Delegacija Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori sastala se sa reisom Islamske zajednice u Crnoj Gori, Rifatom Fejzićem i njegovim saradnicima, u prostorijama Mešihata u Podgorici, saopšteno je iz ove ovog udruženja.
Kakosu kazali iz Bošnjačkog vijeća, tema sastanka bila su pitanja koja se odnose na institucionalno jačanje kulturnog identiteta i baštine Bošnjaka.
- Predstavnici Bošnjačkog vijeća naglasili su da se identitet jedne zajednice čuva i razvija kroz vrijednosti, jezik, vjeru, običaja i kolektivno pamćenje prostora i naroda. U tom okviru dotaknuto je i pitanje postojanja prepoznatljivog mjesta koje bi, na dostojanstven način, nosilo simboliku kulturnog prisustva Bošnjaka u Crnoj Gori - navodi se u saopštenju.
Tokom razgovora, reis Fejzić je istakao bogatstvo islamskog kulturnog nasljeđa u Crnoj Gori, podsjećajući da ono pripada različitim pripadnicima naše zajednice i da predstavlja vrijednost koja nadilazi pojedinačna identitetska određenja.
Naglasio je da je ta raznolikost jedno od najvećih bogatstava Islamske zajednice, te da je važno da svaki segment tog nasljeđa, uključujući i onaj koji čine Bošnjaci, bude jasno prepoznatljiv i dostojanstveno obilježen.
Predsjednik Bošnjačkog vijeća, Suljo Mustafić, naglasio je značaj i ulogu Zajednice u jačanju kulturnog i nacionalnog identiteta njenih pripadnika, kao i potrebu da se dodatno ojača institucionalni kulturološki identitet Bošnjaka u Crnoj Gori.
- Razgovaralo se i o bogatom nasljeđu koje Bošnjaci baštine, te o potrebi da ono bude vidljivije i jasnije predstavljeno u društvenom okruženju - dodaje se u saopštenju.
Takođe, kako se navodi, tokom susreta razmotreni su i različiti načini jačanja kulturne samosvijesti i očuvanja tradicije, uz poseban akcenat na kulturu kao most koji povezuje prošlost i sadašnjost.
- Reis Fejzić je gostima uručio publikaciju "Islamski objekti u Crnoj Gori" autora Muharema Demirovića, kao simboličan podsjetnik na tragove muslimanske i bošnjačke baštine - stoji u saopštenju.
Delegaciju Bošnjačkog vijeća pored Mustafića činili su i predsjednik Izvršnog odbora Mirsad Rastoder, ministar Damir Gutić, predsjednik opštine Petnjica Samir Agović, te članovi vijeća Alen Suljević i Šefket Alilović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mustafić sa Fejzićem: Prepoznata potreba da bošnjačko nasljeđe bude vidljivije i jasnije predstavljeno u društvenom okruženju

Predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Suljo Mustafić je kazao da su Crna Gora i Bosna i Hercegovina veoma upućene jedna na drugu, po svojim dubokim istorijskim, kulturnim, geografskim i drugim vezama, a posebno po bošnjačkom narodu koji čini jaku sponu između ove dvije države.
Mustafić je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli bio učesnik i panelist na Međunarodnom naučnom simpoziju "Usora i Soli - bosanske zemlje - 800 godina od prvog pisanog pomena", na temu "Kulturni i religijski uticaji -koegzistencija vjerskih zajednica i kulturni sinkretizam"
Mustafić je kazao da je duboka milenijumska državnost i samobitnost i Crne Gore i Bosne i Hercegovine nepobitne sa istorijskog stanovišta, ali da se često osporavalo njihovo pravo na samoopredijeljenje i na njih nasrtalo, pa čak i danas, sa istom namjerom – držati ih u kulturnoj, ekonomskoj I političkoj inferiornosti.
Mustafić je naglasio da uprkos tome, i Crna Gora i Bosna i Hercegovina, pokazuju svoju državotvornu vitalnost, a da su njoj najveća potpora bili i ostali civilizacijska prožimanja i multikulturna i multietnička raznolikost.
- Oni nose u sebi poseban smisao i možda I njabolje oslikavaju duboke I trajne civlizacijske veze među narodima mediteranskog podneblja. Zadatak naših institucija koje njeguju kulturne identitete jeste očuvanje posebnosti i njihova afirmacija u društvu, ali i izgradnja mostova razumijevanja među različitostima - kazao je Mustafić
Na tim vrijednostima, smatrama Mustafić, jer je to prošlost pokazala, treba istrajavati i, uprkos izazovima, graditi budućnost u različitostima koje se razumiju i poštuju, sa jedino mogućom evropskom perspektivom.

1084x550

Mustafić: Multietnčko i multikulturno nasljeđe snažna potpora državotvornosti Crne Gore i Bosne i Hercegovine

Delegacija Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, u kojoj su bili predsjednik Suljo Mustafić, i vijećnici Dženana Kuč i Mevludin Dizdarević, prisustvovala je komemoraciji i dženazi u Potočarima, kojim je obilježeno 30 godina genocida u Srebrenici, saopšteno je iz Vijeća.
- Sjećamo se nevinih žrtava i šehida genocida u Srebrenici. Saučestvojemo u bolu porodica &nbsp;koje danas na mezarju obilaze, sahranjuju, a mnogi još i dalje traže svoje &nbsp;najbliže - &nbsp;kazao je Mustafić.
Mustafić je dodao i da je dostojanstveno podsjećanje na najteži dan bošnjačke istorije, na sramotu Evrope i sumrak civilizacije naša je trajna obaveza.&nbsp;
- Ali isto tako moramo se &nbsp;boriti protiv relativizacije i negiranja genocida, kao i pokušaja revizije utvrđenih i nespornih činjenica. Dužnostt nam je podići glas protiv nepravde i neistine i tražiti da pravda dođe do svih onih koji su sudjelovali u ovom nedjelu. Neka je rahmet svim žrtvama Srebrenice -istakao je predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Suljo Mustafić.

1250x600

Mustafić: Srebrenica je podsjećanje na najteži dan bošnjačke istorije, na sramotu Evrope i sumrak civilizacije

Suljo Mustafić i u naredne četiri godine biće na čelu Bošnjačkog vijeća, odlučeno je na konstitutivnoj sjednici u Rožajama petog saziva Bošnjačkog vijeća, na kojoj su verifikovani mandati novim vijećnicima i izabran predsjednik krovne institucije bošnjačkog naroda u Crnoj Gori.
- Suljo Mustafić, profesor književnosti i jezika, dosadašnji predsjednik Bošnjačkog vijeća, obnašaće tu funkciju i u narednom četvorogodišnjem mandatu. Mustafića je za tu funkciju predložilo više vijećnika zbog, kako je navedeno, dosadašnjeg zapaženog zalaganja u sferi afirmacije identiteta Bošnjaka - saopšteno je iz Bošnjačkog vijeća.
Mustafić se u uvodnom obraćanju zahvalio vijećnicima na podršci i najavio brojne aktivnosti koje će, kako je istakao, predstavljati kontinuitet rada na polju realizacije programa koji ističu bogatu kulturnu i društvenu baštinu bošnjačkog naroda.
Mustafić je kazao i da je neophodno snažnije institucionalno djelovanje u pravcu daljeg uključivanja Bošnjaka u sve društvene tokove u zajedničkoj domovini, te da će Bošnjačko vijeće i u narednim godinama biti važan činilac u domenu isticanja bogatstva različitosti koje Crnu Goru čini jedinstvenom.
On je dodao i da je ponosan na rad prethodnog saziva Vijeća a posebno na saradnju koja je u ostvarena u domenu regionalnog povezivanja sa nacionalnim vijećima i ustanovljavanju regionalnog Matičnog društva bošnjačkih vijeća.
Novi saziv Bošnjačkog vijeća broji 52 vijećnika – 26 iz redova državnih i lokalnih funkcionera i 26 izabranih na elektorskoj skupštini koja je protekle sedmice održana u Rožajama.
Bošnjačko vijeće je, kako navode, najveće predstavničko tijelo Bošnjaka u Crnoj Gori a čine ga ugledni članovi zajednice koji dolaze iz različitih društveno – političkih sfera.
Članovi novog saziva Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori su: Suljo Mustafić, Ervin Ibrahimović, Mirsad Rastoder, Kenana Strujić Harbić, Ernad Suljević, Alen Balić, Sanel Balić, Rahman Husović, Almir Avdić, Samir Agović, Mehmed Adrovic, Amer Smailović, Nihad Canović, Mirsad Azemović, Damir Gutić, Admir Šahmanović, Maida Gorčević, Selma Omerović, Jasmin Ćorović, Mirsad Nurković, Ermin Čindrak, Seid Hadžić, Armen Šehović, Elvir Zvrko, Edina Dešić, Admir Adrović, Almir Muratović, Edvin Bektešević, Naida Nišić, Rifat Agović, Dženisa Mujević, Miralem Bektešević, Mirsad Džudžević, Šefket Alilovic, Mirela Mulić, Mirsada Bošnjak, Amel Durutlić, Irfan Redžepagić, Dženana Kuč, Mevludin Dizdarević, Sulejman Kujević, Nedžib Ibrišimović, Maida Kurtagić, Mirela Ljaić, Haris Zejnelagić, Mersid Ćorović, Muradif Grbović, Alija Kujović, Elmir Kurtagić, Elvir Ramčić, Alen Suljević i Haris Šahman.

Mustafić ostaje na čelu Bošnjačkog vijeća: Ostajemo važan činilac u isticanju bogatstva različitosti koje Crnu Goru čini jedinstvenom

Predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori i dugogodišnji poslanik i raniji potpredsjednik Skupštine Suljo Mustafić, komentarisao je na svom Fejsbuk profilu imenovanje Ranka Krivokapića za ministra-savjetnika u Ministarstvu vanjskih poslova.
- Očekujem da će premijer Milojko Spajić i njegova politička grupacija pohvaliti, a ne problematizovati imenovanje Ranka Krivokapića, iz najmanje tri razloga, koje stalno ističu kao svoj politički prioritet : euroatlanski i državotvorni kurs Crne Gore, inkluzivnost Vlade i kompetentnost, iskustvo i kadrovska osposobljenost prijeko potrebne u svim državnim politikama i institucijama - zaključio je on.

Mustafić: Očekujem da će premijer i grupacija oko njega pohvaliti, a ne problematizovati imenovanje Krivokapića

Iako je Bošnjačko vijeće zamišljeno kao nadstranačka institucija, ovaj savjet je pretvoren u ispostavu Bošnjačke stranke - kazao je potpredsjednik Bošnjačkog vijeća i funkcioner Bošnjačkog demokratskog pokreta Bejto Šahmanović a nakon, kako je rekao, burne sjednice održane za vikend u Rožajama.
Šahmanović se, kako se navodi u saopštenju, građanima zahvalio na podršci koju je dobio prethodna dva dana, te pojasnio da je bio svjestan namjere koju je imao i sproveo predsjednik Bošnjačkog vijeća Suljo Mustafić, a po partijskoj direktivi svog šefa Ervina Ibrahimovića.&nbsp;
- Prije održavanja sjednice uputio sam imejl kako bih obezbijedio prisustvo medija i uvid javnosti u rad krovne institucije Bošnjaka u Crnoj Gori. S obzirom na to da nisu ništa učinili, niti odgovorili na moj dopis, bio sam prinuđen iskoristiti svoj lični profil za uživo snimanje sjednice kako bi cijela javnost vidjela o čemu se radi - kazao je Šahmanović.&nbsp;
On je naveo da su na početku odbili da se predsjednik Bošnjačkog demokratakog pokreta Sead Šahman uvrsti po funkciji u budući saziv vijeća.&nbsp;
- Zatim su izglasali da sjednica bude tajna. A potom su izglasali svoju jednopartijsku izbornu komisiju, koju čine: predsjednik SO Rožaje Almir Avdić, koji u ime Bošnjačke stranke obnaša tu poziciju, predsjednica Foruma žena BS Sabina Muratović, poslanik BS u Skupštini Crne Gore Admir Adrović, kao i članica BS Arnela Šutković - precizirao je Šahmanović.&nbsp;
On je ocijenio da je ovakvim potezom obesmišljen cijeli izborni proces, pa su stvorene sumnje da je u najavi zloupotreba vijeća u partijske svrhe.&nbsp;
- Prilikom prekida snimanja Mustafić mi se obratio riječima: "Zapamtićeš ti mene za ovo", dok je sjedio pored mene. Ovo doživljavam kao prijetnju, a sve što se može desiti meni ili ljudima koji su mi bliski direktno je izvršeno po direktivi vrhuške Bošnjačke stranke na čelu sa Ervinom Ibrahimovićem. Nakon prekida sjednice doživio sam i verbalni napad od zaposlenog u Vijeću - kazao je Šahmanović.&nbsp;
On je dodao da jednu, ali najvažniju stvar ne shvataju političari Bošnjačke stranke, a to je da imaju ono što oni nemaju - mladost, entuzijazam, hrabrost i malo više petlje nego što oni imaju.&nbsp;
- I najvažnija stvar – nikome ništa ne dugujemo, jer smo slobodni građani koji žive od svog rada, a ne od privilegija - kazao je Šahmanović.
Uputio je apel javnosti, odnosno pozvao sve koji mogu i žele da im pomognu u naumu da proces otvore i da bude transparentan, bez zakulisnih radnji i dopisivanja glasova.&nbsp;
- Zato ćemo se na svakom mjestu i u svakom trenutku pobuniti i reći ono što imamo. Sve će biti transparentno - poručioo je Šahmanović.

Šahmanović: Bošnjačko vijeće pretvoreno u ispostavu Bošnjačke stranke, Mustafić mi se obratio riječima "Zapamtićeš ti mene za ovo"

Predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta &nbsp;i član aktuelnog saziva Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, Sead Šahman, &nbsp;reagovao je nakon jučerašnje sjednice održane u Rožajama, ističući da je Suljo Mustafić privatizovao Bošnjačko vijeće, te da ga je podredio interesima jednog političkog subjekta.
Šahman je na svom Facebook profilu naveo da je jučerašnja sjednica više podsjećala na partijski cirkus nego na ono sto bi vijeće istinski trebalo da bude.&nbsp;
- Sjednica koja je održana u subotu, 05. aprila 2025. godine bila je posebno interesanta jer se na njoj raspravljao o raspisivanju javnog poziva za novi saziv Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori. Međutim, važno je stvoriti valjane suštinske i formalne pretpostavke za takav proces kako bi on bio potpuno transparentan, a u cilju da rezultati nakon održanih izbora budu prihvatljivi za sve aktere i zainteresovane strane- naveo je Šahman.&nbsp;
On je &nbsp;dodao da je interes Bošnjačke stranke za taj proces veliki, te da im vijeće služi kao preživar za partijske odluke, te kao institucija koja treba da opravdava njihove političke postupke.&nbsp;
- Od kako je prije dvije godine Suljo Mustafić došao na poziciju predsjednika vijeća, ono nikada više nije bilo partijski obojeno. O tome sam više puta govorio i ukazivao na sjednicama vijeća kao aktivni član aktuelnog saziva- poručio napisao je Šahman.&nbsp;
Šahman je ukazao na pojavu da se sve javne rekacije vijeća, koje su zapravo samo njegove lične reakcije i ništa više, dešavaju obično samo nekoliko sati nakon reakcije Mustafićeve partije.&nbsp;
- Upakovano i usagašeno sa partijskom vrhom- rekacije se nastoje predstaviti kao “interes svih Bošnjaka u Crnoj Gori”. To se uvijek dešavalo bez prethodnih konsultacija sa ljudima i članovima vijeća koji drugačije razmišljaju- naveo je Šahman.&nbsp;
On je podsjetio da je prije održavanja sjednice uputio zahtjev predsjendiku vijeća da mu se omogući da bude član vijeća po funkciji, smatrajući da je to njegovo pravo zagarantovano Zakonom o manjinskim pravima i slobodama kao predsjendiku Bošnjačkog demokratakog pokreta (BDP). Dodaje da je Mustafić i jedan dio partijskih vinovnika to odbio usvajanjem unaprijed naručenih mišljenja koja su potpuno neobavezujuća.
- Podsjećam da je u vijeće po funkciji ušlo 26 članova, od čega su 15 ljudi iz BS. I naravno, smeta im samo JEDAN iz Bošnjačkog demokratakog pokreta (BDP). To dovoljno govori o njihovoj zebnji i strahu od našeg političkog djelovanja koje polako, ali sigurno ulazi u fazu ozbiljnog političkog organizovanja - naglasio je Šahman.&nbsp;
Jučerašnja sjednica je vođena bez jasnih predloga i konkretnih zaključka o čemu se i za šta glasa, koristeći se neistinama i insinuacijama, te dovodeći članove vijeća u zabludu.&nbsp;
- U prvom dijelu tačke dnevnog reda na kojoj se raspravljalo o broju i sastavu članova izborne komisije glasalo se i odlučilo da Izborna komisija ima sedam članova, te da bude veća zastupljenosot ljudi koji su zainteresovani da ovaj proces bude legalan i bez zakulisnih radnji. Nakon što je na moj predlog dr Bejto Šahmanović, potpredsjednik Bošnjačkog vijeća prošao u sastav komisije koji je prihvaćen i konstatovan zaključkom i čitanjem predsjedika vijeća, za šta postoji materijalni dokaz- ekspresno je došao zahtjev vrha BS-a koji je uživo pratio sjednicu da se pod hitno smanji broj članova komisije i da se uskrati pravo dr Šahmanoviću da bude član izborne komisije. Nakon ponovnog nestatutarnog glasanja i čudnog brojanja uz prateće mahinacije na samoj sjednici, bez konsenzusa o ovom pitanju od strane svih članova vijeća “izabrana” je skoro jednopartijska komisija koju čine ni manje ni više nego visoki funkcioneri BS: predsjednik SO Rožaje koji u ime BS obnaša tu poziciju, predsjednica Foruma žena BS, poslanik BS u Skupštini Crne Gore, kao i još jedna članica te partije. Takav sastav GARANTUJE da se sprema još jedna izborna krađa i inženjering koji će onemogućiti da Bošnjačko vijeće bude istinsko predstavničko tijelo svih Bošnjaka u Crnoj Gori- obijasnio je Šahman.&nbsp;
Šahman je ukazao i na to da postoje ozbiljne sumnje i indicije da slijedi još jedna izborna zloupotreba resursa u korist samo jedne političke partije. Ovakvi postupci čelnika vijeća i stranke koju predstavlja urušavaju kredibilitet i integritet vijeća i podređuju ga interesima jedne partije.
On je pozvao zainteresovanu javnost, nezavisne intelektualce, nadležne institucije- prije svega one koje vrše nadzor nad savjetima manjinskih naroda, medije, sunarodnike iz svih dijelova Crne Gore, ali i sve dobre ljude kojima je stalo do očuvanja institucija da osude ovakvo ponašanje i daju svoj doprinos da konačno imamo izborni proces čije rezultate niko neće osporavati.&nbsp;
- Ono sto je sigurno jeste da ćemo potpredsjednik vijeća dr Bejto Šahmanović i ja iskoristiti svaki mogući pravni lijek da prije svega institucijama koje vrše nadzor nad Bošnjačkim vijećem, ali i pravosudnim organima ukažemo na sve propuste i manjkavosti u radu- zaključio je predsjendik BDP Sead Šahman.

Šahman: Mustafić privatizovao Bošnjačko vijeće i podredio ga interesima isključivo jedne političke stranke

Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori smatra zabrinjavajućim i osuđuje porast trenda i sve slučajeve nasilja na vjerskoj i etničkoj osnovi, koji, kako su rekli, eskaliraju širom Crne Gore i traži hitnu reakciju nadležnih organa.
Predsjednik Bošnjačkog vijeća Suljo Mustafić kazao je da se ovi incidenti ne mog posmatrati kao izolovani slučajevi, već se, napominje on, i te kako mogu dovesti u vezu sa nacionalnom, odnosno vjerskom pripadnošću žrtava. &nbsp;
- Fizički nasrtaj na vlasnika sportskog objekta u Podgorici, slučaj kod Hadrovića džamije, takođe u Podgorici, napadi u Nikšiću, te nasilje u krugu školskog &nbsp;objekta u Beranama i najnovije teško ranjavanje nožem gimnazijalca u Baru, ne možemo drugačije ocijeniti već kao otvorene akte agresije, podstaknute mržnjom prema pripadnicima manjjnskog naroda - naveo je Mustafič u saopštenju.
U Bošnjačkom vijeću očekuju oštru reakciju nadležnih, prije svega tužilaštva, kako kod kvalifikacija ovih krivičnih djela, tako i kod njihovog adekvatnog procesuiranja.&nbsp;
- Vjerujemo da je postojao način da se i do sada, kroz pravovremeno i adekvatno kažnjavanje slučajeva, pošalje snažna poruka da je u Crnoj Gori nasilje nedopustivo, posebno ako je &nbsp;inspirisano vjerskom ili nacionalnom mržnjom. Očigledna relativizacija ovih slučajeva i blaga reakcija institucija djeluje kao podstrek i ohrabrenje počiniocima i inspiratorima - naglasio je Mustafić.
On ukazuje da su za porast nasilja i agresivno ponašanje u društvu, a posebno među omladinom izuzetno odgovorni i porodični ambijent u kome mladi odrastaju, loš obrazovno-odgojni &nbsp;sistem, ali i medijsko okruženje, gdje se, napominje, u javnom prostoru, bez cenzure, svakodnevno produkuje izuzetna količina mržnje, isključivosti, šovinizma posebno prema pripadnicima islamske vjere.
- Pozivamo nadležne, policiju, tužilaštvo i sudstvo, kao i Ombudsmana da svaku ovakvu pojavu na vrijeme uoče i sankcionišu. Pozivamo donosioce odluka - Vladu i Skupštinu da, kroz odgovarajuće izmjene zakona, kojima će se predvidjeti strože &nbsp;kazne i sankcije, smanje &nbsp;mogucnost za &nbsp;dalju &nbsp;nekontrolisanu i necenzurisanu produkciju fašističkih i šovinističkih sadržaja u medijskom prostoru i na društvenim mrežama - poručio je Mustafić.
Bošnjačko vijeće upozorava da je sličan društveni ambijent već viđen 90-ih godina prošlog vijeka u Crnoj Gori i nadaju se da će država i nadležni uraditi sve da se zaustavi zabrinjavajući trend i ne dozvoli ponavljanje tragičnih situacija o kojima bošnjački i drugi manjinski narodi nose bolne traume. &nbsp;
- Stoga još jednom apelujemo na sve državne institucije i relevantne subjekte, da shvate ova dešavanja veoma ozbiljno i, sa aspekta svojih nadležnosti, preduzmu korake u cilju smanjivanja tenzija i prestanka raspirivanja mržnje u našem društvu - poručio je Mustafić.

Mustafić: Nasilje na vjerskoj i etničkoj osnovi eskalira širom Crne Gore, nadležni da hitno reaguju

Politički trenutak u Srbiji i Crnoj Gori više se ne može opisivati tehničkim jezikom “pregovaračkih poglavlja” i “reformskih dinamika”. Obe države formalno teže članstvu u Evropskoj uniji, jedna mu je naoko “na korak”, druga svetlosnim godinama daleko, ali se suštinski obe nalaze u procesu duboke političke regresije – samo sa različitim spoljnopolitičkim dekorom.
Srbija danas funkcioniše kao hibridni režim sa stabilnim autoritarnim jezgrom i već je na korak od diktature beloruskog tipa. Vlast Aleksandra Vučića i dalje održava iluziju evropskog kursa, dok paralelno “čuva” političku, bezbednosnu i energetsku zavisnost od Rusije. I te činjenice je, čini se – najzad, sada svestan i Brisel.
Naravno, teško da će, posebno posle najnovijih iskustava, nekoga u evropskoj administraciji zavarati ponude Aleksandra Vučića poput one da Srbija uđe u EU bez prava veta. Nije to ozbiljna priča za Evropu, samim tim što otvara mnogo više problema, nego što ih rešava. To je samo (još jedan) pokušaj srbijanskog predsednika da nekog koga patološki mrzi (nezavisna Crna Gora) spreči da postigne nekakav uspeh (ulazak u EU) pre Srbije, čak i kad se Srbija sama ne trudi previše da takav uspeh postigne. Sem, naravno, da zadrži više nego izdašne evropske predpristupne fondove.
Odbijanje da se uvedu sankcije Moskvi, kontinuirano opravdavanje ruske politike, kao i činjenica da se ruski ambasador u Beogradu gotovo svakodnevno oglašava o unutrašnjim pitanjima Srbije – od bezbednosti do energetike – jasno pokazuju da Moskva u Srbiji nije samo spoljni partner, već faktor unutrašnjeg odlučivanja. Javno mnenje značajno modelira proruski kadar pravilno raspoređen i po potrebi aktiviran u
svim oblastima, lojalni domaći, kao i ruski “mediji” koji su u ostatku Evrope zabranjeni. U tu jednačinu treba dodati i faktor Crkve Srbije: ona je u svakodnevnim, da kažemo – taktičkim, stvarima pod “komandom” Andrićevog venca, s kojim je vežu isti interesi i ciljevi, ali je u onom strateškom smislu ispostava, poslušnik i predradnik Crkve Rusije. Koja je, opet, u simbiozi s Kremljom, tako da ta činjenica zatvara taj perverzni političko-religijski krug.
Ispred ove koalicije zla stoje dve slabašne političke barijere. Prva je - nejaka, razjedinjena, godinama demonizovana i fizički ugrožavana srbijanska opozicija. Druga su studenti i neformalni građanski zborovi. Posle prvog šoka i nesnalaženja pred silnim narodnim protestom, srbijanski režim je uspeo da te dve grupacije međusobno konfrontira.
Studentima je nametnuo svoj sopstveni narativ (desničarenje, rusofiliju, “nedavaštvo” Kosova i druge teme iz asortimana), dok samu opoziciju odavno drži pacifikovanom i marginalizovanom zahvaljujući kreiranju “poželjne opozicije” i medijskom i banditskom spremnošću da uništi život svakom ko digne glas. To je opoziciju dugo godina navodilo na pogrešan kolosek, da igra potpuno istu igru kao vlast, iako je u tome ne može pobediti; tek nedavno je jedan deo opozicije konačno i hrabro stao iza proevropske nedvosmislene agende, ali, čini se, i dalje nedovoljno energično.
STABILNOST KAO ALIBI
S druge strane, Evropska unija na sve to reaguje kalkulantski, iako je vokabular prema srbijanskim vlastima u poslednje vreme znatno pooštren. Teško, ipak, odustaje od dugovremene politike opraštanja Srbiji zbog njene geopolitičke težine i Kosova. Usvajanje spornih tužilačkih zakona, degradacija izbornog procesa, otvorene uvrede evropskim zvaničnicima, manipulacije oko energetskih aranžmana (NIS), medijske neslobode – sve to, i još koje-šta, i dalje za srbijanski režim ne proizvodi ozbiljne političke posledice, koje bi ga ili oborile, ili definitivno gurnule “preko crte” u suprotnom smeru.
Brisel bira stabilnost i kontrolu, čak i kada to podrazumeva tolerisanje sistemskog urušavanja vladavine prava i svih evropskih vrednosti. Takva politika kratkoročno održava privid održivosti i uravnoteženosti, ali dugoročno podriva kredibilitet evropskog projekta. Jer ako se evropske vrednosti relativizuju zarad stabilnosti, onda se stabilnost pretvara u alibi za stagnaciju.
U Crnoj Gori je situacija formalno drugačija, ali suštinski jednako problematična. Ta država je najdalje odmakla u pregovorima sa EU, ali reformski proces je danas spor, selektivan i često podređen partijskim interesima.
Utisak da EU “gura” Crnu Goru ka članstvu po svaku cenu proizlazi iz strateške potrebe da politika proširenja ne doživi potpuni krah. Za održavanje slike poželjnosti ujedinjene Evrope, posebno u geopolitičkom momentu izazvanom agresijom Rusije na Ukrajinu i zaokretom u politici SAD, potrebna je makar jedna “uspešna priča”, a ona je najlakše izvodiva sa “zemljicom” veličine jednog prosečnog evropskog grada. Pritom, strateški korisnom. U tom kontekstu se često zanemaruju duboke institucionalne slabosti, politička trgovina i nedovršeni obračun sa organizovanim kriminalom. Ipak, nije ni taj stav Brisela bez jakih unutrašnjih otpora, niti je strpljenje bezgranično. Štaviše, nedavno su se čule prve gorke opomene Crnoj Gori kroz stav o “papirnim reformama”.
No, crnogorski problem ima i dodatnu dimenziju – snažan i otvoren politički uticaj Srbije i u njoj vladajuće velikosrpske i rusko-vazalne poltike. Taj uticaj se u Crnoj Gori realizuje preko političkog i medijskog bloka koji negira posebnost crnogorskog identiteta, jezika i crkve, i koji državnost Crne Gore tretira kao privremeni istorijski incident, tumačeći Crnu Goru kao “srpsku državu”. Istovremeno konstantno zakukavanje o nekakvoj “ugroženosti Srba” – što je narativ koji je obeležio i klanicu tokom raspada SFR Jugoslavije, i koji se čuje već skoro 40 godina u kontinuitetu, a bez ikakvog osnova – treba, valjda, da stvori utisak opravdanosti tih stavova i logike po kojoj su Srbi izuzeti od moralne, prekršajne i krivične odgovornosti.
Krhki međunacionalni sklad, koji je Crna Gora uspela da stvori i očuva posle početnog lutanja i strašnih grešaka tokom prvog dela rastakanja SFRJ, sada je ugrožen na dnevnom nivou, kroz uporno nametanje stavova, logike, ikonografike i dogmatske religioznosti. S pruženom rukom toj neformalnoj, ali upornoj prekograničnoj agresiji koju predvode preobučeni srbijanski radikali – dakle, isti onaj politički blok koji nosi na rukama većinsku odgovornost za raspad Jugoslavije i svu prolivenu krv – u Crnoj Gori stoje domaći kolaboracionisti (“velikosrpska iredenta”) i hipnotisana, bezidejna i nehrabra vlast, smeša onih koji ne znaju šta i kako i onih čiji kompleksi i neizlečene frustracije iz mladosti sprečavaju bilo kakvu smislenu i razumnu reakciju.
APATIJA I UDVORIŠTVO
Da ne preti katastrofom, bilo bi smešno do koje su mere crnogorski politički rukovodioci na svim nivoima ponizni pred Beogradom. Ako smemo da dodamo: i iskompleksirani Beogradom. Možda i nečime ucenjeni ili dodatno “motivisani”; najzad, za primer, još je politički aktivan – uprkos šteti koju je napravio – političar, čiji je brat u isto vreme dok je ovaj prvi bio premijer, držao privatnu kliniku u Beogradu s partnerkom tadašnje srbijanske premijerke.
U svemu tome, indikativna je uloga Srpske pravoslavne crkve, pouzdanog saveznika srbijanske vlasti i u držanju Srbije pokornom, i u ugrožavanju suvereniteta i nezavisnosti Crne Gore. Ova verska organizacija dogmatski ne priznaje postojanje većinskog naroda na tlu države u kojoj deluje kroz dve cele i delove još dve eparhije, i onima koji se izjašnjavaju kao pravoslavni Crnogorci direktno uskraćuje osnovna verska prava.
SPC je u Crnoj Gori, zahvaljujući tipu ljudi koji je bio jednako zaluđen i agresivan “komunista” kao danas “vernik”, poslednjih godina preuzela ulogu ključnog političkog aktera, neskriveno prelazeći granicu između duhovne misije i direktnog oblikovanja vlasti. Taj proces, opet, nije bio spontan, već je sistemski organizovan i podržavan iz Beograda, koji političku snagu manifestuje i uticajem na većinu crkvenih velikodostojnika.
Studentski bunt ogolio je dubinu društvene krize u Srbiji. Protesti koji su počeli kao reakcija na korupciju, nasilje i urušavanje institucija, međutim, vremenom su ideološki pomereni udesno. Umesto jasne građanske platforme, deo pokreta preuzeo je narative nacionalne ugroženosti i suverenističkog otpora Zapadu. To nije slučajno – to je rezultat dugogodišnjeg medijskog i obrazovnog oblikovanja javnosti u pravcu anti-liberalne paradigme. Što će reći – problem u Srbiji je kudikamo dublji i kompleksniji od nezadovoljstva izborom političkog pravca ili čak činjenice da zemljom vlada organizacija koja otvoreno kopira principe rada i delovanja organizovane kriminalne grupe.
U Crnoj Gori, iako je zabeležen jedan pokušaj, nema snažnog studentskog, shodno tome ni opštegrađanskog pokreta. Razlozi su višeslojni: demografsko pražnjenje, masovno iseljavanje mladih, ali i činjenica da su identitetske podele već apsorbovale društvenu energiju. Ljudi su ili politički instrumentalizovani kroz postojeće blokove i uporno potencirane nacionalne granice, ili potpuno depolitizovani. Umesto protesta, dominira apatija. Umesto principa – udvorištvo. Umesto jasnog opredeljenja ka boljitku, sposobnijoj državi i jačanju ljudskih prava – dominira politička travestitija i cirkuska galama. To je, takođe, pokazatelj duboke društvene krize, samo drugačije usmerene i ponekad zamaskirane.
Pa, da zaključimo. Srbija (i) danas formalno balansira između Brisela i Moskve, ali politički komfor pronalazi u autoritarnim obrascima, čime faktički manifestuje da je mnogo bliža ruskom modelu nego evropskom. Crna Gora balansira između evropske perspektive i unutrašnje borbe za očuvanje sopstvene državne i identitetske posebnosti. U obe države institucije su slabije od političkih, verskih i bezbednosnih centara moći.
Ključno pitanje više nije ko je formalno bliži EU, već ko je spremniji da raskine sa praksama koje Evropu svode na deklaraciju. Bez jasnog razdvajanja države i Crkve, bez odricanja od iredentističkih projekcija i bez doslednog evropskog pritiska na autoritarne devijacije – i Srbija i Crna Gora ostaće u međuprostoru, suštinski zarobljene između sopstvenih mitova i tuđih geopolitičkih interesa, čak i ako bar jedna od te dve države formalno postane deo evropske zajednice.

Između zaklinjanja i podaništva

Četiri godine nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, rat ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti i godinu za godinom svjedoci smo posljedica očiglednog kršenja međunarodnog prava, uključujući Povelju Ujedinjenih nacija, izjavio je danas generalni sekretar UN Antonio Gutereš.
Gutereš je na sjednici Savjeta bezbjednosti ukazao da je, uprkos neviđenim diplomatskim naporima, prošla godina bila najsmrtonosnija za ukrajinske civile i naveo da je od početka rata ubijeno više od 15.000 civila, a više od 41.000 je povrijeđeno.
- Pored toga, milioni su bili primorani da bježe iz svojih domova, a milionima je potrebna pomoć koja spasava živote- rekao je Gutereš i istakao da je posebno teška situacija kada su u pitanju djeca.
Prema njegovim riječima, od početka rata više od 3.200 djece je ubijeno ili povrijeđeno, a procjenjuje se da je za 2,2 miliona djece neophodna humanitarnu pomoć.
Gutereš je upozorio da borbe koje se vode predstavljaju direktan rizik za bezbjedno i sigurno funkcionisanje ukrajinskih nuklearnih postrojenja i poručio da ta nesavjesna igra nuklearnog ruleta mora odmah da se zaustavi.
- Tokom rata, Kancelarija visokog komesara za ljudska prava izvještavala je o široko rasprostranjenim kršenjima ljudskih prava – mučenju, seksualnom nasilju, pa čak i pogubljenjima ratnih zarobljenika i civilnih pritvorenika, a sva ta djela su prošla bez ikakve odgovornosti- rekao je Gutereš.
Naveo je da uslovi za postizanje mira u Ukrajini ni za koga nijesu misterija, jer on mora biti u skladu sa međunarodnim pravom, uključujući Povelju UN i relevantne rezolucije UN.
- Pored toga, mora podržati suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Ukrajine, u okviru njenih međunarodno priznatih granica. Sada je vrijeme za hitan, potpun i bezuslovan prekid vatre, što treba da bude prvi korak ka pravednom miru- kazao je Gutereš.

Gutereš: Rat u Ukrajini ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti

Izrael je uputio dramatično i indirektno upozorenje Libanu poručivši da će izvesti razorne napade na ovu zemlju, što uključuje i direktno ciljanje civilne infrastrukture poput međunarodnog aerodroma u Bejrutu, ukoliko se pokret Hezbolah umiješa u potencijalni rat između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Dvojica visokih libanskih zvaničnika potvrdila su u utorak da je poruka prenesena diplomatskim kanalima usred sve većih i opasnijih regionalnih tenzija, prenose agencije.
Prema riječima zvaničnika, Izrael je jasno stavio do znanja da će se kompletna libanska državna infrastruktura smatrati "legitimnom metom" ukoliko Hezbolah vojno interveniše kako bi pružio podršku Teheranu, prenosi Klix.ba.
Ovo upozorenje dolazi u trenutku kada se Vašington i Teheran pripremaju za treću rundu nuklearnih pregovora koja je zakazana za 26. februar u Ženevi. Omanski ministar vanjskih poslova Sayyid Badr bin Hamad al-Busaidi najavio je ove pregovore u nedjelju, a oni se odvijaju u sjeni sve većeg straha od šireg vojnog sukoba na Bliskom istoku.

Izrael prijeti napadima na civile u Libanu

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas tokom sjednice kolegijuma Federalne službe bezbjednosti (FSB) da neprijatelj nije u stanju da pobijedi Rusiju iako to želi.
- Oni ne mogu da nanesu strateški poraz Rusiji. To jednostavno nije moguće. Ali oni to toliko žele da ne mogu da žive bez toga. Misle da apsolutno moraju da pobijede Rusiju. Traže bilo koji način. Dovešće sebe do neke ekstremne tačke, a onda će se pokajati- rekao je Putin tokom sjednice kolegijuma FSB, prenosi RIA Novosti.
Putin je naglasio potrebu da FSB nastavi svoj sistematski rad u svim relevantnim oblastima, posebno u borbi protiv međunarodnog terorizma.
Ruski predsjednik je zatražio ozbiljne dodatne mjere za zaštitu državne granice, odlučnu i agresivnu borbu protiv ekstremizma i terorizma i suzbijanje bilo kakvih pokušaja podjele i razbijanja ruskog društva.
- Važno je u potpunosti iskoristiti ljudski i tehnički potencijal FSB, kao i njene operativne i analitičke mogućnosti, kako bi se blagovremeno i efikasno neutralisale potencijalne pretnje, pouzdano zaštitili nacionalni interesi Rusije i obezbijedio njen stabilan razvoj- rekao je Putin i upozorio da se povećao broj terorističkih napada na Rusiju.
Ruski predsjednik je upozorio na informacije o pokušaju dizanja u vazduh gasovoda Turski tok i Plavi tok u Crnom moru.
- Govorimo o mogućoj eksploziji naših gasnih sistema duž dna Crnog mora, takozvanih Turskog toka i Plavog toka. Oni ne znaju šta da urade da bi uništili ovaj mirovni proces. Čine sve što mogu da nešto izazovu i potkopaju sve što je postignuto u ovom pregovaračkom procesu- rekao je Putin, prenosi agencija Interfaks.

Tag: suljo-mustafic