Futsal reprezentacija Crne Gore ukoliko želi pobjedu protiv Norveške mora pokazati mnogo više nego na gostovanju Mađarskoj, kazao je selektor Sveta Ljesar.
Crnogorsku selekciju u ponedjeljak očekuje duel sa Norveškom u drugom kolu grupe 4 glavne runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.
Izabranici selektora Ljesara kvalifikacije su počeli porazom od Mađarske 5:0.
- Sigurno je i da neće biti nimalo lako doći do bodova. Još kada se na to doda da imamo četiri povrijeđena igrača sa prvobitnog spiska, onda je jasno da će nam trebati veliki napor i znanje da se nakon meča radujemo - kazao je Ljesar.
Član slovačkog Luceneca Luka Vuletić kazao je da je siguran sam da će odigrati mnogo bolji meč nego protiv Norveške.
- Gledali smo ih, nijesu nimalo naivni, a fizički su besprekorni. Jednostavno, moramo uraditi sve da ih pobijedimo i krenemo u pozitivan niz - rekao je Vuletić.
Golman Milun Sekulić smatra da je kvalitet na strani Crne Gore.
- Čeka nas veoma ozbiljna utakmica, gdje moramo uložiti maksimalan napor i znanje da bismo pobijedili. Siguran sam da smo bolji od Norveške, međutim, hladna glava, strpljiva i bobena igra će nam donijeti ono što želimo - kazao je Sekulić.
Utakmica će biti odigrana u 18 sati u dvorani hotelskog kompleksa Voko.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ljesar: Moramo pokazati više nego sa Mađarskom

Omladinska fudbalska reprezentacija Crne Gore igraće u grupi A sa domaćinom Rumunijom, Danskom i Španijom na Evropskom prvenstvu koje će se održati od 13. do 26. juna.
U grupi B su Njemačka, Norveška, Engleska i Holandija.
Po dvije selekcije iz obje grupe izboriće plasman u polufinale.
Izabranici Nenada Vukčevića u martu su postali prva selekcija u istoriji crnogorskog fudbala koja je izborila plasman na veliko takmičenje. ,,Sokoli“ su bili prvi u grupi 2 elitne runde kvalifikacija i iza sebe ostavili Poljsku, Gruziju i Slovačku.
Prethodno su u preliminarnoj rundi kvalifikacija, tada pod vođstvom Gorana Perišića, bili drugi u grupi 8, iza Italije, a ispred Grčke i Bosne i Hercegovine.
Crna Gora je jedini debitant na Euru, koji će se igrati na četiri stadiona – ,,Đulešti“ i ,,Trijumfalna kapija“ u Bukureštu, ,,Angel Jordanesku“ u Voluntariju i ,,Ilie Oana“ u Ploještiju.

,,Sokoli“ u grupi sa Rumunijom, Danskom i Španijom

Podgorička publika ubuduće će kinematografska ostvarenja biti u prilici da gleda u digitalizovanoj bioskopskoj sali Kulturno - informativnog centra „Budo Tomović”. Tehnički savremeno opremljena bisokopska sala sinoć je svečano otvorena crnogorskom premijerom dugometražnog igranog filma „Nakon ljeta", nagrađivanog bosansko - hercegovačkog reditelja Danisa Tanovića, saopšteno je iz KIC-a.&nbsp;
Ukazujući na posebno mjesto koje filmska umjetnost ima u istoriji Podgorice, direktorica KIC-a „Budo Tomović’’ Aida Batilović je mnogobrojnu publiku podsjetila na važan doprinos Kino kulture kao institucije koja je bila “svojevrsni simbol gradskog duha”.
- Danas, kada govorimo o digitalizaciji bioskopske sale KIC-a „Budo Tomović“, ne govorimo samo o tehničkoj modernizaciji - govorimo o nasljeđu koje želimo da očuvamo i unaprijedimo. Naša ustanova, kao centralna kulturna institucija Glavnog grada, u kontinuitetu njeguje tu tradiciju kroz pažljivo osmišljen i raznovrstan filmski program. U protekloj deceniji, prikazali smo na stotine filmskih naslova, kroz program rada, sarađujući sa brojnim ambasadama, kulturnim centrima i međunarodnim partnerima, promovišući klasike, autorski, dokumentarni i umjetnički film - navela je Batilović.
Istakla je takođe da se sa digitalizacijom ove sale otvara novo poglavlje za KIC „Budo Tomović”.
- Omogućavamo publici prijem filmskog sadržaja u skladu sa savremenim tehničkim standardima, ali i stvaramo nove uslove za edukaciju, prezentaciju domaćih ostvarenja i međunarodnu saradnju. Naša ambicija je da bioskopski program KIC-a nastavi da bude prostor filmskog izraza koji inspiriše, obrazuje i podstiče razmjenu ideja - navela je direktorica KIC-a.
U ime Ministarstva kulture i medija Crne Gore, kao jednog od tri sufinansijera projekta digitalizacije, ministarka, dr Tamara Vujović, istakla je da je uvjerena da će ova sala biti mjesto susreta, mjesto koje oplemenjuje i budi emocije.
- Ministarstvo kulture i medija, zajedno sa Filmskim centrom Crne Gore i lokalnim samoupravama prepoznalo je značaj kinematografske infrastrukture, kao jednog od važnih preduslova za stabilan, kvalitetan i ravnomjeran kulturni život. Naš cilj je da svaka opština dobije svoju dvoranu spremnu za savremene filmske izazove. U pitanju je ulaganje u budućnost crnogorskog filma, u publiku koja treba da gleda savremeni film u savremenim uslovima. Do sada je digitalizovano deset bioskopa, a u sklopu tog procesa otvorena je i digitalizovana bioskopska sala u KIC-u - navela je Vujović.
Publici se obratila i Aleksandra Božović, direktorica Filmskog centra Crne Gore koja je kazala da je ova sala rezultat dugoročnog razmišljanja.
- Iza otvaranja digitalizovanog bioskopa kriju se trud, upornost i vjera u to da film i dalje ima svoje mjesto u životu ljudi. Sala u kojoj se večeras nalazimo spremna je da primi publiku željnu dobrih filmova, razgovora, susreta i emocija. Ima sve uslove da postane važno mjesto za filmsku umjetnost u Podgorici, ali ono što joj daje pravi smisao jeste publika - ljudi koji će da dolaze da gledaju filmove i dijele utiske koje su doživjeli u ovoj sali. Publika u Crnoj Gori ima pravo na sadržaje koji odražavaju našu stvarnost, naš senzibilitet i naše dileme - kazala je Božović.
U digitalizovanoj sali publika je sinoć imala priliku da uživa u filmu „Nakon ljeta“, komičnoj drami oskarovca Danisa Tanovića. U glavnoj ulozi briljirala je glumica Anja Matković koja je i ko-scenaristkinja ovog filma.
- Film je aktuelan jer nas u ova tmurna vremena može vratiti na jedno predivno, idilično mediteransko ostrvo, te na jedno dva sata možemo zaboraviti tu našu tmurnu sadašnjost i uploviti u jednu zabavnu, duhovitu, a opet životnu priču sa elementima drame. Uvijek je izazovno raditi komediju, jer je najteže nasmijati ljude - navela je Matković.
Glumac Luka Juričić je kazao da je privilegija raditi s oskarovcem i biti u filmu koji je bio kandidat za Oskara.&nbsp;
- Ovo je jedna međunarodna priča koja povezuje sve države bivše nam Jugoslavije. Mislim da u tom smjeru kinematografija treba da ide, jer svi smo mi sa istog govornog područja i mislim da jedni druge moramo podržavati, pogotovo u tom segmentu umjetnosti koji je uvijek bio jedna vrsta mosta spajanja raznih državnosti - istakao je glumac Luka Juričić.
Uloge uz Matkovićevu i Juričića tumače Uliks Fehmiu, Goran Navojec, Mario Knezović, Marija Škaričić, Mirela Brekalo, Snježana Sinovčić, Boris Ler, Ivana Roščić i Jadranka Matković.
Film je nastao u produkciji Propeler Filma (Hrvatska) i u koprodukciji sa kućama Tangaj Production (Rumunija), Obala Art Centar (Bosna i Hercegovina), Baš Čelik (Srbija) i Tramal Films (Slovenija). Producenti su Lana Matić, Boris T. Matić, Jelena Mitrović, Srdan Golubović, Mirsad Purivatra, Jovan Marjanović, Anamaria Antoci, Miha Černec i Jožko Rutar.

Filmom „Nakon ljeta” svečano otvorena digitalizovana bioskopska sala KIC-a „Budo Tomović”

Sutkinje Vrhovnog suda Sonja Drašković i Nataša Božović kazale se danas u Višem sudu da njih bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, niti bilo ko drugi nije pozvao ni za jedan predmet koji su imale u radu.
Medenica se optužnicom tereti da je bila član kriminalne grupe koju je formirao njen sin Miloš Medenica.
Sutkinja Drašković kazala je da je u predmetu Cijevna komerc bila sudija izvjestilac i da nije bilo nikakvog interesovanja za taj predmet.
- Nije bilo urgencija u tom predmetu - kazala je sutkinja Drašković.
Na pitanje branioca Medenice, advokata Zdravka Begovića, svjedokinja je kazala da bivša predsjednica Vrhovnog suda nije imala bilo kakvo pitanje za taj predmet, niti bilo koji drugi.
- Nijedan vid pritiska, niti bilo nekog traženja bilo čega nije bilo ni u jednom predmetu - kazala je Drašković.
Sutkinja Božović navela je da je postupala u predmetu Cijevna komerc kao član vijeća. Tek kada je, kako kaže, objavljeno u medijima sjetila se tog predmeta, jer ni po čemu nije bio drugačiji od ostalih.
- U karijeriji od 30 godina niko ništa od mene nije tražio - kazala je sutkinja Božović.
Na današnjem ročištu advokati Miloš Vuksanović i Stefan Jovanović tražili su ukidanje pritvora Nikoli Raičeviću i Milošu Medenici. Tužilac Vukas Radonjić se protivio tom prijedlogu.
Sutkinja Vesna Kovačević izjasniće se o tom zahtjevu sjutra kada se nastavlja suđenje saslušanjem svjedoka.
Na optužnici &nbsp;su Miloš i Vesna Medenica ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim bivši fudbaler Luka Bakoč i Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.

Sutkinje kategorične da Medenica, niti bilo ko drugi, od njih nikada ništa nije tražio

Najavljena śednica Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, zakazana za 16. april, na kojoj će se razmatrati e-peticija o uvođenju vjeronauka u osnovne i srednje škole, predstavlja još jedan pokušaj da se sekularni obrazovni sistem u Crnoj Gori podredi vjerskim i političkim interesima, navedeno je u saopštenju PEN centra i Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK).
Oni ističu da inicijativa ne dolazi iz obrazovnih potreba, već iz političko-ideoloških ambicija koje otvaraju prostor za nove podjele među učenicima.&nbsp;
Po Ustavu je, podjećaju, Crna Gora sekularna država.&nbsp;
- U skladu s time su i javne obrazovne ustanove, prema važećem zakonu, svjetovnoga karaktera, i pripadaju svima. Vjerske zajednice već nude brojne sadržaje i programe van školskog sistema. Taj prostor je u potpunosti dostupan svima koji žele da ga koriste, bez potrebe da se vjera institucionalno uvodi u javne škole. Zato je jasno da u pozadini ovakvih inicijativa nije obrazovanje, već pokušaj da se kroz religiju uvede nova linija razdvajanja među đecom – ovaj put po vjerskoj pripadnosti - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Uvođenje vjeronauka, dodaju, čak i kao izbornoga predmeta znači institucionalizaciju segregacije: razdvajanje učenika po vjerskoj pripadnosti u obrazovnom prostoru koji treba da ih ujedinjuje.&nbsp;
- Škola ne smije biti mjesto u kojem će se reflektovati vjerske, a potom i nacionalne podjele koje decenijama razaraju društvo - kazali su iz PEN centra i FCJK-a.&nbsp;
Ova inicijativa, kako navode, dolazi u kontinuitetu političkih napora da se kroz obrazovni sistem vrši kontrola identiteta – kako jezičkoga, tako i vjerskoga.&nbsp;
- Pošto nijesu uspjeli da razbiju školska odjeljenja na osnovu jezika, sada pokušavaju da ih podijele kroz vjeru. A dobro je poznato da na prostoru štokavskoga jezičkog područja vjerska pripadnost već više od vijeka služi kao ključni alat za nacionalnu diferencijaciju, političku asimilaciju i društvenu polarizaciju - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Crnogorsko obrazovanje, ističu, ne smije biti žrtva kompromisa s političkim zahtjevima crkve.&nbsp;
- Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, kao i Zavod za školstvo, već su jasno ukazali da je izučavanje religije obezbijeđeno kroz predmet Istorija religije i da uvođenje vjeronauka nije ni potrebno, ni obrazovno opravdano. Svaki korak mimo toga znači popuštanje pred pritiscima koji ne dolaze iz svijeta znanja, već iz svijeta moći - navodi se u saopštenju-&nbsp;
U interesu je, kako su kazali, svakoga đeteta i budućnosti Crne Gore da škole ostanu mjesta edukacije, a ne ideološke indoktrinacije.

Uvođenje vjeronauke politička agenda umjesto obrazovnih potreba

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: sveta-ljesar

Ljesar: Moramo pokazati više nego sa Mađarskom

,,Sokoli“ u grupi sa Rumunijom, Danskom i Španijom

Filmom „Nakon ljeta” svečano otvorena digitalizovana bioskopska sala KIC-a „Budo Tomović”

Sutkinje kategorične da Medenica, niti bilo ko drugi, od njih nikada ništa nije tražio

Uvođenje vjeronauke politička agenda umjesto obrazovnih potreba

PRATITE TVe UŽIVO