U Grčkoj je trenutno u toku više od 1.200 vodoprivrednih projekata, od kojih se 1.090 odnosi na vodosnabdijevanje, a 237 na navodnjavanje, prenijela je atinska televizija SKAI.
Koliki je to obim, pokazuje činjenica da Vlada navodi kako je od 2019. godine do danas završeno 278 projekata, te da zbog klimatskih promjena ne postoji nikakva dilema u pogledu potrebe za daljim ulaganjima i koordinisanijim naporima da se riješi ovaj veliki društveni i nacionalni problem Grčke.
Premijer Kirijakos Micotakis je nakon današnjeg sastanka Vlade predstavio "pet pravaca za rješavanje problema nestašice vode" i naglasio da nema govora o privatizaciji vodoprivrede, jer "voda jeste i ostaće javno dobro i samo tako treba da se tretira".
Ukazao je i na to da je Grčka na 19. mjestu u svijetu po riziku od nestašice vode.
Na sastanku je ocijenjeno da je rješavanje problema nestašice vode putem nacionalnog plana hitna potreba, uz reforme koje će najprije odgovoriti na urgentne izazove, a potom i na srednjoročne i dugoročne, kako bi zemlja bila pripremljena za velike izazove u narednih 30 godina.
Na sjednici su predstavljeni i detaljni naučni podaci koji jasno ukazuju na razmjere problema usljed klimatske krize u svim mediteranskim državama, uzimajući u obzir da se Evropa najbrže zagrijava na planeti.
Nivo rezervi vode u grčkim jezerima, iz kojih se snabdijevaju naselja, na istorijski je niskom nivou, dok su rezerve na poluostrvu Atika, gdje se nalazi Atina, manje za više od 50 odsto u poređenju sa 2022. godinom.
Zbog toga je neophodno sistemsko i cjelovito rješavanje problema, umjesto dosadašnje fragmentacije nadležnosti među različitim institucijama. Vlada će nastaviti sa radikalnim promjenama u modelu upravljanja vodama, gradeći funkcionalniji sistem sa većom efikasnošću i povećanim investicijama.
Planira se upotreba novih tehnologija i komplementarnih metoda za proizvodnju vode, poput desalinizacije. 
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Grčka pojačava borbu protiv suše, u toku više od 1.200 vodoprivrednih projekata

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) je saopštila da je 2023. bila najsušnija godina za svjetske rijeke u posljednje tri decenije, pošto je rekordno topla godina dovela do presušivanja vodenih tokova i doprinijela produženim sušama na nekim mjestima.
U objavljenom izvještaju SMO se takođe navodi da su glečeri koji napajaju mnoge rijeke u svijetu pretrpjeli najveći gubitak mase u posljednjih pet decenija, upozoravajući da topljenje leda može ugroziti dugoročnu bezbjednost vode za milione ljudi širom svijeta.
- Podaci govore o opasnosti u vidu sve ekstremnijih padavina, poplava i suša koje nanose veliki danak životima, ekosistemima i ekonomijama - rekla je generalni sekretar SMO Selest Saulo.
Ona je rekla da su rastuće temperature djelimično dovele do toga da hidrološki ciklus postane „nestalniji i nepredvidiviji“ na načine koji mogu da proizvedu „previše ili premalo vode“ i kroz suše i kroz poplave.
SMO kaže da se oko 3,6 milijardi ljudi suočava sa neadekvatnim pristupom vodi najmanje mjesec godišnje, a očekuje se da će ta brojka porasti na čak pet milijardi do 2050. godine.
Svijet se suočio sa najtoplijom godinom u istoriji 2023. godine, a ljeto ove godine je bilo i najtoplije ljeto ikada koje je izazvalo znake upozorenja za mogući novi godišnji rekord u 2024. godini.
- U posljednje 33 godine podataka, nikada nismo imali tako veliko područje širom svijeta koje je bilo pod tako suvim uslovima - rekao je direktor hidrologije, vode i kriosfere u SMO Stefan Ulenbruk.
SMO je pozvao na poboljšanja u prikupljanju i razmjeni podataka kako bi se razjasnila stvarna slika o vodnim resursima i pomoglo zemljama i zajednicama koje mjere treba da preuzmu kao odgovor.
U izvještaju se navodi da su jug SAD, Centralna Amerika i južnoameričke zemlje Argentina, Brazil, Peru i Urugvaj suočene sa uslovima suše i „najnižim nivoima vode ikada zabilježenim u Amazonu i jezeru Titikaka“, koje se nalazi na granici između Perua i Bolivije.

UN: Za svjetske rijeke 2023. najsušnija godina u posljednje tri decenije

Disciplinska komisija Fudbalskog saveza, postupajući po prijavama Komisije za takmičenje, zabranila je prisustvo organizovanih navijača Budućnosti na po tri utakmice na svom stadionu i u gostima, saopšteno je iz te asocijacije.
U obrazloženju odluke navodi se da je podgorički klub kažnjen zbog upotrebe pirotehničkih sredstava na utakmici protiv Bokelja, čime je počinio prekršaj iz člana 73 stav 5 u vezi stava 1 Disciplinskog pravilnika FSCG.
"Izrečena disciplinska mjera izdržava se na prvenstvenim utakmicama kojima rukovodi FSCG u takmičarskoj sezoni 2025/2026 godina. Žalba ne zadržava sprovođenje izrečene dkazne", stoji u saopštenju.
Budućnost je kažnjena i novčanom kaznom u iznosu od 2.000 eura zbog upotrebe pirotehničkih sredstava na utakmici protiv Petrovca na stadionu "Mitar Mićo Goliš".
Sa 2.000 kažnjena je i Sutjeska zbog upotrebe pirotehničkih sredstava na utakmici protiv Jedinstva, dok će 500 eura više uplatiti zbog istog incidenta u dueu sa Mornarom.
Kom će morati da uplati 2.000 eura zbog vrijeđanja igrača Otrant-Olimpika na nacionalnoj i vjerskoj osnovi, a dodatnih 500 zbog zanemarivanja obaveza koje proističu iz Pravilnika i drugih propisa FSCG na utakmici u Igalu.
Novčane kazne, u iznosu od 1.000EUR, izrečene su Internacionalu i šef stručnog štaba tog kluba Demiru Ramoviću, Grbalj i Rudar kažnjeni su sa po 500, a Stari aerodrom i Berane sa po 2.000 eura zbog prekida utakmice 14. kola Druge omladinske lige.

Budućnost bez najvjernijih navijača na po tri domaće i gostujuće utakmice

Forum žena Socijaldemokratske partije Crne Gore i Evropskog saveza bezrezervno osuđuje ispisivanje poruke na zgradi Ambasade Bosne i Hercegovine u Podgorici kojom se javno afirmiše genocid u Srebrenici, saopšteno je iz Foruma žena SDP.&nbsp;
Takav čin, prema njihovim riječima, predstavlja svjesnu glorifikaciju masovnog zločina i direktan napad na temelje antifašističke, građanske i demokratske Crne Gore.
- Genocid u Srebrenici je nepobitno utvrđena istorijska i pravna činjenica - ističu u saopštenju.&nbsp;
Prema njihovim riječima, njegovo slavljenje predstavlja svjesni pokušaj rehabilitacije zločinačke ideologije i negiranje patnje hiljada nevinih žrtava.
- Jasno poručujemo: ovo nije Crna Gora i ovo nijesu poruke njenih građanki i građana. Crna Gora i Bosna i Hercegovina su države koje se međusobno poštuju i dosljedno čuvaju vrijednosti na kojima počivaju. Neka su vječne dvije stare dame u srcu Evrope - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

Forum žena SDP i Evropskog saveza: Ispisivanje poruka na zgradi Ambasade BiH svjestan pokušaj rehabilitacije zločinačke ideologije

Policija u Herceg Novom podnijela je krivičnu prijavu protiv I.K. iz Podgorice zbog sumnje da se jednoj osobi predstavio kao rođak i zahtijevao da mu pozajmi 2.000 eura koje će mu vratiti idućeg dana, a što nije učinio.
- On se nalazi u pritvoru u UIKS-u zbog postupka koji se protiv njega vodi takođe zbog sumnje da je izvršio krivično djelo prevara, na teritoriji više gradova Crne Gore - saopšteno je iz Uprave policije.
Protiv njega je tokom vikenda podnijeta i krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo prevara na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“.
Krivična prijava podnijeta je i protiv B.K. iz Tivta zbog sumnje na građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje.
- Na način što je, kao osnivač i ovlašćeno lice jednog privrednog društva, ugovorio izvođenje radova na rekonstrukciji jednog objekta u Herceg Novom, sa investitorom zaključio ugovor o izvođenju radova i obavezao se da pribavi sve neophodne dozvole od nadležnih državnih i inspekcijskih organa prije izvođenja radova, što osumnjičeni nije učinio - naveli su u policiji.
Policija u Herceg Novom podnijela je krivičnu prijavu i protiv F.K. zbog sumnje na utaju.
- Na način što je, sa oštećenim licem ugovorio najam priključnog vozila vrijednosti 6.000 eura, na vremenski period od tri do četiri dana, na to ime predavši oštećenom novac u iznosu od 100 eura - dodali su u policiji.
Nakon isteka roka za vraćanje predmetnog vozila F.K. je oštećenog obavijestio da mu je vozilo i dalje potrebno i da će kod njega ostati duži vremenski period.
- Te se obavezao da će mu novac na ime daljeg najma isplatiti u najskorijem roku, što međutim, ovo lice nije učinilo, već je nastavio koristiti vozilo neisplaćujući oštećenom licu najam - dodali su u policiji.
Policija je od F.K. oduzela i vratila vlasniku vozilo, te je protiv F.K., po nalogu postupajućeg tužioca, podnijeta krivična prijava.
Osim toga, zbog sumnje da na zloupotrebu povjerenja krivična prijava podnijeta je protiv T.R., dok se L.Ć. sumnjiči za zloupotrebu povjerenja putem podstrekavanja.
- Sumnja se da je T.R. krivično djelo koje joj se stavlja na teret izvršila na način što je zloupotrijebila povjerenje sada pokojnog lica koje joj je dato izdavanjem punomoćja za raspolaganje novčanim sredstvima na njegovim žiro računima otvorenim u jednoj poslovnoj banci, u filijali u Herceg Novom, a o kojem se za novčanu naknadu brinula u vremenskom periodu od nekoliko godina, tokom njegovog života - kazali su u policiji.
Nakon njegove smrti u novembru 2025. godine T.R. je, po prethodnom dogovoru i uz podstrekavanje L.Ć., supruge sada pokojnog pomenutog lica, sa kojim nije živjela dugi niz godina, realizovala dogovorenu transakciju novca i zloupotrijebila povjerenje datog ovlašćenja za raspolaganje novčanim sredstvima pokojnika.
- Ona je sa tekućeg računa ovoga lica izvršila transfer novca na račun osumnjičene L.Ć. i na taj način joj pribavila protivpravnu imovinsku korist u iznosu od 30.000 eura, a nanijela štetu, odnosno povrijedila nasljedni dio zaostavštine potomaka počivšeg lica - dodali su u policiji.

Krivična prijava Podgoričaninu: Predstavio se kao rođak i tražio pozajmicu od 2.000 eura

Centar za građansko obrazovanje (CGO) izražava zabrinutost da u procesu izbora novih redovnih, vanrednih i inostranih članova Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), koji će biti završen na sjednici Skupštine CANU 23. decembra, postoje elementi netransparentnosti i diskriminacije.
Kako je navedeno u saopštenju, uvid u dokumentaciju kandidata i kandidatkinja prijavljenih na konkurs za članstvo, koju je CANU dostavila CGO-u po zahtjevu za slobodan pristup informacijama, naglašava potrebu da javnost bude detaljnije upoznata sa samim tokom i kriterijumima ovog procesa.
- U članu 1 Odluke o raspisivanju izbora za vanredne, redovne i inostrane članove CANU od 23. decembra 2024. godine navodi se da se izbori raspisuju za devet vanrednih članova i to tri iz Odjeljenja prirodnih nauka, dva iz Odjeljenja društvenih nauka, dva iz Odjeljenja humanističkih nauka i dva iz Odjeljenja umjetnosti. Međutim, iz dokumentaciju je evidentno da je u pojedinim odjeljenjima manji broj kandidata dobio podršku odjeljenja od broja predviđenog konkursom, a određena nezadovoljstva ovakvim ishodom zabilježena su i u zapisnicima sa sjednica na kojima se odlučivalo o kandidatima. Posebno je pitanje zašto su neki kvalifikovani kandidati onemogućeni za dalju fazu ovog konkursa - dodaje se.
Kako ističu, od ukupno deset kandidata za vanredne članove, samo tri su žene, i to sve tri iz Odjeljenja humanističkih nauka, koje je predložilo pet kandidata, a moguće je da budu izabrana najviše dva.&nbsp;
- Ovi podaci su posebno zabrinjavajući imajući u vidu da u jednom od odjeljenja jedina kandidatkinja, uprkos relevantnim i međunarodnim referencama, nije dobila dovoljan broj glasova, iako je to odjeljenje predložilo samo jednog kandidata od moguća dva i to muškarca daleko skromnijih referenci - pojasnili su u saopštenju.&nbsp;
CGO, kako se ističe, ukazuje trenutno, prema informacijama na sajtu CANU, od 29 redovnih članova je čak 27 muškaraca, što znači da muškarci čine 93% redovnog članstva CANU.&nbsp;
- Od osam vanrednih članova, sedam su muškarci, a jedna žena, odnosno 87,5% vanrednnog članstva CANU su muškarci. Dramatična rodna neravnoteža u sastavu CANU ne ukazuje samo na potencijalnu diskriminaciju po osnovu pola, već šalje i obeshrabrujuću poruku naučnicama i umjetnicama da su njihove šanse da jednog dana postanu dio najviše državne naučne institucije višestruko manje u odnosu na njihove muške kolege - navode iz CGO.&nbsp;
Crna Gora, kako naglašavaju, kao mala država, mora naročito voditi računa o razvoju i očuvanju svog ljudskog kapitala, posebno u oblasti nauke i umjetnosti.&nbsp;
- CANU je već duže vrijeme izložena opravdanim kritikama zbog ćutanja i pasivnosti povodom važnih društvenih procesa, kao i zbog preispitivanja svrsishodnosti takvog djelovanja koje se finansira iz Budžeta. Stoga je od suštinskog značaja da postupci izbora novih članova i članica budu u potpunosti transparentni i zasnovani isključivo na stručnim i naučnim referencama. CANU je 21. novembra na svom sajtu objavila listu kandidata i kandidatkinja o kojima će se odlučivati na sjednici 23. decembra, ali to ne prate informacije o procesu selekcije, kao i biografije i naučne reference tih kandidata i kandidatkinja - pojasnili su u saopštenju.&nbsp;
Od CANU se, ističu, očekuje da bude uzor svim državnim institucijama kada je riječ o meritokratiji, rodnoj ravnopravnosti i poštovanju demokratskih vrijednosti.&nbsp;
- Njena uloga u crnogorskom društvu treba da bude i emancipatorska. Nauka i umjetnost moraju biti prostor u kojem nema mjesta diskriminaciji ni po jednom osnovu, a proces izbora članova i čanica CANU mora biti javan i transparentan, kako bi se otklonile sumnje da se prednost daje kandidatima i kandidatkinjama na osnovu političkih, ličnih ili prijateljskih veza - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

CGO upozorava na netransparentnost i rodnu diskriminaciju u izboru novih članova CANU

Đurić: Sporazum smišljena smutnja, trebalo da bude ratifikovan dvotrećinskom većinom; Vukčević: Država ne može da krši Ustav pozivajući se na međunarodno pravo

Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo, branite je danas. Mi ne tražimo privilegije, već jednaka prava za sve. Ako je krivo njih 35, krivi smo svi, kazala je novinarka Tanja Pavićević na skupu solidarnosti ispred zgrade Uprave policije koji se održava zbog procesuiranja 35 osoba. Kako je podvukla, danas su se okupili jer je pređena još jedna linija. - Poslata je poruka da se u Crnoj Gori više ne može slobodno govoriti. Ovo je zastrašivanje. Pokrenuta je akcija solidarnosti, kao i akcija samoprijavljivanja - poručila je Pavićević.&nbsp; <h2>Cerović: Svi smo mi 35 procesuiranih</h2> Psiholog i komunikolog Radoje Cetović je poručio da se Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom. - Svi smo mi tih 35 procesuiranih. U ime STEGA-e pozivam sve da dođu 19. decembra na Goricu - naglasio je Cerović.&nbsp; Grupa građana i građanski aktivisti su prethodno pokrenuli akciju „samoprijavljivanja“ nakon što je 35 osoba procesuirano zbog protesta ispred Vile Gorica zbog ovogodišnje dodjele Trinaestojulske nagrade. Nakon potpisivanja akcije „samoprijavljivanje“, predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković i novinarka Tanja Pavićević uputili su se u zgradu Uprave policije, gdje su predali potpisanu prijavu. Danas je ispred zgrade Uprave policije održena Akcija solidarnosti, tokom koje su građani imali mogućnost da potpišu ranije online popunjeni obrazac za samoprijavljivanje, kao i da na licu mjesta popune i predaju obrazac. Akcija je pokrenuta kao odgovor na prekršajno procesuiranje 35 građana koji su prethodno izrazili svoje stavove povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, iako je Tužilaštvo saopštilo da u njihovom postupanju nema elemenata krivičnog djela. Cilj današnjeg okupljanja bio je, kako su naveli u saoštenju, da se omogući tehnička realizacija samoprijavljivanja, ali i da se ukaže na problem selektivne primjene zakona, budući da su prekršajni postupci pokrenuti protiv ograničenog broja građana, iako je u istim okolnostima učestvovao znatno veći broj ljudi. Ljudi koji su realizovali akciju solidarnosti naglasili su da se ne radi o protestu niti o javnom skupu u smislu Zakona o javnim okupljanjima, već o građanskoj i administrativnoj radnji solidarnosti, kojom se traži jednako postupanje institucija prema svim građanima. U okviru akcije još jednom je ponovljen zahtjev da policija postupa u skladu sa zakonom, bez selektivnosti i bez političkog uticaja, kao i da se poštuje ustavno pravo građana na slobodu izražavanja. Poručeno je da građani ne traže privilegije, već jednaka pravila za sve, uz poruku: „Ako je krivo 35 - onda smo svi. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FdcXYStxmGi8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Prilaz Upravi policije je bio blokiran.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F0Fhn5V-JFus&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Policija "> <figcaption>Blokiran prilaz zgradi Uprave policije (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni građani kod MUP-a"> <figcaption>Okupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FIEHeQf5gORU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528" data-rendition-name="original" width="5712" height="4284" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  Podsjećamo, protest građana ispred Vile Gorica održan je 8. jula ove godine zbog dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru Crne Gore i crnogorske nacije Bećiru Vukoviću za knjigu „Kuće beskućnika“ - koja, inače, nije evidentirana u nacionalnim niti regionalnim bibliotečkim bazama. Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za djelo koje ne postoji, u crnogorskom PEN Centru su ukazali da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, Miloš Karadaglić muzičar, a Veljo Stanišić grafičar. Iz Uprave policije je 8. decembra saopšteno da je prekršajno procesuirano 35 osoba zbo narušavanja javnog reda i mira i aktivnog napada na policijske službenike tokom okupljanja 8. jula ispred Vile Gorica u Podgorici prilikom održavanja svečanosti dodjele Trinaestojulske nagrade.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6.jpg" data-media-id="editor_11" data-image-id="20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Protes "> <figcaption>Okuupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>

(FOTO/VIDEO)Pavićević: Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo - branite je danas; Cerović: Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom

Ročište po tužbi biznismena Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića protiv bivšeg premijera Dritana Abazovića održano je u ulcinjskom Osnovnom sudu. Branjenik Ubovića i Mijajlovića, advokat Zoran Piperović poručio je da niko, pa ni premijer, ne može bez dokaza da etiketira ljude i optužuje ih za teška krivična djela.&nbsp;
“On tvrdi da mu je sve već dosadilo i da je jasno. I ja kažem da je jasno, ali ne iz narativa koji on gura, već iz narativa koji smo u tužbi postavili. On se brani, izjašnjava na navode tužbe tako, što kaže da su sva lica koja su ga tužila završila u zatvoru. Za ovu vrstu parnice to nije ništa što je značajno. Kaže da je SDT potvrdio njegove navode. Ništa SDT ne može da potvrdi, SDT je stranka u postupku kao i svi okrivljeni. Samo sud može da potvrdi neke navode, a nije ničije da utvrđuje prije suda. Živimo u vremenu kakvom živimo, danas je vrlo simpatično jurnuti na jednu firmu i na neka lica, vrlo profesionalno i ako ćeš da napreduješ u karijeri startuj ta lica. Tako se pravda ne vrši. Ali tu smo, sačekaćemo da se sve završi”, rekao je Piperović.
“Abazović bio zatečen pitanjima”
Podsjećamo, Abazović je dok je bio premijer Crne Gore optužio Ubovića, Mijajlovića i nekadašnjeg viskog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, da su na čelu kriminalne piramide, pa čak i da priželjkuju njegovu likvidaciju. Međutim, danas pred sudijom Perom Lukićem ogradio se od likvadicije, te rekao da ne zna ko je priželjkuje, ali je naglasio da je zbog toga i danas jedina štićena ličnost iz prethodne Vlade.
“Danas je izbjegao u govoru da kaže da je spominjao da su šverceri cigareta i kokaina… On je sav svoj politički narativ vezao za Mijajlovića, Ubovića i Lazovića. Bez tih lica njemu bavljenje politikom ne bi imalo smisla. Ja sam ga vrlo namjerno pitao da li znate ko želi da vas liši života kako ste izjavili, pa su zakasnili. Prvo je rekao da su mu to javile službe, a na moje pitanje da li su vam službe naznačile koja su to lica, rekao je da nisu. Onda sam ga pitao kako znate da su oni, a on je rekao nijesam mislio na njih. Naravno da je mislio na njih, bio je zatečen mojim pitanjima i naravno da mu je sva istina takva”, naglašava advokat.
Dok je Piperović ubijeđen da će sudskom odlukom Abazović platiti naknadu štete za sve izgovoreno, ako ne po odluci Osnovnog, onda Višeg suda, advokat Gzim Hadžibeti stava je da njegov branjenik nema za šta da odgovara.
“Suština ovog spora se svela na to, da li je Abazović vođen nekim svojim ličnim i političkim motivima targetirao ta lica bez da je o tim tvrdnjama imao pouzdane informacije. Svi dokazi koji su do sada izvedeni jasno i nedvosmisleno dokazuju da je Abazović postupao isključivo sa pozicije i funkcije koje je obavljao u to vrijeme”, rekao je Hadžibeti.
Piperović je u sudnici više puta ponovio da postupci koji se vode pred nekim drugim sudom, nemaju veze sa ovim, te da Abazović ima nešto lično protiv njegovih branjenika. Kazao je da ima i pouzdane informacije da Abazović plače od kako je Ubović na slobodi, što je on negirao i poručio da su neki procesi tek načeti.
“U pojedinim detaljima Abazović je bio i zlonamjeran najavljujući nove akcije SDT-a. Odakle on to zna, možemo da gatamo, da pretpostavljamo, ali vidjeli smo narativ se ne mijenja, nastavlja se. Čak je izjavio - ovo je tek 15 posto od onog što ih čeka u budućnosti. Tako se ne razgovara. Sada nije premijer, nije član nekog bezbjedonosnog odbora da bi te informacije on znao. Ali očigledno to njemu neko javlja ili on priželjkuje, svejedno”, poručio je advokat.
Advokat najavio da će dostaviti dokaze o padu prometa kompanije zbog toga što je Abazović pričao&nbsp;
U ulcinjskom Osnovnom sudu nastavljeno je suđenje Abazoviću po tužbi komapnije Bemax za naknadu nematerijalne štete a naredno ričište zakazano je za 12. februar.&nbsp;
Piperović je najavio da će na narednom ročištu dostaviti sudiji dokaze o padu prometa kompanije Bemax, do kojih je došlo, kako tvrdi, zbog svega što je Abazović pričao u protekle tri godine.
Nastavak suđenja po tužbi Ubovića i Mijajlovića zakazan je za 18. februar.

Piperović: Abazović bio zatečen pitanjima, niko pa ni premijer ne može da etiketira ljude bez dokaza

Advokat Veselin Radulović danas će Specijalnom državnom tužilašvu podnijeti dopunu krivične prijave protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, poslanika te partije Borisa Bogdanovića i ministarke kulture i medija i funkcionerke Demokratske Crne Gore Tamare Vujović zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju i zloupotreba položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja. Radulović traži da Specijalno državno tužilaštvo ispita iz kojih razloga je Vlada u maju 2021. godine usvojila Informaciju o raskidanju sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići na osnovu koje je samo dan kasnije potpisan novi sporazum koji je uzrokovao štetu za državni budžet od 4,5 miliona eura. On smatra da treba ispitati da li postoji osnovana sumnja da je u planiranju, pripremi i izvršenju krivičnih djela učestvovao neko od funkcionera tadašnje Vlade i funkcionera lokalne samouprave u Herceg Novom. Radulović je u avgustu podnio dvije prijave protiv Demokrata i njihovih funkcionera i nakon toga još četiri dopune krivičnih prijava ali do danas nema reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva. <h2>SPORNI RASKID</h2> U dopuni krivične prijave, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je cilj kriminalne organizacije bio sticanje nezakonite moći u korist „Demokrata i drugih prijavljenih“, a na štetu budžeta Crne Gore. Radulović smatra da je svaki član imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak. - U djelovanje organizacije primjenjuje se zastraživanje i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu i izvršnu vlast – piše u dopuni krivične prijave. Politička partija Demokrate Demokratske Crne Gore imale su ulogu i zadatak da prikrivaju zloupotrebe članova kriminalne oganizacije i, prema navodima advokata Radulovića, da stavaraju uslove i podtrekavaju na krivična djela. Sve je to za posljedicu imalo, kako se sumnja, sticanje imovinske koristi na štetu budžeta. - Partija je preko svojih funkcionera i članova, odmah nakon što je postala dio vlasti krajem 2020. godine i tokom 2021. godine, preko svojih funkcionera više puta Vladi Crne Gore dostavljala dopise sa istim pitanjem i zahtjevom da država postigne novi dogovor sa koncesionarom „Univerzal Monte“, iza koga stoji srpski biznismen Vuk Hamović i sa kojim je na osnovu tendera 2007. godine zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine izgubio pravo na prihode od putarine. Lažno su predstavljali da to čine zbog građana kako bi prestalo sa naplatom putarine i na taj način stičući korist za političku partiju na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada i opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ 7. maja 2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati više od 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. <h2>PITANJA</h2> Prema stavu advokata Radulovića, Bogdanović je 23. aprila 2021. godine Vladio poslao dopis sa pitanjem da li će i kada biti zaključen novi sporazum sa koncesionarom „Univerzal Monte“ iza koga stoji biznismen Hamović. Uloga Bogdanovića bila je, kako se sumnja, da stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Vujović je, kako se navodi u prijavi, imala zadatak da u svojstvu tada poslanice Skupštine, stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela na štetu državnog budžeta. - Ona je10. decembra 2020. godine uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, gdje je ukazala na problem Novljana oko naplate dionice Meljine - Petijevići sa predlogom da Vlada preuzme sve nadležnosti nad putnim pravcem i predložila da se isplati 4,5 miliona eura koncesionaru „Univerzal Monte“. Na osnovu tendera 2007. godine sa tom kompanijom je zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po tom ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine inače izgubio pravo na prihode od putarine, zatim je 2. marta 2021. godine takođe je uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru finansija Milojku Spajiću sa istim predlogom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ dana 7.5.2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države Crne Gore, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati preko 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. Advokat Radulović ističe da dokaz iz prethodnih krivičnih prijava i dopuna ukazuju da je kompletna infrastruktura partije Demokratska Crna Gora „ stavljena u službu planiranja i izvršenja krivičnih djlela, prvenstveno zloupotreba službenih ovlašćena od funkcionera te partije, kojim krivičnim djelima ta organizacija i njeni članovi u produženom trajanju stiču imovisnku i političku korist, a istovremeno pričinjavaju štetu budžetu Crne Gore.