Djeca u Španiji već od ove godine učiće u školama o šumskim požarima, poplavama, zemljotresima, vuklanskim erupcijama kako bi se pripremili za rastući uticaj klimatskih promjena. To predviđa Plan za reagovanje u vanrednim situacijama koji je nedavno predstavljen.
Ovaj plan od 10 tačaka španske vlasti donijele su nakon što je u nedavnim šumskim požarima stradalo četvoro ljudi, a prije manje od godinu poplave su odnijele više od 220 života. Kako piše Gardijan, čak i djeca od tri godine imaće obuke, u skladu sa svojim uzrastom.
Prema Ministarstvu prosvjete, cilj je da se školama obezbijedi paket koji pruža „neophodna znanja, vještine, stavove i vrijednosti potrebne za bezbjedno i efikasno postupanje u vanrednim situacijama“. Pored prirodnih opasnosti i katastrofa, obuhvatiće hemijske, industrijske i nuklearne nesreće i one povezane sa transportom opasnih materijala.
Više od osam miliona djece u 25.000 škola dobiće obaveznu obuku, koja će se sprovoditi putem video snimaka, infografika i drugih medija. Učenici predškolskog uzrasta i osnovnoškolskog uzrasta imaće najmanje dva sata časova, dok će starija djeca dobiti najmanje četiri sata. Španski regioni moći će da prilagode obuku različitim rizicima sa kojima se suočavaju.
- Djeca predškolskog uzrasta uzrasta od tri, četiri i pet godina naučiće da prepoznaju alarm i kako da uoče prve znake opasnosti, kao i osnovne principe bezbjednosti. Starija djeca će naučiti da traže uzvišenja u poplavi i da se sklone ispod stola ako se zemlja počne tresti - navodi špansko Ministarstvo prosvjete.
Navedeno je da će studenti takođe biti upoznati sa „razlikama između informacija i dezinformacija u vanrednim situacijama“.
Predstavljajći ovaj program u školi u gradu Kuenka, premijer Pedro Sančez je rekao da je cilj bio da se djeca i mladi pripreme da što bolje reaguju na situacije „koje očigledno pogoršava klimatska kriza“.
Časovi, koji će početi ove školske godine, jedna su od mjera predviđenih planom od 10 tačaka za zaštitu zemlje koja se nalazi na prvoj liniji borbe protiv klimatskih promjena.
- Ako ne želimo da našoj djeci ostavimo u nasljeđe Španiju koja je siva od vatre i plamena, ili Španiju koja je smeđa od poplava, onda nam je potrebna Španija koja je zelenija - rekao je Sančez 1. septembra.&nbsp;
On je pozvao špansku političare i javnost da se ujedine oko onoga što on naziva „velikim državnim paktom“ za rješavanje klimatske krize.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U Španiji djeca već od tri godine imaće časove o šumskim požarima i poplavama

Zemlje Evropske unije (EU) suočavaju se sa najgorom sezonom šumskih požara, a do danas je izgorjelo oko milion hektara šuma, što je područje veće od Kipra ili trećina Belgije, prenosi Politiko.
Podaci evropskog informacionog sistema šumskih požara (EFFIS) navode da je izgorelo 1.016.000 hektara, što se posljednji put dogodilo 2006. godine.
Skoro dvije trećine opožarenih površina dogodilo se poslije 5. avgusta, do kada je sistem pokazivao da je u šumskim požarima izgorjelo 380.000 hektara.
Velika većina požara dogodila se na Iberijskom poluostrvu, gdje je u Španiji izgorjelo više od 400.000 hektara, dok je u mnogo manjoj Portugaliji izgorjelo više od 270.000 hektara ili tri odsto teritorije zemlje.
Ova godina je u Španiji, kada je riječ o požarima, najgora od 1994. godine.
Obje zemlje suočavaju se sa produženim toplotnim talasom, a klimatske promjene pojačavaju rizik od požara.
Šumski požari istovremeno ispuštaju velike količine ugljen-dioksida, čime se Evropska unija suočava sa potencijalnim novim rekordom od zagađenja koja su povezana sa vatrom, navode podaci EFFIS.

Najgora sezona šumskih požara u EU od 2006: Izgorjelo područje veće od Kipra

Vatrogasci u Turskoj nastavljaju svoje napore u gašenju požara koji su danas zahvatili šumovita brda na zapadu zemlje.
Požari koji su izbili na najmanje pet različitih lokacija u primorskoj egejskoj provinciji usmrtili su dvije osobe, raselili desetine hiljada stanovnika i oštetili oko 200 domova, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Navodi se da su požare podstakle visoke temperature, jaki vjetrovi i niska vlažnost vazduha.
Turski ministar šumarstva Ibrahim Jumakli rekao je danas da su vatrogasci, uz podršku protivpožarnih aviona, još na terenu i bore se sa smrtonosnim požarom u blizini grada Odemis treći dan zaredom.
U međuvremenu, hitne službe rade na sprečavanju širenja novog požara koji je izbio kasno u četvrtak u blizini okruga Buca.
Požar u blizini Odemisa odnio je dva života - šumskog radnika koji je poginuo u četvrtak pokušavajući ugasiti požar i 81-godišnjeg stanovnika koji je umro od gušenja dimom, prema vlastima.
- Naša intenzivna borba iz vazduha i sa zemlje za kontrolu požara u Odemisu i Buci se nastavlja - rekao je Jumakli na platformi X, bez navođenja više detalja.
Jumakli je rekao da je požar, koji je izbio u srijedu u blizini popularne turističke destinacije Česme, stavljen pod kontrolu danas.
Požar je izazvao evakuacije u tri naselja i uzrokovao privremeno zatvaranje puteva.
Turski zvaničnici još nijesu dali procjenu ukupne površine zemljišta zahvaćenog požarima.
Vlasti su saopštile da je većinu požara u Izmiru uzrokovao neispravan električni vod. Jumakli je za požar u Buci okrivio varnice koje su stvorili građevinski radnici koristeći mašinu za rezanje metala.
Ljetni požari su česti u Turskoj, gdje stručnjaci upozoravaju da klimatske promjene pogoršavaju uslove.

Turska se bori sa smrtonosnim šumskim požarima

Brzom i efikasnom akcijom Službe zaštite i spašavanja Nikšić, ugašen je šumski požar u rejonu sela Somina, rekao je za Dan Slavko Tadić, prvi nikšićki vatrogasac.
– Naša akcije je bila krajnje profesionalna, ali moram odati i priznanje mještanima sela Somina, koji su nam prilikom gašenja bili od velike pomoći – poručio je Tadić. 
 
Požar je izbio danas oko 15 sati u zaseoku Grabove rupine, koje pripadaju ataru sela Somina u Banjanima, udaljenom oko 60 kilometara od Nikšića.

Nikšićki vatrogasci ugasili šumski požar u banjskom selu Somina

Veliki šumski požar je od jutros na grčkom ostrvu Hiosu na Egejskom moru, a evakusiano je desetak sela i Prihvatni centar za tražioce azila u kojem su bile stotine ljudi.
Po podacima Vatrogasne službe, angažovano je više od stotinu vatrogasaca sa oko 30 vozila, dva vatrogasna aviona i desetak vatrogasnih helikoptera.
Oko 50 šumskih požara izbilo je širom Grčke u posljednja 24 sata, a zbog vrućine i vjetra Vatrogasna služba kaže da je rizik od šumskih požara veoma veliki danas i sjutra.

Šumski požar na grčkom ostrvu Hiosu, evakuisana naselja

Stotine koala ubijene su iz helikoptera tokom velike akcije vlasti u Australiji koja se sprovodi pošto je šumski požar uništio njihovo prirodno stanište, izazivajući osudu i kritike aktivista za zaštitu životinja, objavio je Independent.
Više od 700 koala je ubijeno do sada, a strahuje se da bi narednih dana taj broj mogao da raste.
Snajperisti iz Ministarstva za energiju, zaštitu životne sredine i klimatske akcije (DEECA) patroliraju područjem Svjetske baštine „Budj Bim“ u jugozapadnoj Viktoriji.
Akcija ubijanja sprovodi se zbog straha da će koale, usljed gubitka 2.000 hektara nacionalnog parka, umrijeti od gladi i dehidracije.
Međutim, aktivisti tvrde da je ta metoda „okrutna“, jer zdravstveno stanje koala ne može da se utvrdi iz helikoptera.
Premijerka Viktorije Jasinta Alan branila je politiku vlade, rekavši da su koale bile „teško povrijeđene i pod velikim stresom“. Ona je dodala da su obavljene opsežne procjene situacije u kontekstu šumskog požara koji je zahvatio to područje.
Međutim, istraživači koala tvrde da je u pitanju još jedan primjer „lošeg upravljanja vrstom i njenim staništem“.

Snajperisti ubili više od 700 koala da ne bi uginule od gladi i žeđi

Najmanje 18 ljudi je poginulo u šumskim požarima u Južnoj Koreji, saopštili su danas zvaničnici.
Hiljade vatrogasaca od vikenda su angažovane na gašenju požara na jugoistoku zemlje. Njihov rad otežavaju suvo vrijeme i jak vjetar.
Opustošene su hiljade hektara i u pepeo je pretvoren drevni budistički hram.
Zvaničnik Ministarstva bezbjednosti rekao je danas da je 18 ljudi poginulo, a da je 19 osoba povrijeđeno, od kojih je šestoro zadobilo teže povrede.
Zvaničnici su rekli da su požari „nanijeli štetu bez presedana“.

U šumskim požarima u Južnoj Koreji poginulo 18 osoba

Novi požar izbio je u srijedu u okrugu Los Anđelesa, a hiljadama stanovnika je naređena evakuacija. 
 
Požar je izbio sjeverozapadno od grada Los Anđelesa u srijedu ujutro, u blizini jezera Kastaik u planinskom području koje graniči s nekoliko stambenih naselja i škola, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Kastaik se nalazi oko 25 kilometara sjeverozapadno od grada Santa Klarite i graniči s nacionalnom šumom Angeles. 
 
Šef vatrogasne službe okruga Los Anđeles, Entoni Marone, rekao je da je više od četiri hiljade vatrogasaca zaduženo za ovaj incident. 
 
- Situacija je i dalje dinamična, a vatru je i dalje teško obuzdati, iako imamo prednost - dodao je Marone. 
 
On je kazao da je nacionalna meteorološka služba produžila upozorenje do petka ujutro za većinu okruga Los Anđelesa i Venture, te da umjereni vjetrovi nastavljaju da duvaju tim područjem.

Novi šumski požar u blizini Los Anđelesa, naređena evakuacija

Iz Direktorata za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) saopšteno je da su današnja mjerenja pokazala da su u opadanju svi vodostaji izuzev Vranjine, Bojane, Rijeke Crnojevića i Plavnice. Prema njihovim navodima, na Vranjini je zabilježen porast od 11 cm, na Bojani 14, Rijeci Crnojevića 45 i na Plavnici 13. - Za vode iz hidroenergetskih sistema u Albaniji zvanične informacije nadležnih albanskih institucija, dobijene sinoć u 21:42 sata - ispuštanje sa brane je 500m³/s . Prema trenutnim procjenama, Vranjina, Rijeka Crnojevića i Žabljak Crnojevića predstavljaju kritične tačke pri porastu vodostaja, imajući u vidu blizinu stambenih objekata i mogućnost direktnog ugrožavanja domaćinstava - naglasili su u Direktoratu za zaštitu i spašavanje. Poručili su da Direktorat za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova, u saradnji sa lokalnim službama zaštite i spašavanja, kontinuirano prati situaciju na terenu i spreman je da, u skladu sa razvojem događaja, preduzme sve neophodne mjere radi zaštite stanovništva i imovine. - Direktorat za zaštitu i spašavanje je putem OKC112, preko Mehanizma civilne zaštite Evropske unije aktivirao Copernicus servis za brzo mapiranje ugroženih područja Skadarskog jezera i rijeke Bojane, dok je isto učinila i Albanija za pojas oko granice sa Crnom Gorom, nakon čega je od strane Copernicus tima izrađen zajednički izvještaj o stanju i posljedicama poplava u Crnoj Gori i Albaniji - naveli su oni.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111110132_9242548812288f54cf6a18028086a15612d4c38365e080d4bd6d9fdb82d9de57.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260111110132_9242548812288f54cf6a18028086a15612d4c38365e080d4bd6d9fdb82d9de57" data-rendition-name="original" width="778" height="809" loading="lazy" alt="copernikus"> </figure>  Građani će, kako su zaključili, biti blagovremeno informisani o svim važnim promjenama. Ova mjerenja su izvršena danas u šest sati, a poređenje je napravljeno sa jučerašnjim od 11 sati.

Direktorat za zaštitu i spašavanje: U opadanju svi vodostaji izuzev Vranjine, Bojane, Rijeke Crnojevića i Plavnice

Crna Gora je nespremno dočekala primjenu Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM), koja je počela 1. januara, ocijenili su predstavnici nevladine organizacije (NVO) Eko-tim.
Oni su objasnili da je CBAM je pravno definisan mehanizam EU koji se ne može politički suspendovati, niti odložiti, bez obzira na to što predstavnici Vlade u posljednje vrijeme govore o pregovorima sa Evropskom komisijom (EK) i očekivanjima fleksibilnijeg pristupa.&nbsp;
- Važno je da institucije prestanu da šalju umirujuće poruke i da građanima i privredi otvoreno kažu koje je realno stanje sa kojim se suočavamo i koliko će CBAM u narednim godinama koštati Crnu Goru - poručili su iz Eko-tima.
Oni su podsjetili da je Crna Gora krajem prošle godine usvojila Zakon o klimatskim promjenama, ali da u praksi još nije uspostavljen operativan sistem trgovanja emisionim kreditima, sa pratećim podzakonskim aktima i provjerljivim pravilima mjerenja i verifikacije emisija, koji bi EU mogla smatrati uporedivim sa EU ETS-om.&nbsp;
- Upravo takav sistem predstavlja jedan od osnovnih uslova za umanjenje ili izuzeće od CBAM-a. Treba podsjetiti i da su ti uslovi poznati već godinama, ali da u tom periodu nijesu pravovremeno ispunjeni - kazali su iz Eko-tima.
Oni su dodali da je cijena ugljenika u Crnoj Gori, od 24 eura po toni ugljen-dioksida, višestruko niža od nego u EU, gdje se kreće između 70 i 80 eura po toni i očekuje se njen rast do 2030. godine.&nbsp;
To, kako su kazali iz Eko-tima, znači da se razlika u cijeni ugljenika neće izbjeći, već će se naplaćivati kroz CBAM.
- U praksi, cijena emisija ugljen-dioksida će se svakako platiti, međutim pitanje je da li će se taj novac uplaćivati u Crnoj Gori i kroz Eko-fond, koristiti za projekte energetske i pravedne tranzicije i zaštite životne sredine, ili će se kroz CBAM slivati u budžet EU - rekli su iz Eko-tima.
Oni su naveli i da dodatnu neizvjesnost stvara činjenica da izmjene CBAM pravila koje je predložila EK još nijesu usvojene.&nbsp;
- I ako budu usvojene, one mogu samo smanjiti trošak, ali ne i ukinuti CBAM. To posebno pogađa proizvođače električne energije, kako iz Termoelektrane Pljevlja, čija proizvodnja nosi visok ugljenični otisak, tako i proizvođače iz obnovljivih izvora, čija se struja u postojećem sistemu često ne tretira kao zelena - rekli su iz Eko-tima.&nbsp;
Oni su saopštili da jedino trajno rješenje podrazumijeva uspostavljanje funkcionalnog sistema cijene ugljenika i njegovo stvarno usklađivanje sa EU pravilima, što znači postepeno povećavanje domaće cijene i njeno približavanje nivou EU ETS-a najkasnije do 2030. godine.
Iz Eko-tima su kazali da se integracija tržišta električne energije sa EU kroz takozvani market coupling, koji omogućava slobodnu trgovinu strujom bez dodatnih nameta, prema dostupnim informacijama ne može očekivati prije 2028. godine, zbog čega će CBAM u narednim godinama ostati realan i rastući trošak.

Eko-tim: Crna Gora nespremna za primjenu Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika

Nikšićanin N.N. (20) uhapšen je u Budvi pošto je policija u njegovim kolima marke Chevrolet bez registarskih oznaka pronašla oko 90 grama materije za koju se sumnja da je marihuana namijenjena za dalju uličnu prodaju.
On je kontrolisan u mjestu Zavala.
- Sa događajem je upoznat državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, po čijem je nalogu N.N. uhapšen - kazali su u policiji.
Nikšićanin se sumnjiči za neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

Budva: Nikšićanin uhapšen zbog sumnje na dilovanje, u kolima mu pronađena marihuana

U mnogim regionima situacija i dalje ostaje teška nakon ruskih udara na kritičnu infrastrukturu, kazao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, dodajući da energetski radnici i ekipe za sanaciju rade danonoćno kako bi građanima obnovili snabdijevanje električnom energijom, grijanjem i vodom.
To je, kaže on, zaista monumentalan napor koji ima ogroman značaj za njihove građane.
- Vraćanje normalnog života nakon stalnih ruskih terorističkih udara. Zahvalan sam svima koji su u tome uključeni - napisao je on u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZelenskyyUa%2Fstatus%2F2010264430102114633%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2010264430102114633%7Ctwgr%5E67fd7e3ab8eb43967fce12315c900a343fc380f2%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Zelenski je podsjetio da je tokom ove sedmice Rusija na Ukrajinu lansirala gotovo 1.100 napadačkih dronova, više od 890 navođenih avionskih bombi i preko 50 projektila različitih tipova - balističkih, krstarećih, pa čak i balističku raketu srednjeg dometa „Orešnik“.
- Gađali su ciljeve koji nemaju apsolutno nikakvu vojnu svrhu - energetsku infrastrukturu i stambene objekte. Namjerno su čekali niske temperature kako bi dodatno pogoršali stanje za naše ljude. To je svjesni, cinični ruski teror, usmjeren isključivo protiv civila - istakao je Zelenski.
On se zahvalio svim mobilnim vatrenim grupama koje danju i noću brane Ukrajinu od ovih napada, kao i svim ostalim borcima iz jedinica protivvazdušne odbrane i elektronskog ratovanja.
- Zahvaljujem svima koji rade za Ukrajinu. U ovom trenutku, naša unutrašnja otpornost i napori na jačanju odbrane posebno su važni. Potrebna nam je stabilna podrška Ukrajini, našoj odbrani i usklađena diplomatija u interesu mira. Zahvalan sam svim partnerima koji sa nama rade upravo na takav način - naglasio je on.

Tag: sumski-pozar