Nakon što su nedavno imali verbalni obračun u holu Skupštine, predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Milutin Đukanović i lider GP URA Dritan Abazović razmijeni su teške riječi i uvrede na prvoj zajedničkoj sjednici odbora Skupštine Crne Gore na kojoj se govori o odgovornosti za štetu u životnoj sredini u Opštini Pljevlja.
Abazović je, tokom današnje sjednice, ustvrdio da da bi tužilaštvo imalo posla po pitanju puštanja u rad rekonstruisane Termoelektrane Pljevlja, te da nadležni treba da snose krivičnu odgovornost.
- Da ste me pitali dao bih vam soluciju. Ako je Termoelektrana od posebnog značaja, a jeste za naš elektrosistem, trebalo je, kad nijeste mogli da dobijete saglasnosti, da predložite lex specialis u kome bi konstatovali da ono što važi za druge slične objekte ne važi za TE. S obzirom da to niste uradili, Vi ste svjesno, sa umišljajem, počinili krivično djelo koje podrazumijeva povredu više članova Krivičnog zakonika. I ako kukalo tužilaštvo ikad profunkcionište, moraćete da odgovare. Kazne zatvora samo po jednoj odredbi su između jedne i tri godine - konstatovao je Abazović.
On je poručio Đukanoviću da neće dozvoliti da ovaj slučaj padne u zaborav.
- Ako mislite da ćemo, zato što imate neki dogovor između sebe, dozvoliti da se rugate državi i puštiti da radite što oćete - to zaboravite! da Nećemo dozviliti da, sjutra kad se bude gradio neki drugi energetski objekat, sami sebi dajemo dozvole - poručio je Abazović.
Na to je rekao Đukanović, vrijeđajući lidera URA-e.
- Ti si potpuna budala - kazao je predsjednik Borda direktora EPCG.
Abazović je poručio da ne vrijeđa, uz riječi: "Da ti je zadnji put da si rekao. I prošli put ti se digao šećer, pa sam te ostavio na miru!"
Đukanović mu je dobacio: "Sram te bilo", a Abazović mu je uzvratio istim riječima uz poruku "Poći ćeš u zatvor".
Data je pauza, nakon čega je predsjedavajući Dejan Đurović rekao da se u politici se dešavaju malo povećane tenzije, te da se nikad se ne zna "kad neko može sa kim završiti u nekoj političkoj ekipi ili koaliciji u budućnosti".&nbsp;
- Zato, poštovani građani, morate imati toleranciju kada su političari u pitanju - kazao je Đurović.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nova svađa lidera GP URA i direktora Borda direktora EPCG - Đukanović: Ti si potpuna budala; Abazović: Poći ćeš u zatvor

Stanari zgrada Omladinske ulice i III Sandžačke brigade u Pljevljima ponovo su danas spriječii mehanizaciju preduzeća „Wing“ da iskopa zemljište na trasi puta na kojem je Opština Pljevlja planirala izgradnju saobraćajnice koja bi spojila Omladinsku ulicu i Ulicu III Sandžačke brigade. Kako je Pobjedi rekao jedan od stanara Rade Potpara, radnici su pokušali na silu na uđu na gradilište i unesu građevinsku tablu.
- Asistira im predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš koji nasrće na starije sugrađane i viče. Tu je i Komunalna inspekcija - kaže Potpara.
Na terenu je prisutna i policija, koja pokušava da smiri situaciju.
Komunalna inspektorka, navodi Potpara, poručila je stanarima da urbanističko građevinski inspektor neće doći.
- Oni imaju informaciju da inspektor neće doći. Mi smo mu uputili brojne pozive, slali mejlove, međutim, odgovora nije bilo - kaže Potpara.
Poručuje da su stanari angažovali advokata iz Podgorice. 
- Nećemo odustati od blokade gradilišta, angažovali smo advokata, učinićemo sve da zaštitimo naše naselje - poručio je Potpara.
Podsjetimo, prije devet dana, u centru Pljevalja, gradilište u Omladinskoj ulici otvoreno je na silu u večernjim satima. Predsjednik opštine Dario Vraneš poručio je tada stanarima da se "odsele na selo".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FWBGTae1Az7M&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

(VIDEO) Potpara: Vraneš viče i nasrće na stanare Omladinske ulice koji ne dozvoljavaju izgradnju saobraćajnice

Multimilijarder Elon Mask povukao je objavu u kojoj je naveo da se američki predsjednik Donald Tramp pominje u dokumentima o seksualnom zlostavljačku Džefriju Epstajnu, te da ih zbog toga američka administracija nije objavila u potpunosti.
- Vrijeme je da se baci velika bomba: (Tramp) je u Epstajnovim dosijeima - napisao je Mask na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), u trenutku kada je njegov sukob sa republikanskim predsjednikom prerastao u žestoku javnu prepirku.
To je, kako je tada naveo, pravi razlog zbog kojeg dokumenti nijesu objavljeni.
U odgovoru, Bijela kuća je kratko poručila da su takvi napadi žalosni, dok je predsjednik Tramp izjavio da misli da je Mask „potpuno izgubio razum“.
Mask nije iznio dokaze za svoje tvrdnje, ali je ponovo podijelio video iz 1992. godine u kome se, kako izgleda, Tramp i Džefri Epštajn šale tokom jedne večere.
Te poruke danas više nijesu dostupne na Maskovom nalogu. Obrisane su i neke druge objave milijardera, među kojima i ona u kojoj traži opoziv Trampa.
Iako ne izgleda da su Tramp i Mask spremni na pomirenje poslije burne javne svađe, čije političke i ekonomske posljedice mogu biti ozbiljne, juče uveče situacija je djelovala malo smirenije.
Predsjednik je novinarima rekao „samo mu želim sreću“, a Mask je na mreži Iks odgovorio: „takođe“.
Potpredsjednik SAD Džej Di Vens u intervjuu objavljenom juče rekao je da Ilon Mask pravi veliku grešku kada napada predsjednika Trampa, ali je nastojao da umanji značaj tih napada, nazivajući Maska „emocionalnim čovjekom koji je postao frustriran“.
- Nadam se da će se Ilon na kraju vratiti u krilo stranke. Možda to sada nije moguće jer je toliko pobesnio - rekao je Vens.
I drugi republikanci posljednjih dana pozivaju ove nekada bliske saradnike da se pomire.
Priča o Džefriju Epštajnu, američkom finansijeru u centru velikog međunarodnog skandala zbog seksualnog zlostavljanja, koji je počinio samoubistvo u zatvoru 2019. godine prije nego što mu je suđeno, podgrijava mnoge teorije zavjere i opsjeda dio američke radikalne desnice.
Trampova administracija se obavezala da će „otkriti sve o toj gnusnoj aferi“ i u februaru je objavila veliki broj dokumenata iz tog dosijea, ali ne i kompletan dosije.
Prema nekim pristalicama republikanskog predsjednika, određene slavne i političke ličnosti bliske Epštajnu su uključene u skandal.

1250x600

1084x550

Mask obrisao objavu u kojoj dovodi Trampa u vezu sa aferom Epstajn

Centru za građanska prava obratio se sugrađanin Milo Ivanišević, koji je izrazio ozbiljan strah za sopstveni život, bezbjednost svoje porodice i drugih građana Cetinja, nakon direktnih i uznemirujućih prijetnji koje su mu upućene od strane osobe koja se predstavlja kao Cetinjanka bliska Srpskoj pravoslavnoj crkvi, odnosno Crkvi Srbije, saopšteno je iz ove nevladine organizacije. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F9KTusOYt3nY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Iz Centra za građanska prava napominju da je sva dokumentacija vezana za ovaj slučaj već predata policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011017010_b1924911036483fe08af3ff16de1efdfbebba6adca20e6749499853fe1017825.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026011017010_b1924911036483fe08af3ff16de1efdfbebba6adca20e6749499853fe1017825" data-rendition-name="original" width="745" height="1280" loading="lazy" alt="Priijetnja"> </figure>  - U gradu koji je već dva puta, u kratkom periodu, zavijen u crno masovnim zločinima, u kojima je ubijeno 23 naših sugrađana, među kojima i četvoro djece, ovakve prijetnje se ne mogu, ne smiju i neće posmatrati kao „izolovani incidenti“ ili „lični sukobi“. Posebno zabrinjava činjenica da su oba masakra izvršile osobe koje su, prema javno dostupnim podacima, bile ideološki, vrijednosno, a i faktički, bliske Crkvi Srbije – instituciji koja u Crnoj Gori odavno ne djeluje kao vjerska zajednica, već kao politički, hegemonistički i duboko destruktivan faktor- upozoravaju iz CGP. Dodaju da strah građana Cetinja nije iracionalan — on je rezultat kontinuiranog trovanja društva, huškanja, targetiranja i normalizacije nasilja koje godinama dolazi iz krugova bliskih Crkvi Srbije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011017010_169b970abe04b583f19692a3cd66060372c11fab36fa66d929dd4ea3411005a0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026011017010_169b970abe04b583f19692a3cd66060372c11fab36fa66d929dd4ea3411005a0" data-rendition-name="original" width="1185" height="1600" loading="lazy" alt="prijava zbog prijetnje"> </figure>  - Postavlja se logično i zastrašujuće pitanje: da li je Crkva Srbije, zarad svojih ideoloških projekata i materijalnih interesa, spremna da nastavi sa destabilizacijom Crne Gore, čak i po cijenu novih ljudskih života? Da li im je potrebno još mrtvih, još krvi i još tragedija da bi nastavili sa svojom politikom podjela i mržnje- pitaju iz ove organizacije. Koga ova struktura okuplja, koga radikalizuje, kako i sa kojim ciljem, iz Centra ta građanska prava pozivaju da &nbsp;crnogorska javnost procijeni sama. Centar za građanska prava, međutim, ima obavezu da upozori: kada se prijetnje ignorišu, a ekstremizam prećutkuje, odgovornost za posljedice snose i oni koji su ćutali. - CGP će budno i javno pratiti postupanje cetinjskog Osnovnog državnog tužilaštva po prijavi koja je podnijeta u ovom slučaju. Očekujemo hitnu, odlučnu i nedvosmislenu reakciju nadležnih organa, a svako odugovlačenje, relativizacija ili zataškavanje biće shvaćeni kao saučesništvo u stvaranju atmosfere straha i nesigurnosti- navode u saoštenju, Na kraju, iz CGP pitaju do kada ćemo u sopstvenoj državi biti građani drugog reda, te do kada će se zatvarati oči pred prijetnjama, nasiljem i grozotama koje razaraju Crnu Goru, a naročito Cetinje i ko će snositi odgovornost ako se tragedija, zbog nečinjenja institucija, ponovi. - Centar za građanska prava neće ćutati. Nećemo se miriti sa strahom, nasiljem i sistemskim ignorisanjem bezbjednosti građana. U prilogu dostavljamo zaprimljene prijetnje kao i fotografiju podnijete tužbe. Tu smo i pratimo- zaključuje se u saopštenju.

CGP: Kada se prijetnje ignorišu, a ekstremizam prećutkuje, odgovornost za posljedice snose i oni koji su ćutali

Velike djelove ukrajinske prijestonice Kijev u subotu su zahvatili prekidi u snabdijevanju strujom, vodom i grijanjem poslije još jedne noći ruskih napada dronovima.
Restrikcije struje je uslijedila poslije zahtjeva državnog elektrooperatera Ukrenerho da se smanji potrošnja i nadovezale su se na redovne višesatne nestanke struje uvedene tokom rata kako bi se sačuvale preostale zalihe električne energije. Kompanija je u saopštenju na društvenim mrežama navela da radi na obnavljanju usluga.
Očekuje se da će temperature pasti i na minus 15 stepeni Celzijusa tokom vikenda, a gradske vlasti su saopštile da su postavile oko 1.200 centara za grijanje.
Posljednji nestanci struje uslijedili su poslije višednevnih teških ruskih napada na Ukrajinu.
U masovnom napadu raketama i dronovima u petak na Kijev poginule su četiri osobe, a 26 je ranjeno. Oštećeno je i 20 stambenih zgrada, uključujući i jednu u kojoj se nalazi ambasada Katara, u jednom od najvećih napada na prijestonicu u posljednjih nekoliko mjeseci.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko kasnije je potvrdio da je uslijed tog napada polovinu svih stambenih zgrada u Kijevu ostala bez grijanja i pozvao je sve građane da ako mogu odu iz grada zbog prekida u snabdijevanju strujom.
Komentarišući nedavne ruske napade, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u petak je rekao da "Moskva pokušava da iskoristi hladno vrijeme kao sredstvo terora".
Savet bezbjednosti UN sastaće se 12. januara kako bi razgovarao o Ukrajini. Ukrajinski ambasador u UN Andrij Meljnik u pismu Savjetu bezbjednosti naveo je da je "Ruska Federacija dostigla zastrašujući novi nivo ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti svojim terorom nad civilima".
Rusija negira da je namjerno gađa civile u Ukrajini uprkos široko rasprostranjenim dokazima o suprotnom od pokretanja invazije u februaru 2022. godine.

Kijev bez struje i vode poslije novih ruskih napada tokom noći

Državno tužilaštvo Crne Gore je tokom 2025. godine, zaključno sa 30. septembrom, pokrenulo 49 finansijskih istraga protiv 151 fizičkog i 21 pravnog lica, kao i 23 finansijska izviđaja protiv 82 fizička lica, saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva.
Kako navode iz Tužilaštva, riječ je o značajnom rastu u odnosu na prethodne godine, budući da su tokom 2024. godine pokrenute 23 finansijske istrage i četiri izviđaja, dok je 2023. godine evidentirano 26 finansijskih istraga.
Prema izvještajima o radu, u okviru tih postupaka privremeno je oduzeta nepokretna imovina velike vrijednosti i površine, zaplijenjen je novac u višemilionskim iznosima, kao i značajna pokretna imovina. Tokom 2025. godine sudovi su u 93 odsto slučajeva prihvatili predloge tužilaštva za određivanje privremenih mjera oduzimanja imovine.
Iz VDT-a naglašavaju da privremeno oduzimanje imovine ne predstavlja konačan ishod postupka, jer je trajna zapljena moguća isključivo nakon pravosnažne krivične presude, o čemu odlučuju sudovi.
- Državni tužilac je ovlašćen da predloži oduzimanje imovinske koristi, ali je sud taj koji donosi odluku o privremenom ili trajnom oduzimanju imovine- ističe se u saopštenju.
Tužilaštvo podsjeća da su finansijske istrage jedan od najsloženijih segmenata krivičnog postupka, te da njihov obim i dalje ograničavaju nedostatak ekonomskih stručnjaka, neažurni registri imovine i potreba za snažnijom međuinstitucionalnom saradnjom.
Poseban iskorak, kako navode, ostvaren je nakon što je 3. marta 2025. godine vrhovni državni tužilac donio Uputstvo za sprovođenje finansijskih izviđaja i istraga, čime je pokrenut veći broj predmeta i u drugim tužilaštvima, a ne samo u Specijalnom državnom tužilaštvu.
Iz VDT-a ocjenjuju da se razlozi za razliku između privremeno i trajno oduzete imovine ne mogu tražiti u radu tužilaštva, već u zakonskim ograničenjima i složenosti sudskih postupaka.
Tužilaštvo je, kako je saopšteno, podržalo i najavljene izmjene Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, koje bi mogle omogućiti trajnu zapljenu imovine i bez pravosnažne presude, uz zadržavanje isključive nadležnosti sudova.

VDT: U 2025. pokrenuto 49 finansijskih istraga, sud prihvatio 93 odsto zahtjeva za privremenu zaplijenu

Predsjednik Sjedninjenih Američkih Država Donald Tramp nastavio je s prijetnjama upućenim Grenlandu, insistirajući da bi, ukoliko Sjedinjene Države ne reaguju, Rusija ili Kina u budućnosti mogle da ga okupiraju, piše CNN.
Tramp je rekao da će, ako ne bude u mogućnosti da postigne dogovor o preuzimanju te teritorije "na lakši način", morati da to "uradi na teži način", piše CNN.
- Učinićemo nešto po pitanju Grenlanda, sviđalo im se to ili ne, jer ako mi to ne uradimo, Rusija ili Kina će preuzeti Grenland, a mi nećemo imati Rusiju ili Kinu za susjeda - rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući, prenosi N1.rs.
Lideri grenlandskih partija, uključujući i opoziciju, izdali su zajedničko saopštenje u kojem navode: "Ne želimo da budemo Amerikanci, ne želimo da budemo Danci, želimo da budemo Grenlanđani. O budućnosti Grenlanda moraju da odlučuju građani Grenlanda", prenosi ovaj medij.
Američki predsjednik i zvaničnici Bijele kuće razmatraju niz opcija kako da Grenland stave pod kontrolu SAD, usled obnovljenog interesovanja za ovu strateški značajnu teritoriju pod kontrolom Danske, navodi se u tekstu, i nisu isključili ni vojnu intervenciju. Vlade Grenlanda i Danske i dalje javno i privatno insistiraju da Grenland nije na prodaju.
I dalje je nejasno, navodi ovaj medij, kako bi ostale članice NATO-a reagovale ukoliko bi SAD odlučile da silom preuzmu Grenland. Evropski lideri upozorili su da bi takav potez imao ozbiljne posledice po vojni savez. U zajedničkom saopštenju, lideri Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Italije, Poljske i Španije poručili su da Grenland pripada svom narodu, piše u tekstu.
- Volio bih da postignemo dogovor na lak način, ali ako to ne bude moguće, uradićemo to na teži način. I, uzgred, veliki sam fan Danske. Moram to da kažem, bili su veoma ljubazni prema meni. Zaista sam njihov fan - rekao je Tramp, prenosi CNN.
On je tvrdio, kako piše, da je ovaj potez neophodan kako bi se spriječilo da Rusija ili Kina u nekom trenutku u budućnosti preuzmu Grenland.
Na pitanje, kako piše, o nedavnom izvještaju da SAD razmatraju isplate Grenlanđanima kako bi ih ubedile da se pridruže Sjedinjenim Državama, Tramp je rekao: "Još ne govorim o novcu za Grenland".
Mnogi stanovnici Grenlanda već su odbacili ideju da prihvate novac u zamenu za ulazak u sastav SAD.
Tramp je ponovo insistirao da bi, ukoliko Sjedinjene Države ne reaguju, Rusija ili Kina mogle u budućnosti da okupiraju Grenland.
Najviši diplomate Grenlanda i Danske sa sedištem u Vašingtonu sastali su se u četvrtak sa zvaničnicima Bijele kuće.
Premijer Grenlanda Jens Frederik Nelsen, zajedno sa još četiri partijska lidera, ponovo je odbacio Trampove pozive da SAD preuzmu ovu poluautonomnu teritoriju u saopštenju objavljenom u petak uveče.
Lideri su naveli da će planirani sastanak grenlandskog parlamenta, Inatsisartut-a, na kojem će se razmatrati odgovor na prijetnje Trampove administracije, biti pomeren na raniji datum. Datum sastanka još nije određen. Grenlandski parlament poslednji put se sastao u novembru, a naredna sjednica bila je zakazana za 3. februar.

Tag: svada