U Grčkoj je trenutno u toku više od 1.200 vodoprivrednih projekata, od kojih se 1.090 odnosi na vodosnabdijevanje, a 237 na navodnjavanje, prenijela je atinska televizija SKAI.
Koliki je to obim, pokazuje činjenica da Vlada navodi kako je od 2019. godine do danas završeno 278 projekata, te da zbog klimatskih promjena ne postoji nikakva dilema u pogledu potrebe za daljim ulaganjima i koordinisanijim naporima da se riješi ovaj veliki društveni i nacionalni problem Grčke.
Premijer Kirijakos Micotakis je nakon današnjeg sastanka Vlade predstavio "pet pravaca za rješavanje problema nestašice vode" i naglasio da nema govora o privatizaciji vodoprivrede, jer "voda jeste i ostaće javno dobro i samo tako treba da se tretira".
Ukazao je i na to da je Grčka na 19. mjestu u svijetu po riziku od nestašice vode.
Na sastanku je ocijenjeno da je rješavanje problema nestašice vode putem nacionalnog plana hitna potreba, uz reforme koje će najprije odgovoriti na urgentne izazove, a potom i na srednjoročne i dugoročne, kako bi zemlja bila pripremljena za velike izazove u narednih 30 godina.
Na sjednici su predstavljeni i detaljni naučni podaci koji jasno ukazuju na razmjere problema usljed klimatske krize u svim mediteranskim državama, uzimajući u obzir da se Evropa najbrže zagrijava na planeti.
Nivo rezervi vode u grčkim jezerima, iz kojih se snabdijevaju naselja, na istorijski je niskom nivou, dok su rezerve na poluostrvu Atika, gdje se nalazi Atina, manje za više od 50 odsto u poređenju sa 2022. godinom.
Zbog toga je neophodno sistemsko i cjelovito rješavanje problema, umjesto dosadašnje fragmentacije nadležnosti među različitim institucijama. Vlada će nastaviti sa radikalnim promjenama u modelu upravljanja vodama, gradeći funkcionalniji sistem sa većom efikasnošću i povećanim investicijama.
Planira se upotreba novih tehnologija i komplementarnih metoda za proizvodnju vode, poput desalinizacije. 
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Grčka pojačava borbu protiv suše, u toku više od 1.200 vodoprivrednih projekata

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) je saopštila da je 2023. bila najsušnija godina za svjetske rijeke u posljednje tri decenije, pošto je rekordno topla godina dovela do presušivanja vodenih tokova i doprinijela produženim sušama na nekim mjestima.
U objavljenom izvještaju SMO se takođe navodi da su glečeri koji napajaju mnoge rijeke u svijetu pretrpjeli najveći gubitak mase u posljednjih pet decenija, upozoravajući da topljenje leda može ugroziti dugoročnu bezbjednost vode za milione ljudi širom svijeta.
- Podaci govore o opasnosti u vidu sve ekstremnijih padavina, poplava i suša koje nanose veliki danak životima, ekosistemima i ekonomijama - rekla je generalni sekretar SMO Selest Saulo.
Ona je rekla da su rastuće temperature djelimično dovele do toga da hidrološki ciklus postane „nestalniji i nepredvidiviji“ na načine koji mogu da proizvedu „previše ili premalo vode“ i kroz suše i kroz poplave.
SMO kaže da se oko 3,6 milijardi ljudi suočava sa neadekvatnim pristupom vodi najmanje mjesec godišnje, a očekuje se da će ta brojka porasti na čak pet milijardi do 2050. godine.
Svijet se suočio sa najtoplijom godinom u istoriji 2023. godine, a ljeto ove godine je bilo i najtoplije ljeto ikada koje je izazvalo znake upozorenja za mogući novi godišnji rekord u 2024. godini.
- U posljednje 33 godine podataka, nikada nismo imali tako veliko područje širom svijeta koje je bilo pod tako suvim uslovima - rekao je direktor hidrologije, vode i kriosfere u SMO Stefan Ulenbruk.
SMO je pozvao na poboljšanja u prikupljanju i razmjeni podataka kako bi se razjasnila stvarna slika o vodnim resursima i pomoglo zemljama i zajednicama koje mjere treba da preuzmu kao odgovor.
U izvještaju se navodi da su jug SAD, Centralna Amerika i južnoameričke zemlje Argentina, Brazil, Peru i Urugvaj suočene sa uslovima suše i „najnižim nivoima vode ikada zabilježenim u Amazonu i jezeru Titikaka“, koje se nalazi na granici između Perua i Bolivije.

UN: Za svjetske rijeke 2023. najsušnija godina u posljednje tri decenije

Prije tačno trideset i četiri godine, 1. februara 1992. godine, činilo se da je svijet zakoračio u novu eru vječnog mira. U ljetnjikovcu Kemp Dejvid, američki predsjednik Džordž H. V. Buš i ruski predsjednik Boris Jeljcin potpisali su dokument koji je trebalo da promijeni tok istorije.
Taj susret je trebalo da simbolizuje kraj straha koji je decenijama paralisao planetu. Potpisivanjem Deklaracije o novim odnosima, dvije supersile su zvanično proglasile kraj Hladnog rata, obećavajući da se više neće gledati preko nišana nuklearnih projektila, već kao partneri i prijatelji.
Danas, 2026. godine, svijet izgleda potpuno drugačije, a optimizam iz 1992. djeluje kao daleka, gotovo naivna prošlost.
<h3>Kako se svijet podijelio: retrospektiva „Gvozdene zavjese“</h3>
Da bismo razumjeli težinu tog februarskog dana 1992. godine, potrebno je vratiti se korak unazad. Hladni rat nije počeo jednim pucnjem, već postepenim zahlađenjem odnosa između saveznika iz Drugog svjetskog rata.
Nakon pobjede nad nacizmom 1945. godine, ideološki jaz između kapitalističkog Zapada, predvođenog Sjedinjenim Američkim Državama, i komunističkog Istoka, predvođenog Sovjetskim Savezom, postao je nepremostiv.
Godina 1947. smatra se formalnim početkom sukoba, uvođenjem Trumanove doktrine i Maršalovog plana. Britanski premijer Vinston Čerčil slikovito je opisao da se „Gvozdena zavjesa“ spustila preko Evrope.
Decenijama su obje strane gomilale nuklearno oružje, stvarajući doktrinu „uzajamno osiguranog uništenja“ (MAD). Svijet je drhtao tokom Kubanske raketne krize, kao i tokom ratova u Koreji, Vijetnamu i Avganistanu.
Promjene su započele dolaskom Mihaila Gorbačova i padom Berlinskog zida 1989. godine. Raspad Sovjetskog Saveza u decembru 1991. bio je konačni ekser u kovčeg sovjetskog sistema, što je dovelo do susreta u Kemp Dejvidu samo nekoliko mjeseci kasnije.
Tog 1. februara 1992. godine, Buš i Jeljcin potpisali su zajedničku izjavu u kojoj se navodi da „Rusija i Sjedinjene Američke Države više ne smatraju jedna drugu potencijalnim neprijateljima“.
Jeljcin je govorio o demokratiji i slobodnom tržištu, a Zapad je vjerovao da je Rusija konačno postala dio „slobodnog svijeta“. Nuklearne bojeve glave su demontirane, vojske su se povlačile, a kulturna razmjena je cvjetala.
<h3>Gdje smo danas: Hladni rat 2.0?</h3>
Trideset četiri godine kasnije, Deklaracija iz Kemp Dejvida djeluje kao mrtvo slovo na papiru. Geopolitički sat kao da je vraćen unazad, a mnogi analitičari tvrde da ne samo da živimo u novom Hladnom ratu, već da je situacija možda i opasnija nego ranije.
Širenje NATO saveza na istok, koje Moskva vidi kao egzistencijalnu prijetnju, i ruske vojne intervencije u Gruziji, na Krimu, kao i invazija na Ukrajinu, potpuno su uništile povjerenje izgrađeno tokom devedesetih godina.
Prijetnje upotrebom nuklearnog oružja ponovo su postale dio svakodnevnog političkog diskursa — nešto što je nakon 1992. godine djelovalo nezamislivo.
Svijet se ponovo polarizuje. S jedne strane nalazi se prilično razjedinjeni Zapad, a s druge Rusija i Kina. Danas, dok se prisjećamo dana kada su Buš i Jeljcin proglasili mir, jasno je da je taj mir bio tek „intermeco“ u dugoj istoriji sukoba velikih sila.
Hladni rat se vratio — ali ovaj put bez jasnih ideoloških granica i sa mnogo više nepredvidivih aktera. Umjesto „kraja istorije“, o kojem se govorilo tih godina, dobili smo njen brutalan nastavak. Lekcije iz Kemp Dejvida su zaboravljene, a svijet je ponovo u stanju permanentnog straha.

Zabluda o vječnom miru: Prije tri decenije okončan je Hladni rat, a danas on bijesni jače i opasnije nego ikada

Svaki odnosi između ljudi je svaki dan na testu, saopštio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić upitan da li misli da je na testu odnos Andrije Mandića i Milana Kneževića nakon što je Demokratska narodna partija izašla iz vlasti a Nova srpska demokratija ostala njen dio.
Vučić ne misli da je to pitanje ličnog odnosa bila koga.
- Cijenim gospodina Mandića, cijenim svakoga, ljudi si ti koji na kraju biraju svoju budućnost i ko je i na kakav način zastupao njihove interese, kaže Vučić za TV PInk, prenosi <a href="https://www.antenam.net/clanak/vucic-o-odnosu-mandica-i-knezevica-to-je-njihova-stvar-ne-zeli-u-to-da-se-mijesam">Antena M</a>.
Knežević i Mandić su, ocjenjuje Vučić, zajedno imali uspjeha.
- Možda će pojedinačno da imaju manje ili više uspjeha a možda će da ostanu zajedno. to treba njih dvojica da procjene, da se bave time, da razgovaraju. To je njihova stvar, ne želim u to da se miješam - zaključuje Vučić.
Knežević je, podsjetimo, na pres konferenciji u petak rekao da ga je Predsjedništvo DNP-a zadužilo da u što skorijem roku inicira razgovor sa Mandićem o daljoj budućnosti koalicionog saveza Za budućnost Crne Gore (ZBCG).
- Saglasićete se da je malo neobično da dio koalicije bude u opoziciji, a dio u vlasti - dodao je tada Knežević.
On je, odgovarajući na pitanja novinara, kazao da će odnosi sa Mandićem ostati i dalje prijateljski, bez obzira na konačnu odluku koju će donijeti i organi NSD-a i DNP-a.

Vučić o odnosu Mandića i Kneževića: To je njihova stvar, ne želim u to da se miješam

Obaveze iz novog Zakona o privrednim društvima moraju se ispuniti do kraja marta, saopštili su iz Privredne komore (PKCG), i dodali da očekuju da će stabilizacija integrisanog sistema za upravljanje prihodima (IRMS) Poreske uprave (PU) omogućiti da se to nesmetano obavi.
Iz PKCG su agenciji Mina-business kazali da su u prethodnom periodu primili određeni broj primjedbi svojih članica koje se odnose na tehničko funkcionisanje IRMS-a, a koje imaju direktan uticaj na ispunjavanje obaveza propisanih Zakonom o privrednim društvima.
- Riječ je prvenstveno o pitanjima i poteškoćama u vezi sa praktičnom primjenom novih rješenja, dostupnošću pojedinih funkcionalnosti i tehničkim ograničenjima sistema u početnoj fazi njegove primjene - rekli su iz PKCG.
Komora je, prepoznajući značaj tih izazova za preduzeća, reagovala odmah po puštanju sistema u rad i već narednog dana, u saradnji sa PU, organizovala radionicu za privredu.
- Na radionici su predstavljene nove funkcionalnosti IRMS sistema, ali su razmotreni i uočeni izazovi u njegovoj primjeni, uz direktnu komunikaciju između privrednika i nadležne institucije - dodali su iz PKCG.&nbsp;
Komora će, kako su najavili, nastaviti da prikuplja povratne informacije od članica i da ih, u konstruktivnom dijalogu sa nadležnim institucijama, koristi u cilju unapređenja primjene sistema i obezbjeđivanja pravne sigurnosti za privredne subjekte.
Novi Zakon o privrednim društvima, koji je u primjeni od 1. januara, donosi temeljnu reformu kroz uvođenje novih instituta, digitalizovane procedure i preciznije mehanizme zaštite članova društava, povjerilaca i trećih lica.
- Zakon predstavlja značajan iskorak ka modernizaciji i usklađivanju crnogorskog korporativnog prava sa evropskim standardima. Donosi jasnija pravila, jaču zaštitu učesnika u privrednom životu i veću pravnu predvidivost. Istovremeno, nameće složenije administrativne zahtjeve i strože procedure, što može predstavljati izazov, naročito za mala i srednja preduzeća sa ograničenim resursima - rekli su iz PKCG.
Pojedini privrednici su ranije saopštili da otežano funkcionisanje IRMS sistema, koji je pušten u rad 12. januara, može uticati na primjenu Zakona o privrednim društvima, imajući u vidu da su preduzeća u zakonskoj obavezi da usklađivanje akata sprovode upravo putem te platforme.
Iz PKCG su kazali da ohrabruje činjenica da je PU već produžila pojedine rokove, poput onih za podnošenje PDV prijava i IOPPD obrazaca, upravo zbog objektivnih okolnosti u vezi sa funkcionisanjem sistema.
- To ukazuje na spremnost institucija da uvaže realne izazove sa kojima se privreda suočava u ovom periodu - smatraju u PKCG.
U Komori vjeruju da će se isti princip razumijevanja i proporcionalnosti primjenjivati i u narednom periodu, uz zajednički cilj da se obezbijedi pravna sigurnost privrednih subjekata, očuva stabilnost poslovnog ambijenta i istovremeno omogući puna funkcionalnost sistema koji je od strateškog značaja.
- Imajući u vidu da se radi o novom i kompleksnom informacionom sistemu, čija je primjena od izuzetnog značaja kako za PU, tako i za privredu i državu u cjelini, ne očekujemo da fokus nadzornih i inspekcijskih organa bude usmjeren ka privrednicima koji aktivno pokušavaju da ispune svoje obaveze, ali se suočavaju sa tehničkim ograničenjima sistema - naveli su iz PKCG.
Iz Komore su objasnili da Zakon o privrednim društvima istovremeno omogućava modernizaciju i harmonizaciju sa EU praksom, ali i zahtijeva pažljivo tumačenje i prilagođavanje privrednih subjekata u prelaznom periodu, s obzirom na složenost njegovih odredbi i potencijalne pravne posljedice njihovog pogrešnog razumijevanja.
U skladu sa navedenim, PKCG je sa Ministarstvom ekonomskog razvoja organizovala tri okrugla stola na kojima su predstavnici privrede imali mogućnost da od obrađivača zakona dobiju odgovore na pitanja i nedoumice oko implementacije pojedinih odredbi.
- Takođe, nakon održavanja ovih događaja, privrednici su imali mogućnost da pošalju dodatna pitanja, koje je stručna služba PKCG objedinila i poslala resornom ministarstvu za odgovore. Ministarstvo ekonomskog razvoja je na veći dio pitanja odgovorilo, dok se odgovori na pitanja koja se odnose na druge institucije očekuju u narednim danima - istakli su iz PKCG.
Kako bi se omogućila što lakša implementacija zakona i razjasnile neusklađenosti pojedinih njegovih odredbi sa zakonima koji regulišu pojedine oblasti, u narednom periodu Komora će, na zahtjev privrede, organizovati i pojedinačne sastanke sa predstavnicima nadležnog ministarstva.
- Nadamo se da će se zajedničkim radom uz potpuno razumijevanje donosilaca odluka, Zakon o privrednim društvima implementirati uz najmanje moguće administrativno i materijalno opterećenje privrede. Takođe, nadamo se i očekujemo da će zbog nefunkcionisanja neophodnih softvera/platformi za sprovođenje Zakona o privrednim društvima u početnoj fazi, nadležne institucije i inspekcijski organi imati razumijevanje za potencijalne zahtjeve privrede za produženje rokova - zaključili su iz PKCG.

Stabilizacija IRMS-a ključna za primjenu Zakona o privrednim društvima

Tema emisije Srećan dan je „Sjećanje koje traje: Zef Bato Dedivanović“. Leka Dedivanović govori o životu, vrijednostima i tragovima koje je Zef Bato Dedivanović ostavio u umjetnosti i zajednici.
Najavljujemo i prvo izdanje festivala „Zeffest“. Branko Ilić, umjetnički direktor, otkriva ideju, program i misiju novog festivala.
Poseban fokus stavljamo na muziku i govorimo o tome koliko je važna za razvoj emocija, kreativnosti i socijalnih vještina. Bojana Nenezić, muzička pedagoškinja, objašnjava zašto je muzika ključna u ranom razvoju i kako oblikuje dječiji svijet.
Za kraj, ne propustite rubriku Vježbajte sa Sanjom - Sanja Čolić, instruktorka joge, vodi vas kroz kratke vježbe za opuštanje i balans tijela i uma.
Gledajte Srećan dan od devet do 11 sati, na Televiziji E.

Tag: susa

Grčka pojačava borbu protiv suše, u toku više od 1.200 vodoprivrednih projekata

UN: Za svjetske rijeke 2023. najsušnija godina u posljednje tri decenije

Zabluda o vječnom miru: Prije tri decenije okončan je Hladni rat, a danas on bijesni jače i opasnije nego ikada

Vučić o odnosu Mandića i Kneževića: To je njihova stvar, ne želim u to da se miješam

Stabilizacija IRMS-a ključna za primjenu Zakona o privrednim društvima

Srećan dan na TV E: „Sjećanje koje traje - Zef Bato Dedivanović“

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO