Bez obzira na granice i zakone, jedan smo narod kojeg povezuje svetosavski put - poručio je danas lider Srpske napredne stranke Miloš Vučević u selu Dapsiće kod Berana.
On je tamo danas od mitropolita SPC Metodija primio orden namijenjen predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.0268%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fberane-metodije-odlikovao-vucica-medaljom-svetog-velikomucenika-georgija-nagradu-u-njegovo-ime-primio-vucevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Porodica Vučić je jedan od najvećih ktitora ovog novoosvećenog Hrama posvećenog prvom srpskom arhiepiskopu Svetom Savi. Srećan sam što se ovdje okupilo mnogo naših sunarodnika jer mi smo, bez obzira na teritorije, granice i zakone, jedan narod istog jezika i kulture koji povezuje svetosavski put - rekao je Vučević.&nbsp;
Srce mu je, kako je izjavio, puno.&nbsp;
- Jer je hram posvećen Svetom Savi, a ne tako davno neko je pokušao Svetog Savu da protjera odavde i da ga zabrani. To je kao da hoćete da zabranite i protjerate narod, da mu iščupate dušu. Svetosavlje je naš put. Kad god smo zalutali sa puta Svetog Save, mi smo pravili kardinalne državne i nacionalne greške. Kad god smo bili na putu Svetog Save - bili smo na pravom putu. Živio naš narod, živjelo Berane - rekao je on.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Vučević kod Berana: Mi smo jedan narod bez obzira na granice i zakone, povezuje nas svetosavski put

Želim da vam prenesem pozdrave iz Crne Gore, iz Podgorice, nekadašnje Ribnice, odakle je i u kojoj je rođen Stefan Nemanja, rodonačelnik blagorodne dinastije Nemanjića. Sabrani u ovoj svečanoj prilici, ispunjeni duhom ljubavi, vjere i zajedništva, odajemo počast najznačajnijoj ličnosti u istoriji našeg naroda sinu Stefana Nemanje - Svetom Savi - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na svečanoj Svetosavskoj akademiji u Skoplju uz predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića, predsjednik bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorada Dodika i patrijarha Srpske pravoslavne crkve Porfirija Perića.
Sami pomen njegovog imena u Mandiću izaziva divljenje.
- Dok njegov duhovni lik ostaje trajni svjetionik koji osvjetljava put srpskom narodu u svim vremenima, posebno onim najtežim - dodao je on.
Rekao je da je Sveti Sava, kao najmlađi sin velikog župana Stefana Nemanje, još kao mladić pokazao izuzetnu duhovnu zrelost i snagu karaktera, napustivši svjetovni život radi monaškog poziva. Istakao je da je njegov odlazak na Svetu Goru označio je početak stvaranja jednog novog puta za naš narod — puta duhovnog uzdizanja, kulturnog preporoda i nacionalnog prosvjetljenja i samoosvješćenja.
- Kao prvi arhiepiskop samostalne Srpske pravoslavne crkve, odnosno tadašnje Žičke arhiepiskopije, Sveti Sava je uspio da svoj narod postavi na kartu hrišćanske Evrope. Njegovim trudom i zalaganjem, naša Srpska pravoslavna crkva je dobila autokefalnost 1219. godine, čime je stvoren temelj za očuvanje duhovnog i nacionalnog identiteta u vremenima kada je međa između istoka i zapada postajala sve veća. Time je Sveti Sava ne samo zaštitio naš narod od asimilacije, već mu je dao krila da se uzdigne u visine kulture, obrazovanja i civilizacije“ - naveo je Mandić.
Ocijenio je da istorijske činjenice svjedoče o njegovom diplomatskom umijeću.
- Kao mudar posrednik, Sveti Sava je uspijevao da održava dobre odnose sa Istokom i Zapadom, stvarajući mostove između različitih svjetova. Njegovo Zakonopravilo, prvi srpski pravni kodeks, bio je ne samo pravni dokument, već i moralna pouka kako se država treba urediti u skladu sa hrišćanskim vrijednostima. Upravo je taj kodeks postao putokaz za generacije koje su dolazile - dodao je Mandić.
Za njega je Sveti Sava simbol jedinstva i snage srpskog naroda.
- Kada se osvrnemo na ličnost Svetog Save, vidimo u njemu ne samo duhovnog oca, već i simbol jedinstva i snage srpskog naroda. Njegova vizija je nadživjela je vjekove i da ono što je započeo u 13. vijeku, nastavlja da živi u srcima Srba u Srbiji, Republici Srpskoj, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i širom svijeta. Njegova riječ nas opominje da čuvamo svoje korijene, ali i da budemo otvoreni za izazove savremenog doba - naveo je on.
Svečanosti poput ove Svetosavske akademije, podsjećaju ih, kaže, na duboke temelje duhovnosti i kulture.
- One nas opominju da u jedinstvu nalazimo snagu, a u vjeri nadu. Sveti Sava nas uči da je ljubav osnova svakog uspjeha, bilo da je riječ o ličnom, porodičnom ili narodnom životu. Njegov život i djelo su najbolji primjer kako se može istovremeno biti i Božji sluga i narodni vođa. Danas, kada se okupljamo u Skoplju, gradu koji nosi posebnu istorijsku važnost, šaljemo poruku mira i zajedništva. Sveti Sava je uvijek težio pomirenju i razumijevanju, i to je put kojim moramo ići. Srbi, gdje god da se nalaze, moraju ostati vjerni zavjetu svog prvog arhiepiskopa — zavjetu jedinstva, sloge i uzvišenosti duha. Neka nas sve zajedno vodi njegov primjer, da ostanemo vjerni našim vrijednostima, da čuvamo naš identitet i da s ljubavlju gradimo budućnost za generacije koje dolaze - zaključio je Mandić.

1250x600

Mandić: U Svetom Savi vidimo duhovnog oca, njegova vizija nastavlja da živi u srcima Srba

Neformalna asocijacija slobodnih građana STEGA danas organizuje skup na kojem će sa građanima obilježiti Dan oslobođenja Podgorice, u 11 sati i 55 minuta na brdu Gorica kod spomenika Partizanu borcu.
Simbolično, kako je najavljeno, u 5 do 12 građanima će se obratiti novinar i publicista Danilo Daro Burzan, istoričarka Jadranka Selhanović, studentkinja političkih nauka Tamara Đurković i profesor istorije Igor Radulović.
Vijenac na spomenik Partizanu borcu u ime asocijacije položiće akademik CANU Slobodan Backović, prof. dr Branislav Radulović i generalna sekretarka STEGA-e Dragana Sekulić.
Nakon prigodnog programa, kako je najavljeno, govoriće reditelj Danilo Marunović.
- STEGA poziva sve građanke i građane da sa Gorice zajedno u 5 do 12 pošaljemo poruku da Crna Gora ni danas ne pristaje na represiju bilo koje vrste i da uzdignute glave ponosno stoji na crvenoj liniji odbrane slobodne riječi i slobodnih građana, antifašizma i temeljnih ljudskih prava, braneći time i uspomenu na crnogorske antifašiste i borce koji su nam prije 80 godina obezbijedili život, slobodu i državu. Pridružite se grupi od 35 procesuiranih građana i budite dio istorije, slobode i časti. Vidimo se u 5 do 12 na Gorici, na crvenoj liniji - istaknuto je u najavi protesta.

STEGA danas organizuje skup na Gorici: Pošaljimo poruku da Crna Gora ne pristaje na represiju

U Crnoj Gori danas prijepodne biće promjenljivo oblačno, a od sredine dana uglavnom sunčano.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.
&nbsp;Jutarnja temperatura od minus dva do deset, najviša dnevna od šest do 18 stepeni.

Prijepodne promjenljivo oblačno, od sredine dana sunčano

Ekološka inspekcija naložila je zatvaranje kotlarnice u Skerlićevoj ulici u Pljevljima, a nakon što su posljednjih dana izmjerene alarmantno visoke koncentracije štetnih materija u vazduhu, međutim zapošljeni su odbili da „ugase peć“, a Rudnik uglja, prema nezvaničnim informacijama, uredno im isporučuje ugalj. Naše nezvanične informacije potvrđene su i objavom zapošljenih u preduzeću „Grijanje Pljevlja“, čiji dio je kotlarnica u Skerlićevoj, a koji su juče na svojoj Fejsbuk stranici - „Radnici Grijanje“ objavili fotografiju kamiona natovarenog ugljem i molbu sugrađanima da ne parkiraju automobile na mjestu predviđenom za istovar uglja za kotlarnicu. Kako su kazali nezvanični izvori Portala ETV, juče ujutro kamion nije mogao proći zbog parkiranih automobila, zbog čega se dugo čekalo na istovar uglja. Portal ETV uputio je pitanja Rudniku uglja da li će obustaviti isporuke za kotlarnicu, nakon što je Ekološka inspekcija zabranila njen rad, te da li je inspekcija ili neki drugi državni organ to tražio od Rudnika, ali nijesmo dobili odgovore. I dok se stanovnici Pljevalja danima guše u opasnim materijama iz vazduha koje ozbiljno prijete njihovom zdravlju, dok lokalna vlast traži hitnu reakciju države, a građanke i građani sa protesta zahtijevaju pravo na zdrav vazduh čelnici elektroenergetskog sistema se utrkuju u izjavama da Termoelektrana nije kriva, već da zrak u Pljevljima primarno truju kotlarnica u Skerlićevoj i mještani koji se griju „na ugalj i drva“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121907128_c00debfdbe9cb95eea91b1dd75c087f3a1fabff1e7f9cfdbd23ec96e0693a16f.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121907128_c00debfdbe9cb95eea91b1dd75c087f3a1fabff1e7f9cfdbd23ec96e0693a16f" data-rendition-name="original" width="720" height="613" loading="lazy" alt="Pljevlja"><figcaption>Gradu prijete opasne čestice iz vazduha(Photo: PV Informer)</figcaption></figure>  <h2>ZAPISNIK INSPEKTORA</h2> Međutim, iz zapsinika Odjeljenja za inspekcijski nadzor iz oblasti elektroenergetike i termoenergetike Ministarstva energetike i rudarstva, u koji Portal ETV ima uvid, sačinjenog nakon dvije inspekcije - 28. novembra i 11. decembra jasno proizilazi da je uzročnik trovanja grada Termoelektrana, jer je u procesu rekonstrukcije puštena u probni rad, iako je inspektor našao ozbiljne propuste i bio precizan da će donijeti rješenje o odbijanju zahtjeva za probni rad. Menadžment Elektroprivrede se, međutim, oglušio o stav inspekcije i Termoelektrana je puštena u probni rad, a stanovništvo Pljevalja trpi ozbiljne posljedice. U zaključku izvještaja inspektora precizira se da „radovi na mašinskim instalacijama i opremi na objektu sistem za transport otpada za potrebe TE Pljevlja u sklopu ekološke rekonstrukcije termoelektrane nijesu izvedeni u obimu da zadovoljava uslove za probni rad“. - Takođe, inspektor zaključuje da Projekat izvedenog objekta knjiga 6, sveska 6.1 mašinski projekat koji je dostavljen inspektoru ne odražava stvarno stanje objekta i potrebno je izraditi novi nakon što se izvedu najavljene izmjene projekta – piše u dokumentu, uz konstataciju da je za probni rad potrebno obezbijediti i saglasnosti Elektroenergetske, Građevinske, Ekološke i Inspekcije za vode, što nije učinjeno.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121907128_8cdc775de1ea09a194275288b50f6b8c77c49cd71bf08179e1b693a7b903ac0f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121907128_8cdc775de1ea09a194275288b50f6b8c77c49cd71bf08179e1b693a7b903ac0f" data-rendition-name="original" width="1200" height="895" loading="lazy" alt="Termoelektrana Pljevlja"><figcaption>Termoelektrana bez dozvole puštena u probni rad</figcaption></figure>  U izvještaju se ističe i da je inspektor „između dva inspekcijska pregleda iz sredstava informisanja saznao da je TE Pljevlja puštena u pogon i da je nedugo nakon toga izašla iz pogona zbog problema nastalih na sistemu za transport otpada, kontaktirao je Ljubišu Jankovića (menadžer ekološke rekonstrukcije) i tražio od njega informacije“. - ...obaviješten je da dio sistema za transport šljake ne funkcioniše i da koriste stari način transporta, dok dio sistema za transport pepela funkcioniše dobro uz početno slabo snalaženje usljed nepoznavanja rada novog sistema – piše u zapisniku. U mejlu dostavljenom inspektoru 9. decembra Janković je pojasnio da je „tokom rada došlo do začepljenja hidrauličnih linija za odvod šljake od kotla prema bazenu za sakupljanje hidraulične smješe šljake i vode u bager stanici“. -... Problem koji je nastao je posljedica vode koja se odvoji iz hidrociklona ostaje sitno zrnasta šljaka koja se taloži u sabirnom bazenu. Velika količina ovih čestica onemogućava pravilan rad visokopritisnih pumpi, čime je kompletan sistem za hidraulični transport šljake značajno oslabljen. Pumpe usisavaju šljaku zajedno s vodom, zbog čega dolazi do drastičnog pada efikasnosti i nemogućnosti ostvarivanja predviđene namjene sistema transporta šljake od kotla prema bazenu u bager stanici. Zbog toga dolazi i do začepljenja transportnih linija – napisao je inspektoru Janković. <h2> KRIVIČNE PRIJAVE</h2> Nezavisni odbornik u Skupštini opštine Pljevlja Saša Ječmenica i građevinski inžinjer Nenad Rubežić podnijeli su juče Osnovnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu zbog nezakonitog puštanja u probni rad Termoelektrane nakon ekološke rekonstrukcije, odnosno falsifikovanja isprava. Kategorični su da je zpravo to dovelo do ozbiljnog zagađenja vazduha i ugrožavanja zdravlja građana.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121907128_5267188e1aaf4f1adbe98a9520139d2fb1d3ba75213e73cc67e2517ac5d03926.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025121907128_5267188e1aaf4f1adbe98a9520139d2fb1d3ba75213e73cc67e2517ac5d03926" data-rendition-name="original" width="768" height="432" loading="lazy" alt="Saša Ječmenica i Nenad Rubežić"><figcaption>Saša Ječmenica i Nenad Rubežić podnijeli krivičnu prijavu protiv menadžmenta EPC(Photo: PV Informer)</figcaption></figure>  Krivičnu prijavu podnijeli su protiv menadžera projekta ekološke rekonstrukcije, adaptacije kotla i dimnjaka Ljubiše Jankovića, Slavenka Drobnjaka i Olge Radulović, protiv izvršnog rukovodioca Proizvodnje Mira Vračara, tehničkog direktora EPCG Ljubiše Đurkovića. Prijavili su i Bojana Đordana koji je u trenutku puštanja Termoelektrane u probni rad – 30. novembra, bio v.d. izvršnog direktora EPCG. Prijava se odnosi i na „druga odgovorna lica u EPCG“. Ječmenica i Rubežić u prijavi ističu da su „odgovorna lica 28. novembra 2025. godine potpisala akt EPCG 'Saglasnost za puštanje dijela postrojenja TE 'Pljevlja' u probni rad“, a u dokumentu su, kako piše u prijavi, navedeni netačni podaci, odnosno da su postrojenje i prateća oprema ispravni. Pozvali su se i na izvještaj termoenergetskog inspektora koji je tokom inspekcije utvrdio ozbiljne nedostatke. Ječmenica i Rubežić su u prijavi decidirani da je puštanjem u probni rad nedovršenog objekta, bez povezanih postrojenja za odsumporavanje i denitrifikaciju, došlo do nekontrolisane emisije velikih količina sumpordioksida i drugih polutanata.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121907128_d2ddb6b6b0b078708b84de0e4fa60b6b892f0f9f89ec60f02aa7e192755c46f2.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025121907128_d2ddb6b6b0b078708b84de0e4fa60b6b892f0f9f89ec60f02aa7e192755c46f2" data-rendition-name="original" width="1600" height="720" loading="lazy" alt="Građanke i građani traže zatvaranje Termoelektrane do potpune rekonstrukcije"><figcaption>Građanke i građani traže zatvaranje Termoelektrane do potpune rekonstrukcije</figcaption></figure>  Ukazali su da je u periodu od 10. do 15. decembra u Pljevljima zabilježeno ekstremno zagađenje vazduha, te da je 13. decembra koncentracija sumpordioksida dostigla „nevjerovatnih 805 µg/m³“. Kategorični su da je EPCG zloupotrijebila institut probnog rada kako bi objekat koji nije u potpunosti završen stavila u pogon na neodređeno vrijeme, bez zakonom propisane dozvole. EPCG je na taj način, ističu oni, ostvarila protivpravnu korist proizvodnjom i prodajom električne energije, uz istovremeno dugotrajno ugrožavanje zdravlja građana Pljevalja. Zahtijevaju hitno postupanje kako bi se spriječilo zagađivanje životne sredine i ugrožavanje zdravlja i života stanovništva. Krivičnu prijavu 17. decembra podnio je i predsjednik Ure Dritan Abazović zbog krivičnog djela zagađenje životne sredine i zbog zloupotrebe službenog položaja. On je Specijalnom državnom tužilaštvu procesuirao prijavu protiv predsjednika Odbora direktora Elektroprivrede Milutina Đukanovića i članova Odbora, kao i izvršnog direktora Zdravka Dragaša i ministra energetike i rudarstva Admira Šahmanovića. Sa protesta koji je 17. decembra u Pljevljima organizovao građanski aktivista Pavle Čolović zahtijevano je gašenje Termoelektrane do njene potpune ekološke rekonstrukcije.

Rudnik isporučuje kotlarnici ugalj, iako joj je zabranjen rad?!

Vlada Crne Gore donijela je odluku o preusmjeravanju 6,7 miliona eura koje su "ušteđeli" Fonda za zdravstveno osiguranje, Skupština Crne Gore, Sudski savjet, Ministarstvo sporta i mladih, Fond penzijskog i invalidskog osiguranja i Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.
Kako se navodi u dokumentu Ministarstva finansija, preusmjeravanje se vrši u skladu sa Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, koji Vladi omogućava da, uz saglasnost, preusmjeri do 10 odsto ukupno planiranih sredstava potrošačkih jedinica.
Na osnovu analize izvršenja budžeta i raspoloživih sredstava do kraja godine, utvrđene su uštede kod više institucija, iz kojih će sredstva biti preusmjerena. Najveći iznos biće preusmjeren iz budžeta Fonda za zdravstveno osiguranje - 2.817.326,95 eura.
Značajna sredstva biće obezbijeđena i iz budžeta Skupštine Crne Gore – 1,3 miliona eura, kao i Sudskog savjeta, iz kojeg će biti preusmjereno milion eura.&nbsp;
Iz budžeta Ministarstva sporta i mladih planirano je preusmjeravanje 488.000 eura, dok će iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja biti preusmjereno 1,11 miliona eura. Najmanji iznos, 12.251,85 eura, dolazi iz budžeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.
Preusmjerena sredstva biće evidentirana na potrošačkoj jedinici Ministarstva finansija, kroz program Rezerva i aktivnosti Upravljanje sredstvima rezerve, u skladu sa dostavljenim specifikacijama potrošačkih jedinica.
Zaključkom Vlade zaduženo je Ministarstvo finansija da sprovede preusmjeravanje sredstava u navedenom iznosu, čime bi se obezbijedilo redovno izvršavanje budžetskih obaveza u tekućoj godini.

Vlada preusmjerava milione koje su "ušteđeli" Skupština, FZO, Fond PIO...

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

U posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoje, više ne postoji. Tamošnja Vlada je uklonila projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe, prenose albanski mediji.
Podsjećaju da su u februaru 2023. godine, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović iz Podgorice poručili da će projekat izgradnje mosta povezati Velipoju sa Ulcinjem. Sporazum o izgradnji, potpisali su u Podgorici, 27. februara 2023. godine, Abazović i Rama, nakon zajedničke sjednice vlada Albanije i Crne Gore.
- To je projekat koji ima izuzetnu vrijednost, jer će konačno povezati dvije strane jedne granice, koja je duga 300 metara, koliko iznosi most. Projekat je spreman, izazov je da osmislimo proceduru. Prvi put se dešava da će dvije vlade otvoriti međunarodni tender sa zajedničkom komisijom. Zatim će biti određen pobjednik. Projekat ćemo predstaviti već sjutra i biće to zaista lijep i ambiciozan projekat - rekao je tada Rama.
I Abazović je bio veoma entuzijastičan u vezi sa projektom, podsjećaju albanski mediji.
- Malo je skuplji nego što smo prvobitno mislili. Smatram da će koštati 20 miliona eura, ako se podijeli napola, to i nije mnogo. Imamo otvorenu stavku i rezervna sredstva za ovo pitanje. Već smo razgovarali da se troškovi podijele i da se plaćanje realizuje tokom više godina, kako to ne bi bilo opterećenje ni za jednu od naših zemalja - rekao je ranije on.
<h3>Projekat mosta preko Bojane</h3>
Nekoliko mjeseci nakon što su oba premijera objavila projekat, sporazum sa Crnom Gorom o zajedničkoj izgradnji mosta usvojen je u Skupštini Albanije glasovima i većine i opozicije.
Odmah nakon toga, most preko Bojane uvršten je na listu prioritetnih projekata budžetskih investicija. Prema dokumentu koji je usvojila vlada, projekat je trebalo da košta 20 miliona eura, a njegova izgradnja povjerena je Albanskom fondu za razvoj.
Međutim, iako je Rama izjavio da je projekat spreman i da će izgradnja uskoro početi, stvari su krenule drugim tokom.&nbsp;
Izgradnja mosta nikada nije započela, a prije nekoliko dana vlada Albanije je faktički obavijestila o poništavanju projekta.

Albanski mediji: Most preko Bojane odnijela rijeka, projekat koji su sa velikom pompom lansirali Abazović i Rama Vlada poništava

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji se nalazi u pritvoru u Spužu, podnio je 17. decembra 2025. godine Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv „NN službenog lica“ i više osoba, tvrdeći da je organizovano „kriminalno udruženje“ sa ciljem da se otuđi i zloupotrijebi njegovo pismo namijenjeno advokatu.
U prijavi se, između ostalog, navodi da su kao članovi tog navodnog udruženja označeni voditelji emisije „Kontroverza“ na RTV Podgorica, Mladen Stojović i Ana Pešukić, kao i „još za sada nepoznata lica“.
ŠTA KATNIĆ TVRDI DA SE DOGODILO
Katnić u prijavi tvrdi da je „neutvrđenog dana u decembru 2024. godine iz pritvorske ćelije u Spužu 1L otuđeno pismo, privatno vlasništvo optuženog Milivoja Katnića, namijenjeno za njegovog advokata Spasoja Kovačevića“.
Prema prijavi, to pismo je potom dospjelo do Ane Pešukić, a zatim, kako piše, i do javnosti. Pismo je „objavila u emisiji ‘Kontroverza’ dana 22. oktobra 2025. godine“, zajedno sa Mladenom Stojovićem.
U dokumentu se dalje tvrdi da je sadržaj pisma u emisiji tumačen „lažno i netačno“, uz ocjenu da je cilj bio da se Katniću nanese šteta i utiče na odluke o pritvoru.
SPOR OKO „TIMOŠENKA“ I REČENICE „DA NE MIJENJA IZJAVU“
U prijavi je posebno sporno tumačenje pojedinih riječi iz pisma. Katnić tvrdi da je u emisiji iznesena neistina „posebno kroz lažno prikazivanje da je ime Timošenko koje je navedeno u pismu pseudonim optuženog Saše Čađenovića“.
On, međutim, navodi suprotno.
„Istina sasvim druga… a to je da je ime Timošenko iz pismena lično ime svjedoka Timošenka Miladinovića, rođenog 1946. godine na Kosovu“, piše u prijavi.
Takođe osporava i interpretaciju jedne rečenice. U prijavi piše da je u emisiji tumačeno da je sklop riječi „da ne mijenja izjavu“ instrukcija Saši Čađenoviću, dok Katnić tvrdi da se „instrukcija… odnosila na sasvim drugi krivični predmet i saslušanje ovog svjedoka pred sudijom za istragu“.
KATNIĆ: „SVE SE RADI NAMJERNO I SVJESNO“
U obrazloženju prijave Katnić navodi da je u emisiji prikazana kopija pisma „nakon skoro deset mjeseci od otuđenja“ i da je, kako tvrdi, Ana Pešukić govorila „da je original dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu“.
„Sve se radi namjerno i svjesno od strane ovog kriminalnog udruženja, čiji članovi preduzimaju unaprijed određene i dogovorene radnje“, tvrdi Katnić.
On navodi i da se sve dešava „u vrijeme kada se odlučuje o daljem trajanju pritvora protiv njega i Saše Čađenovića“.
KOJA KRIVIČNA DJELA SE SPOMINJU
U prijavi se kao cilj navodnog udruživanja pominju krivična djela – „povreda tajnosti pisma i drugih pošiljki“, „lažno prijavljivanje“ i „zloupotreba službenog položaja“, a u kvalifikaciji i „kriminalno udruživanje“.
Katnić navodi da je pismo, po prijavi, dostavljano i Specijalnom državnom tužilaštvu „lažno prikazujući da je Milivoje Katnić na ovaj način počinio krivično djelo“.
ŠTA KATNIĆ TRAŽI OD TUŽILAŠTVA
Katnić predlaže ODT Podgorica da preduzme više radnji.
„Da ovo tužilaštvo pozove osumnjičene i sasluša ih”, da „pribavi audiovizuelni snimak emisije ‘Kontroverza’ od 22. oktobra 2025. godine“ i da se „uloži original pomenutog pisma za koje Ana Pešukić tvrdi da ga je dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu“.
U prijavi se pominje i mogućnost saslušanja svjedoka pred sudijom za istragu, uz pozivanje na „član 276 stav 2 Zakonika o krivičnom postupku“.

Katnić podnio krivičnu prijavu protiv Stojovića i Pešukić: Iz ćelije u Spužu otuđeno pismo i pogrešno interpretirano u emisiji „Kontroverza“?

Razriješena direktorica Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" Dragica Lompar kazala je da je imenovanje njenog nasljednika Ivana Radulovića nezakonito i da predstavljanja samo kontinutitet rada Ministarstva kulture i medija.
Vlada Crne Gore razriješila je Lompar sa čela Nacionalne biblioteke zbog isteka mandata još u martu ove godine, a za novog direktora imenovala Ivana Radulovića.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-razrijesila-dragicu-lompar-ivan-radulovic-novi-direktor-nacionalne-biblioteke-durde-crnojevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Lompar tvrdi da je njeno razrješenje uslijedilo nakon što je javno ukazala na kršenje zakona i zloupotrebe u resoru kulture, prije svega u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade književniku i negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću.
Ona je u julu ove godine potvrdila da nagrađena zbirka poezije Vukovića „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.
- Nakon punih devet mjeseci, ministarka kulture i medija Tamara Vujović je uspjela da pronađe osobu za mjesto direktora Nacionalne biblioteke Crne Gore "Đurđe Crnojević". Dugo je trajalo jer je izgleda pitala redom osobe koje bi prihvatile ovu odgovornu funkciju, a da ispunjavaju samo jedan uslov - da nijesu crnogorski opredijeljeni. Da li je to u skladu sa njenim ličnim nacionalnim određenjem ili joj je nametnut ovakav kriterijum - ostaviću javnosti da procijeni - navela je Lompar u reagovanju dostavljenom Portalu ETV.
Ona ističe da se ministarka Vujović od početka marta 2025. nije udostojila da je primi, i pored njenih zahtjeva i iako je u februaru lično obavijestila da joj ističe mandat.&nbsp;
- Ovakav odnos prema ustanovi od prvorazrednog značaja, koja čuva crnogorsku pisanu baštinu, njen jezik, kulturu i identitet, je poražavajući. Kao i uostalom i čitavo njeno ministrovanje - naglasila je Lompar.
Nije teško zaključiti, ističe ona, da je možda bilo dileme da li će biti imenovana na još jedan mandat do skandala oko dodjele najveće državne nagrade književniku Bećiru Vukoviću.&nbsp;
- Nakon mog istupanja u javnost u zaštiti zakona Crne Gore i integriteta Biblioteke, kada je Ministarstvo kulture i medija po ko zna koji put zažmurilo "na oba oka" i čekalo da prođe i ovo, krenulo se u potragu za kandidatom. Ko je osoba, okićena Trinaestojulskom nagradom i što je sve ta osoba uradila da bi se domogla, ne samo Nagrade, već beneficija koje iz tog priznanja slijede, neću elaborirati - naglasila je Lompar, podsjećajući da je predmet u Tužilaštvu na osnovu njen prijave.&nbsp;
Ipak, konstatuje da je Vujović, ili kako je naziva "gospođa ministarka", najodgovornija za omogućavanje dodjele Nagrade Vukoviću i što nije zaustavljena cijela procedura nakon saznanja da je došlo do zloupotreba.
Pri tom, svi koji su se javno pobunili i protestovali zbog poniženja i nagrade i države, su procesuirani, a Bećir Vuković je, podsjeća Lompar, nastavio da radi ono što mu je svojstveno - "da otima ono što mu ne pripada".
- Skandali koji prate čitav njen mandat, neskriveno licemjerje kada su interesi Crne Gore i zaštita njenih nacionalnih odrednica u pitanju, jedinice i nule koje Ministarstvo o svom radu dobija od Vlade, nereagovanje na nacionalističke i fašističke istupe i djelovanje po Crnoj Gori, tužna su slika stanja jednog od najvažnijih i najsloženijih Ministarstava - istakla je Lompar.
Ona napominje da joj pozicija koju je obavljala četiri godine i devet mjeseci i 38 godina staža u Nacionalnoj biblioteci daju za pravo da istakne da je u svakom segmentu poslovanja, zajedno sa svojim saradnicima, uradila najviše i najbolje što je znala bez, kako kaže, traženja bilo kakvih priznanja i privilegija, bez uplitanja bilo čijeg uticaja, nametanja kadrova, krajnje profesionalno, poštujući prije svega činjenicu da Nacionalna biblioteka pripada svim građanima Crne Gore.&nbsp;
- Za sve navedeno dobijala sam samo podršku i poštovanje crnogorske javnosti. Kao stručnjak u kulturnoj baštini, nikada nijesam dobila kredit, stan niti status istaknutog stručnjaka u kulturi, jer je to decenijama isključivo pripadalo stvaralaštvu. Svi oni vrijedni, stručni, obrazovani ljudi koji još uvijek rade u sektoru kulturne baštine nijesu nikada dobili mogućnost da im država Crna Gora oda priznanje kroz dodjelu ovog statusa - naglasila je Lompar.
Najnovije imenovanje je, ističe ona, samo kontinuitet rada Ministarstva kulture i medija.&nbsp;
Lompar kaže da je prilikom predlaganja kandidata grubo prekršen član 47 Zakona o kulturi, u kojem stoji: "Za direktora javne ustanove, čiji je osnivač država, imenuje se afirmisani umjetnik ili afirmisani stručnjak u kulturis".
Pita da li je premijer Milojko Spajić, zajedno sa svojim ministrima, uopšte upoznat sa ovom činjenicom i da li će tražiti objašnjenje i odgovornost?
- I još važnije, da li će novi direktor NBCG „Đurđe Crnojević" prihvatiti nezakonito imenovanje? Da li je pripremio petogodišnji plan razvoja Ustanove? Na osnovu čega je prepoznat kao "afirmisani stručnjak u kulturi", ostaje da čujemo - zaključila je Lompar.