Ljudska prava imaju istu vrijednost u digitalnom i analognom svijetu - istakla je profesorica na Fakultetu za humanističke studije Univerziteta Primorska dr Sandra Bašić Hrvatin na panelu "Digitalno, kritički, odgovorno: Izazovi i rješenja za siguran onlajn svijet" koji su organizovali Ministarstvo evropskih poslova i Ministarstvo kulture i medija. Predstavnici državne administracije, akademskog, privrednog i civilnog sektora diskutovali su, u Evropskoj kući u Podgorici, o privremeno zatvorenom poglavlju 10 "Informatičko društvo i mediji", obavezama koje proističu iz primjene Uredbe Evropske unije o digitalnim uslugama, te kapacitetima državne administracije u tom procesu i spremnosti građana da usvoje nova znanja u digitalnom dobu, posebno u pogledu ključnih izazova - dezinformacije, zloupotreba vještačke inteligencije i zaštita maloljetnika. <h2>Politička volja</h2> Bašić Hrvatin je, govoreći o izazovima u Sloveniji u pogledu primjene Uredbe EU o digitalnim uslugama, kazala je da je ovo tehnički zakon koji uključuje sve - od ekonomije, pravosuđa, zaštite ljudskih prava, zaštite prava djece. - Ovo je tehnički zahtjevna regulativa koja podrazumijeva koordinaciju svih državnih institucija i politički konsenzus. Govorimo o sistemu koji istovremeno uključuje samoregulaciju, koregulaciju i regulaciju - objasnila je Bašič Hrvatin. To podrazumijeva, prema njenim riječima, da treba uskladiti svako djelovanje u Crnoj Gori, a za to mora postojati politička volju i hrabrost. To je, kako dodaje, regulacija koja reguliše globalne igrače na koje jedna država sama ne može imati puno uticaja.&nbsp; - Ako govorimo o manipulaciji, vještačkoj inteligenciji u smislu da se stvaraju lažni profili sa ciljem političkog uticaja, za to morate imate usklađenu regulativu na nivou Evropske komisije. Mislim da je puno važnije kako unutar Crne Gore posložiti te kockice u tom velikom digitalnom mozaiku - navela je Bašić Hrvatin. Ova uredba je, prema njenim riječima, tipičan primjer kako internet radi. - To je mrežna regulaciju u kojoj ako jedan regulator ne radi svoj posao stvar neće funkcionisati - ističe Bašić Hrvatin, dodajući da primjena ovog akta podrazumijeva i promjene unutar pravosuđa kako bi cjelokupan sistem bio zaokružen. Uvijek, kako ističe, treba naći pravu mjeru u pogledu novih tehnologija. - Generativna vještačka inteligencija je veoma korisna jer u biti omogućava procesuiranje velikog broja informacija. Studenti je sve više svakodnevno koriste. Ljudi moraju razumjeti da je to tehnologija koja bi morala nama služiti. Ne treba govoriti samo o njenim negativnim uticajima, jer ima puno pozitivnih - smatra Bašić Hrvatin.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530130520_15f474afc19de4d20480141dd8f8a42a0b910fe5e2712428800985ae587bdcfe.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250530130520_15f474afc19de4d20480141dd8f8a42a0b910fe5e2712428800985ae587bdcfe" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Sunčiča Bakić, Sandra Bašić Hrvatin i Andreja Mihailović"> <figcaption>Sunčiča Bakić, Sandra Bašić Hrvatin i Andreja Mihailović(Photo: Portal ETV/J. B. )</figcaption> </figure>  Predstavnica Agencije za audiovizuelne medijske komunikacije Sunčica Bakić je, govoreći o primjeni Akta o digitalnim uslugama, te najvećim preprekama u ostvarivanju dva završna mjerila za zatvaranje poglavlja 10, kazala da će proces daljeg usklađivanja regulative biti jedan izazov.&nbsp; - Sigurna sam da pregovaračke strukture mogu da odgovore u pogledu usaglašavanja crnogorske regulative sa evropskim. Cijeli set medijskih zakona - oni su na nivou principa apsolutno usklađeni sa direktivama o audio-vizuelnim medijskim uslugama. Ali sem usklađivanja, morala bi se fokusirati i na neke naše autohtone probleme. Mislim da principi koje nama nalažu evropska dokumenta ne mogu biti adekvatno primijenjena u slučaju Crne Gore ukoliko ne radimo na prevazilaženju lokalnih problema. Kad pređemo taj jedan korak, onda slijedi pitanje impelementacije - ističe Bakić.&nbsp; Gotovo godinu, kako dodaje, Agencija za audiovizuelne medijske usluge nema imenovane sve članove svog Savjeta. - Ukoliko zaista hoćete da implementirate evropsku regulativu, imate nezavisna regulatorna tijela, onda im morate obezbijediti tu nezavisnost. To je jedan nivo problema - rekla je Bakić i izrazila nadu da će se aktuelni konkurs uspješno završiti.&nbsp; Nju, kako dodaje, u kontinuitetu zabrinjava okolnost koja se odnosi na uplive različitih horizontalnih zakona o oblastima koje su tretirane.&nbsp; - Nacrtom zakona o tržištu kapitala predviđene su drakonkse novčane kazne za medije. Koliko ja znam niko nikog iz oblasti medija nije konsultovao. To je jedan zakon koji reguliše sasvim drugo pitanje, horizontalno je ušao u oblast koja se tiče audiovizuelne medijske politike. To nije rijetkost, to se kod nas vrlo često dešava. Ti horizontalni uplivi mogu ozbiljno da poremete nešto što smo upostavili i za šta imamo dobre principe - ističe Bakić. Smatra da nije u pitanju mogu li pregovaračke strukture da postignu uspostavljanje usklađenosti sa evropskim propisima, već njihova primjena. Govoreći o upotrebi vještačke inteligencije u našoj državi, smatra da Crna Gora ne koristi pozitivne aspekte, a izložena je negativnim uticajima.&nbsp; <h2>Luksuz</h2> Ocijenila je i da su se na panelu čuli prilično utopistički stavovi o cijelom novom svijetu inovacija - upotrebi vještačke inteligencije, o gejmingu, društvenim mrežama - i kako to treba da izgleda, ali da s druge strane postoji administracija koja je na različitom stepenu razvoja, kadrovske osposobljenosti, transparentnosti koja treba da primijeni sve. - To je jedan ogroman posao. To znaju svi koji rade u državnoj administraciji. To je jedan poseban izazov za nas. Uredba EU o digitalnim uslugama je sistem kockica u kom je svaka kockica važna karika. Naš administrativni sistem nema adekvatnu usaglašenost međusektorsku, harmonizaciju da bi takav sistem mogao da se implementira. Zalažemo se da prije implementacije zakonski regulišemo ko su učesnici procesa, koje su to institucije koje će učestvovati u tom procesu, da se napravi mreža na nacionalnom nivou i među njima izabere digitalni koordinator. Njemu treba da se da nadležnost da koordinira radom te mreže - navela je Bakić. Predstavnica nevladine organizacije "35mm" Snežana Nikčević rekla je da nerijetko čujemo kako nemamo dovoljno veliku administraciju, a da potom u novinama čitamo kako je svaki treći građanin zapošljen u državnoj administraciji. - Tehnološki, više nemamo luksuz da na ovakvim skupovima sjede isti ljudi. Uredba o GDPR-u (p. a. General Data Protection Regulation - Opšta uredba o zaštiti podataka) preduslov je za čitavu ovu priču, a još nije usvojen - ističe Nikčević. Ova regulativa omogućava da znamo kakve podatke neko skuplja o nama, na koji način može da nas targetira i oblikuje mišljenje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530130520_6babea24bfc7518b338abbbdd5349a11545b5c1ea1f3f809b512954dd1d4b3eb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250530130520_6babea24bfc7518b338abbbdd5349a11545b5c1ea1f3f809b512954dd1d4b3eb" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Andreja Mihailović, Nada Rakočević i Snežana Nikčević"> <figcaption>Andreja Mihailović, Nada Rakočević i Snežana Nikčević(Photo: Portal ETV/J. B. )</figcaption> </figure>  - Ključno je da svaki korisnik zna kakve digitalne tragove ostavlja, ko ih prikuplja, kako može biti targetiran i kako mu se mišljenje može oblikovati. Tradicionalni mediji više ne oblikuju mišljenje mladih ljudi - ističe Nikčević. Tema panela bilo je i kako odrediti dobre granice u normiranju upotrebe novih tehnologija.&nbsp; Nikčević je navela primjer socijalne karte iz Srbije u kojoj su, nakon što je uveden sistem automatske obrade prava na socijalnu pomoć, brojni građani te zemlje ostali bez ovog dodatka, jer je prvobitno zakon predviđao da nije dozvoljeno da se prave određene vrste procjene koje su ranije postojale, kao što je izlazak na teren i provjera stanja.&nbsp; Generalni problem bio je, prema njenim riječima, da je sistem razmjene podataka između institucija problematičan, što znači da kad se u čitavu priču uvrsti algoritam zasnovan na vještačkoj inteligenciji, postoji opasnost da ljudi ostanu bez socijalnih davanja, odnosno osnovnog ljudskog prava.&nbsp; - Bez setova zakona koji su međusobno povezani ne možemo da pričamo - ističe Nikčević. Govoreći o mladima, navodi da su oni budući donosioci odluka.&nbsp; - Oni mišljenje ne formiraju na osnovu onoga što pročitaju, već na osnovu mog mišljenja jer mi vjeruju. Djeca u petom osnovne ne znaju što je blog, ali znaju što je vlog. Dobili su zadatak da pitaju Čatdžipiti (ChatGPT) koja je razlika, te dobili odgovor da je to "lični i personalni" dnevnik. I to su citirali u odgovoru. Nisu doveli u pitanje odgovor koji im je ova vještačka inteligencija ponudila - rekla je Nikčević.&nbsp; Kod nas je, prema njenim riječima, vrlo važno da imate čitav ekosistem, zato što su mladi i izloženi sadržajima izvana - trendovima. <h2>Alati za građane</h2> Predstavnica Privredne komore Crne Gore Nada Rakočević kazala je da nivo digitalne pismenosti naše privrede nije na zavidnom nivou. - Kao IT-evac često čujem za bilo što što je vezano za digitalizaciju: „Aj ti, ti ćeš to“. Još nismo podigli svijest na nivo da digitalni alati IT-evci razvijaju za ostale građane - ističe Rakočević. Dezinformacije, kako dodaje, mogu jako loše da utiču na privredne subjekte i mogu da unište tržište. - Digitalna ekonomija još nije razvijena. Sistemski pristup, pored normative, jačanja kapaciteta, vrlo je bitno kroz obrazovanje uvesti to kao nešto što je obavezno. To je vrijeme ka kom idemo i ako mislimo da budemo konkurentni moramo brzo da koračamo - kategorična je Rakočević. Govoreći o tome da li osnivanje agencije za sajber bezbjednost predstavlja "magični štapić" kazala je da nikada nećemo biti apsolutno bezbjedni.&nbsp; - Treba definisati nadležnosti, jer kada toga nema onda neke stvari prolaze bez nadzora - kazala je Rakočević. Andreja Mihailović iz nevladine organizacije "Woman4Cyber" smatra da su nam potrebna pravila, zato što uspostavljaju povjerenje i omogućavaju tehnološki napredak.&nbsp; - Postoji opasnost od prenormiranje, naročito u oblasti digitalne transformacije i upotrebe vještačke inteligencije. Ovo su oblasti koje ne trpe baš strogu igru pravne tehnike i iziskuju stalno unapređivanje - rekla je Mihailović.&nbsp; Dodaje i da smo mi kao država uvoznici dezinformacija. - Uvozimo najsofisticiranije globalne tehnike manipulacije od globalnih igrača, ali Crna Gora ima prednost što smo mali. Stalno moramo tražiti balans između inovacija i zaštite ljudskih prava - kategorična je Mihailović. <h2>EK ne spava</h2> Šefica pregovaračke radne grupe za poglavlje 10 Ružica Mišković podsjetila je da smo Poglavlje 10 "Informatičko društvo i mediji" privremeno zatvorili.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530130520_16b2d9f5cc40d76e61a9708d43f3898d2691552c36fd2e3dbd190acf2c9bbbe5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530130520_16b2d9f5cc40d76e61a9708d43f3898d2691552c36fd2e3dbd190acf2c9bbbe5" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Ružica Mišković"> <figcaption>Ružica Mišković(Photo: Portal ETV/J. B. )</figcaption> </figure>  - Evropska komisija ne spava. Ovo je jedno od najzahtjevnijih, u smislu brzog tehnološkog napretka, poglavlja koje nam nameće obaveze koje treba ispuniti koje su pred nama - istakla je Mišković. Pred nama je, kako je navela, još čitav set aktivnosti, jer ovo je "jedan digitalni mozaik koji se konstantno širi i pred nas stavlja obavezu da budemo što aktivniji i efikasniji". - To su aktivnosti koje treba da ispunimo prvenstveno radi što kvalitetnijeg života naših građana - smatra Mišković. Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom Predrag Zenović rekao je da su napravili važne iskorake u oblasti sajber bezbjednosti. - Poglavlje 10 obuhvata i digitalno društvo i medije, važno je da razvijamo kapacitete kako bismo bili digitalno spremni za sve ono što je Evropska unija predvidjela svojim digitalnim kompasom sa ciljem da do 2030. godine budemo digitalno spremni za vrijeme i izazove u kojima živimo - rekao je Zenović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530130516_8382251f48dcc0079a62a44c200b149027551553a82ae81154ef7f583e1b0a13.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250530130516_8382251f48dcc0079a62a44c200b149027551553a82ae81154ef7f583e1b0a13" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Predrag Zenović"> <figcaption>Predrag Zenović(Photo: Portal ETV/J. B. )</figcaption> </figure>

Jasmina Beharovic

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bašić Hrvatin: Ljudska prava imaju istu vrijednost u digitalnom i analognom svijetu

Direktorica Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) Sunčica Bakić i predsjednica nevladinog udruženja Arlekin Ivona Čović potpisale su danas ugovor kojim Agencija podržava realizaciju edukativne predstave „Klikni sigurno, klikni na porodicu“.&nbsp;
Ova predstava, koja na kreativan i djeci blizak način promoviše bezbjedno korišćenje interneta, biće izvedena sedam puta širom Crne Gore – pet puta u opštinama sjevernog regiona, te po jednom u centralnom i južnom dijelu zemlje.&nbsp;
- Predstava „Klikni sigurno, klikni na porodicu“ na savremen i djeci pristupačan način obrađuje temu zavisnosti od digitalnih uređaja i prekomjernog boravka u virtuelnom prostoru. Kroz dinamičan scenski izraz, predstava ukazuje na posljedice poput poremećaja pažnje, smanjene koncentracije i teškoća u pamćenju, koje značajno utiču na svakodnevni život i obrazovanje djece - navedeno je u saopštenju AMU.
Povezujući ove izazove sa širim konceptom odgovornog korišćenja medijskih sadržaja, predstava aktivno doprinosi razvoju ključnih vještina medijske pismenosti – sposobnosti kritičkog sagledavanja, razumijevanja i sigurnog korišćenja digitalnih tehnologija.&nbsp;
Predstava je namijenjena djeci uzrasta od pet do 14 godina, njihovim roditeljima, kao i donosiocima odluka u vaspitno-obrazovnom sistemu. Režiju potpisuje Davor Dragojević, tekst je napisala Dragana Tripković, dok uloge tumače Vukan Pejović i Danica Rajković.&nbsp;
- Agencija za audiovizuelne medijske usluge kontinuirano realizuje brojne aktivnosti usmjerene na unapređenje medijske pismenosti, a posebno zadovoljstvo predstavlja što kroz saradnju sa relevantnim partnerima možemo dodatno doprinositi razvoju svijesti o sigurnom i odgovornom korišćenju digitalnih medija, naročito među najmlađima - zaključeno je u saopštenju.

Portal ETV

„Klikni sigurno, klikni na porodicu“ - predstava za bezbjednije digitalno odrastanje

Iako je prošlo gotovo četiri godine od izmjene Krivičnog zakonika, jučerašnja prvostepena presuda u slučaju prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović tek je jedna od prvih u kojoj je neko osuđen za kvalifikovani oblik krivičnog djela Ugrožavanje bezbjednosti, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su u pitanju medijski radnici.
Tijana Radulović iz Sindikata medija za Antenu M kaže da u toj esnafskoj organizaciji pozdravljaju ovakvu odluku suda uz ocjenu da će imati odvraćajući efekat.
- Sindikat medija Crne Gore pozdravlja presudu kolašinskog suda kojom je Miodrag Novaković zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović osuđen na devet mjeseci zatvora. Pozdravljamo i to što je slučaj brzo riješen pred sudom, maltene na prvom ročištu. Zaista smo uvjereni da će presuda imati odvraćajući efekat na buduće prijetnje novinarima u njihovom radu. Ono što je posebno zbačajno jeste da je ovo jedna od prvih presuda u kojoj je primijenjen Krivični zakonik kojim je povećana kazna za napade na novinare. Odnosno, krivičnom djelu ugrožavanje sigurnosti, dodat je kvalifikovani oblik pa je počinilac kažnjen strože zato što je ugrozio sigurnost novinarki – kazala je Radulović.
Radulović je podsjetila da se Sindikat medija od 2014. godine, zajedno sa Akcijom za ljudska prava, zalagao za izmjene Krivičnog zakonika u cilju snažnije krivičnopravne zaštite novinara, te da su izmjene, prema kojima je donijeta presuda u slučaju novinarke Kaluđerović, stupile na snagu 2022. godine.
- Od početka te godine do danas SMCG je zabilježio preko 90 napada i prijetnji medijskim radnicima i radnicama. I naravno, nisu svi ti incidenti bili krivična djela kojima bi se mogao pripisati kvalifikovan oblik, ali svakako bi bilo bolje da smo u ovom periodu imali više presuda koje bi naglasile težinu napada na novinare. Ipak, kao što smo kazali, presuda u slučaju Itane Kaluđerović zaista ohrabruje, posebno ako imamo u vidu da neki sudski procesi i dalje traju pa mi u Sindikatu medija očekujemo i nadamo se da će u narednom periodu biti više presuda po izmijenjenom KZCG – kazala je Radulović.
Da je primjena izmjena Krivičnog zakonika nedosljedna najbolje govori presuda u slučaju brutalnog fizičkog napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, ali i trenutno aktivni proces zbog ljetošnjeg incidenta u Gornjem Zaostru gdje su maltretirani reporteri Pobjede i Vijesti Stevo Vasiljević i Boris Pejović.
U slučaju napada na Raičković su za krivično djelo nasilničko ponašanje, bez kvalifikovanog oblika koje bi podrazumijevalo strože kazne jer je riječ o napadu na novinarku, osuđeni biznismen Zoran Ćoćo Bećirović na godinu zatvora, njegov tjelohranitelj, u tom trenutku aktivni policajac, Mladen Mijatović - na deset mjeseci zatvora, a Bećirovićev sin Luka na sedam mjeseci uslovne kazne. &nbsp;
U slučaju „Gornje Zaostro“ tužilaštvo i policija ni tri i po mjeseca od događaja u kojima su napadnuti reporteri, a Vasiljević u jednom trenutku bio otet i najgrublje maltretiran, nijesu identifikovali napadače i pokrenuli postupak protiv počinioca. Vodi se pet prekršajnih i samo jedan krivični postupak i to zbog krivičnog djela prinuda.

Presuda u slučaju prijetnji novinarki Kaluđerović tek jedna od prvih sa kvalifikovanim oblikom krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti

Odbor za Status i propise Skupštine Glavnog grada na danas održanoj sjednici jednoglasno je podržao inicijative za postavljanje novih spomen-obilježja.
O spomen-obilježjima će odbornici Skupštine Glavnog grada raspravljati u ponedjeljak, na sjednici koja počinje u 11 sati.&nbsp;
Podsjećamo, predloženo je postavljanje spomen-ploče koja će prikazivati susret pokojnog mitropolita crnogorsko-primorskog SPC Amfilohija i Podgoričanina Halita Đečevića na Markovdan 1992.&nbsp;
Prijedlog odluke o podizanju spomen-ploče posvećene bratskoj slozi, suživotu i međuvjerskom skladu pravoslavne i islamske zajednice dobio je danas zeleno svjetlo svih pet članova Odbora.&nbsp;
Oni su Skupštini predložili da usvoji i Prijedlog odluke o podizanju spomen-ploče posvećene učesnicima NOR-a 1941–1945, golootočkim stradalnicima i žrtvama Informbiroa iz bratstva Živkovića u Ublima, Kuči.&nbsp;
Za izvjestioca Odbora na sjednici Skupštine određen je predsjednik Odbora, Mitar Šušić.&nbsp;

Odbor dao zeleno svjetlo i predložio Skupštini Glavnog grada da Amfilohije i Halit Đečević dobiju spomen-obilježje u Podgorici

Privredna komora Crne Gore je u saradnji sa Ministarstvom ekonomskog razvoja 21. novembra organizovala prvi okrugli sto posvećen novom Zakonu o privrednim društvima, čija je puna primjena predviđena od 1. januara 2026. godine.
Događaj je imao za cilj da poslovnoj zajednici predstavi najvažnije elemente reforme korporativnog prava, da objasni razlike u odnosu na raniji zakonski okvir i da omogući otvorenu diskusiju o pitanjima koja se pojavljuju u praksi prije početka primjene propisa, saopštili su iz Privredne komore.
Direktorica Sektora udruženja u PKCG Slavica Pavlović podsjetila je da je prvi Zakon o privrednim društvima donijet 2020. godine i da je tada napravljen važan korak ka modernizaciji korporativnog prava u Crnoj Gori. Međutim, kako je istakla, ubrzani razvoj privrednih odnosa, zahtjevi poslovne zajednice i obaveza usklađivanja sa pravnom tekovinom EU nametnuli su potrebu za donošenjem novog, savremenijeg zakonskog okvira, koji će se primjenjivati od 1. januara 2026. godine i kojim se uvodi sveobuhvatna reforma korporativnog prava.
- Vjerujem da će današnja diskusija, uz učešće predstavnika Ministarstva ekonomskog razvoja i pravnih eksperata, dati jasne odgovore na sve izazove koje novi zakon donosi - poručila je Pavlović.
Renata Milutinović, generalna direktorica Direktorata za industrijski i regionalni razvoj naglasila je da Ministarstvo ostaje otvoreno za dijalog sa privredom o svim pitanjima koja su se pojavila nakon usvajanja ključnih zakona iz oblasti privrednog prava. Kako je navela, komunikacija sa ekonomskom zajednicom bila je planirana još prije usvajanja zakona, imajući u vidu veliki broj novina koje on donosi. Podsjetila je da je zakon prošao javnu raspravu u okviru koje su sve sugestije pažljivo razmotrene, a dio njih i prihvaćen.
- Postoje evropska pravila o kojima se jednostavno ne pregovara, ali smo nastojali da u okviru mogućeg uvažimo potrebe privrede - istakla je Milutinović, dodajući da je današnji skup samo početak kontinuirane komunikacije sa privredom, te da će u narednom periodu biti organizovano još pet tematskih događaja.
Nemanja Radović, član ekspertskog tima koji je radio na Zakonu je u svom izlaganju detaljno predstavio novine koje donosi novi Zakon o privrednim društvima, naglašavajući njegovu suštinsku modernizaciju i usklađivanje sa evropskim standardima, te preciznije regulisanje korporativnog upravljanje, pitanja kapitala i restrukturisanja društava. Posebno je apostrofirao da zakon donosi veću pravnu sigurnost, transparentnost i efikasnost poslovanja.
- Jedan od najvažnijih iskoraka je prenošenje ključnih evropskih direktiva, čime se omogućava potpunija harmonizacija sa EU tržištem i olakšava prekogranično poslovanje. U skladu s tim, uvedene su nove pravne forme kao što su evropsko akcionarsko društvo (SE) i evropsko ekonomsko interesno udruženje (EEIG), a pojam „javnog društva" dodatno je preciziran, omogućujući privrednim društvima iz Crne Gore da posluju po modelima priznatim na EU nivou – naveo je Radović.
Radović je posebno istakao potpuno elektronsko osnivanje društava, uključujući DOO, dijelove društava i strane nerezidente, putem video identifikacije i elektronskih dokumenata. Takođe, regulisan je položaj preduzetnika, omogućeno privremeno obustavljanje djelatnosti i elektronska izrada osnivačkog akta i statuta. U oblasti upravljanja društvima uveden je klasičan one-tier sistem, izvršni direktori su članovi board-a, definisana je odgovornost i trajanje mandata članova organa, institut diskvalifikovanih direktora i obaveze rodne ravnopravnosti u javnim AD.
- Takođe, uvedena su pravila o dugoročnom učešću akcionara i detaljna regulacija korporativnog upravljanja, uključujući obavezne odbore i godišnje izvještavanje. Zakon omogućava prekogranična spajanja i podjele društava, fleksibilnije procedure za DOO, dodatne uplate članova i promjene u pravilima o glasanju i dividendama - piše u saopštenju.
Radović je naglasio da zakon digitalizuje postupke, ubrzava pravni promet i jača korporativno upravljanje, čime se stvara pouzdanije i konkurentnije investiciono okruženje u Crnoj Gori, uz rok od tri mjeseca za usklađivanje sa njegovim odredbama, od dana njegovog stupanja na snagu.
U drugom dijelu okruglog stola detaljno su razmotrena pitanja i dileme privrednika, a na pitanja je odgovarala i Dijana Raičković, ekspertkinja koja je učestvovala u izradi Zakona. Učesnike je, između ostalog, zanimalo niz praktičnih situacija koje će se javiti početkom primjene zakona, uključujući način određivanja modela upravljanja u akcionarskim društvima, tumačenje odredbi o jednodomnom i dvodomnom upravljanju, status i nadležnosti izvršnih i neizvršnih direktora, kao i pitanja u vezi sa mandatom i izborom članova odbora direktora.
- Učesnici su ukazali da su nedoumice naročito izražene u dijelu prelaznih rokova i prakse izbora novih organa upravljanja nakon početka primjene zakona, kao i u vezi sa položajem izvršnih direktora koji su imenovani po ranijem zakonu, a kojima mandat traje i nakon početka važenja novog zakonskog rješenja. Razmatrana su i pitanja o tome na koji način se bira generalni direktor, koja se ovlašćenja prenose na odbor direktora, kako se vrši nadzor nad izvršnim direktorima i na koji se način odlučuje u situacijama u kojima su isti članovi organa istovremeno dio upravljanja i dio nadzorne strukture - navodi se.
Predstavnici Ministarstva naveli su da, iako izvršne direktore formalno bira skupština, predlaganje može biti inicijativa akcionara, dok mandat i odgovornosti ostaju jasno propisani zakonom. Novi zakon eksplicitno ograničava ovlašćenja i propisuje tehničke procedure koje preduzeća moraju sprovesti u roku od dva do tri mjeseca, uključujući izmjene statuta i druge formalnosti. Posebno je naglašeno da su notari obavezni da pregledaju i ovjere statute i akte društava, provjeravajući njihovu usklađenost sa zakonom, čime se dodatno osigurava pravna sigurnost i transparentnost poslovanja.
Privrednike je takođe interesovalo kako funkcioniše skupština društva u slučajevima kada je većinski vlasnik lokalna samouprava. Iz Ministarstva su pojasnili da skupština ostaje najviši organ odlučivanja, dok zakon precizira ulogu odbora direktora i izvršnih organa, čime se osigurava efikasno i transparentno donošenje odluka. Takođe, naveli su da ministarstva kontinuirano organizuju obuke za sve članove odbora, posebno u državnim preduzećima, kako bi se osigurala potpuna usklađenost sa zakonskim standardima i evropskim direktivama.
- Predstavnici Ministarstva kazali su da će pripremiti i objaviti zvanična tumačenja u vezi sa svim postavljenim pitanjima, kako bi se obezbijedila ujednačena primjena zakona na nivou svih privrednih subjekata. Najavljeno je da će u narednim sedmicama biti objavljeni i podzakonski akti i tehnička uputstva za privredu, notare i profesionalne korisnike CRPS-a, te da će se organizovati dodatne konsultacije i radionice u cilju olakšavanja prelaska na novi sistem - zaključili su iz PKCG.

PKCG: Predstavljen novi Zakon o privrednim društvima

Direktorat za vanredne situacije Uprave policije preuzeo je ručne bombe koje su pronađene prošle nedjelje u blizini Željezničke stanice pored rijeke Cijevne, potvrđeno je Portalu Pobjede iz Uprave policije.
- Policija je preuzela slučaj, radimo na deaktivaciji - rečeno je iz UP.
Kako je prenio Gradski portal, mještani tog djela kazali su da su djeca našla eksploziv, te da strahuju za bezbjednost.

Policija preuzela ručne bombe pronađene kod Cijevne

Miodrag Novaković osuđen je danas u kolašinskom Osnovnom sudu na devet mjeseci zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Televizije E Itane Kaluđerović. Presudu je donio sudija Arsen Popović.
Novakoviću je izrečena i mjera liječanja zavisnosti od alkohola.
On je 26. maja uputio prijeteću poruku novinarki Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu. Novaković je napisao „Pazi ti, na metak“. Komentar je ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Optuženi pred sudom nije iznosio odbranu, već je ostao pri iskazu koji je dao u Tužilaštvu. Novinarka Kaluđerović je rekla da nema što da doda u odnosu na izjavu koji je dala tužiocu.
U završnim riječima tužiteljka Maja Šćepanović tražila je od suda da Novakovića osudi na godinu zatvora zbog prijetnji upućenih novinarki Kaluđerović.
- Optužni akt je u cjelosti potvrđen sprovedenim dokazima. Okrivljeni je priznao da je na Fejsbuku ostavio komentar prijeteće sadržine: „ pazi ti na metak“. Da je Klauđerović nakon toga imala osjećaj straha i nesigurnosti utvrđuje se iz njenog svjedočkog iskaza, ali ne samo verbalnog kazivanja već i navođenja konkretnih razloga zbog čega je osjećaj lične nesigurnosti prisutan – kazala je tužiteljka Šćepanović.
Ona je obrazložila i da smatra da bi kazna od godinu zatvora uticala na okrivljnog koji ranije nije osuđivan. Prema stavu tužiteljke, visina te kazne ne bi bila samo u svrhu specijalne nego i generalne prevencije s obzirom da je Kaluđerović novinarka i da radi posao od javnog interesa.
- Ovakvim prijetnjama šalje se opasna poruka svim novinarima koji su svakodnevno suočavaju sa prijetnjama. Istovremeno predstavljaju pritisak na slobodno i nezavisno izvještavanje što direktno ugrožava osnovne demokratske vrijednosti – obrazložila je Šćepanović.
Obaveza države koju ovdje predstava sud, prema riječima Šćepanović, jeste da kaznenom politikom stavi do znanja da se napadi na novinare neće dolerisati i da će biti adekvatno sankcionisani.
Kaluđerović je u završnoj rijeći navela da se pridružuje krivičnom gonjenju optužnog. Novaković nije iznosio zaršne riječi već je ostao pri iskazu koji je dao ranije.

Novakoviću devet mjeseci zatvora zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović

Otvaranjem istrage o ,,safari snajperistima” koji su sijali smrt tokom skoro četvorogodišnje srpske opsade Sarajeva, Tužilaštvo u Milanu otvorilo je i Pandorinu kutiju iz koje bi mogli da iskoče mučni, užasavajući detalji. I veoma neprijatne istine za neke bogate biznismene sa Zapada koji su plaćali velike sume novca da bi dolazili na srpske položaje iznag grada i snajperom ubijali civile po ulicama Sarajeva. &nbsp; Osim moćnih biznismena koji su išli u lov na ljude kao na divljač, nemirne snove bi mogao da ima i jedan balkanski moćnik – Aleksandar Vučić. &nbsp; RATNE GODINE &nbsp; Te 1992. godine, kada se kao član Srpske radikalne stranke, prijavio kao dobrovoljac za ratovanje na strani Srba u Bosni i Hercegovini, dvadesdvogodišnji Aleksandar Vučić je tek započinjao političku karijeru. Zato se trudio da bude u blizini svog političkog idola – Vojislava Šešelja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709" data-rendition-name="original" width="800" height="350" loading="lazy" alt="VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva"> <figcaption>VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tako je, negdje u kasnu jesen 1992. godine, mladi Vučić usnimljen na položajima iznad Sarajeva, kod Jevrejskog groblja. Kamera je zabilježila kako pozamašni Vojslav Šešelj u prvom planu obilazi paravojnu SRS jedinicu srpkog četničkog vojvode Slavka Aleksića. Tada je oko kamere zabilježilo i Aleksandra Vučića, u braon jakni i kariranoj košulji. U desnoj ruci, kako se vidi na snimku, Vučić drži predmet koji je teško identifikovati. &nbsp; Snimak je, nakon otvaranja istrage u Milanu, rasplamsao stare vatre optužbi da je upravo Vučić učestvovao u besprizornim snajperskim napadima na građane Sarajeva... &nbsp; Stvarno, što je sve radio Aleksandar Vučić tokom opsade Sarajeva? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24" data-rendition-name="original" width="1020" height="651" loading="lazy" alt="VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo"> <figcaption>VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo(Photo: Foto: MARIO BOCCIA)</figcaption> </figure>  ,,PRANJE” RATNE BIOGRAFIJE &nbsp; Neki su detalji poznati i utvrđeni. Kao član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, mladi Vučić bio je, po soptvenom priznanju, tokom 1992. i 1993. godine pripadnik dobrovoljačkog paravojnog odreda zloglasnog komandanta Slavka Aleksića, koja je uglavnom djelovala u rejonu Jevrejskog groblja iznad Sarajeva, gdje je bilo smješteno i jedno od mnogih snajperskih gnijezda. &nbsp; Svojevremeno se i sam Vučić hvalisao ,,ratnom biografijom”. &nbsp; U intervjuu za beogradski magazin ,,Duga”, Vučić se 6. avgusta 1994. godine hvalisao kako je u vrijeme sarajevskih ,,ljudskih safarija” bio na lokaciji Jevrejskog groblja, upravo tamo gdje su dolazili bogati lovci na ljude snajperom ubijali ljude, kao da je u pitanju sport. Naravno, Vučić ne otkriva te mračne detalje, već govori o svojem mladalačkom doprinosu ,,srpskom intersu u Bosni”. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7" data-rendition-name="original" width="676" height="380" loading="lazy" alt="NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV "> <figcaption>NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV(Photo: Screenshot Face TV )</figcaption> </figure>  Kasnije, kada su optužbe za učešće u beskrupuloznom ubijanju civila na ulicama Sarajeva počela da se vežu za njegovo ime – oštro je negirao. Tako je marta 2021. godine, u razgovoru za Fejs TV Senada Hadžifejzovića, Vučić odbacio priče o njegovom učešću u snajperskom safariju i ustvrdio da su to - bestidne laži. I -Da vam ja nešto kažem dobijam ja to kako sam snajperom ubijao ljude po Sarajevui čitam gluposti svakog dana nikad snajper nisam uzeo u životu u ruku. Ajde molim vas, ne mogu gluposti i laži da slušam – odbrecnuo se Vučić tokom razgovora. &nbsp; Hažifejzović nije odustajao, ponovio je pitanje:,,Jeste li pucali na Sarajevo?” -Nisam pucao, ali sam bio na Palama, radio i radio svoj posao – odgovorio je Vučić, ne objašnjavajući koji je posao radio kao tadašnji dobrovoljac u paravojnoj jedinici. &nbsp; NOVI DOKAZI Pitanje je da li će, nakon otvaranja istrage u Milanu - ali i nastavka istrage u Sarajevu - predsjednik Srbije, moći ponovo lakonski da odbacuje nezgodna pitanja. Jer, sada se pojavljuju novi optužujući dokazi i svjedočanstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar"> <figcaption>INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Javnom tužilaštvu u Milanu 14. novembra ove godine hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić je priložio informacije o, kako je nazvao, ,,povezanosti trenutnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu”. &nbsp; -Upravo je Jevrejsko groblje u Sarajevu, dakle borbena pozicija na kojoj je kao dobrovoljac 1992. i 1993. godine bio Aleksandar Vučić, bila položaj u stravičnoj ,,turističkoj” ponudi ljudskog safarija imućnim i utjecajnim ljudima iz Italije i bio poznat kao jedna od najluksuznijih, najtraženijih i najskupljih lokacija za ljudski safari, za lov na ljude u Sarajevu, posebno za safari ubijanja djece u naručju majki u Sarajevu – piše Margetić, između ostalog, u prijavi Javnom tužilaštvo grada Milano. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31" data-rendition-name="original" width="1197" height="790" loading="lazy" alt='DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"'> <figcaption>DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  HELEZ: POSTOJE SVJEDOČANSTVA! Nije novinar Margetić jedini koji tvrdi da je aktuelni predsjednik Srbije pucao na Sarajlije tokom opsade grada. &nbsp; U izjavi za Televiziju E, ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez govori da postoje takva svjedočanstva:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb" data-rendition-name="original" width="768" height="476" loading="lazy" alt="BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine"> <figcaption>BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Vučić je više puta dolazio u okolinu Sarajeva po ratištima. To je bio njegov politički početak. Imao sam priliku, sad u Sarajevu imate priliku da razgovarate sa ljudima koji su bili u ratu na strani Srba i u toj srpskoj vojsci, ljudi koji kažu da su bili s njim i da je pucao sa Trebevića da se iživljavao iz različitih oružja po Sarajevu. Naravno, ljudi su me molili da ostanu anonimni, jer znate i sada kakvo je okruženje i izlaskom u javnost njihovih imena ljudi bi mogli tragično završiti -kazao je Helez. &nbsp; Ministar odbrane Bosne i Hercegovine je i ranije javno ukazivao da ima direktna saznanja od više bivših srpskih vojnika i oficira o povezanosti Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima na sarajevskom Jevrejskom groblju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu"> <figcaption>JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI PARVDU POSLIJE TRI DECENIJE... Istražitelje u Milanu, kao i one u Sarajevu koji su nakon 2022. godine obnovili istragu po prijavi bivše gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, svako će intersovati da čuju nove pojedinosti, kao i imena onih koji su učestvovali u bestijalnoj akciji koja je trajala tokom čitave opsade Sarajeva. &nbsp; Za sada je jedino utvrđeno, pa i zabilježeno kamerom, kako je ruski književnik Eduard Limonov, u društvu Radovana Karadžića, pucao na Sarajevo. Na snimku se prvo vidi politički vođa bosanskih Srba kako priča telefonom sa nekom osobom kodnog imena ,,Orao”, dok se u pozadini vidi kako srpski vojniuci ,,obučavaju” Limonova. A onda Limonov ,,ponosno” ispaljuje rafal iz puškomitraljeza po Sarajevu... &nbsp; Eduard Limonov nikada nije procesuiran. I neće biti: preminuo je 2020. u 77 godini. Njegovog domaćina, Radovana Karadžića, ratnog zločinca, Tribunal za ratne zločine u Hagu, osudio je na doživotnu kaznu zatvora. &nbsp; Niti jedan "snajperista” za protekle tri decenije nije procesuiran. Tokom četvorogodišnje opsade ubijeno je više od 11 hiljada ljudi, od čega 1.600 sarajevske đece. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. &nbsp;

Aleksandar Vučić i ,,Sarajevo Safari"

Doskorašnja urednica Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore Mila Vuković saopštila je da joj je urednik Prvog programa Bojan Terzić rekao da direktor TVCG Milan Knežević želi da pokrene njenu smjenu jer je uoči utakmice sa Hrvatskom emitovana epizoda „Perspektive“ koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije.
Mladi u ovoj epizodi, kako je pojasnila Vuković, na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma.
- I to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan. Usljed tehničkog problema, emitovanje je prekinuto nakon 13 minuta, a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“: „Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?“ - navela je ona.
Otkako je prije četiri godine Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme raspoređena na radno mjesto urednika Dokumentarnog programa, sadržaj koji je stvarala sa kolegama je, kaže, nagrađivan i prepoznat kao primjer profesionalnih i etičkih standarda Javnog servisa.&nbsp;
- Dvoumila sam se da li ovu informaciju javno da podijelim, jer nijesam obznanila ni kada sam raspoređena na mjesto urednika Dokumentarnog programa, ali zbog načina na koji mi je menadžment posredstvom Arhive RTCG, poslao ponudu za zaključivanje Aneksa Ugovora o radu, koju potpisuju direktor TVCG Milan Knežević i generalni direktor RTCG Boris Raonić, bez prethodnog postupka, bez obrazloženja i bez ijednog zakonski propisanog koraka, sa zadovoljstvom ću to da uradim i odmah im poručim, naravno da ću pokrenuti zvaničan spor, jer je njihovo postupanje nezakonito! - navela je ona.
<h2>POKUŠAJ DISCIPLINOVANJA I POTČINJAVANJA RTCG</h2>
Vuković je istakla da po zakonu ne može biti smijenjena, jer nije ni izabrana u mandatnoj funkciji i ni na osnovu „želje“ ili impresija bilo kog pojedinca.
- Dakle, bez ijednog zakonski propisanog koraka, bez postupka utvrđivanja odgovornosti, bez pisanog upozorenja, obrazloženja i bez odluke o povredi radne obaveze. Ovo nijesu samo profesionalni pritisci, već i pokušaj uređivačkog disciplinovanja i potčinjavanja Javnog servisa ličnim ukusima i političkim očekivanjima – napisala je Vuković u objavi na Fejsbuku.
Pojasnila je da već drugu godinu zaredom, na Televiziji Crne Gore ponedjeljkom u 12.15 sati emituju Dokumentarni serijal „Perspektiva“ koji realizuju Radio Slobodna Evropa i The National Endowment for Democracy (NED).&nbsp;
- Shodno potpisanom ugovoru, Javnom medijskom servisu RTCG ustupljen je uz prava na emitovanje bez naknade i ograničenja. Serijal prenosi više od 30 televizija u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Namijenjen je mladima i pruža im prostor za dijalog i javnu debatu, o zidovima koje su među njima stvorili ratna prošlost, obrazovni sistem i mediji. Mladi u „Perspektivi“ imaju priliku da čuju jedni druge, slobodno razgovaraju o aktuelnim temama, debatuju o ljudskim pravima, multikulturalnosti, nasilju, opštim i ličnim vrijednostima, radikalizaciji, slobodi… U ponedjeljak 17. 11 2025. emitovana je epizoda koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije. Mladi u ovoj epizodi na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma i to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan - pojasnila je Vuković.
Usljed tehničkog problema emitovanje je, prema njenim riječima, prekinuto nakon 13 minuta - a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“ : “Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?.
- Nakon svega tri sata, portal „Pobjeda“ objavljuje tekst sa senzacionalističkim naslovom „TVCG danas emitovala emisiju koja prikazuje Hrvate kako veličaju ustaše i NDH“, navodeći u posljednjem pasusu „da su uredništvu TVCG poslali pitanja“ - navela je Vuković.
Tekst je, kaže, svega nekoliko sati uoči utakmice, sa istim naslovom, objavljen i na zvaničnom Fejsbuk nalogu „Pobjede“ uz osamdesetak komentara.
- Koji obiluju govorom mržnje, satanizacijom, diskreditacijom i ličnim uvredama na račun uredništva i menadžmenta Javnog servisa, uz tek poneki glas razuma, u kojima između ostalog korisnici društvenih mreža ukazuju da su komentatori samo pročitali naslov „Pobjede“. Iako gledaoci nijesu mogli odgledati emisiju do kraja, jer je bila prekinuta, širi auditorijum imao je priliku da je vidi i ranije, jer je „sporna“ epizoda već emitovana u regionu i dostupna je na vebsajtu RSE - dodala je Vuković.
<h2>TEHNIČKI PROBLEMI</h2>
Urednik Prvog programa je, kaže, u poneđeljak prvi put obavjestio o tehničkom problemu - neposredno nakon prekida emitovanja emisije, ne zahtijevajući njeno izjašnjenje kao urednika Dokumentarnog programa u čijem se Programsko-produkcionom planu nalazi dokumentarni serijal „Perspektiva“.
- U tom razgovoru prvi put saznajem, da su i prethodne tri epizode prekinute, i da kao urednik Prvog programa nije dobio objašnjenje iz tehničko-produkcijskog lanca, kako i zašto dolazi do prekida u emitovanju. Za sve vrijeme, kao urednik Dokumentarnog programa svakog petka uredno dobijam najave za svaku od epizoda serijala „Pesrpektiva“ od strane njihovog produkcijskog tima i upoznata sam sa sadržajem emisija, te stoga nijesam ni dovodila u pitanje da će u ponedjeljak 17. novembra biti emitovana najavljena epizoda koja je snimljena u Podgorici, niti me je iko iz Koordinacije programa obavijestio da će biti emitovana epizoda od 20. jula. Za preuzimanje sadržaja „Perspektive“ sa Ftp servera RTCG, zadužen je sektor Koordinacije i realizacije programa, od kojih u međuvremenu nijesam informisana da postoje smetnje u emitovanju serijala, niti je na moje upite iko od kolega koje sam kontaktirala u ponedjeljak, znao da objasni o čemu je riječ – istakla je Vuković.
Tek u korespondenciji sa produkcijskim timom „Perspektive“ saznaje ono o čemu je RTCG već informisana - da se tehnički problemi u emitovanju na TVCG javljaju zbog promjene formata dsitribucije.
- O čemu je njihov tehnički urednik na vrijeme obavijestio RTCG, ali da ta informacija nije proslijeđena unutar tima za realizaciju TVCG, kao što nijesu bili obaviješteni ni da je RTCG promijenila Ftp adresu, usljed čega je i došlo do zaostatka u preuzimanju novoproizvedenih epizoda i prekida emitovanja – navela je Vuković.
Naglasila je da im, uprkos apsolutnom razumijevanju produkcijske kuće „Mebius film“ i njihovom krajnje konstruktivnom pristupu u iznalaženju rješenja u otklanjanju tehničkih propusta do kojih je došlo u Televiziji Crne Gore, javno upućuje izvinjenje zbog kompromitacije superiornog sadržaja serijala „Perspektiva“ na Javnom medijskom servisu RTCG i senzacionalističkih, tendencioznih medijskih interpretacija koje su u potpunosti izvan standarda Javnog servisa.
- Nakon što me je urednik Prvog programa juče telefonom informisao o „želji“ direktora Kneževića da me „smijeni“ zatražila sam da me o tome obavijesti zvaničnim putem. Nakon pola sata, dobila sam poziv iz Arhive RTCG da preuzmem „ponudu“. Ponuda koja se ne odbija, glasi na zaključivanje Aneksa Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, kojom me na zahtjev direktora TVCG Milana Kneževića, upućuju za raspored na nižerangirano radno mjesto Urednik emisije 1 TV u Dokumentarnom programu. U ponudi navode da ispunjavam propisane uslove za navedeno radno mjesto, stručna sprema, radno iskustvo itd… Sve u skladu sa potrebama procesa rada, bez stvarnih razloga za premještaj na to radno mjesto i bez prethodno ispoštovane procedure – pojasnila je Vuković.
<h2>KULMINACIJA KONFLIKTA</h2>
Direktorova želja da je smijeni zbog „Perspektive“ takođe je, kaže, ispunjena bez prethodnog postupka utvrđivanja njene odgovornosti za povredu radne obaveze, bez pisanog upozorenja o postojanju razloga za izricanje bilo kakve mjere za povredu radne obaveze, u konačnom bez odluke o povredi radne obaveze.
Ovim je, kaže Vuković, kulminirao latentni konflikt između nje i direktora TVCG koji, prema njenim riječima, tinja godinu i jedanaest mjeseci koliko je prošlo od momenta njegovog dolaska na poziciju direktora TVCG.&nbsp;
- Taj sukob je zasnovan na našim duboko suprotstavljenim stavovima o uređivačkoj autonomiji, primjeni profesionalnih i etičkih standarda i ulozi Javnog servisa. Samo ne znam, kada je tačno donedavni urednik redakcije Dokumentarnog programa Televizije Pljevlja, obećao sebi da će da me „smijeni“ i koga je od svojih projektovao za radno mjesto urednika Dokumentarnog programa? Koje ga je tačno moje reagovanje upućeno lično njemu zaboljelo, koji zvanični dopis, koji zvanični e-mail… Posljednji je bio o razlozima zbog kojih sam insistirala da bi dokumentarnu emisiju o cetinjskoj tragediji nad tragedijama „Ranjeni grad“ trebalo emitovati u „prajm-tajmu“, nije bio ni za emitovanje. Ili je to bio onaj jedan jedini sastanak koji je do sada održao sa urednicima, gdje sam mu povrijedila direktorsku sujetu stavom da se Programsko-produkcioni plan Dokumentarnog programa ne može mijenjati i dopunjavati bez znanja i saglasnosti urednika Dokumentarnog programa, sadržajima poput „Vraneške doline“ recimo... Ili još ne može da mi oprosti dokumentarne filmove o „Gaeti“, „Štrpcima“ ili posljednji o „Deporatciji izbjeglica iz Herceg Novog“ kojeg je nakon emitovanja odćutao. Brzo je podlegao maniru naših „veljih“ urednika koji prema vlastitom priznanju, gle čuda, nikada ne gledaju emisije koje im programski pripadaju. Ali je direktor zato zatražio da radim priče „o zločinima nad Srbima“. Naravno! O Srđanu Aleksiću! Je li problem što njegovo herojstvo i primjer ljudskosti, nadilazi svaki nacionalni predznak?! – navela je Vuković.
Ili je, pita ona, aktuelnije o stradalniku i velikomučeniku Pavlu Đurišiću?&nbsp;
- Kad može spomenik, zašto ne bi i dokumentarac na Javnom medijskom servisu?! Može i to, ali mu se ni to ne bi dopalo! – dodala je ona.
<h2>OSLOBAĐANJE OD SVEGA CRNOGORSKOG</h2>
Pita i „oslobađaju“ li to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog.
- A zašto, direktore, ne bismo i zločine srpskih oficira nad Crnogorkama i Crnogorcima?! Zašto ne o „Bijelom teroru“, o mučenju, ubijanju, klanju i spaljivanju porodice Zvicer: Anđe, Petra, Zagorke, Vidaka, Plane…Petrove babe koju su svezali za trešnju ispred kuće, da gleda kako joj sreća gori…Zašto ne o Savu Otaševiću, Marku Jakovljeviću, o Ružici, Plani, Stanici, Manji, Milici, Petrani Bulatović, o Peru i Radivoju Bulatoviću, zašto ne o proslavljenom komandiru Šćepanu Mijuškoviću? Kako, kad ste mi iz prijedloga PP plana za ovu godinu bez obrazloženja ukolnili sve dokumentarne formate koji su imali crnogorski predznak! Oslobađate li vi to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog? Pa nijeste valjda i na mene „udarili“ jer sam Crnogorka?! Ne, ne vjerujem zlim jezicima… Čak ste nam za sljedeću godinu uklonili i serijal povodom 60 godina Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore, jedinog programa koji u kontinuitetu traje koliko i sama TVCG. A zanimalo Vas je i do kada planiramo da emitujemo serijal „Bella Ciao“? Crna Gora ima 257 narodnih heroja, među njima je osam žena, pa izračunajte! – naglasila je Vuković.
Javni servis, kako je podvukla, nije ničija lična prćija.
- Funkcija direktora TVCG je prolazna. Javna institucija poput RTCG ne može se voditi po modelu lične volje, niti se zaposleni mogu premještati kao predmeti sa police na policu. Kao urednica i kao građanka Crne Gore, dužna sam da zaštitim zakonitost postupanja, profesionalne standarde, uredničku autonomiju, javnost i transparentnost rada Javnog servisa. To ću i uraditi, svim pravnim sredstvima - zaključila je ona.

Knežević bez formalnog obrazloženja pokrenuo smjenu Mile Vuković nakon epizode „Perspektive“ uoči utakmice sa Hrvatskom

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.