Izraelske i američke vlasti su sedmicama pratile kretanje visokih iranskih lidera, uključujući i vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija, prikupljajući informacije koje su omogućile da se prvi napad na Teheran izvede iznenada, usred dana, prema riječima izraelskog vojnog zvaničnika i osobe upoznate s operacijom.
Konačna serija američko-izraelskih napada na Iran uslijedila je toliko brzo da su udari bili gotovo istovremeni – tri napada na tri lokacije u roku od jednog minuta – pri čemu su, kako se navodi, usmrćeni Hamnei i oko 40 visokih zvaničnika, uključujući šefa Revolucionarne garde i ministra odbrane zemlje, rekao je izraelski vojni zvaničnik u nedjelju.
Dnevni napadi dali su dodatni element iznenađenja, kazao je isti izvor, dodajući da je izvođenje velikog broja brzih i koordinisanih udara bilo ključno kako bi se spriječilo bjekstvo i skrivanje ključnih zvaničnika nakon prvog napada.
Uoči operacije, CIA je mjesecima pratila kretanje visokih iranskih lidera, uključujući i vrhovnog vođu zemlje. Obavještajni podaci dijeljeni su s izraelskim zvaničnicima, a vrijeme napada je djelimično prilagođeno upravo na osnovu tih informacija o lokaciji iranskih lidera.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

CIA pratila iranske lidere mjesecima da bi prvi napad bio smrtonosan

Mohamad Rad, vođa parlamentarnog krila Hezbolaha, navodno je ubijen u napadu izraelskih odbrambenih snaga (IDF) na ciljeve u Libanu, saopštile su jutros saudijske televizijske kuće Al Arabija i Al Hadat.
Libanski predsjednik Džozef Aun poručio je da lansiranje raketa prema Izraelu šteti naporima da se Liban poštedi regionalnog sukoba, a dopisnici Al Arabije kazali su da su sve škole i obrazovne ustanove u Libanu zatvorene odlukom ministarstva obrazovanja.
Izrael je objavio da su udari uslijedili kao odmazda nakon što je Hezbolah tokom noći ispalio više projektila na sjever Izraela. Iz IDF-a su saopštili da su pogodili nekoliko visokopozicioniranih članova Hezbolaha u Bejrutu te „ključnog teroristu Hezbolaha“ u južnom Libanu, ali nijesu potvrdili imena.
IDF: Napadi na Hezbolah će se nastaviti
Komandant Sjeverne komande IDF-a, general-major Rafi Milo, komentarisao je napade: „Hezbolah je izabrao iranski režim umjesto libanske države i pokrenuo napad na naše civile. Bili smo spremni – i skupo će platiti.“
- Neposredno nakon Hezbolahove raketne paljbe, u skladu s planom, pokrenuli smo prvi veliki talas napada na Bejrut i južni Liban, ciljajući visoke operativce, komandne centre i terorističku infrastrukturu. Takođe radimo na evakuaciji civila iz južnog Libana prije novih napada- izjavio je general-major Milo.

Saudijski mediji: Izrael ubio vođu Hezbolaha; IDF: Napadi na Liban će se nastaviti

Snimci mobilnih telefona koji prikazuju jezike plamena i gusti, crni dim koji kulja s broda u Ormuskom moreuzu zloslutna su slika koja potkrepljuje strahove od poremećaja globalnog snabdijevanja naftom usred sukoba SAD-a i Izraela s Iranom.
Moreuz je vitalna globalna trgovinska ruta za naftu i tečni prirodni gas. „Skajlajt“, tanker za naftu i hemikalije od 7.600 tona, nalazio se sjeverno od omanske luke Hasab, blizu najuže tačke moreuza, gdje je plovni put širok samo tri kilometra.
Bio je to jedan od tri civilna broda za koja se navodi da su pogođena u regionu 1. marta, dok je Centralna komanda SAD-a saopštila da je izvela udar na iransku mornaričku korvetu u blizini.
Usred previranja, Rojtersova analiza podataka s veb-stranice MarineTraffic pokazala je da je najmanje 150 brodova, uključujući mnoge tankere za naftu i gas, bacilo sidro. Kako se činilo da brodovi stoje, pojavili su se oprečni izvještaji o tome da li je Iran proglasio moreuz zatvorenim.
Još nema panike
- Vidimo da je moreuz otvoren. Ali ono što sprečava brodove i zašto mnoge međunarodne naftne kompanije savjetuju da se moreuz ne koristi jeste osiguranje- rekla je Amena Bakr, šefica istraživanja za Bliski istok i OPEK+ u kompaniji za trgovinske obavještajne podatke Kpler, tokom vebinara 1. marta.
Troškovi osiguranja su toliko visoki da nijedan brod ne bi mogao sebi da priušti ili ne želi da rizikuje prolazak kroz moreuz u ovom trenutku.
- Onog trenutka kada tržište dobije tu vijest – da je moreuz zatvoren, da više nema protoka sirove nafte i tako dalje – tada će nastupiti panika- dodala je.
Za sada se to nije dogodilo. Ipak, cijena globalne referentne nafte marke Brent porasla je za čak 10 odsto 1. marta i mnogi analitičari su očekivali da će cijene dalje rasti.
- Očekujemo da će cijene (poslije vikenda) biti mnogo bliže 100 dolara po barelu i možda će premašiti taj nivo ako dođe do produženog prekida rada moreuza- rekao je za Rojters Ajaj Parmar, direktor za energetiku i preradu nafte u kompaniji ICIS.
Bakr je zauzela konzervativniji stav, ali je rekla da će uticaj ovog rata na globalne cijene nafte biti mnogo veći nego tokom dvanaestodnevnog sukoba s Iranom u junu 2025. godine.
- Tokom tog sukoba, cijena nafte je skočila na 80 dolara, a zatim je ponovo pala. Sada je ovo manje orkestriran sukob. Onaj prethodni bio je gotovo predstava. Imali ste vatromet, zemlje su unaprijed upozoravale druge zemlje da će ih pogodi- irekla je ona.
Govoreći iz Dubaija, za koji je Bakr rekla da je u stanju šoka zbog iranskih napada „bez presedana“, dodala je: „Sada ne dobijamo ova upozorenja. Dakle, nalazimo se u potpuno drugoj zoni. Očekujem da će cijene nafte biti između 85 i 90 dolara.“
Ulazak OPEK+ i Rusije
Visoke cijene nafte mogle bi izazvati širi ekonomski šok, podstaći inflaciju i intenzivne političke pritiske u mnogim zemljama.
Postoji mnogo načina na koje bi sukob s Iranom mogao izazvati rast cijena. Iranska nafta je pod oštrim sankcijama, ali zemlja i dalje prodaje veliku količinu nafte Kini, na primjer. Ako se ove zalihe prekinu usred dugotrajnog rata, Kina će morati da ih potraži negdje drugo.
U međuvremenu, potencijalni iranski napadi dronovima ili raketama navodno su doveli do zatvaranja proizvodnje naftnih polja u Iraku kao mjere predostrožnosti.
Ako se zatvori Ormuski moreuz, to će uticati i na izvoz nafte iz Kuvajta i drugih država Persijskog zaliva. Postoje alternativne izvozne rute, korišćenjem cjevovoda preko pustinje Saudijske Arabije, ali je kapacitet ograničen.
Proizvođači nafte iz OPEK+ sastali su se 1. marta kako bi se dogovorili o povećanju proizvodnje za 206.000 barela dnevno, kako bi se nadoknadili potencijalni rizici u pogledu cijena.
Grupu čini osam zemalja: Saudijska Arabija, Rusija, Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Kazahstan, Alžir i Oman.
- Zemlje će nastaviti pažljivo da prate i procjenjuju tržišne uslove i... ponovo su potvrdile važnost usvajanja opreznog pristupa- navodi se u saopštenju.
U saopštenju nije pomenut sukob s Iranom. Međutim, jeste u posebnom saopštenju ruskog Ministarstva vanjskih poslova, u kojem se upozorava da bi zaustavljanje brodova u Ormuskom moreuzu moglo „stvoriti značajan disbalans na globalnim tržištima nafte i gasa“. U stvari, to je disbalans od kojeg bi Rusija mogla imati koristi.
Niske globalne cijene nafte i oštre sankcije ruskoj nafti, uključujući ograničenje cijena koje je nametnula G7, snažno su pogodile zemlju. Izvještaj Centra za istraživanje energije i čistog vazduha iz februara navodi da su ruski prihodi od izvoza sirove nafte opali za 18 odsto u posljednjoj godini.
Jedan od glavnih ruskih kupaca je Kina. Pad globalne ponude nafte mogao bi značiti dobrodošao porast kineskih porudžbina kako bi se nadoknadio manjak iz Irana ili drugih dobavljača iz Persijskog zaliva.

Napadi na brodove bude strahove oko globalnog snabdijevanja naftom usljed sukoba sa Iranom

Piše: Admiral Dragan SAMARDŽIĆ Iran je 1. oktobra pokrenuo masovni raketni napad na Izrael. Lansirano je oko 180 balističkih raketa koje su prioritetno bile usmjerene prema vojnim i civilnim ciljevima u centralnom dijelu Izraela, uključujući i sjedište Mosada u Tel Avivu, i vojnim bazama na jugu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100213100_85f327b9636f42943504a918cd0de9a1e9ab7a04bee928e4913a91ceb59f07d3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024100213100_85f327b9636f42943504a918cd0de9a1e9ab7a04bee928e4913a91ceb59f07d3" data-rendition-name="original" width="848" height="478" loading="lazy" alt='Iranski napad i reakcija izraelskog ,,gvozdenog štita"'> </figure>  IRANSKI RAKETNI NAPAD Prema izvorima iz Iranskog Generalštaba gađane su tri izraelske vazduhoplovne baze: Hecerim, u pustinji Njegev (Jug), Tel Nof, 20 kilometara južno od Tel Aviva, Nevatim, 15 kilometara od grada Beršebe, u kojoj se nalaze avioni F-35 je bila glavni vojni cilj.&nbsp; Pretpostavlja se da su avioni F-35 tokom napada bili u vazduhu, kako bi se sačuvali od uništenja i učestvovali u presretanju i obaranju raketa. Izgleda da je Iran izvukao neke lekcije iz neuspjelog vazdušnog napada izvedenog 13. aprila ove godine, indetifikovao prednosti i nedostatke izraelske protivvazdušne odbrane.&nbsp; U kratkom vremenu lansiran je ogroman broj raketa čime je izvršeno „zasićenje“ inače veoma efikasnog sistema protivavzdušne odbrane Izraela, pa je određeni broj raketa „probio odbranu“ i pogodio više civilnih i neke vojne ciljeve, doduše, upitne učinkovitosti. Pomoć Izraelu u obaranju balističkih raketa pružile su pomorske snage SAD, koje su se po naređenu predsjednika Bajdena uključili u odbranu Izraela. Iranska Revolucionarna garda saopštila je da je napad na Izrael izvršen kao odgovor protiv kršenja suvereniteta Islamske Republike Iran u atentatu na vođu Hamasa Ismaila Hanije, vođu osovine otpora i glavnog sekretara Hezbolaha, šeika Hasana Nasralaha i vrhovnog savjetnika Revolucionarne garde u Libanu, general-majora Abasa Nilforushana. ČEKAJUĆI REAKCIJU IZRAELA Sa druge strane Izrael ne sjedi skrštenih ruku već priprema žestok odgovor. Premijer Benjamin Natanjahu izjavio je da je Iran napravio „veliku grešku i da će „platiti za to“. Portparol izraelske vojske kontraadmiral Danijel Hagari saopštio je: ,,Iranski napad je teška i opasna eskalacija. Bit će posljedica... Odgovorit ćemo gdje god, kad god i kako god odlučimo, u skladu s direktivom izraelske vlade.” Ranije su analitičari upozoravali da je cilj Natanjahua da u sukob uvuče Iran, kako bi izazvao aktivno uključenje SAD u rat na Bliskom istoku. Pitanje je na koji način će Izrael odgovoriti i da li će i kakvu ulogu u tom uzvratnom napadu imati SAD. Predsjednik Bajden je već najavio da će se Iran suočiti sa „ozbiljnim posledicama“.&nbsp; Jasno je da se Bajdenova administracija suočava sa velikim izazovom, kako pomoći tradicijalnom savezniku Izraelu, a istovremeno izbjeći rat širih razmjera, koji bi mogao izazvati uvlačenje SAD u sukob na Bliskom istoku. Postoji više mogućih scenarija izraelskog odgovora. <blockquote>Savjet bezbjednosti UN sastaće se danas hitno da razgovara o eskalaciji sukoba na Bliskom istoku. Generalni sekretar UN, Antonio Gutereš, osudio je eskalaciju sukoba na Bliskom istoku i pozvao na „prekid vatre“. Replicirao mu je bivši premijer Izraela, Naftali Benet, nazvavši Gutereša kukavicom, pozvao ga je da podnese ostavku kad UN nije sposobna da uradi ništa da spriječi napad jedne zemlje na drugu.</blockquote> IZRAELSKI ODGOVOR&nbsp; Najveću prijetnju po Izrael predstavljaju iranska nuklearna postrojenja, koja su odavno glavni cilj Benjamina Netanjahua. Pokušaj njihovog uništenja mogao bi dovesti do masivne eskalacije i realne opasnosti da Iran izvede odmazdu velikih razmjera. Takođe, postoji bojazan da bi uništenje takvih postrojenja izazvalo radijaciju sa katastrofalnim posledicama, tako da je taj scenario malo vjerovatan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100213104_a2242e8b0d2f40e7f56d6e8d304f9c2d3e6d35f24326664e2554c117763f1cf0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024100213104_a2242e8b0d2f40e7f56d6e8d304f9c2d3e6d35f24326664e2554c117763f1cf0" data-rendition-name="original" width="1551" height="897" loading="lazy" alt="Benjamin Netanahju "> </figure>  Izvjesnije je da će Izrael izvršiti napade na iranske vojne ciljeve u Siriji i na kritičnu iransku infrastrukturu. Sigurno je da će napadi biti dobro planirani, masivni i efikasni, sa precizno određenim ciljevima. U prvoj fazi težište će biti na neutralisanju najvećih opasnosti za efikasnost napada, sistema ranog upozorenja i sistema PVO, pa će ciljevi biti radarski položaji, objekti PVO i komandni centri. Zatim bi uslijedio masivan napad na iransku vojnu i kritičnu infrastrukturu, prije svega na naftna i energetska postrojenja. Neizbježno, Iran će se suočiti sa ogromnim posledicama.&nbsp; Uzvratni napad Izraela na Iran mogao bi izazvati lančanu reakciju i opštu mobilizaciju drugih regionalnih aktere koji imaju podršku Irana, prije svega Hezbolaha u Libanu, Huta u Jemenu, palestinskih militantnih skupina iz Gaze i Sirije i iračke šitske milicije. U međuvremenu, dok se razmatra način i opseg odgovora, Izrael je pokrenuo „ograničenu i ciljanu“ kopnenu operaciju, sa ciljem uništenja infrastrukture Hezbolaha u južnom Libanu. Takođe, vazduhoplovne snage Izraela nastavile su svoju vazdušnu kampanju, gađajući komandne centre, skladišta oružja i drugu vojnu infrastrukturu Hezbolaha, širom Libana.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100213104_b2f04daa4d5ebba9734e7e083fcb420bb05daab91210d179c7d1ed7df3c24510.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024100213104_b2f04daa4d5ebba9734e7e083fcb420bb05daab91210d179c7d1ed7df3c24510" data-rendition-name="original" width="1100" height="611" loading="lazy" alt="Savjet bezbjednosti UN "> </figure>  (NE)MOĆ SAVJETA BEZBJEDNOSTI UN&nbsp; Savjet bezbjednosti UN sastaće se danas hitno da razgovara o eskalaciji sukoba na Bliskom istoku. Generalni sekretar UN, Antonio Gutereš, osudio je eskalaciju sukoba na Bliskom istoku i pozvao na „prekid vatre“. Replicirao mu je bivši premijer Izraela, Naftali Benet, nazvavši Gutereša kukavicom, pozvao ga je da podnese ostavku kad UN nije sposobna da uradi ništa da spriječi napad jedne zemlje na drugu.&nbsp; Imajući u vidu dosadašnju neefikasnost UN i drugih međunarodnih organizacija da preveniraju i spriječe eskalaciju sukoba, čini se neizbježnim da izraelsko-iranski sukob preraste u širi regionalni sukob većih razmjera sa nesagledivim posledicama po čitav svijet. &nbsp;

Da li smo na pragu regionalnog sukoba većih razmjera?

Košarkaši Podgorice Bemax dočekuju sjutra (18h) u Bemax areni ekipu Heliosa u okviru 8.kola ABA 2 lige.
Posljednje kolo ligaškog dijela, drugog po kvalitetu regionalnog takmičenja, nema rezultatski značaj za tim Miodraga Kadije, koji &nbsp;ima pobjedu u sedam mečeva, dok Slovenci sa skorom 5-2 igraju presudan meč za prolaz. Duel protiv Heliosa ujedno je i povratak utakmicama za Podgoricu Bemax nakon dvije nedjelje, ali zbog reprezentativnih obaveza sa timom nijesu bili prethodnih dana Mašan Vrbica i Danilo Ivanović.
-Poslije 15 dana pauze vraćamo se utakmicama, a prije raspleta na domaćoj sceni, gdje slijede odlučujući mečevi, imamo duel protiv Heliosa. Iako nam rezultatski ne znači ništa, sigurno ćemo dati sve od sebe da za kraj sezone u ABA2 ligi ostavimo što bolji utisak. Pobjeda nad Radničkim donijela nam je veliko samopouzdanje i vjerujem da nam i ovaj meč može mnogo koristiti u finišu sezone – rekao je za klupski sajt Miodrag Kadija, trener Podgorice Bemax.
Denil Krnić, igrač Podgorice Bemax, smatra da ovaj duel treba iskoristiti kao uvertiru pred posljednje mečeve na domaćoj sceni.
- Pauzu smo iskoristili da se što bolje spremimo za finiš sezone, iako nijesmo bili svi na okupu zbog reprezentacije. Sigurno da je pred nama težak posao, jer Helios ima samo dva poraza, ali bez obzira na to želimo pobjedu za kraj – jasan je Krnić.
Utakmica Podgorica Bemax – Helios igra se sjutra u Bemax areni, sa početkom u 18 časova.

Podgorica Bemax sjutra dočekuje Helios

Za <a href="https://www.antenam.net/clanak/crna-gora-gradjanska-i-evropska">Antenu M </a>piše: Željko Perović
Prema najvišem državnom aktu, to jest Ustavu, Crna Gora je građanska država. U praksi, nažalost, ne postoji ni crnogorsko građansko društvo, ni crnogorska građanska država. Sa izuzetkom dvije građanske partije, DPS i ES, koje su propustile da ga operacionalizuju, većina ostalih su etničke političke partije koje, svjedočimo iz dana u dan, čine sve da razore građansko tkivo države s ciljem etnofederalizacije Crne Gore, valjda po pogubnom uzoru na Bosnu i Hercegovinu.
Suverenistički verbalizam i nacionalna briga samo za svoje etničke zajednice, koji dominiraju u javnom diskursu, sigurno ne vode boljitku i ozdravljenju crnogorskog društva koje još boluje mnoge tranzicione bolesti. Samo promjenom narativa i ozbiljnim dugotrajnim radom, naučnim i stručnim naporima, te stalnim prosvjećivanjem i modernizacijom društva, može se doći do istinskog ozdravljenja društva i stvarne građanske države. To je jedini put očuvanja građanske Crne Gore i, kao takve, članice Evropske unije.
Vrh srpske države i crkve, dakle Andrićev venac i Beogradska patrijaršija, oličeni u čelnim ljudima najznačajnijih institucija u državi, predsjedniku Vučiću i patrijarhu Porfiriju, ne da ne odustaju od izopštavanja Srbije i srpskog naroda iz evropskog civilizacijskog kruga, svađajući se sa svim susjedima i bliskim im narodima već, ujedinjenim naporima i očito sinhronihzovano, pojačavaju svoju destruktivnu djelatnost, istrajavajuići u realizaciji već više puta neuspješno pokušanog stvaranja tzv. “velike Srbije”. Jedini rezultat te politike je Srbija zavađena sa svim i svakim, prije svega sa svojim građanima, probuđenim i pored medijske hipnoze kojoj su podvrgnuti skoro pola vijeka.
Agresivni svetosavski nacionalizam osnovao je i popularisao u prvoj polovini 20-tog vijeka vladika Nikolaj Velimirović. Onaj vladika koji se oduševljavao Hitlerom, izopštavao i osuđivao sve nepravoslavne narode, podržavao i branio diktaturu kralja Aleksandra koja je zamela svaki trag demokratizacije višenacionalne države i označio kraj njene modernizacije.
Danas, vijek kasnije, pogubni svetosavski nacionalizam, nakon pada socijalizma koji je, kako se ispostavlja, bio najbolji i najprosperitetniji period razvoja za sve pojedince i narode koji žive na ovim prostorima, pa tako i za Srbe koji su, eto, tada živjeli u jednoj državi, u Beogradu se nastavlja vođenje antipolitike koja rezultira porastom autokratije i odbacivanjem evropeizacije društva, unesrećujći, prije svega, same građane Srbije ali i kvarieći odnose sa svim njenim susjedima.
Današnja politika Srbije koja slijedi onu radikalsku iz prošlosti, a čiji su se ciljevi u ratovima devedesetih godina prošloga vijeka pokazali neostvarivim, jer je ta politika prije svega bila u sukobu sa zdravim razumom, sijući podjele i mržnju među narodima koji su do tada živjeli zajedno, neminovno podstiče i ostale balkanske nacionalizme. To je vidljivo u Crnoj Gori u kojoj politički predstavnici manjinskih nacionalnih zajednica kao matičnu državu prepoznaju ne Crnu Goru nego Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju.
Međutim, na osnovu politike koju vode, prosrpske stranke u Crnoj Gori nijesu prijatelji ni Srbima ni državi Srbiji. Takođe, ni lideri Bošnjačke stranke, a nedavno se to pokazalo, nijesu prijatelji Bosne i Hercegovine izjavama kojima udaraju direktno u temelje te države. Vjerujemo da većina ljudi u Crnoj Gori koji se deklarišu kao Srbi, Bošnjaci, Albanci ili Hrvati ovu našu državu doživljavaju kao svoju matičnu zemlju, u kojoj su svoji na svome i da su joj lojalni. Tako ih bar doživljavaju nacionalni Crnogorci. Izjave partijskih zvaničnika o matičnosti drugih država služe, jasno je, kao zgodne političke parole za homogenizovanje vlastitog biračkog tijela i dodvoravanje centrima izvan Crne Gore.
Crnogorci nijesu nacionalisti, što je pokazao i neuspjeli providni pokušaj podmetanja im tog kukavičjeg jajeta u nedavnoj prošlosti, jer nemaju pretenzija prema drugim državama, to jest njihovim teritorijama, istoriji, kulturi, jeziku. Ali su zato ponosni na svoju državu i njenu slobodarsku tradiciju u kojoj su vjekovima branili slobodu i nezavisnost Crne Gore, plaćajući visoku cijenu u ljudskim žrtvama, često iznevjereni od onih kojima su poklanjali puno povjerenja.
Vrijeme i dogadjaji potvrdjuju da radikalizam i razum ne idu zajedno. Primitivizam i osionost radikalskog, neskriveno šešeljeizovanog režima u Beogradu nastavlja da sije sjeme zla u svom susjedstvu, prije svega u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Domaće kolaborantske partije kojima upravlja režim u Beogradu i koje rade javno, kao i neki koji isto to rade manje vidljivo, u dosluhu sa nekim drugim centrima moći, trude se da ometu Crnu Goru u završnici njenog procesa pristupanja EU. Vjerujemo da evropski čelnici to vide.
&nbsp;Na građanskim snagama Crne Gore je da se, ostavljajući po strani uobičajena lična trvenja, već viđene sujete i pizme, ujedine i pronađu put kojim bi se očuvao građanski karakter države i bezrezervno prihvatili standardi demokratskog evropskog svijeta. Taj emancipatorski pokret trebalo bi da objedini političke partije, nevladine organizacije, udruženja građana, intelektualce i medijske poslenike kojima je stalo do opstanka građanske Crne Gore i finalizacije njenog evropskog puta.
Svi oni koji Crnu Goru doživljavaju kao svoju državu i jedinu domovinu, svi oni koji lojalnost Crnoj Gori stavljaju ispred lojalnosti „maticama“ (Srbiji, Bosni i Hercegovini, Albaniji, Hrvatskoj) trebalo bi da se okupe oko ovog projekta čiji će se ishod pokazati na sljedećim izborima. U tom smislu, projekat Narodne sloge iz 1996. godine bio je važan istorijski pomak, nažalost vrlo brzo uništen i od snaga izvan i unutar Crne Gore. Svi koji žele da služe i “lete” maticama, gdje god one bile, umjesto da budu lojalni svojoj državi, neka to čine, ali ne o trošku, na račun i na štetu građanske i evropske Crne Gore. Kao i svi oni koji, nesposobni za ozbiljne analize stanja u javnim politikama i suočavanje sa realnim problemima većine crnogorskih građana misle da mogu svoju politiku vječno zasnivati na manipulaciji identiteskim pitanjima, neosnovanoj reviziji prošlosti i rehabilitovanju ratnih zločinaca, onih iz Drugog svjetskog rata i onih iz devedesetih.
Ostaje da vidimo da li će čelnik aktuelne koalicione vlade imati sluha da tu vladu transformiše i formira programsko-tehničku sastavljenu od nesporno proevropskih snaga, koja bi uspješno okončala završnicu evropskog puta i stvorila uslove za prve naredne izbore po novim evropskim izbornim zakonima.
Ili je sazrelo vrijeme za veliku koaliciju ključnih partija opozicije i vlasti, što bi mogla biti nova Narodna sloga, prva u ovom vijeka, ali za Crnu Goru spasonosna.

Crna Gora, građanska i evropska

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 11 saobraćajnih nezgoda, a pet osoba povrijedjeno je lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da su Podgorici evidentirane četiri nezgode, Bijelom Polju tri, Budvi dvije.
&nbsp;Po jedna nezgoda evidentirana je u Danilovgradu i Ulcinju.
&nbsp;Izdato je 599 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 68 prekršajnih prijava.
&nbsp;Policija je oduzela 13 pari registarskih tablica.

Tag: sukob-na-bliskom-istoku

CIA pratila iranske lidere mjesecima da bi prvi napad bio smrtonosan

Saudijski mediji: Izrael ubio vođu Hezbolaha; IDF: Napadi na Liban će se nastaviti

Napadi na brodove bude strahove oko globalnog snabdijevanja naftom usljed sukoba sa Iranom

Da li smo na pragu regionalnog sukoba većih razmjera?

Podgorica Bemax sjutra dočekuje Helios

CIA pratila iranske lidere mjesecima da bi prvi napad bio smrtonosan

Crna Gora, građanska i evropska

UP: Za 24 sata 11 saobraćajnih nezgoda

PRATITE TVe UŽIVO