnog duga.
Dan društvene mobilizacije je najavljen krajem avgusta kao odgovor na mjere budžetske štednje koje je predložio tadašnji ministar finansija Fransoa Bajru.
Te mjere su izazvale protivljenje sindikata, koji izražavaju nezadovoljstvo zbog smanjenja socijalnih prava, prensi Tanjug.
Na prethodnom protestu, održanom 10. septembra, bilo je okupljeno skoro 197.000 ljudi, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova.

(VIDEO) Sukobi na masovnim protestima u Francuskoj, na ulicama bile stotine hiljada ljudi

Policija je potisnula građane okupljene u zbor ispred zgrade Fakulteta organizacionih nauka u beogradskoj opštini Voždovac, javlja Slobodna Evropa.
Počeli su da ih guraju štitovima, u prvom redu je prvo bila Interventna jedinica a onda pripadnici policijskih brigada u punoj opremi za razbijanje demonstracija.
Kako javlja reporterka RSE, policija je građane potisnula u malu bočnu ulicu.
Prisutno je više od deset policijskih "marica".
Građani beogradske opštine Voždovac prethodno su najavili skup, za koji, kako za RSE kaže Ivan iz zbora građana, još vijećaju da li će da se održi.
Pripadnici policije, prema njegovim riječima, traže da se sklone sa te lokacije, jer je to trasa kojom bi nešto kasnije trebalo da prođu pristalice vlasti koje su takođe za danas na Voždovcu najavili skup.
"Mi smo imali redovan zbor, onda su došli pripadnici javnog reda i mira i Interventne jedinice policije i saopštili nam da će drugi skup protiv blokada proći ovuda i da mi moramo da se sklonimo iz parka", rekao je Ivan iz zbora građana.
Na pitanje šta je njihov odgovor, Ivan je rekao da "još vijećaju".
Na svega oko tri kilometra od zgrade FON-a okupljaju se pristalice vlasti koje se protive blokadama i protestima.
Sa razglasa se, kako javlja reporterka RSE, puštaju i nacionalističke pjesme, poput "Đenerale, tvojoj majci hvala".
Okupljeni nose zastave Srbije, a razvili si i veliki transparent na kojem piše: "Srbija je vječna dok su joj djeca vjerna."
Kako je za RSE rekao jedan od okupljenih, Ivan Alanović, hoće "prvenstvo mir, da ne bude protesta".
Na skup u Beograd došao je iz Šapca, udaljenog oko 90 kilometara od glavnog grada.
Građanski protesti u Srbiji, predvođeni studentima, na kojima se zahtijeva odgovornost vlasti za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnice glavne Željezničke stanice u Novom Sadu 1. novembra traju deset mjeseci.
Dio tih protesta su i blokade fakulteta koje su sa istim zahtjevom organizovane na više od 60 fakulteta na šest državnih univerziteta. Danas neki rade, neki djelimično, ostali su blokirani.
Početkom maja, studenti u blokadi izašli su sa zahtjevom za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora da bi se, kako su saopštili, uspostavio sistem u kojem će nadležne institucije raditi svoj posao.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, do polovine 2023. predsjednik vladajuće Srpske napredne stranke, prvobitno je odbio da ih raspiše tvrdeći da su zahtjevi ispunjeni.
Izbore je u izjavi datoj 12. septembra za Informer najavio za april-maj ili decembar 2026. godine, uz napomenu da bi on "volio" da budu u decembru.
Tokom višemjesečnih protesta u više navrata je dolazilo do sukoba policije i demonstranata. Učesnici antivladinih protesta i opozicija su optužili policiju za prekomjernu upotrebu sile u razbijanju protesta, što vlast odbacuje.
Antivladini protesti u Srbiji bili su tema i u Evropskom parlamentu.

Skup pristalica i protivnika vlasti u Beogradu, policija potisnula građane kod Fakulteta organizacionih nauka

U Novom Sadu sinoć je došlo do sukoba između policije i građana koji su protestovali ispred Filozofskog fakulteta.
Snimci sa lica mjesta pokazuju da je policija upotrijebila suzavac, šok-bombe i pendreke kako bi potisnula demonstrante.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBlokadasumarski%2Fstatus%2F1964051720079888872%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1964051720079888872%7Ctwgr%5E9bd05cbe013c1bb12aebc758570dc31e5a31fe99%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Okupljeni studenti i građani tvrdili su da je kampus faktički okupiran, jer su u kampusu raspoređena oklopna vozila i specijalne jedinice žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fftn_se_budi%2Fstatus%2F1964056282966442182%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1964056282966442182%7Ctwgr%5E9bd05cbe013c1bb12aebc758570dc31e5a31fe99%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Uprkos policijskoj intervenciji veliki broj građana ostao je u blizini fakulteta izražavajući nezadovoljstvo.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBlokadasumarski%2Fstatus%2F1964074994440233174%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1964074994440233174%7Ctwgr%5E9bd05cbe013c1bb12aebc758570dc31e5a31fe99%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Policija napala demonstrante u Novom Sadu, bačene šok-bombe i suzavac

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani izjavila je da ima „pouzdane informacije“ da je predsjednik SAD Donald Tramp nedavno spriječio moguću eskalaciju situacije iz Srbije prema Kosovu.
Osmani je tokom predavanja u Vašingtonu kazala da se to dogodilo „nedavno“ ove godine, ali nije iznijela više detalja.
- Na osnovu bezbjednosnih informacija koje svakodnevno dobijam, shvatili smo da je predsjednik Tramp spriječio moguću eskalaciju situacije - ako tako mogu da je nazovem - nedavno. Ne govorimo o 2023. godini, ni o 2020, već o vrlo, vrlo nedavnim dešavanjima - navela je Osmani.
Ona je to izjavila tokom predavanja u Vašingtonu, gdje je podsjetila i na napad u Banjskoj iz septembra 2023. godine, opisujući ga kao „čin agresije“ koji je, kako je navela, izvela Srbija i koji je u potpunosti pripremljen unutar teritorije Srbije.
- Dakle, ne bismo smjeli da isključimo mogućnost sličnih dešavanja, jer se to već dogodilo - rekla je Osmani, misleći na oružani napad grupe Srba na Kosovsku policiju, tokom kojeg je ubijen narednik Afrim Bunjaku.
Pošto se, kaže, to desilo ranije, prevencija i odvraćanje su, cijeni ona, od ključne važnosti.
- A ponekad, prevencija i odvraćanje zahtijevaju više od pukog vojnog prisustva. Takođe zahtijevaju političko vođstvo. Potreban je telefonski poziv, upozorenje - i upravo to se dešava kada Sjedinjene Američke Države preuzmu lidersku ulogu - poručila je Osmani.
<h2>Trampovo posredovanje</h2>
Donald Tramp je više puta isticao svoje posredovanje u odnosima između Kosova i Srbije kao primjer uloge SAD u sprječavanju sukoba.
Kosovo i Srbija su, tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata, u septembru 2020. godine u njegovom prisustvu u Bijeloj kući potpisali Vašingtonski sporazum o ekonomskoj normalizaciji.
Taj sporazum, koji je uključivao i priznanje nezavisnosti Kosova od strane Izraela, do danas nije u potpunosti sproveden.

Osmani u SAD: Tramp spriječio moguću eskalaciju situacije iz Srbije na Kosovo

Rusija je ponudila politički azil Ilonu Masku nakon njegovog javnog sukoba sa Donaldom Trampom.
Mask i Tramp su razmijenili uvrede preko društvenih mreža, a najbogatiji čovjek na svijetu je američkog predsjednika povezao sa pedofilom i predatorom Džefrijem Epstajnom.
Tramp je izjavio za CNN da „uopšte ne razmišlja“ o Masku i da s njim neće razgovarati u bliskoj budućnosti.
- Uopšte ne razmišljam o Ilonu. On ima problem. Jadnik ima problem -rekao je Tramp.
Bila su to burna 24 sata za direktora Tesle, koji se čak suočava s prijetnjama deportacijom iz SAD od strane jednog od Trampovih bivših najbližih saradnika — Stiva Benona.
Dmitrij Novikov, prvi zamjenik predsjednika Komiteta Državne dume za međunarodne poslove i član Komunističke partije Ruske Federacije (KPRF), uporedio je Maska sa Edvardom Snoudenom, uzbunjivačem koji stoji iza jednog od najvećih curenja podataka u političkoj istoriji SAD i koji je dobio azil u Rusiji.
Novikov je rekao:&nbsp;
- Mislim da Mask igra potpuno drugačiju igru, da mu neće biti potreban politički azil, iako bi mu, ako bi mu bio potreban, Rusija naravno mogla da ga pruži.

Rusija se umiješala u sukob Trampa i Maska: Ako mu treba azil, tu smo

Indija i Pakistan, dvije nuklearne sile koje su nastale nakon raspada Britanskog Carstva 1947. godine, do danas su ratovale šest puta. U središtu gotovo svih sukoba bio je Kašmir - planinsko područje koje je podijeljeno između njih, a koje obje države smatraju svojim.
Otkako su obje zemlje stekle nezavisnost, ta regija je bila povod za više ratova i brojna krvoprolića. Indija kontroliše veći dio teritorije, dok Pakistan osporava njenu vlast, pozivajući se na većinsko muslimansko stanovništvo.
Indiju optužuju za napade i zločine nad civilima, dok su s druge strane pakistanski militanti u više navrata izvodili napade koji se mogu smatrati terorističkim.
Nakon što su Britanci napustili potkontinent, formirane su dvije nove države - pretežno muslimanski Pakistan i veća, sekularna, ali većinski hinduistička Indija. Podjela je izazvala veliki talas nasilja i sukoba: poginulo je oko 500.000 ljudi, a još toliko ostalo je bez svojih domova.
Samo dva mjeseca nakon sticanja nezavisnosti izbio je prvi rat. Pakistan je podržao muslimansku pobunu u Kašmiru, a tadašnji vladar te oblasti zatražio je pomoć Indije. U zamjenu je pristao da Kašmir postane dio Indije, ali sporazum oko toga ostaje sporan sve do danas. Sukob je završen 1. januara 1949. uspostavljanjem linije primirja.
U aprilu 1965. izbio je novi sukob zbog spora oko granice, koji je eskalirao kad su pakistanske snage prešle liniju primirja i ušle na teritoriju Indije. Indija je odgovorila prelaskom međunarodne granice kod Lahorea. Na kraju su obje strane pristale na primirje pod okriljem Ujedinjenih nacija.
Šest godina kasnije, 1971. godine, sukob je ponovo izbio - ovaj put zbog borbe za nezavisnost Istočnog Pakistana, koji se nalazio s druge strane Indije. Kako je nasilje preraslo u građanski rat, oko 10 miliona ljudi izbjeglo je u Indiju.
Indijska vojska se uključila, a Pakistan je kapitulirao. Više od 90.000 pakistanskih vojnika završilo je u indijskom zarobljeništvu, a 6. decembra 1971. osnovana je nova država - Bangladeš. Pakistan ju je priznao tek tri godine kasnije.
Godine 1989., nakon povlačenja Sovjeta iz Afganistana, islamski borci - podstaknuti rastućim nezadovoljstvom muslimanskog stanovništva Kašmira - pokrenuli su pobunu protiv indijske vlasti. Pakistan je tvrdio da pruža samo “moralnu i diplomatsku” podršku, ali ga je Indija optužila da trenira i naoružava separatiste.
Novi oružani sukob desio se 1999. godine kada su pakistanski borci zauzeli položaje u indijskom dijelu Kašmira kod Kargila. Indija je odgovorila zračnim udarima, a napetosti su prijetile da prerastu u potpuni rat.
Hiljade ljudi pobjegle su iz svojih domova s obje strane linije. U decembru iste godine, general Pervez Musharraf izveo je državni udar u Pakistanu.
U oktobru 2001. godine, 38 ljudi ubijeno je u napadu na skupštinu u Srinagaru, a mjesec kasnije još 14 stradalo je u napadu na indijski parlament. Indija je ponovo optužila pakistanske militante, a obje zemlje počele su da gomilaju trupe duž granice.
U januaru 2002. godine, pakistanski predsjednik Musharraf obećao je da Pakistan više neće dozvoljavati teroristima da djeluju sa njegove teritorije, ali je Indija tražila konkretne korake.
Od 26. do 29. novembra 2008. godine, desetorica napadača iz pakistanske grupe Lashkar-e-Taiba izvela su koordinisani napad u Mumbaiju. Ubili su 166 ljudi na više lokacija - od željezničke stanice i kafića do bolnica i luksuznih hotela. Devet napadača je ubijeno, a jedan je uhvaćen. Indija je tvrdila da je ta grupa povezana sa pakistanskom vojnom obavještajnom službom, što je Pakistan negirao.
U februaru 2019. godine, Indija je izvela vazdušni napad na ono što je opisala kao kamp terorista u pakistanskom Balakotu. Dan kasnije, Pakistan je uzvratio protunapadom.
U vazdušnom okršaju, Pakistan je oborio jedan indijski avion i zarobio pilota, koji je nakon nekoliko dana vraćen u Indiju, čime je izbjegnut veći sukob.
U aprilu 2025. godine, na turističkom mjestu blizu grada Pahalgama u indijskom dijelu Kašmira, naoružani napadači ubili su najmanje 26 ljudi, većinom indijskih turista.
Indija je napad nazvala terorističkim i optužila Pakistan da ga podržava, tvrdeći da ima “prekogranične veze”. Odgovornost za napad preuzela je grupa Kashmir Resistance, bliska onoj koja je izvela masakr u Mumbaiju.
Indija je sinoć izvela napad na devet lokacija u Pakistanu i pakistanskom dijelu Kašmira. Pakistan tvrdi da je Indija lansirala projektile na tri lokacije, ali indijska vlada nije komentarisala prirodu tih napada.
Pod nazivom ''Operacija Sindoor'' indisjke snage napale su infrastrukturu u Pakistanu i pakistanskom dijelu Kašmira, odakle su, kako tvrde indijske vlasti ''teroristički napadi protiv Indije planirani i rukovođeni''.
Jedna od meta večerašnjeg napada bio je aerodrom u gradu Muzafarabadu, koji je glavni grad pakistanskog dijela Kašmira.
Pakistanske vlasti reagovale su odmah i poručile da će njihov odgovor tek da uslijedi.

Istorija indijsko-pakistanskog sukoba: Sve zbog Kašmira

Na stepeništu u zgradi Opštine Zvezdara jutros je došlo do sukoba između privatnog obezbjeđenja i opozicionih odbornika i građana, kojima je bio onemogućen ulazak na sjednicu Skupštine Opštine, javljaju srpski mediji.
U zgradu Opštine je stigla i policija poslije čega se situacija smirila, a dio građana je napustio zgradu i nastavio protest ispred.
Na stepeništu koje vodi do skupštinske sale Opštine došlo je do koškanja i guranja građana i privatnog obezbjeđenja, koje im nije dozvolilo da uđu na sjednicu Skupšine Opštine (SO).
Cio hol Opštine, kao i stepenište, bilo je ispunjeno građanima koji su duvali u pištaljke i uzvikivali „mafija, mafija“.
Obezbjeđenje nije pustilo ni opozicione odbornike da uđu u skupštinsku salu, a odbornica PSG Jelena Baštrica rekla je za N1 da je poslije guranja obezbjeđenje pristalo da pusti odbornike, ali su oni odbili da uđu u salu bez građana.
- Sva mjesta za građane su ispunili svojim ljudima i to svaki put rade, tako da ne možemo ni mi ni građani da prisustvujemo sjednicama - kazala je Baštrica.
Kako dalje pišu srpski mediji, situacija se smirila kada je došlo više pripadnika policije koji su se popeli uz stepenište ka skupštinskoj sali. Policajac u civilu, koji se predstavio građanima, zatražio je da svi prisutni pokažu lične karte kako bi se legitimisali. Potom je veliki broj građana izašao ispred zgrade, i više desetina njih je tu i ostalo izražavajući protest pravljenjem buke.
Sjednica SO je počela i pored incidenata u zgradi, a njoj prisustvuju odbornici vladajuće većine.
Jednom muškarcu je pozlilo na dnu stepeništa, a kako javlja reporterka N1 on je iznijet napolje kako bi mu bila pružena medicinska pomoć.
U Opštini Zvezdara primijećen je i nekadašnji premijer Zoran Živković.
Građani koji su se u subotu okupili na zboru ispred Opštine donijeli su odluku da se u ponedjeljak okupe ispred zgrade Opštine, a dio opozicionih odbonika je prijavio da će sjednici prisustvovati sa građanima.
Vdeo o situaciji u holu Skupštine opštine Zvezdara možete pogledati na linku <a href="https://n1info.rs/vesti/sukob-gradjana-i-obezbedjenja-u-opstini-zvezdara/">OVDJE</a>.

VIDEO: Sukob građana i obezbjeđenja u Opštini Zvezdara, protest nastavljen ispred zgrade

U sukobima oružanih snaga novih vlasti Sirije i boraca lojalnih svrgnutom predsjedniku Bašaru al Asadu poginulo je više od 70 osoba, saopštila je 7. marta Sirijska opservatorija za ljudska prava.
- Ubijeno je više od 70 ljudi u borbama na zapadu u priobalnom dijelu zemlje - objavila je ova nevladina organizacija sa sjedištem u Londonu.
Navela je da je da je policijski čas uveden u lučkim gradovima Latakija i Tartus.
BiBiSi (BBC) prenosi da je to najgore nasilje koje se dogodilo u Siriji od kada su pobunjenici zbacili sa vlasti Bašara al Asada u decembru prošle i postavili islamističku prelaznu vladu.
Britanski javni servis javio je da su sukobi počeli kada su vladine snage upale u zasjedu tokom bezbjednosne operacije gradu Latakija, u primorskom regionu koji važi za uporište porodice Bašara al Asada.
Sirijska opservatorija za ljudska prava saopštila je da je ubijeno 35 pripadnika vladinih snaga, 32 vojnika bivšeg režima i četiri civila, kao i da je povrijeđeno na desetine drugih.
Sirijska novinska agencija Step izvijestila je da su provladine snage ubile oko 70 boraca bivšeg režima, dok je više od 25 drugih zarobljeno u Džablehu i okolini.
Sirijski mediji javili su da je sukoba bilo i u Homsu i Alepu.
Pukovnik Hasan Abdul Gani, portparol sirijskog Ministarstva odbrane, uputio je javno upozorenje snagama lojalnim Asadu.
- Izbor je jasan, odložite oružje ili se suočite sa neizbježnom sudbinom - rekao je Gani.
Primorski region postao je veliki bezbjednosni izazov za privremenog predsjednika Sirije Ahmeda al Šaru.&nbsp;
Svjetski mediji prenose da su pripadnici bivše režimske vojske raspoređeni uglavnom u nekoliko priobalnih gradova i sela, a da su se u posljednjem napadu smjestili u planinama oko Latakije i Džabli.

Više od 70 poginulih u sukobima sirijskih snaga i Asadovih lojalista

Vaterpolisti Budućnosti One poraženi su večeras u Podgorici od Panatinaikosa 14:9, u utakmici četvrtog kola C grupe Eurokupa.
Podgorički tim upisao je četvrti poraz i bez pobjede je u debitantskoj sezoni na evropskoj sceni.
Budućnost je odigrala najbolji meč ove sezone, ali to nije bilo dovoljno da se priredi iznenađenje.
Panatinaikos, koji je dobio i prvi međusobni duel, dvadesetak minuta je &nbsp;dominiraom vodio je 8:1, pa 10:3.
Od sredine treće četvrtine Budućnost je zaigrala bolje i uspjela da ublaži poraz.
U ekipi Panatinaikosa, čiju kapicu nosi crnogorski reprezentativac Dušan Banićević, najefikasniji su bili Nikolas Kopeliadis i Aristeidis Kalivolopulos sa po četiri gola.
Isti učinak u domaćem sastavu imao je Darko Brguljan, tri je postigao Petar Brnović, a po jedan Marko Bošković i Nikola Petrović.
Budućnost će u narednom kolu, 4. decembra, biti gost Vuljagmenij.

Panatinaikos pobijedio Budućnost One

Jedna osoba povrijeđena je u padu lifta u zgradi u centru Podgorice.
To je Portalu ETV potvrdio šef Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Nikola Bojanović.
- Povrijeđeni je izvučen iz lifta i prebačen vozilom hitne pomoći radi pružanja medicinske pomoći - kazao nam je Bojanović.
Uzrok pada lifta još nije poznat.

Jedna osoba povrijeđena u padu lifta u centru Podgorice

Doskorašnja urednica Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore Mila Vuković saopštila je da joj je urednik Prvog programa Bojan Terzić rekao da direktor TVCG Milan Knežević želi da pokrene njenu smjenu jer je uoči utakmice sa Hrvatskom emitovana epizoda „Perspektive“ koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije.
Mladi u ovoj epizodi, kako je pojasnila Vuković, na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma.
- I to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan. Usljed tehničkog problema, emitovanje je prekinuto nakon 13 minuta, a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“: „Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?“ - navela je ona.
Otkako je prije četiri godine Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme raspoređena na radno mjesto urednika Dokumentarnog programa, sadržaj koji je stvarala sa kolegama je, kaže, nagrađivan i prepoznat kao primjer profesionalnih i etičkih standarda Javnog servisa.&nbsp;
- Dvoumila sam se da li ovu informaciju javno da podijelim, jer nijesam obznanila ni kada sam raspoređena na mjesto urednika Dokumentarnog programa, ali zbog načina na koji mi je menadžment posredstvom Arhive RTCG, poslao ponudu za zaključivanje Aneksa Ugovora o radu, koju potpisuju direktor TVCG Milan Knežević i generalni direktor RTCG Boris Raonić, bez prethodnog postupka, bez obrazloženja i bez ijednog zakonski propisanog koraka, sa zadovoljstvom ću to da uradim i odmah im poručim, naravno da ću pokrenuti zvaničan spor, jer je njihovo postupanje nezakonito! - navela je ona.
<h2>POKUŠAJ DISCIPLINOVANJA I POTČINJAVANJA RTCG</h2>
Vuković je istakla da po zakonu ne može biti smijenjena, jer nije ni izabrana u mandatnoj funkciji i ni na osnovu „želje“ ili impresija bilo kog pojedinca.
- Dakle, bez ijednog zakonski propisanog koraka, bez postupka utvrđivanja odgovornosti, bez pisanog upozorenja, obrazloženja i bez odluke o povredi radne obaveze. Ovo nijesu samo profesionalni pritisci, već i pokušaj uređivačkog disciplinovanja i potčinjavanja Javnog servisa ličnim ukusima i političkim očekivanjima – napisala je Vuković u objavi na Fejsbuku.
Pojasnila je da već drugu godinu zaredom, na Televiziji Crne Gore ponedjeljkom u 12.15 sati emituju Dokumentarni serijal „Perspektiva“ koji realizuju Radio Slobodna Evropa i The National Endowment for Democracy (NED).&nbsp;
- Shodno potpisanom ugovoru, Javnom medijskom servisu RTCG ustupljen je uz prava na emitovanje bez naknade i ograničenja. Serijal prenosi više od 30 televizija u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Namijenjen je mladima i pruža im prostor za dijalog i javnu debatu, o zidovima koje su među njima stvorili ratna prošlost, obrazovni sistem i mediji. Mladi u „Perspektivi“ imaju priliku da čuju jedni druge, slobodno razgovaraju o aktuelnim temama, debatuju o ljudskim pravima, multikulturalnosti, nasilju, opštim i ličnim vrijednostima, radikalizaciji, slobodi… U ponedjeljak 17. 11 2025. emitovana je epizoda koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije. Mladi u ovoj epizodi na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma i to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan - pojasnila je Vuković.
Usljed tehničkog problema emitovanje je, prema njenim riječima, prekinuto nakon 13 minuta - a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“ : “Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?.
- Nakon svega tri sata, portal „Pobjeda“ objavljuje tekst sa senzacionalističkim naslovom „TVCG danas emitovala emisiju koja prikazuje Hrvate kako veličaju ustaše i NDH“, navodeći u posljednjem pasusu „da su uredništvu TVCG poslali pitanja“ - navela je Vuković.
Tekst je, kaže, svega nekoliko sati uoči utakmice, sa istim naslovom, objavljen i na zvaničnom Fejsbuk nalogu „Pobjede“ uz osamdesetak komentara.
- Koji obiluju govorom mržnje, satanizacijom, diskreditacijom i ličnim uvredama na račun uredništva i menadžmenta Javnog servisa, uz tek poneki glas razuma, u kojima između ostalog korisnici društvenih mreža ukazuju da su komentatori samo pročitali naslov „Pobjede“. Iako gledaoci nijesu mogli odgledati emisiju do kraja, jer je bila prekinuta, širi auditorijum imao je priliku da je vidi i ranije, jer je „sporna“ epizoda već emitovana u regionu i dostupna je na vebsajtu RSE - dodala je Vuković.
<h2>TEHNIČKI PROBLEMI</h2>
Urednik Prvog programa je, kaže, u poneđeljak prvi put obavjestio o tehničkom problemu - neposredno nakon prekida emitovanja emisije, ne zahtijevajući njeno izjašnjenje kao urednika Dokumentarnog programa u čijem se Programsko-produkcionom planu nalazi dokumentarni serijal „Perspektiva“.
- U tom razgovoru prvi put saznajem, da su i prethodne tri epizode prekinute, i da kao urednik Prvog programa nije dobio objašnjenje iz tehničko-produkcijskog lanca, kako i zašto dolazi do prekida u emitovanju. Za sve vrijeme, kao urednik Dokumentarnog programa svakog petka uredno dobijam najave za svaku od epizoda serijala „Pesrpektiva“ od strane njihovog produkcijskog tima i upoznata sam sa sadržajem emisija, te stoga nijesam ni dovodila u pitanje da će u ponedjeljak 17. novembra biti emitovana najavljena epizoda koja je snimljena u Podgorici, niti me je iko iz Koordinacije programa obavijestio da će biti emitovana epizoda od 20. jula. Za preuzimanje sadržaja „Perspektive“ sa Ftp servera RTCG, zadužen je sektor Koordinacije i realizacije programa, od kojih u međuvremenu nijesam informisana da postoje smetnje u emitovanju serijala, niti je na moje upite iko od kolega koje sam kontaktirala u ponedjeljak, znao da objasni o čemu je riječ – istakla je Vuković.
Tek u korespondenciji sa produkcijskim timom „Perspektive“ saznaje ono o čemu je RTCG već informisana - da se tehnički problemi u emitovanju na TVCG javljaju zbog promjene formata dsitribucije.
- O čemu je njihov tehnički urednik na vrijeme obavijestio RTCG, ali da ta informacija nije proslijeđena unutar tima za realizaciju TVCG, kao što nijesu bili obaviješteni ni da je RTCG promijenila Ftp adresu, usljed čega je i došlo do zaostatka u preuzimanju novoproizvedenih epizoda i prekida emitovanja – navela je Vuković.
Naglasila je da im, uprkos apsolutnom razumijevanju produkcijske kuće „Mebius film“ i njihovom krajnje konstruktivnom pristupu u iznalaženju rješenja u otklanjanju tehničkih propusta do kojih je došlo u Televiziji Crne Gore, javno upućuje izvinjenje zbog kompromitacije superiornog sadržaja serijala „Perspektiva“ na Javnom medijskom servisu RTCG i senzacionalističkih, tendencioznih medijskih interpretacija koje su u potpunosti izvan standarda Javnog servisa.
- Nakon što me je urednik Prvog programa juče telefonom informisao o „želji“ direktora Kneževića da me „smijeni“ zatražila sam da me o tome obavijesti zvaničnim putem. Nakon pola sata, dobila sam poziv iz Arhive RTCG da preuzmem „ponudu“. Ponuda koja se ne odbija, glasi na zaključivanje Aneksa Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, kojom me na zahtjev direktora TVCG Milana Kneževića, upućuju za raspored na nižerangirano radno mjesto Urednik emisije 1 TV u Dokumentarnom programu. U ponudi navode da ispunjavam propisane uslove za navedeno radno mjesto, stručna sprema, radno iskustvo itd… Sve u skladu sa potrebama procesa rada, bez stvarnih razloga za premještaj na to radno mjesto i bez prethodno ispoštovane procedure – pojasnila je Vuković.
<h2>KULMINACIJA KONFLIKTA</h2>
Direktorova želja da je smijeni zbog „Perspektive“ takođe je, kaže, ispunjena bez prethodnog postupka utvrđivanja njene odgovornosti za povredu radne obaveze, bez pisanog upozorenja o postojanju razloga za izricanje bilo kakve mjere za povredu radne obaveze, u konačnom bez odluke o povredi radne obaveze.
Ovim je, kaže Vuković, kulminirao latentni konflikt između nje i direktora TVCG koji, prema njenim riječima, tinja godinu i jedanaest mjeseci koliko je prošlo od momenta njegovog dolaska na poziciju direktora TVCG.&nbsp;
- Taj sukob je zasnovan na našim duboko suprotstavljenim stavovima o uređivačkoj autonomiji, primjeni profesionalnih i etičkih standarda i ulozi Javnog servisa. Samo ne znam, kada je tačno donedavni urednik redakcije Dokumentarnog programa Televizije Pljevlja, obećao sebi da će da me „smijeni“ i koga je od svojih projektovao za radno mjesto urednika Dokumentarnog programa? Koje ga je tačno moje reagovanje upućeno lično njemu zaboljelo, koji zvanični dopis, koji zvanični e-mail… Posljednji je bio o razlozima zbog kojih sam insistirala da bi dokumentarnu emisiju o cetinjskoj tragediji nad tragedijama „Ranjeni grad“ trebalo emitovati u „prajm-tajmu“, nije bio ni za emitovanje. Ili je to bio onaj jedan jedini sastanak koji je do sada održao sa urednicima, gdje sam mu povrijedila direktorsku sujetu stavom da se Programsko-produkcioni plan Dokumentarnog programa ne može mijenjati i dopunjavati bez znanja i saglasnosti urednika Dokumentarnog programa, sadržajima poput „Vraneške doline“ recimo... Ili još ne može da mi oprosti dokumentarne filmove o „Gaeti“, „Štrpcima“ ili posljednji o „Deporatciji izbjeglica iz Herceg Novog“ kojeg je nakon emitovanja odćutao. Brzo je podlegao maniru naših „veljih“ urednika koji prema vlastitom priznanju, gle čuda, nikada ne gledaju emisije koje im programski pripadaju. Ali je direktor zato zatražio da radim priče „o zločinima nad Srbima“. Naravno! O Srđanu Aleksiću! Je li problem što njegovo herojstvo i primjer ljudskosti, nadilazi svaki nacionalni predznak?! – navela je Vuković.
Ili je, pita ona, aktuelnije o stradalniku i velikomučeniku Pavlu Đurišiću?&nbsp;
- Kad može spomenik, zašto ne bi i dokumentarac na Javnom medijskom servisu?! Može i to, ali mu se ni to ne bi dopalo! – dodala je ona.
<h2>OSLOBAĐANJE OD SVEGA CRNOGORSKOG</h2>
Pita i „oslobađaju“ li to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog.
- A zašto, direktore, ne bismo i zločine srpskih oficira nad Crnogorkama i Crnogorcima?! Zašto ne o „Bijelom teroru“, o mučenju, ubijanju, klanju i spaljivanju porodice Zvicer: Anđe, Petra, Zagorke, Vidaka, Plane…Petrove babe koju su svezali za trešnju ispred kuće, da gleda kako joj sreća gori…Zašto ne o Savu Otaševiću, Marku Jakovljeviću, o Ružici, Plani, Stanici, Manji, Milici, Petrani Bulatović, o Peru i Radivoju Bulatoviću, zašto ne o proslavljenom komandiru Šćepanu Mijuškoviću? Kako, kad ste mi iz prijedloga PP plana za ovu godinu bez obrazloženja ukolnili sve dokumentarne formate koji su imali crnogorski predznak! Oslobađate li vi to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog? Pa nijeste valjda i na mene „udarili“ jer sam Crnogorka?! Ne, ne vjerujem zlim jezicima… Čak ste nam za sljedeću godinu uklonili i serijal povodom 60 godina Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore, jedinog programa koji u kontinuitetu traje koliko i sama TVCG. A zanimalo Vas je i do kada planiramo da emitujemo serijal „Bella Ciao“? Crna Gora ima 257 narodnih heroja, među njima je osam žena, pa izračunajte! – naglasila je Vuković.
Javni servis, kako je podvukla, nije ničija lična prćija.
- Funkcija direktora TVCG je prolazna. Javna institucija poput RTCG ne može se voditi po modelu lične volje, niti se zaposleni mogu premještati kao predmeti sa police na policu. Kao urednica i kao građanka Crne Gore, dužna sam da zaštitim zakonitost postupanja, profesionalne standarde, uredničku autonomiju, javnost i transparentnost rada Javnog servisa. To ću i uraditi, svim pravnim sredstvima - zaključila je ona.

Knežević bez formalnog obrazloženja pokrenuo smjenu Mile Vuković nakon epizode „Perspektive“ uoči utakmice sa Hrvatskom

Nakon što je na društvenim mrežama objavljen video-snimak tuče dvije ženske osobe, podgorička policija ih je identifikovala i privela aktere na informativni razgovor u stanicu policije u Podgorici.
- Svi akteri su identifikovani i privedeni i u toku je njihovo ispitivanje - rečeno je Pobjedi nezvanično iz Uprave policije.
Pozvan je tužilac i čeka se klasifikacija djela.

Policija privela dvije maloljetnice na informativni razgovor zbog tuče

Miodrag Novaković osuđen je danas u kolašinskom Osnovnom sudu na devet mjeseci zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Televizije E Itane Kaluđerović. Presudu je donio sudija Arsen Popović.
Novakoviću je izrečena i mjera liječanja zavisnosti od alkohola.
On je 26. maja uputio prijeteću poruku novinarki Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu. Novaković je napisao „Pazi ti, na metak“. Komentar je ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Optuženi pred sudom nije iznosio odbranu, već je ostao pri iskazu koji je dao u Tužilaštvu. Novinarka Kaluđerović je rekla da nema što da doda u odnosu na izjavu koji je dala tužiocu.
U završnim riječima tužiteljka Maja Šćepanović tražila je od suda da Novakovića osudi na godinu zatvora zbog prijetnji upućenih novinarki Kaluđerović.
- Optužni akt je u cjelosti potvrđen sprovedenim dokazima. Okrivljeni je priznao da je na Fejsbuku ostavio komentar prijeteće sadržine: „ pazi ti na metak“. Da je Klauđerović nakon toga imala osjećaj straha i nesigurnosti utvrđuje se iz njenog svjedočkog iskaza, ali ne samo verbalnog kazivanja već i navođenja konkretnih razloga zbog čega je osjećaj lične nesigurnosti prisutan – kazala je tužiteljka Šćepanović.
Ona je obrazložila i da smatra da bi kazna od godinu zatvora uticala na okrivljnog koji ranije nije osuđivan. Prema stavu tužiteljke, visina te kazne ne bi bila samo u svrhu specijalne nego i generalne prevencije s obzirom da je Kaluđerović novinarka i da radi posao od javnog interesa.
- Ovakvim prijetnjama šalje se opasna poruka svim novinarima koji su svakodnevno suočavaju sa prijetnjama. Istovremeno predstavljaju pritisak na slobodno i nezavisno izvještavanje što direktno ugrožava osnovne demokratske vrijednosti – obrazložila je Šćepanović.
Obaveza države koju ovdje predstava sud, prema riječima Šćepanović, jeste da kaznenom politikom stavi do znanja da se napadi na novinare neće dolerisati i da će biti adekvatno sankcionisani.
Kaluđerović je u završnoj rijeći navela da se pridružuje krivičnom gonjenju optužnog. Novaković nije iznosio zaršne riječi već je ostao pri iskazu koji je dao ranije.

Novakoviću devet mjeseci zatvora zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović

Otvaranjem istrage o ,,safari snajperistima” koji su sijali smrt tokom skoro četvorogodišnje srpske opsade Sarajeva, Tužilaštvo u Milanu otvorilo je i Pandorinu kutiju iz koje bi mogli da iskoče mučni, užasavajući detalji. I veoma neprijatne istine za neke bogate biznismene sa Zapada koji su plaćali velike sume novca da bi dolazili na srpske položaje iznag grada i snajperom ubijali civile po ulicama Sarajeva. &nbsp; Osim moćnih biznismena koji su išli u lov na ljude kao na divljač, nemirne snove bi mogao da ima i jedan balkanski moćnik – Aleksandar Vučić. &nbsp; RATNE GODINE &nbsp; Te 1992. godine, kada se kao član Srpske radikalne stranke, prijavio kao dobrovoljac za ratovanje na strani Srba u Bosni i Hercegovini, dvadesdvogodišnji Aleksandar Vučić je tek započinjao političku karijeru. Zato se trudio da bude u blizini svog političkog idola – Vojislava Šešelja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709" data-rendition-name="original" width="800" height="350" loading="lazy" alt="VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva"> <figcaption>VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tako je, negdje u kasnu jesen 1992. godine, mladi Vučić usnimljen na položajima iznad Sarajeva, kod Jevrejskog groblja. Kamera je zabilježila kako pozamašni Vojslav Šešelj u prvom planu obilazi paravojnu SRS jedinicu srpkog četničkog vojvode Slavka Aleksića. Tada je oko kamere zabilježilo i Aleksandra Vučića, u braon jakni i kariranoj košulji. U desnoj ruci, kako se vidi na snimku, Vučić drži predmet koji je teško identifikovati. &nbsp; Snimak je, nakon otvaranja istrage u Milanu, rasplamsao stare vatre optužbi da je upravo Vučić učestvovao u besprizornim snajperskim napadima na građane Sarajeva... &nbsp; Stvarno, što je sve radio Aleksandar Vučić tokom opsade Sarajeva? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24" data-rendition-name="original" width="1020" height="651" loading="lazy" alt="VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo"> <figcaption>VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo(Photo: Foto: MARIO BOCCIA)</figcaption> </figure>  ,,PRANJE” RATNE BIOGRAFIJE &nbsp; Neki su detalji poznati i utvrđeni. Kao član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, mladi Vučić bio je, po soptvenom priznanju, tokom 1992. i 1993. godine pripadnik dobrovoljačkog paravojnog odreda zloglasnog komandanta Slavka Aleksića, koja je uglavnom djelovala u rejonu Jevrejskog groblja iznad Sarajeva, gdje je bilo smješteno i jedno od mnogih snajperskih gnijezda. &nbsp; Svojevremeno se i sam Vučić hvalisao ,,ratnom biografijom”. &nbsp; U intervjuu za beogradski magazin ,,Duga”, Vučić se 6. avgusta 1994. godine hvalisao kako je u vrijeme sarajevskih ,,ljudskih safarija” bio na lokaciji Jevrejskog groblja, upravo tamo gdje su dolazili bogati lovci na ljude snajperom ubijali ljude, kao da je u pitanju sport. Naravno, Vučić ne otkriva te mračne detalje, već govori o svojem mladalačkom doprinosu ,,srpskom intersu u Bosni”. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7" data-rendition-name="original" width="676" height="380" loading="lazy" alt="NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV "> <figcaption>NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV(Photo: Screenshot Face TV )</figcaption> </figure>  Kasnije, kada su optužbe za učešće u beskrupuloznom ubijanju civila na ulicama Sarajeva počela da se vežu za njegovo ime – oštro je negirao. Tako je marta 2021. godine, u razgovoru za Fejs TV Senada Hadžifejzovića, Vučić odbacio priče o njegovom učešću u snajperskom safariju i ustvrdio da su to - bestidne laži. I -Da vam ja nešto kažem dobijam ja to kako sam snajperom ubijao ljude po Sarajevui čitam gluposti svakog dana nikad snajper nisam uzeo u životu u ruku. Ajde molim vas, ne mogu gluposti i laži da slušam – odbrecnuo se Vučić tokom razgovora. &nbsp; Hažifejzović nije odustajao, ponovio je pitanje:,,Jeste li pucali na Sarajevo?” -Nisam pucao, ali sam bio na Palama, radio i radio svoj posao – odgovorio je Vučić, ne objašnjavajući koji je posao radio kao tadašnji dobrovoljac u paravojnoj jedinici. &nbsp; NOVI DOKAZI Pitanje je da li će, nakon otvaranja istrage u Milanu - ali i nastavka istrage u Sarajevu - predsjednik Srbije, moći ponovo lakonski da odbacuje nezgodna pitanja. Jer, sada se pojavljuju novi optužujući dokazi i svjedočanstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar"> <figcaption>INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Javnom tužilaštvu u Milanu 14. novembra ove godine hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić je priložio informacije o, kako je nazvao, ,,povezanosti trenutnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu”. &nbsp; -Upravo je Jevrejsko groblje u Sarajevu, dakle borbena pozicija na kojoj je kao dobrovoljac 1992. i 1993. godine bio Aleksandar Vučić, bila položaj u stravičnoj ,,turističkoj” ponudi ljudskog safarija imućnim i utjecajnim ljudima iz Italije i bio poznat kao jedna od najluksuznijih, najtraženijih i najskupljih lokacija za ljudski safari, za lov na ljude u Sarajevu, posebno za safari ubijanja djece u naručju majki u Sarajevu – piše Margetić, između ostalog, u prijavi Javnom tužilaštvo grada Milano. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31" data-rendition-name="original" width="1197" height="790" loading="lazy" alt='DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"'> <figcaption>DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  HELEZ: POSTOJE SVJEDOČANSTVA! Nije novinar Margetić jedini koji tvrdi da je aktuelni predsjednik Srbije pucao na Sarajlije tokom opsade grada. &nbsp; U izjavi za Televiziju E, ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez govori da postoje takva svjedočanstva:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb" data-rendition-name="original" width="768" height="476" loading="lazy" alt="BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine"> <figcaption>BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Vučić je više puta dolazio u okolinu Sarajeva po ratištima. To je bio njegov politički početak. Imao sam priliku, sad u Sarajevu imate priliku da razgovarate sa ljudima koji su bili u ratu na strani Srba i u toj srpskoj vojsci, ljudi koji kažu da su bili s njim i da je pucao sa Trebevića da se iživljavao iz različitih oružja po Sarajevu. Naravno, ljudi su me molili da ostanu anonimni, jer znate i sada kakvo je okruženje i izlaskom u javnost njihovih imena ljudi bi mogli tragično završiti -kazao je Helez. &nbsp; Ministar odbrane Bosne i Hercegovine je i ranije javno ukazivao da ima direktna saznanja od više bivših srpskih vojnika i oficira o povezanosti Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima na sarajevskom Jevrejskom groblju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu"> <figcaption>JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI PARVDU POSLIJE TRI DECENIJE... Istražitelje u Milanu, kao i one u Sarajevu koji su nakon 2022. godine obnovili istragu po prijavi bivše gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, svako će intersovati da čuju nove pojedinosti, kao i imena onih koji su učestvovali u bestijalnoj akciji koja je trajala tokom čitave opsade Sarajeva. &nbsp; Za sada je jedino utvrđeno, pa i zabilježeno kamerom, kako je ruski književnik Eduard Limonov, u društvu Radovana Karadžića, pucao na Sarajevo. Na snimku se prvo vidi politički vođa bosanskih Srba kako priča telefonom sa nekom osobom kodnog imena ,,Orao”, dok se u pozadini vidi kako srpski vojniuci ,,obučavaju” Limonova. A onda Limonov ,,ponosno” ispaljuje rafal iz puškomitraljeza po Sarajevu... &nbsp; Eduard Limonov nikada nije procesuiran. I neće biti: preminuo je 2020. u 77 godini. Njegovog domaćina, Radovana Karadžića, ratnog zločinca, Tribunal za ratne zločine u Hagu, osudio je na doživotnu kaznu zatvora. &nbsp; Niti jedan "snajperista” za protekle tri decenije nije procesuiran. Tokom četvorogodišnje opsade ubijeno je više od 11 hiljada ljudi, od čega 1.600 sarajevske đece. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. &nbsp;

Aleksandar Vučić i ,,Sarajevo Safari"

Nikakvog incidenta 8. avgusta nije bilo u Gornjem Zaostru – tvrdnja je svjedoka koji su juče saslušani u Osnovnom sudu u Beranama na suđenju Danku Femiću iz Podgorice optuženom za dva krivična djela prinude, odnosno da je prisilio fotoreportere Vijesti i Pobjede – Borisa Pejovića i Steva Vasiljevića da mu predaju fotoaparate, ljut što su fotografisali akciju uklanjanja statue četničkog zlikovca Pavla Đurišića, koja je potom sklonjena u obližnju crkvu kojom gazduje Crkva Srbije. Vjernici Crkve Srbije toga dana skinuli su Đurišićevu statuu sa postamenta, postavljenu dan ranije, kako bi spriječili da je ukloni policija i preda tužilaštvu kao dokaz u predmetu koji je formiran zbog podizanja spomenika četničkom vođi, zločincu koji je tokom Drugog svjetskog rata pobio hiljade nedužnih ljidi, listom Muslimana u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, u okviru monstruoznog plana stvaranja etnički čiste takozvane velike Srbije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112007118_8838f2ad2f7f9f691e0a2bfe7b9de1f14c744887b15ea218df2ae0d43d8a6fda.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112007118_8838f2ad2f7f9f691e0a2bfe7b9de1f14c744887b15ea218df2ae0d43d8a6fda" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="femić"><figcaption>OTEO FOTOAPARATE: Danko Femićetv</figcaption></figure>  Svjedoci Drago Labović, Dragoljub Šćekić, Radovan Obradović, Milić Ralević i Vojislav Rmuš, osim tvrdnji da fotoreporteri nijesu bili meta bilo kakvog napada, požalili su se juče sudu i kako niko nije ni znao da su oni novinari, jer nijesu imali „nikakva obilježja“. Rekli su i da je lokalni svještenik Milenko Ralević zabranio snimanje uklanjanja statue sa postamenta, što fotoreporteri nijesu poštovali. Kazali su i da su na skupu bila dvojica policajaca u civilu, te da bi oni sigurno reagovali da se dogodio bilo kakav incident. Insistirali su i na tome da se skup odvijao na privatnom imanju. <h2>SVJEDOČENJA</h2> Svjedok Labović je, kako piše u zapisniku sa jučerašnjeg ročišta, vidio Femića, Vasiljevića „i još jednog momka“ kojeg ne zna, kako razgovaraju kod crkve u Gornjem Zaostru. - ...držali su fotoaparate u rukama i čuo je kada ih je Femić zamolio da izbrišu fotografije koje su napravili prilikom uklanjanja spomenika, nakon čega mislim da je oštećeni Stevo Vasiljević to i uradio, te mu je optuženi Femić predao opremu - fotoaparat, nakon čega su se pozdravili i u prijateljskom raspoloženju rastali maltene samo što se nijesu poljubili i nije bilo nikakvog incidenta tu – piše u zapsiniku. Rekao je i da se ne razumije u novinarstvo, ali da mu „neka logika kaže da su isti trebali da imaju neki prsluk, na kojem bi pisalo da se radi o novinarima ili neki bedž“. Novinarskim obilježjima pozabavio se i svjedok Šćekić koji je kazao kako su „svi prisutni na navedenom skupu bili ugošćeni i počašćeni, pa i ovdje prisutni oštećeni Stevo Vasiljević sa dvojicom svojih kolega, koji nijesu imali obilježja da bi znao da se radi o novinarima“. Kako piše u zapisniku, ovaj svjedok je rekao i da je „svještenik Milenko Ralević sa razglasa tri-četiri puta zamolio građane i novinare da ne fotografišu i snimaju uklanjanje spomenika, te da sjednu pod šator dok se spomenik ne ukloni“. Ustvrdio je i da bi on, jer je bio na dizalici, najbolje mogao da čuje i vidi da je bilo „kakvo guranje, ili kakvu galamu, prijetnje, psovanje i slično“. - Skup je mirno završen bez bilo kakvih tenzija, a bila je prisutna i policija – kazao je ovaj svjedok. Svjedok Obradović je posebno naglasio, kako proizilazi iz zapisnika, da je svještenik Ralević ponovio „četiri-pet puta“ da se ne snima uklanjanje spomenika i ne objavljuje na društvenim mrežama. Svjedok Ralević je kazao da je svještenik Ralević „tri puta pozvao i zamolio na ozvučenje da niko od prisutnih ne fotografiše i ne snima demontažu spomenika“. On je ispričao i da je kada je statua unijeta u crkvu, nekoliko minuta kasnije vido Femića kako prilazi „i ima dva fotoaparata oko vrata“. - ...tada su nam prišli ovdje oštećeni Stevo Vasiljević i Boris Pejović, koji su nam tom prilikom rekli da su novinari i zamolili oca Milenka da posreduje da im se vrati oprema. Otac Milenko je tada kazao da ne može da posreduje, da ne zna ljude i da ga ne zanima ono što se dešava van crkve – rekao je on. Poslije toga su, kako je ispričao, zamolili njega da pita Femića da im vrati opremu, što je ovaaj i učinio.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112007118_316a1b85e60bdec2450ff58e9d0b98200a325ed0e6fbfd11e942654c7c95e9a6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112007118_316a1b85e60bdec2450ff58e9d0b98200a325ed0e6fbfd11e942654c7c95e9a6" data-rendition-name="original" width="892" height="527" loading="lazy" alt="vasiljević"><figcaption>RULJA GA MALTRETIRALA SAT VREMENA: Stevo Vasiljevićetv</figcaption></figure>  - Imao je dva fotoaparata, izvadio je dvije baterije i kartice iz džepa i sve stavio na haubu od vozila i oni su uzeli svako svoj aparat i njegove sastavne djelove i tada su nam se još jednom izvinili i pokazali da su izbrisali fotografije – rekao je on. Ralević je ispričao i da je zamolio fotoreportere „da idu kako ne bi došlo do eskalacije sukoba, jer nijesu ispoštovali blagoslov sveštenika“. Svjedok Rmuš je ispričao da je svještenik pozvao da se ne fotografiše, „bukvalno molio kako ne bi došlo do provokacija ili bilo kakvih drugih incidenata što je trajalo nekih 15 minuta“. - Nakon čega su ovdje oštećeni Stevo Vasiljević i sa njim još dvoje ljudi, od kojih je jedan bio mlad, počeli da fotografišu što je izazvalo reakciju kod okupljenih, što su shvatili kao prvokaciju – piše u zapisniku njegovog svjedočenja. Rekao je i da ih „niko pipnuo prstom nije, niti im je šta drugo uradio“. Sljedeće ročište zakazano je za 24. decembar. Proces vodi sudija Tomo Zečević. <h2>STRATEGIJA</h2> Upoređujući jučerašnja svjedočenja sa izjavom episkopa Metodija Ostojića koji je u avgustu saslušavan zbog događaja u Gornjem Zaostru, proizilazi da je strategija odbrane Femića da niko nije znao da su oni novinari, jer nijesu imali obilježja, da su snimali na privatnom posjedu, da su oni ti koji su izazvali incident, da se niko nije nad njima iživljavao. Ostojić je rekao kako novinari Pobjede i Vijesti nijesu imali akreditacije i „press“ prsluke.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112007118_f1221ba0763c02ff9829e261147035c23e0ac6bd598201c784c7fe346f9742ad.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112007118_f1221ba0763c02ff9829e261147035c23e0ac6bd598201c784c7fe346f9742ad" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ODT Beraane"><figcaption>NAPADAČI NIJESU PROCESUIRANI: Osnovno državno tužilaštvo BeraneODT</figcaption></figure>  - Od ostalih su se razlikovali samo po tome što su nosili fotoaparate. ...Stoga, pod punom moralnom i krivičnom odgovornošću izjavljujem da sve dok sam bio prisutan u hramu i kasnije na imanju porodice Dobrašinović, nijesam vidio i koliko je meni poznato nije bilo nikakvih incidenata, niti verbalnog i fizičkog nasilja prema bilo kom prisutnom licu. ...Sveštenik je zamolio da se uklanjanje spomenika ne snima iz namjere da se ko ne sladi fotografijama velikog vojvode Pavla Đurišića dok ga skidaju sa postamenta. Lično je bio prisutan sve vrijeme i nadgledao kada su civilnim vozilom pristigli novinari, prošli na vrh puta, ušunjali se i odmah počeli da snimaju. To je izazvalo izmučeni narod i prema riječima prisutnih došlo je do komešanja. Niko nikog nije udario – ispričao je tada Ostojić. Tužilaštvo do danas nije identifikovalo napadače i pokrenulo postupak protiv aktera jednog od najbrutalnijih napada na novinare ikada zabilježen u Crnoj Gori i to naočigled dvojice službenika policije koji nijesu reagovali?! Novinar Vijesti Balša Rudović i fotoreporter Pejović ispričali su nakon događaja da ih je „bijesna masa pijanih ljudi“ sat i po psihički maltretirala i prijetila im smrću, a da je Vasiljevića tuklo više desetina osoba, da su svještenici sve posmatrali, ne reagujući na njihov poziv da im pomognu. Vasiljevića je rulja maltretirala skoro sat. Jedan od napadača, kako je ispričao, prijetio mu je nožem, jedan mu je lomio opremu, udarali su ga... Iz te rulje izvukao ga je jedan prisebni mještanin.

Femićevi svjedoci kao i episkop Metodije Ostojić – napad je najbolja odbrana

&nbsp;Komunalna inspektorka iz Tivta Nataša Samardžić koja je na divlje u tivatskom naselju Seljanovo dogradila na prizemnoj kući sprat i visoko potkrovlje, iako je gradilište ljetos pečatirano, bez ikakvih problema završila je planirani posao, a sada je u fazi unutrašnjih radova. I niko je ne zaustavlja.
- Mašine su tu, nesmetano rade. Institucije ne reaguju. Ovo je strašno. Nevjerovatna bahatost. I ona sjutra treba nekome da izda nalog o zabrani bilo kakve gradnje. Osjećamo se nemoćno i bijesno – požalili su se mještani Portalu ETV. &nbsp;&nbsp;
Dostavili su nam i snimak sa radilišta, uz konstataciju – što bi bilo da neko od njih počne da gradi bez dozvola.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FGYeQxM0QV_g%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Komunalna inspektorka iz Tivta uređuje unutrašnjost kuće koju je dogradila „na divlje“
Portal ETV o ovom slučaju izvještava mjesecima.
Ko i zašto štiti komunalnu inspektorku Samardžić nema informacija.&nbsp;
Portal ETV obratio se Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru 2. novembra, ali do danas nijesu odgovorili na naša pitanja, pored ostalih, u kojoj fazi je postupak u slučaju komunalne inspektorke Samardžić.
- Ima ona veze svuda. Niko joj ništa ne može – konstatuju mještani koji su nam se obratili.
Komunalna inspektorka Samardžić zaprijetila je ljetos i našoj redakciji da će nas tužiti ako budemo pisali o njenom slučaju, odbijajući da odgovori na pitanja.
I dok se neki izvode pred sud zbog divlje gradnje, neki drugi, poput inspektorke Samardžić su zaštićeni i mogu da čine što hoće, bez bilo kakve sankcije.

Tag: sukob