Ministarstvo vanjskih poslova nije upoznato sa zahtjevom Hrvatskog nacionalnog vijeća u Crnoj Gori u vezi sa restitucijom nekadašnjih crkvenih objekata na području Boke Kotorske. Međutim, pitanje koje se odnosi na restituciju imovine Katoličke crkve predmet je razmatranja nadležne Mješovite komisije, u skladu sa normama i okvirom koji predviđa Temeljni ugovor između Crne Gore i Svete Stolice.
To je Pobjedi rečeno iz resora na čijem je čelu Ervin Ibrahimović (Bošnjačka stranka) povodom dijela zahtjeva pripadnika hrvatske nacionalne manjine o kojima je prošle sedmice za naš list govorio čelnik Hrvatskog nacionalnog vijeća Zvonimir Deković.
On je tada ukazao na činjenicu da pripadnici zajednice koju predstavlja i dalje ne mogu da riješe pitanje vraćanja imovine oduzete 1959. godine, u drugom talasu nacionalizacije koju je sprovela tadašnja Federativna Narodna Republika Jugoslavija, a koja je originalnim vlasnicima pravosnažno dosuđena još davne 2014. godine. Uz ovo, HNV traži da se riješe i pitanja imovine koja je nezakonito prepisivana na druga lica tokom 90-ih godina prošlog vijeka. No, Deković je istakao da HNV od osnivanja 2007. godine „inicira i podstiče restituciju nepravedno oduzete zemlje Hrvatima i Katoličkoj crkvi u Crnoj Gori“.
- Opšte je poznata priča da u Kotoru, recimo, imate desetak katoličkih crkava koje su danas državne institucije Crne Gore: od Kina „Boka“ (Crkva Gospe od anđela), preko koncertne dvorane Muzičke škole „Vida Matjan“ (Crkva Svetog duha), gradskog Lapidarijuma (Crkva Svetog Mihaila), do Multimedijalne dvorane grada Kotora (Crkva Svetog Pavla) – rekao je Deković ranije za Pobjedu.
Za ovaj i ovakav zahtjev HNV bi se moglo reći jedino da je „zalutao“ među ostala imovinska pitanja koja bi trebalo da se riješe u okviru bilateralnih pregovora sa Hrvatskom, i od čijeg ishoda zavisi zatvaranje pojedinih poglavlja na pristupnom putu Crne Gore ka Evropskoj uniji. Naime, pitanja imovine, koja je bila i koja je sada u vlasništvu Katoličke crkve, definisana su Temeljnim ugovorom između Crne Gore i Svete Stolice. To ne mijenja činjenicu da je riječ o vjerskoj zajednici kojoj (mahom) pripadaju članovi hrvatske nacionalne zajednice, ali značajno mijenja obim potraživanja Hrvatske prema našoj državi, u slučaju da je nama susjedna članica EU uvrstila među svoje zahtjeve stav HNV-a o vjerskim objektima u Boki Kotorskoj.
<h2>Restitucija</h2>
Kako bi se moglo razlučiti što su želje, a što mogućnosti svih pomenutih i zainteresovanih strana, odgovore su iz "Pobjede" potražili direktno od MVP. Iz Ibrahimovićevog resora je precizirano kako na njihovu adresu nijesu stizali zahtjevi Svete Stolice za restituciju svih objekata na teritoriji Crne Gore koji su nekada pripadali katoličkoj crkvi, odnosno u kojima se služila vjerska služba.
- Bez obzira na tu okolnost, informišemo da je pitanje restitucije crkvene imovine jedno od pitanja koje je normirano Temeljnim ugovorom između Crne Gore i Svete Stolice – istakli su u odgovorima Pobjedi.
Dalje su podsjetili kako je članom 12, stav 1, pomenutog Temeljnog ugovora propisano da se „restitucija dobara, otuđenih ili nacionalizovanih bez naknade, sprovodi u skladu sa zakonom koji uređuje načine i uslove vraćanja dobara u vlasništvo nadležnih crkvenih vlasti“.
- Temeljnim ugovorom je, takođe, predviđeno da Crna Gora i Sveta Stolica međusobnim dogovorom, diplomatskim putem, rješavaju sva otvorena i tehnička pitanja koja se mogu odnositi na primjenu odredaba ugovora. U tu svrhu formirana je Mješovita komisija, sastavljena od predstavnika obje strane, koja će raspravljati o pitanjima od zajedničkog interesa koja zahtijevaju nova ili dodatna rješenja, a svoje prijedloge će podnositi nadležnim vlastima na odobrenje – pojasnili su iz MVP.
Sva pitanja dvije strane i dalje se rješavaju na sjednicama ove komisije i do sada je održano pet sastanaka, posljednji u Podgorici 22. marta 2024. godine. U maju ove godine crnogorska strana je dobila novi sastav Mješovite komisije.
- Očekuje se da se, kroz direktan dijalog, u narednom periodu dogovori termin održavanja naredne sjednice Mješovite komisije za implementaciju Temeljnog ugovora između Crne Gore i Svete Stolice – dodali su iz resornog ministarstva.
Uz to, iz MVP su takođe rekli da „nijesu upoznati sa zahtjevom HNV u Crnoj Gori u vezi sa restitucijom nekadašnjih crkvenih objekata na području Boke Kotorske“, među kojima su četiri već pomenuta koja se nalaze u Kotoru.
- Međutim, pitanje koje se odnosi na restituciju imovine Katoličke crkve predmet je razmatranja nadležne Mješovite komisije, u skladu sa normama i okvirom koji predviđa Temeljni ugovor između Crne Gore i Svete Stolice – naveli su u odgovoru na ovo pitanje.
Očekivano, iz MVP nije bilo konkretnog stava o tome da li smatraju ispravnim da se zahtjev HNV nađe među bilateralnim pitanjima koje Crna Gora pokušava da riješi sa Hrvatskom, kako bi što prije zatvorila pojedina pregovaračka poglavlja u procesu pristupanja EU.
- Kada je riječ o bilateralnim pitanjima između Crne Gore i Republike Hrvatske, ona se razmatraju sa zvaničnicima Republike Hrvatske kroz redovan i otvoren dijalog. Crna Gora ostaje posvećena zaštiti prava manjinskih zajednica, u skladu sa međunarodnim standardima, Ustavom i pozitivno-pravnim propisima države, po čemu je naša zemlja prepoznata u regionu – zaključuju iz MVP.
<h2>Zahtjevi</h2>
Iako su iz resora Ibrahimovića potvrdili da je imovina Katoličke crkve regulisana odnosom Crne Gore sa Svetom Stolicom, dosadašnji pregovori sa Hrvatskom u susret zatvaranju Poglavlja 31 stalno nailaze na nove „kamene spoticanja“.
Ozbiljniji prolemi počeli su krajem juna prošle godine, kada je u Skupštini usvojena Rezolucija o genocidu u Jasenovcu. Hrvatska je na to odgovorila određivanjem statusa persona non grata liderima tri stranke vladajuće većine: predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću (Nova srpska demokratija), potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću (Demokrate) i Milanu Kneževiću (Demokratska narodna partija).
Uz to, susjedi su dodatno „zaoštrili retoriku“, te napisali non-pejper, koji je u javnost dospio početkom decembra prošle godine kojim su najavili da Crna Gora neće tako lako moći da dobije „zeleno svjetlo“ za zatvaranje Poglavlja 31, koje se odnosi na vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku.
U nezvaničnom dokumentu, Crna Gora se poziva da obezbijedi „pravednu i dostojnu naknadu svima koji su bili zarobljeni u logorima u Crnoj Gori tokom Domovinskog rata“, te da ona podrazumijeva „sveobuhvatnu naknadu za sve logoraše“. Traženo je da se potvrdi vlasništvo Republike Hrvatske nad Školskim brodom „Jadran“, uključujući njegov povratak susjedima u skladu sa Ugovorom o pitanjima sukcesije koji su potipisale države nastale iz nekadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Jedna od nezaobilaznih stavki je definisanje granice dvije države na moru, pošto je i dalje na snazi Protokol o privremenom graničnom režimu iz 2002. godine.
Tačka sporenja je, navodno, i odnos prema hrvatskoj nacionalnoj manjini u Crnoj Gori, kojima „treba obezbijediti zaštitu i očuvanje identiteta“, a pripadnici te manjine moraju imati „zadovoljena manjinska prava koja se tiču obrazovanja“, uz vraćanje određene imovine hrvatskoj zajednici.
Od Crne Gore se takođe očekuje „otklanjanje problema koji sprečavaju pomirenje i opstruiraju dobru saradnju dvije države“ – konkretno: procesuiranje ratnih zločinaca od strane Crne Gore, rješavanje sudbine 14 nestalih, vidno obilježavanje logora u Morinju gdje su bili zarobljeni i mučeni hrvatski državljani, što je na određeni način već učinjeno. Ali, ostalo je neriješeno pitanje o bazenu u Kotoru, koji sada nosi ime Zorana Džimija Gopčevića, nekadašnjeg upravnika pomenutog logora.
Konačno, očekuje se da budu onemogućeni „pokušaji zloupotrebe hrvatske kulture i identiteta“ u smislu „prekrajanja istorije te zemlje“, pozivajući se na kampanju uoči popisa u našoj zemlji krajem 2023. godine kada su se pojavili bilbordi na kojima su brojne osobe iz Hrvatske prikazane kao pripadnici srpske kulture u Crnoj Gori.
Ministarstvo vanjskih poslova je reagovalo intenziviranjem direktnih sastanaka sa predstvnicima Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske kojim rukovodi Gordan Grlić Radman, kako bi se ubrzalo rješavanje spornih pitanja iz bilateralnih odnosa dvije države. Tada je Hrvatskoj ustupljen Dom kulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi kod Tivta, kao objekat koji je tamošnja lokalna zajednica izgradila početkom 20. vijeka za potrebe svojih okupljanja i svetkovina.
Nakon što je dio vlasti preko Ministarstva odbrane, kojim rukovodi Dragan Krapović (Demokrate), uputilo nove provokacije izdavanjem značaka sa siluetom Školskog broda „Jadran“ i najava njegove zaštite kao crnogorskog kulturnog dobra, te uklanjanja spomen-ploče na ulazu u nekadašnji logor u Morinju, Hrvatska je reagovala „podizanjem uloga“. Na pregovaračkom stolu tako su se našla odšteta - više od 17 miliona eura - logorašima iz Morinja i najmanje dvije milijarde eura duga po osnovu vojnog dijela sukcesije nakon raspada SFRJ.
I pored pokušaja da se pitanja o povratu imovine pripadnika hrvatske nacionalne manjine, koja je svojevremeno bila predmet nacionalizacije, „pridruže“ podužoj listi, MVP je očigledno zauzelo čvrst stav da neće proći zahtjevi koji se odnose na vjerske objekte, pošto je za njih ipak nadležna Sveta Stolica, a ne Hrvatska. Jer, ako je crnogorska strana do sada već pristala na mnoge druge ustupke, to ne znači da treba i da ispunjava nerealne želje i, u krajnjem, tome podređuje svoje odnose sa svim drugim državama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Restituciju imovine Katoličke crkve razmatra Mješovita komisija Crne Gore i Svete Stolice

Papa Lav XIV je izrazio svoje najdublje saučešće narodu Gaze zbog nedavne ofanzive koju je pokrenuo Izrael i ponovio apel za prekid vatre i oslobađanje talaca, piše Klix.ba.&nbsp;
Papa je naglasio potrebu za pronalaskom diplomatskog rješenja krize i punog poštovanja međunarodnog humanitarnog prava.
- Izražavam svoje najdublje saučešće palestinskom narodu u Gazi, koji i dalje živi u strahu i preživljava u neprihvatljivim uslovima, prisiljen, još jednom, napustiti svoju zemlju - rekao je papa Lav XIV.
Izraelske snage su u utorak pokrenule masovnu novu vojnu ofanzivu protiv najvećeg naseljenog centra Gaze - grada Gaze, naređujući civilima da napuste grad usred najintenzivnijeg bombardiranja s kojim su se suočili u gotovo dvije godine rata.
- Svaka osoba uvijek ima nepovredivo dostojanstvo koje treba poštovati i štititi - dodao je papa.
Podsjećamo, od jutros je ubijeno 17 osoba u opkoljenom gradu Gazi, gdje izraelska vojska intenzivira svoje napore za daljnje raseljavanje Palestinaca i zauzimanje najvećeg urbanog centra na toj teritoriji.
Vojska je prethodno najavila širenje operacije kao i potpunu opsadu Gaze.

1250x600

1084x550

Papa Lav: Palestinski narod živi u strahu i preživljava u neprihvatljivim uslovima

Papa Lav XIV zatražio je da Izrael zaustavi "kolektivno kažnjavanje" i prisilno raseljavanje Palestinaca u Gazi, dok je 27. avgusta molio za trenutni i trajni prekid vatre na opkoljenoj teritoriji usred izraelskih priprema za novu vojnu ofanzivu.
Papa je dva puta prekidan aplauzom, dok je naglas čitao svoj najnoviji apel za kraj 22-mjesečnog rata, tokom njegove sedmične opšte audijencije kojoj su prisustvovale hiljade ljudi u vatikanskoj dvorani.
Prvi američki papa u istoriji takođe je pozvao na oslobađanje talaca koje je Hamas uzeo na jugu Izraela - 50 ih je još uvijek u Gazi - i da obje strane i međunarodne sile okončaju rat "koji je izazvao toliko terora, razaranja i smrti", prenosi AP.
- Molim da se postigne trajni prekid vatre, da se olakša siguran ulazak humanitarne pomoći i da se humanitarno pravo u potpunosti poštuje - rekao je Lav.&nbsp;
Naveo je da međunarodno pravo nalaže obavezu zaštite civila i "zabranu kolektivnog kažnjavanja, neselektivne upotrebe sile i prisilnog raseljavanja stanovništva".
Palestinci u Gazi se pripremaju za proširenu ofanzivu koju je Izrael obećao u nekim od najnaseljenijih područja teritorije, uključujući grad Gazu, gdje je dokumentovana i proglašena glad.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je da će Izrael pokrenuti ofanzivu u gradu Gaza, istovremeno tražeći prekid vatre, iako Izrael još nije poslao pregovarački tim da razgovara o prijedlogu koji je na stolu. Rekao je da je ofanziva najbolji način da se oslabi Hamas i vrate taoci, ali porodice talaca i njihove pristalice su se usprotivile, rekavši da će ih to dodatno ugroziti.
Hamas je uzeo 251 taoca 7. oktobra 2023. godine, u napadu u kojem je takođe ubijeno oko 1.200 ljudi i izazvao rat. Većina talaca je puštena tokom prethodnih prekida vatre ili drugih sporazuma. Izrael je spasio osam talaca živih. Od 50 koji su još uvijek u Gazi, izraelski zvaničnici vjeruju da je oko 20 još uvijek živo.
Papa Lav je skrenuo pažnju na zajedničku izjavu latinskog i grčkog pravoslavnog patrijarha u Jeruzalemu, koji su objavili da će sveštenici i časne sestre u dvije hrišćanske crkve u gradu Gazi ostati na svojim mjestima, uprkos izraelskim naredbama za evakuaciju prije ofanzive na grad Gazu. Rekli su da su ljudi koji se skrivaju u crkvama previše slabi i pothranjeni da bi se kretali i da bi to bila "smrtna presuda".
Katolička crkva Svete porodice i pravoslavna crkva Svetog Porfirija sklonile su stotine palestinskih civila tokom rata, uključujući starije osobe, žene i djecu, kao i osobe s invaliditetom.
Pokojni Papa Franjo, čak i tokom svojih posljednjih dana u bolnici, ostao je u svakodnevnom kontaktu sa župnikom Svete porodice kako bi izrazio svoju solidarnost i podršku ljudima tamo, o kojima se brinu časne sestre vjerskog reda Sestara milosrdnica Majke Tereze.
U svojoj zajedničkoj izjavi, katolički kardinal Pierbattista Pizzaballa i pravoslavni patrijarh Teofil III istakli su da je baš prošlog vikenda Lav izdao snažnu izjavu o pravima ljudi da ostanu u svojim domovinama i da ne budu prisiljeni da se sele.
- Svi narodi, čak i najmanji i najslabiji, moraju biti poštovani od strane moćnih u njihovom identitetu i pravima, posebno pravu da žive u svojoj zemlji, i niko ih ne može prisiliti na progonstvo - rekao je papa Lav prethodne subote, u komentarima upućenim grupi prisilnih izbjeglica iz arhipelaga Čagos u Indijskom okeanu, koji su očito bili namijenjeni široj publici.
Netanjahu je rekao da bi stanovništvo Gaze trebalo biti preseljeno u druge zemlje putem onoga što je njegova vlada opisala kao dobrovoljnu emigraciju. Grupe za ljudska prava su se usprotivile, a Palestinci se boje da čak i ako privremeno odu kako bi izbjegli rat, Izrael im nikada neće dozvoliti da se vrate.

Papa pozvao Izrael da zaustavi rat i 'kolektivno kažnjavanje' Palestinaca u Gazi

Premijer Milojko Spajić boraviće u zvaničnoj posjeti Svetoj Stolici 4. jula, kada će imati privatnu audijenciju sa papom Lavom XIV.
- U okviru posjete, predviđena je audijencija, kao i tête-à-tête sastanak sa papom Lavom XIV, nakon čega će uslijediti ceremonijalni dio susreta, odnosno susret delegacija Crne Gore i Svete Stolice - navedeno je u platformi za posjetu koju je Vlada usvojila na današnjoj sjednici.
Riječ je o prvoj audijenciji nekog crnogroskog zvaničnika sa novim poglavarom Rimokatoličke crkve, izabranog 8. maja 2025. godine.&nbsp;
- Posjeta predsjednika Vlade Crne Gore Vatikanu dolazi u okviru serije prijema šefova država i vlada u Apostolskoj palati od strane pape Lava XIV, koje imaju za cilj uspostavljanje kontakata potvrđivanje poruka mira, solidarnosti i diplomatskih inicijativa u svijetu pogođenom konfliktima, poslatih na samom početku pontifikata - navedeno je u vladinom dokumentu.
Kako je najavljeno, Spajić će se, ovom prilikom, sastati i sa državnim sekretarom Svete Stolice, kardinalom Pjetrom Parolinorn i sekretarom za odnose sa državama i međunarodnim organizacijama Svete Stolice, monsinjorom Polom Ričardom Galagerom, koji su u prethodnim godinama posjetili Crnu Goru.
- Posjeta Spajića predstavljaće priliku za potvrdu već odličnih odnosa Crne Gore i Svete Stolice, i pokazati spremnost za nastavkom i unaprjeđenjem saradnje u oblastima od zajedničkog interesa - istaknuto je u platformi.
Spajić je u maju 2025. prisustvovao ceremoniji inauguracije novog poglavara Rimokatoličke crkve, pa će ova posjeta, kako navode u Vladi, predstavljati priliku za uspostavljanje odnosa sa novim papom, odnosno za održavanje savremenih i istorijskih veza između Crne Gore i Svete Stolice.&nbsp;
- Takođe, posjeta će potvrditi posvećenost Crme Gore principima međureligijskog dijaloga, saradnje i poštovanja među državama i narodima, kao i poštovanja ljudskih prava, koji su od posebne važnosti imajući u vidu značajnu ulogu Vatikana na globalnoj političkoj sceni u očuvanju mira i promovisanju socijalne pravde i podrške najugroženijima. Posjeta će biti prilika da se iskaže interesovanje i spremnost za obnovu saradnje u oblasti zdravstva, kao i za nastavak kulturne razmjene između dvije države.
Spajić će predvoditi crnogorsku delegaciju u kojoj će biti i Ervin Ibrahirnović, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova, Milica Petrović, otpravnica poslova u Ambasadi Crne Gore pri Svetoj Stolici i Branko Krvavac, šef Kabineta predsjednika Vlade.

Spajić 4. jula u zvaničnoj posjeti Vatikanu, sastaće se sa papom Lavom XIV

Imenovanje Luigija Bianca za apostolskog nuncija u Sloveniji i apostolskog delegata za Kosovo dočekano s radošću u Prizrensko-prištinska biskupija, navela je Biskupija Kosova.
Ovo imenovanje izvršio je papa Lav XIV 20. maja, samo 12 dana nakon što je preuzeo vodstvo Svete Stolice u Vatikanu, poslije smrti pape Franje 25. aprila ove godine.
Don Šan Zefi, vikar Biskupije Kosova, kaže da se imenovanje novog apostolskog delegata za Kosovo dogodilo u vrlo kratkom vremenu nakon izbora novog pape te da to predstavlja dobar znak za zemlju.
- ... Jer se i ovaj papa, odmah na početku svog pontifikata, bavi pitanjem Kosova. Zato je i imenovao ovog delegata za Kosovo, koji ima sjedište u Ljubljani - rekao je don Šan Zefi za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Međutim, uloga Luigija Bianca u Sloveniji i na Kosovu nije u potpunosti ista.
Apostolski nuncij je najviši diplomatski predstavnik Vatikana u nekoj državi, slično kao ambasadori drugih zemalja, i ujedno predstavnik pape pri lokalnoj katoličkoj crkvi.
S druge strane, prema ranijim pojašnjenjima Vatikana, misija jednog apostolskog delegata "nije diplomatske prirode, već odgovara potrebi da se na odgovarajući način ispune pastoralne potrebe katoličkih vjernika".
Vatikan je prvi put imenovao apostolskog delegata za Kosovo u februaru 2011. godine. Imenovao ga je papa Benedikt XVI.
Razlog zašto Vatikan ne imenuje nuncija za Kosovo, već samo apostolskog delegata, jeste taj što Sveta Stolica još formalno nije priznala Kosovo kao državu.
Kosovo je proglasilo nezavisnost 17. februara 2008. godine, a prema podacima Ministarstva vanjskih poslova i dijaspore Kosova, zemlju je do danas priznalo 119 država.
Radio Slobodna Evropa obratila se Svetoj Stolici za komentar u vezi sa mogućim razmatranjem formalnog priznanja nezavisnosti Kosova, kao i da bi se saznalo šta su glavne prepreke ili razlozi koji utiču na taj proces.
Do trenutka objavljivanja ovog članka, odgovor nije uslijedio.
<h2>Nepriznavanje Kosova od Vatikana kao složeno pitanje</h2>
Aktuelne i bivše diplomate na Kosovu, kao i Biskupija Kosova, pitanje nepriznavanja Kosova od Svete Stolice smatraju složenim pitanjem.
Vehbi Miftari, šef Specijalne misije Kosova pri Svetoj Stolici, kaže da su odnosi između Kosova i Vatikana "ušli u novu i dinamičnu fazu".
Prema njegovim riječima, intenziviranje političkih odnosa, uspostava Stalne misije Kosova u Vatikanu (2023. godine), produbljivanje kulturnih veza i zajednička posvećenost promociji kulturnih vrijednosti i ljudskih sloboda svjedoče o priznavanju demokratske stvarnosti Kosova i daljem približavanju odnosa između dviju strana.
Međutim, on govori i o preprekama formalnom priznanju Kosova od Svete Stolice.
- Moramo imati na umu da su, pored političkih odnosa, ekumenski dijalog, proces integracije u Evropsku uniju i politički dijalog između Kosova i Srbije podjednako važni za Svetu Stolicu - kaže Miftari za RSE.
Don Šan Zefi naglašava da Sveta Stolica pažljivo prati dijalog o normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije, koji od 2011. godine traje uz posredovanje EU.
- Što prije bude na vidiku njegov kraj, prije će Sveta Stolica priznati Kosovo. To je moje mišljenje. Zato što je ovaj proces međusobnog priznavanja između Kosova i Srbije počeo, zbog čega se možda čeka ili oklijeva [od strane Svete Stolice] dok se jasno ne vidi da će biti postignut mirovni sporazum između dvije države - smatra don Šan Zefi.

Zašto Vatikan ne priznaje nezavisnost Kosova?

Papa Lav XIV predložio je održavanje mirovnih pregovora između Ukrajine i Rusije u Vatikanu.
Vatikan je opisao ishod razgovora u Istanbulu “tragičan“ nakon što je ruski lider Vladimir Putin odbio da se pojavi na razgovorima sa Volodimirom Zelenskim.
- Papa planira da stavi Vatikan, Svetu stolicu, na raspolaganje za direktan sastanak između dvije strane - izjavio je kardinal Pjetro Parolin, državni sekretar Vatikana.

Papa Lav XIV predlaže Vatikan kao mjesto pregovora

Četiri godine nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, rat ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti i godinu za godinom svjedoci smo posljedica očiglednog kršenja međunarodnog prava, uključujući Povelju Ujedinjenih nacija, izjavio je danas generalni sekretar UN Antonio Gutereš.
Gutereš je na sjednici Savjeta bezbjednosti ukazao da je, uprkos neviđenim diplomatskim naporima, prošla godina bila najsmrtonosnija za ukrajinske civile i naveo da je od početka rata ubijeno više od 15.000 civila, a više od 41.000 je povrijeđeno.
- Pored toga, milioni su bili primorani da bježe iz svojih domova, a milionima je potrebna pomoć koja spasava živote- rekao je Gutereš i istakao da je posebno teška situacija kada su u pitanju djeca.
Prema njegovim riječima, od početka rata više od 3.200 djece je ubijeno ili povrijeđeno, a procjenjuje se da je za 2,2 miliona djece neophodna humanitarnu pomoć.
Gutereš je upozorio da borbe koje se vode predstavljaju direktan rizik za bezbjedno i sigurno funkcionisanje ukrajinskih nuklearnih postrojenja i poručio da ta nesavjesna igra nuklearnog ruleta mora odmah da se zaustavi.
- Tokom rata, Kancelarija visokog komesara za ljudska prava izvještavala je o široko rasprostranjenim kršenjima ljudskih prava – mučenju, seksualnom nasilju, pa čak i pogubljenjima ratnih zarobljenika i civilnih pritvorenika, a sva ta djela su prošla bez ikakve odgovornosti- rekao je Gutereš.
Naveo je da uslovi za postizanje mira u Ukrajini ni za koga nijesu misterija, jer on mora biti u skladu sa međunarodnim pravom, uključujući Povelju UN i relevantne rezolucije UN.
- Pored toga, mora podržati suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Ukrajine, u okviru njenih međunarodno priznatih granica. Sada je vrijeme za hitan, potpun i bezuslovan prekid vatre, što treba da bude prvi korak ka pravednom miru- kazao je Gutereš.

Gutereš: Rat u Ukrajini ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti

Izrael je uputio dramatično i indirektno upozorenje Libanu poručivši da će izvesti razorne napade na ovu zemlju, što uključuje i direktno ciljanje civilne infrastrukture poput međunarodnog aerodroma u Bejrutu, ukoliko se pokret Hezbolah umiješa u potencijalni rat između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Dvojica visokih libanskih zvaničnika potvrdila su u utorak da je poruka prenesena diplomatskim kanalima usred sve većih i opasnijih regionalnih tenzija, prenose agencije.
Prema riječima zvaničnika, Izrael je jasno stavio do znanja da će se kompletna libanska državna infrastruktura smatrati "legitimnom metom" ukoliko Hezbolah vojno interveniše kako bi pružio podršku Teheranu, prenosi Klix.ba.
Ovo upozorenje dolazi u trenutku kada se Vašington i Teheran pripremaju za treću rundu nuklearnih pregovora koja je zakazana za 26. februar u Ženevi. Omanski ministar vanjskih poslova Sayyid Badr bin Hamad al-Busaidi najavio je ove pregovore u nedjelju, a oni se odvijaju u sjeni sve većeg straha od šireg vojnog sukoba na Bliskom istoku.

Izrael prijeti napadima na civile u Libanu

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas tokom sjednice kolegijuma Federalne službe bezbjednosti (FSB) da neprijatelj nije u stanju da pobijedi Rusiju iako to želi.
- Oni ne mogu da nanesu strateški poraz Rusiji. To jednostavno nije moguće. Ali oni to toliko žele da ne mogu da žive bez toga. Misle da apsolutno moraju da pobijede Rusiju. Traže bilo koji način. Dovešće sebe do neke ekstremne tačke, a onda će se pokajati- rekao je Putin tokom sjednice kolegijuma FSB, prenosi RIA Novosti.
Putin je naglasio potrebu da FSB nastavi svoj sistematski rad u svim relevantnim oblastima, posebno u borbi protiv međunarodnog terorizma.
Ruski predsjednik je zatražio ozbiljne dodatne mjere za zaštitu državne granice, odlučnu i agresivnu borbu protiv ekstremizma i terorizma i suzbijanje bilo kakvih pokušaja podjele i razbijanja ruskog društva.
- Važno je u potpunosti iskoristiti ljudski i tehnički potencijal FSB, kao i njene operativne i analitičke mogućnosti, kako bi se blagovremeno i efikasno neutralisale potencijalne pretnje, pouzdano zaštitili nacionalni interesi Rusije i obezbijedio njen stabilan razvoj- rekao je Putin i upozorio da se povećao broj terorističkih napada na Rusiju.
Ruski predsjednik je upozorio na informacije o pokušaju dizanja u vazduh gasovoda Turski tok i Plavi tok u Crnom moru.
- Govorimo o mogućoj eksploziji naših gasnih sistema duž dna Crnog mora, takozvanih Turskog toka i Plavog toka. Oni ne znaju šta da urade da bi uništili ovaj mirovni proces. Čine sve što mogu da nešto izazovu i potkopaju sve što je postignuto u ovom pregovaračkom procesu- rekao je Putin, prenosi agencija Interfaks.

Putin: Pokajaće se oni koji misle da mogu da pobijede Rusiju

Tvrdnje mještana Botuna da je zemljište na lokaciji gdje se gradi postrojenje za prečiščavanje otpadnih voda kontaminirano nisu tačne, nema otpadnog materijala ni opasnog otpada, saopštio je za <a href="https://gradski.me/video-mjestani-botuna-tvrde-da-investitor-otkopava-kancerogeni-otpad-od-sjutra-najavljuju-vece-proteste/">RTV Podgorica </a>glavni inženjer nadzora postrojenja u kompaniji "Fištner", Ričard Sampson.
- Na nekim drugim dijelovima, unutar granica, pronađeni su neki manji djelovi kontaminacije, ali mi ne radimo u tim zonama tako da one ostaju netaknute. Ukoliko se ne diraju i ako ih ne iskopavamo one neće nikome naštetiti- naveo je Sampson.
On je podsjetio da su rađene dvije studije tokom kojih su vršili ispitivanjna na lokaciji – prva je bila 2015. godine, a druga 2016. godine.
- Takođe, analizirali smo i vodu i materijal. Nismo u opasnosti i ne mislim da postoji ikakav rizik uopšte, mi smo svakog dana na terenu- zaključio je Sampson.
Podsjećamo, mještani Botuna rano jutros protestovali su kod gradilišta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda – tvrde da investitor otkopava kancerogeni otpad, od sjutra najavljuju veće proteste.
Mještani su jutros, uz poruku da je riječ o protestu upozorenja, naveli kako im je sporno što se na toj lokaciji ponovo otkopava otpad iz nekadašnje proizvodnje aluminijuma.
Gradilište u Botunu ponovo je otvoreno nakon što je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine saopštilo da je investitor otklonio nepravilnosti koje je utvrdio građevinski inspector. Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda počela je krajem decembra prošle godine – rok za završetak radova je maj 2028. godine.

Tag: sveta-stolica